ARHIVA

Boeing 747 British Airwaysa prinudno sletio u Montrealu

BOEING 747 British Airwaysa s 302 putnika koji su iz Phenixa, na zapadu SAD-a, putovali u London, zbog tehničkih je problema u nedjelju rano ujutro morao prinudno sletiti u Montrealu, izjavio je jedan glasnogovornik britanske zrakoplovne kompanije u Montrealu, prenosi AFP. Zrakoplov leta BA 288 "skrenut je u zračnu luku Pierre Elliott Trudeau u Montrealu oko 3 sata ujutro nakon što je kapetan osjetio miris paljevine u kokpitu", rekla je glasnogovornica British Airwaysa za Sjevernu Ameriku. Ona je dodala da se radilo o kvaru u sustavu klimatizacije. "Zrakoplov je normalno sletio, i putnici su mogli izaći iz zrakoplova, dodala je.

NORVEŠKA: UKRADENE SLIKE EDVARDA MUNCHA

Brojne policijske snage opkolile su muzej Edvarda Muncha u Oslu nakon što su trojica muškaraca, od kojih je najmanje jedan bio naoružan, u nedjelju odnijela nekoliko djela poznatog norveškog slikara. Uprava muzeja potvrdila je da su kradljivci odnijeli slike iz muzeja ali ne želi precizirati o kojim se djelima radi. Očevici govore da se među ukradenim djelima nalaze nalaze djela "Krik" i "Madonna", prenose norveški mediji. Krađa se zbila oko u 11,00 sati kada je u muzeju bilo više posjetitelja koji su i posvjedočili o tome što se dogodilo. Jedan od svjedoka govori da su u muzej ušla trojica u crnu odjeću odjevena muškarca od kojih je barem jedan bio i naoružan. Prema njegovim riječima došlo je i do pucnjave zbog čega je jedna osoba lakše ozlijeđena i prevezena u bolnicu. Policija zasad obavlja saslušanja muzejskih namještenika i posjetitelja koji su se zatekli u muzeju tokom dogadaja. Prilaz muzeju je blokiran. Pljačkaši su uspjeli pobjeći u osobnom automobilu Audi crne boje. Policija kao i namještenici muzeja zasada uskraćuju svaki komentar za javnost. Deset je godina prošlo otkada je jedna od ukupno četiri verzije slike "Krik" ukradena zadnji put iz Nacionalne galerije u Oslu, nekoliko sati prije otvorenja Olimpijskih igara u norveškom gradiću Lillehammeru. Ukradeni je primjerak nakon tri mjeseca otkriven i vraćen. (Hina) xvpre ysb

Turska: Žena udaljena iz kuće jer je pretukla muža

TURKINJI Tulin Kaketioglu (41) zabranjen je pristup vlastitoj kući u slijedećih šest mjeseci a tu odluku je donio sud u Izmiru nakon što je Tulin na ulici javno i nimalo bezazleno pretukla svoga muža Esrefa Hakana Kaketioglua. Nesretni Esref je nakon zadobivenih ozljeda hitno prebačen u izmirsku bolnicu, gdje su liječnici utvrdili da je sedam dana nesposoban za obavljanje bilo kakvog posla. Esrefova sreća u nesreći bila je da su ga iz ruku razjarene žene, u pravo vrijeme, spasila dvojica policajaca. Tulin se odlučila na batinanje muža, rijetko zabilježeno u Turskoj, kada joj je Esref saopštio da se od nje namjerava razvesti. Tulin i Esref imaju sina od devet godina.

