Charlie Hebdo se opet žestoko narugao muslimanima, jesu li pretjerali?
Charlie Hebdo se opet žestoko narugao muslimanima, jesu li pretjerali?
Screenshot: Twitter
FRANCUSKI satirički magazin Charlie Hebdo u srijedu je, nakon najnovijih terorističkih napada u Španjolskoj, ponovo izazvao žestoke rasprave provokativnom naslovnicom na račun islama koja je ocijenjena "iznimno opasnom", prenose francuski mediji.
U najnovijem broju tjednika, čiji su zaposlenici ubijeni u islamističkom napadu 2015. godine, prikazani su ljudi kako leže na ulici u lokvi krvi nakon što ih je pregazio kombi, uz riječi "Islam, vječna religija mira".
"Naslovnica je uvredljiva, nasilna i potiče islamofobiju"
Vjeruje se da iza prošlotjednih napada u Barceloni i Cambrilsu, u kojima je ubijeno 15 ljudi, a preko 100 je ranjeno, stoje islamski ekstremisti marokanskog porijekla.
Kritičari tvrde da nova naslovnica vrijeđa cijelu religiju, koja ima 1,5 milijardi vjernika širom svijeta, sugerirajući da je ona u suštini nasilna te bi mogla potaknuti islamofobiju.
Međutim, neki vjernici nisu bili uvrijeđeni naslovnicom. Novinarka Sonia Mabrouk je na Twitteru objavila: "Volim islam koji me uči. Odričem se njegovog iskorištavanja od strane terorista. Poštujem slobodu svih karikaturista".
J'aime l'islam qu'on m'a inculqué
Je dénonce son ignoble instrumentalisation par les terroristes
Je respecte la liberté de TOUT caricaturer pic.twitter.com/QJZdaQS3qg
"Rasprave o ulozi islama u napadima su potpuno nestale"
Međutim, urednik Charlie Hebdoa Laurent "Riss" Sourisseau uzvraća da stručnjaci i političari izbjegavaju teška pitanja iz obzira prema umjerenim muslimanima koji poštuju zakone.
"Rasprave i pitanja o ulozi religije, pogotovo o ulozi islama, u ovom napadima potpuno su nestali", napisao je Sourisseau.
Duga povijest kontroverzi na račun svih religija
U siječnju 2015. dvojica napadača, braća i pristaša Al Kaide Said and Cherif Kouachi su u napadu na redakciju Charlie Hebdoa ubili 12 ljudi, među kojima devet novinara.
Charlie Hebdo ima podulju povijest izazivanja kontroverzi na račun svih religija. Godine 2006. islamske udruge su neuspješno pokušale spriječiti ponovno objavljivanje karikatura proroka Muhameda, koje je prethodno objavio danski list Jyllands-Posten pozivajući se na zakon o sprečavanju govora mržnje. Na naslovnici je tada uz karikaturu proroka Muhameda list bio preimenovan u "Charia Hebdo" (Šerijatski tjednik).
*
Na današnji dan 1942. godine počela je najkrvavija bitka u povijesti koja je promijenila tijek budućnosti
Na današnji dan 1942. godine počela je najkrvavija bitka u povijesti koja je promijenila tijek budućnosti
Foto: Wikipedia, Screenshot: YouTube
NA DANAŠNJI dan, 23. dana augusta 1942. godine, počela je bitka za Staljingrad. Riječ je o jednoj od najkrvavijih bitaka u Drugom svjetskom ratu, ali i u ljudskoj povijesti općenito. Borbe za današnji Volgograd, koji je tada nosio ime po komunističkom diktatoru, potrajat će sve do početka veljače 1943. kada će nacistički agresor slomiti zube na ovom gradu i predati svoje snage, što se danas smatra prekretnicom u ratu.
Zašto je Hitleru bio važan Staljingrad?
Njemački napad na SSSR počeo je 21. lipnja 1941. godine i, grubo gledano, kretao se u tri osnovna smjera. Jedan dio vojske za cilj je imao Lenjingrad na sjeveru koji će u okruženju biti gotovo 900 dana. Glavni cilj njemačkih snaga bila je, jasno, Moskva u sredini. Na jugu je djelovala njemačka Šesta armija pod zapovjedništvo Friedricha Paulusa. Jasno, munjeviti njemački rat, takozvani Blitzkrieg, kojim je Hitler godinu dana ranije pokorio cijelu zapadnu Europu, korišten je i u Rusiji.
Njemačka i Rusija su od 1939. imale Sporazum o nenapadanju potpisan baš 23. augusta, a u spomen na to proglašen je Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima koji se obilježava posljednjih desetak godina. Zbog toga je Hitlerov napad u lipnju 1941. godine iznenadio Staljina. Njemačka vojska napredovala je značajnom brzinom i vrlo brzo se fronta pomaknula duboko u unutrašnjost SSSR-a. U zimu 1941. godine sovjetske su snage odbile njemački napad prema Moskvi, no upravo će krvava bitka kod Staljingrada predstaviti pravu prekretnicu u ratu.
Osim što je imao simbolično značenje (jer je nosio Staljinovo ime), Staljingrad je imao i strateški značaj. Smješten na rijeci Volgi, Staljingrad se nalazio na putu prema naftom bogatom Kavkazu. Osvajanje tog grada oslobodilo bi put njemačkim snagama dalje na istok, čime bi SSSR-u bio zadan novi veliki, možda i smrtonosni udarac. S druge strane, nafta je i Njemačkoj bila itekako potrebna jer je bilo sve jasnije da će se rat odužiti pa je osvajanje Staljingrada i Kavkaza postalo važnije i od same Moskve.
Zapravo, sam datum početka bitke teško je odrediti, ali s vremenom se baš današnji dan počeo uzimati kao početak. Njemačke snage predvodio je gore spomenuti Friedrich Paulus koji je pod sobom imao preko 200.000 vojnika. Njima su se pridružili pripadnici kvislinških vojski poput Rumunja, Mađara, Talijana, ali i pripadnici vojske izdajničke NDH.
Njemačke snage sravnile grad sa zemljom
Krajem augusta počinje žestoko bombardiranje Staljingrada u kojemu će poginuti na desetke hiljada civila. Grad je praktički već u ranoj fazi bitke sravnjen sa zemljom, ali to će se kasnije pokazati kobnim za Nijemce. Naime, njemačke snage brzo su ušle u grad, ali uskoro će početi borba za svaku ulicu, kuću, a ponegdje i kat zgrade. Sve njemačke taktike, od brzog napada avijacijom do zauzimanja područja tenkovima, ovdje su se pokazale besmislenima. Tenkovi se jednostavno nisu mogli probijati razorenim ulicama, a veliki problem Nijemcima su predstavljali snajperisti. Naime, skriveni po ruševinama, sovjetski snajperisti zadavali su strašne psihološke udarce njemačkim vojnicima. U tim borbama posebno se istakao Vasilij Zajcev, sovjetski snajperist o kojemu je snimljen poznati film Neprijatelj pred vratima s Jude Lawom iz 2001. godine. Veliku prednost u obrani sovjetskim snagama predstavljala je rijeka Volga. Iako su je Nijemci više puta prelazili, nisu uspjeli ostvariti značajnije uspjehe. Ulične borbe potpuno su iscrpljivale obje strane, a bližila se zima.
Početak kraja njemačkog napredovanja na istoku
Krajem studenog i u prosincu 1942. godine sovjetske snage pokreću više uspješnih protunapada, čime njemačke jedinice potiskuju van grada. U međuvremenu je sovjetski general Georgij Žukov okupio značajne snage koje su trebale početkom 1943. godine potjerati njemačku vojsku što dalje od grada. Nijemci su sljedećih tjedana pružali žestok otpor, pa se na kraju dogodilo da je jedan dio njemačkih snaga ostao okružen u samom gradu. Bilo je jasno da se njemačkoj 6. armiji sprema poraz, a Sovjeti su im ponudili povoljne uvjete za predaju.
No, Hitler za predaju nije želio ni čuti. Štoviše, 30. siječnja 1943. godine Paulusa je unaprijedio u feldmaršala vjerujući da, pošto nikad nijedan feldmaršal nije bio zarobljen, to se neće usuditi napraviti ni Paulusu.
No, Paulus se predao, a otpor većine vojnika završen je 2. veljače 1943. godine.
Time je završena Staljingradska bitka, višemjesečna krvava borba kakvu svijet do tada nije vidio. To je ujedno bila i ratna prekretnica. Od tog trenutka pa do kraja rata njemačke će snage pomalo, ali nezaustavljivo biti potiskivane natrag prema Njemačkoj.
Jasno, ovaj krvavi sukob rezultirao je stotinama hiljada mrtvih. Na strani nacističkog agresora poginulo je ili ranjeno oko 750.000 vojnika, a preko sto hiljada ih je zarobljeno. I sa sovjetske strane poginulo je, ranjeno ili zarobljeno oko 750.000 ljudi. Osim toga, stradalo je i na desetke hiljada civila. Prave brojke zapravo se vjerojatno nikad neće znati.