FRANCUSKA: OŠTRE KRITIKE NA RAČUN NOVE EUROPSKE KOMISIJE

Imenovanje novih članova europske izvršne vlasti, koja će stupiti na funkciju 1. studenog ove godine nakon glasovanja u europarlamentu, razljutila je francusku političku klasu koja jednodušno ocjenjuje da je riječ o "ultraliberalnoj i atlantističkoj" eurokomisiji u kojoj je Francuska ostala bez svog dosadašnjeg utjecaja. L "Francuska je dobila resor manje značajan od onog što je dodijeljen Letoniji" - i bez ovog zajedljiva komentara londonskog Financial Timesa službeni je Pariz imao dovoljno razloga da izrazi kritike na sastav i podjelu resora unutar nove Europske komisije kojom će predsjedati Portugalac Jose Manuel Durao Barroso. Sukladno ugovorima iz Nice Francuska je ostala bez drugog povjerenika ? koliko ih je imala svaka od pet "velikih" europskih zemalja ?- te u "Barrosovoj komisiji" figurira samo jedan Francuz, Jacques Barrot, koji je dobio resor prometa, i to nakon što mu je bilo odbijeno povjerenstvo tržišnog natjecanja (dodijeljeno Nizozemskoj) i unutarnjeg tržišta (dodijeljeno Irskoj) a, povrh toga, iz dodijeljenog resora prethodno isključena oblast energije, koja je postala zasebnim portfeljom što je povjeren Mađaru Laszlu Kovacsu. Poput Njemačke, koja je također tražila iste resore tržišnog natjecanja ili unutarnjeg tržišta, a dobila resor poduzeća i industrije, za koji je zadužen Guenter Verheugen, i Francuska je dobila "utješnu nagradu": Barrot je jedan od pet potpredsjednika Europske komisije, ali samo Šveđanka Margot Wallstroem, povjerenica za odnose s europskim parlamentom i Vijećem, može zamjenjivati predsjednika Komisije u odsustvu. "Francuska gubi svoj utjecaj u Bruxellesu", "Francuska zaboravljena", "Pljuska Francuskoj", samo su neki od naslova u vodećim dnevnicima koji od imenovanja eurokomisije prije deset dana ne prestaju ukazivati na razloge "francuskog nezadovoljstva". Zajedničko u svim francuskim kritikama na račun Barrosove komisije jest ocjena da je europska egzekutiva "ultraliberalna i atlantistička" - pa se u tu svrhu ukazuje kako su ključni resori dodijeljeni Britancu Peteru Mandelsonu ( vanjska trgovina ), Ircu Charlie McCreevy ( unutarnje tržište ) ili Nizozemkinji Neelie Kroes-Smit ( tržišno natjecanje ). Sastav nove europske izvršne vlasti je "jasan i uznemirujući znak marginalizacije Francuske u Europi" - izjavljuje čelnik najproeuropskije francuske stranke, centrističkog Saveza za francusku demokraciju ( UDF ), Francois Bayrou, dok socijalistički zastupnik Francois Loncle, potpredsjednik Komisije za vanjske odnose Nacionalne skupštine, govori o "vrtoglavom uzmaku, nestajanju Francuske iz europskih institucija". Barroso je "prije svega šampion čiste i tvrde liberalističke ideologije" - ocjenjuje pak bivši socijalistički ministar za europska pitanja Pierre Moscovici, koji u nedavnom intervju u Le Mondeu poziva europske socijaldemokrate da ne izglasaju povjerenje novoj Komisiji kada koncem oktobara to pitanje dođe na dnevni red europarlamenta. Sličnog je mišljenja i jedan od ponajboljih poznavalaca europske problematike u Francuskoj, eurozastupnik Jean-Louis Bourlanges, koji optužuje Barrosa da je počinio dvojaku grešku: "uništio francusko-njemački par" u korist Donaldu Rumsfeldu drage "nove Europe" i "iskopao jaz između europskih institucija i francuskog javnog mnijenja". Ova dvojaka greška, povrh "nesretne" kandidature Turske, mogla bi, prema ovom izvoru, biti kobna po referendum o europskome ustavu što će se održati iduće godine. Socijalistička pak oporba ne propušta priliku da u "marginalizaciji Francuske" u Europi vidi "grešku" samog predsjednika Jacquesa Chiraca, posljedicu njegova "gordog držanja"?i "odsustva europskog uvjerenja". Piše: Frano Cetinić (Hina) xfcet ysb

Američka vojska potvrdila da su jučer zapadno od Bagdada ubijena tri marinca

TRI marinca su ubijena u subotu u sunitskoj pokrajini AlAnbar, zapadno od Bagdada, objavila je u nedjelju američka vojska u priopćenju. Jedan marinac je poginuo na licu mjesta, a "dvojica su podlegla ranama koje su dobili tokom operacije usmjerene na uspostavu sigurnosti", kaže se u vojnom priopćenju. Najmanje 708 američkih vojnika ubijeno je u sukobima u Iraku od travnja 2003. godine.

Židovski društveni centar uništen u podmetnutom požaru u Parizu

PODMETNUTI požar uništio je židovski društveni centar u Parizu u noći sa subote na nedjelju, pri čemu nije bilo žrtava, objavila je pariška gradska uprava. U prostorije, smještene u prizemlju zgrade u istočnoj četvrti francuskoga glavnog grada, požar je podmetnut u četiri sata, a antisemitske poruke napisane su markerom, kaže isti izvor. Požar je brzo lokaliziran te zgrada nije evakuirana, naglašeno je iz policijskog izvora. Pariški gradonačelnik u priopćenju je istaknuo kako je zgrožen, dodajući da su "nacistički i antisemitski natpisi koji nagrđuju centar nepodnošljivi".

NOVE BORBE U NAJAFU

Jake eksplozije u nedjelju odjekuju u iračkome gradu Najafu, a oštre borbe između američkih snaga i snaga lojalnih šijitskom vođi Moqtadi alSadru izbile su nakon što su američki helikoperi bombardirali grad. Prema izjavama očevidaca u gradu se čulo više eksplozija, a televizijska postaja CNN objavila je da vatra gori u blizini džamije Imama Alije. Naoružani sljedbenici Moqtade al-Sadra već se više od dva tjedna nalazi opkoljeni u toj džamiji. Al-Sadrova najava da će povući svoje snage iz džamije pokrenula je novi krug pregovora, a al-Sadr inzistira na tome da džamiju preda predstavnicima šijitskog ajatolaha Alija al-Sistanija, a ne iračkoj vladi. Al-Sistani je dao svoj pristanka na tu ponudu iz svog bolničkog kreveta u Londonu, gdje je nedavno podvrgnut operaciji. (Hina) xnab ynab