*
SLUČAJ O KOJEM BRUJI EUROPA Što se to dogodilo poznatoj novinarki na podmornici?
SLUČAJ O KOJEM BRUJI EUROPA Što se to dogodilo poznatoj novinarki na podmornici?
Foto: FaH/Tom Wall
ŠTO se dogodilo Kim Wall, švedskoj novinarki čiji je misteriozni nestanak na podmornici danskog izumitelja Petera Madsena šokirao ove dvije skandinavske zemlje, ali i čitavu Europu?
Kim Wall (30) se vodila kao nestala od 10. augusta kada je posljednji put viđena živa. Nakon 11 dana neizvjesnosti, njen leš je pronađen 21. augusta kod Kopenhagena u jezivom stanju - bez ruku, nogu i glave, koje je netko očito odrezao.
Kako izvještava New York Times, obezglavljeni torzo novinarke pronašao je danski biciklist na obali otoka Amager, gdje ga je more izbacilo u ponedjeljak poslijepodne. DNA analiza potvrdila je da se zaista radi o tijelu Kim Wall.
Tijelo pronađeno na obali, podmornica na morskom dnu
Tijelo je pronađeno nedaleko od mjesta na kojemu je potonula podmornica na koju se Wall ukrcala s danskim izumiteljem Peterom Madsenom (46) koju je on sam konstruirao, kako bi napravila reportažu. Idućeg jutra, njen dečko je prijavio njen nestanak. Nedugo nakon toga Madsenova podmornica je potonula, kako je na početku izgledalo, u pomorskoj nesreći. Madsen je izronio iz podmornice i otplivao do obližnjeg čamca koji ga je spasio. Madsenova privatna podmornica duljine UC3 Nautilus, duga 16.7 metara, te je večeri pronađena na morskom dnu u Zaljevu Koge, južno od Kopenhagena, na dubini od 6.7 metara.
Madsen je policiji rekao da je iskrcao Wall živu u luci u Kopenhagenu u noći s 10. na 11. augusta. No u ponedjeljak je potpuno promijenio svoj iskaz i izjavio da je "došlo do nesreće na podmornici zbog koje je došlo do smrti Kim Wall te da ju je nakon toga pokopao u moru", priopćila je kopenhagenška policija. Madsen se sada nalazi u pritvoru i optužen je za ubojstvo iz nehaja.
Međutim, Madsenov iskaz je i prije otkrića tijela bio neuvjerljiv iz više razloga: nije zvao policiju nakon nesreće i smrti Wall, nije odnio njeno tijelo na obalu niti ga ostavio u podmornici i nije objasnio zašto je prvo rekao da ju je iskrcao živu. A nakon što je njen unakaženi leš pronađen, praktički je sigurno da se radi o ubojstvu za koje je Madsen, barem zasad, jedini osumnjičenik.
Krv pronađena u podmornici
Jens Moller, glavni inspektor za ubojstva policije u Kopenhagenu, pojasnio je da je leš pronađen s metalom privezanim za njega kako ne bi isplivao na površinu i da su na lešu također pronađene ozljede koje upućuju na to da je netko pokušao istisnuti iz njega sav zrak, također kako ne bi izronio. "Smatramo ovo kritičnim napretkom u istrazi, ali i dalje tražimo dijelove tijela koji nedostaju", rekao je.
Još jedan značajan dokaz koji upućuje na to da se zaista radi o ubojstvu tragovi su koagulirane krvi pronađeni u podmornici. Kao i u slučaju samog tijela, DNA analiza je potvrdila da krv pripada nesretnoj novinarki. Policija smatra da je Madsen namjerno potopio vlastitu podmornicu, što također ima smisla ako je pokušao prikriti ubojstvo.
Unatoč svemu navedenom, Madsen i dalje poriče krivnju, a njegova odvjetnica Betina Hald Engmark izjavila je da ona i njen klijent "pozitivno gledaju na konačno razrješenje" sudbine Wall. Odvjetnica je dodala da Madsen surađuje s istražiteljima.
"Raketni Madsen" - strastveni, ali konfliktni izumitelj
"S beskrajnom tugom i šokom primili smo vijest da su ostaci naše kćeri i sestre Kim Wall pronađeni. Još uvijek ne možemo dokučiti razmjere ove katastrofe i mnogo je pitanja koja moraju biti odgovorena", napisala je majka švedske novinarke Ingrid Wall u objavi na Facebooku. Wall, koja je diplomirala na Londonskoj školi ekonomije i na Sveučilištu Columbia, nedugo prije smrti planirala je preseliti u Kinu sa svojim dečkom, gdje je planirala pisati o Kini i regiji. Dosad je izvještavala za više švedskih i svjetskih medija, uključujući New York Times. "Postoji mračna ironija u tome što je Kim, koja je izvještavala iz Sjeverne Koreje i s Haitija, nestala u Danskoj", komentirala je njena kolegica Victoria Greve.
Madsen je u Danskoj opće poznat kao "raketni Madsen", ekscentrični i beskompromisni izumitelj i graditelj podmornica i svemirskih raketa koji se nadao da će postati prvi astronaut na svijetu koji bi putovao u svemir u letjelici koju bi sam izgradio. Njegov biograf Thomas Djursing objasnio je za danske novine BT da je Madsen oko sebe okupio zajednicu ljudi koji mu pomažu i financiraju njegove projekte, ali i da je njegov temperament doveo do konflikta s mnogima od njih. "Svađa se sa svakim. I ja sam se s njim svađao. Ali to je tako s ljudima koje pokreće velika strast", rekao je Djursing.
Je li ubojstvo povezano s narko-kartelima?
Za mnoge Dance i Šveđane ova misterija asocira na skandinavske krimiće po kojima je regija poznata. Svakako najzanimljiviju teoriju o motivu ubojstva iznio je Copenhagen Post, kojem se anonimni čitatelj obratio s dokazima da je Wall prethodno pisala o krijumčarenju kokaina iz Južne Amerike, pri kojem se često koriste upravo privatne podmornice. Osim toga, obezglavljeni leševi su vrlo prepoznatljiva oznaka ubojstava od strane zloglasnih južnoameričkih narko-kartela.
S druge strane, Jens Falkenberg, koji je Madsenu pomogao s izgradnjom podmornice, tvrdi da nije nemoguće da je Wall zaista stradala u nesreći: "Kad sam čuo da je mrtva, moja prva pomisao bila je da se mogla poskliznuti na ljestvama koje vode do prvog otvora. Iza njih su vrata koja su uvijek otvorena i koja imaju vrlo opaku ručku na koju se možete udariti potiljkom. Pomislio sam da se to i dogodilo. Podmornica je izgrađena čelikom na čelik. Ako se poskliznula i ozlijedila, ne bi bila prva", rekao je za Falkenberg za danski Metroxpress.
Ipak, s obzirom na sve otkrivene dokaze, scenarij u kojem se radilo o nesreći zvuči prilično nevjerojatno. Ostaje za vidjeti hoće li Madsen ponovo promijeniti svoj iskaz.
*
Ruski veleposlanik u Sudanu pronađen mrtav u svojoj rezidenciji
Ruski veleposlanik u Sudanu pronađen mrtav u svojoj rezidenciji
Foto: 123rf, Sudan.mid.ru
RUSKI veleposlanik u Sudanu, Mirgayas Shirinsky, pronađen je u srijedu mrtav u svojoj rezidenciji u Kartumu, objavilo je sudansko ministarstvo vanjskih poslova.
"Ruski veleposlanik je umro večeras u svojoj rezidenciji" u sudanskom glavnom gradu, navelo je ministarstvo u priopćenju, ne preciziravši uzroke smrti šezdesetogodišnjeg diplomata.
Jedan neimenovani visoki dužnosnik sudanske policije je rekao da je prema prvim elementima istrage otklonjena mogućnost kriminala.
"Ruski veleposlanik je umro dok je plivao u svom bazenu", rekao je.
*
TEROR U LIBIJI Džihadisti ISIS-a odrezali glave jedanaestorici muškaraca
TEROR U LIBIJI Džihadisti ISIS-a odrezali glave jedanaestorici muškaraca
Screenshot: YouTube
ISIS-ovi militanti preuzeli su odgovornost za napad u srijedu u Libiji, u kojem su odrezali glave najmanje devetorice boraca i dvojice civila.
Napad je izveden u zoru u regiji al-Joufra, oko 500 km južno do Tripolija, rekao je pukovnik Ahmed al-Mesmari, glasnogovornik libijske Nacionalne vojske (ANL) koju je proglasio maršal Haftar.
Krajem poslijepodneva džihadistička skupina je preuzela odgovornost za napad u priopćenju koje je objavila agencija Amaq. ANL je početkom lipnja osvojila tu regiju u kojoj se nalazi jedna zračna vojna baza. Snage vjerne maršalu Haftaru nazivaju naizmjence svoje protivnike teroristima.
Libiju razdiru sukobi milicija
Ultraradikalna skupina, koja je protjerana iz svog uporišta u Sirtu u prosincu 2016. i dalje je aktivna u Libiji, posebice na jugu i istoku zemlje, navode analitičari i vojni izvori. Od tada džihadistička skupina nije preuzela odgovornost gotovo niti za jedan napad.
Haftar je početkom srpnja objavio "potpuno oslobođenje" Bengazija, tri godine nakon pokretanja vojne operacije za zauzimanje tog uporišta libijske revolucije iz 2011. koje je palo u ruke džihadista. Sukobi ta dva tabora se nastavljaju za dvije četvrti u središtu grada.
Libiju razdiru sukobi milicija, a vlada nacionalnog jedinstva (GNA) koju priznaje međunarodna zajednica se bori protiv vlasti na istoku zemlje koja ima podršku maršala Haftara.
*
Danska policija identificirala tijelo nađeno u moru bez glave, ruku i nogu, pripada poznatoj švedskoj novinarki
Danska policija identificirala tijelo nađeno u moru bez glave, ruku i nogu, pripada poznatoj švedskoj novinarki
Screenshot: Euronews, Foto: Tom Wall
DANSKA policija priopćila je kako obezglavljeno tijelo bez ruku i nogu, nađeno u moru kod Kopenhagena, pripada nestaloj švedskoj novinarki Kim Wall koja je pisala za Guardian te za New York Times, prenosi BBC.
Kim Wall posljednji je put viđena živa 10. augusta kada je otišla na podmornicu napraviti priču s izumiteljem Peterom Madsenom. Nekoliko sati kasnije podmornica je "potonula", Madsen je spašen, a Wall je nestala.
No policija sada vjeruje da je Madsen ubio novinarku i namjerno potopio podmornicu. On tvrdi da nije ništa pogrešno učinio, no BBC piše kako je prvo policiji kazao da je Wall iskrcao kod Kopenhagena, a kasnije je promijenio iskaz rekavši da je ona umrla u nesreći te da ju je pokopao na moru.
Njezino tijelo nađeno je 21. augusta bez ruku, nogu i glave, koji su joj namjerno odrezani.
Madsenova odvjetnica izjavila je kako njezin klijent ništa nije priznao te je kazao policiji da se ne osjeća krivim.
*
GALLUPOVA ANKETA U kojim državama su migranti dobrodošli? Hrvatska pri samom dnu popisa
GALLUPOVA ANKETA U kojim državama su migranti dobrodošli? Hrvatska pri samom dnu popisa
Foto: Hina
PORTAL Statista objavio je rezultate ankete tvrtke Gallup, koja je istražila koliko su migranti dobrodošli u 138 država.
Anketa je pokazala da su prema migrantima najotvoreniji Island i Novi Zeland, a najmanje su dobrodošli u Makedoniji, Crnoj Gori i Mađarskoj.
Prema otvorenosti za migrante nakon Novog Zelanda slijede Ruanda, Sierra Leone i Mali. Na šestom mjestu je Australija, a iza nje su Švedska, Nigerija, Burkina Faso te Irska na desetom mjestu.
Hrvatska se nalazi na 129. mjestu od 138 država, među onima u kojima su migranti najmanje dobrodošli. Iza Hrvatske slijede Estonija, Češka, Latvija, Izrael i Slovačka. Srbija se nalazi na 135. mjestu, prije navedene tri najzatvorenije države.
Mlađi i obrazovaniji više prihvaćaju migrante
Sudionici ankete su odgovarali na pitanja smatraju li dobrim ili lošim dolazak migranata koji bi živjeli u njihovoj državi, postali njihovi susjedi ili sklopili brak s pripadnicima njihove bliske rodbine.
Većina od 54 posto ispitanika je izjavila kako smatra da je dolazak migranata koji će živjeti u njihovoj državi dobar. Polovica sudionika je također izjavila da je dobro imati susjeda imigranta, a 44 posto je reklo da sklapanje braka između migranta i člana obitelji smatraju dobrim.
Prema anketi, otvorenost prema migrantima je rasla sa stupnjem obrazovanja, a mlađe generacije su također bile sklonije prihvaćanju migranata u svoje države.
