Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Nova vrsta lijeka protiv raka odobrena u Europi, liječnici uzbuđeni
Nova vrsta lijeka protiv raka odobrena u Europi, liječnici uzbuđeni
G.Š.
Foto: EPA
NOVA vrsta lijeka protiv raka kojim se može liječiti široka lepeza tumora prvi put je odobrena za korištenje u Europi.
Britanski liječnici koji testiraju novi lijek kažu da se radi o "doista uzbudljivoj stvari", javlja BBC. Lijek pod imenom larotrectinib ima potencijal izliječiti više pacijenata i smanjiti nus-pojave. Ključ je u tome da nova vrsta lijeka ne mari gdje rak raste u tijelu, sve dok u sebi nosi specifičnu genetičku abnormalnost na koju lijek cilja.
"Dobrobit za pacijente - a posebice za djecu - da možemo liječiti mnogo različitih vrsta raka jednim lijekom je potencijalno velika i pomaže im da imaju dulji i zdraviji život", kazao je šef britanskog zdravstvenog sustava Simon Stevens.
Cilja genetsku abnormalnost
Među prvim pacijentima koji su imali prilike iskušati novi lijek je dvogodišnja Charlotte Stevenson iz Belfasta kojoj je dijagnosticiran dječji fibrosarkom, rak vezivnih tkiva.
Prošlu godinu liječena je larotrectinibom u sklopu kliničkog ispitivanja lijeka u londonskoj bolnici Royal Marsden Sutton.
"Znali smo da su nam mogućnosti ograničene pa smo odlučili da probamo i jako nam je drago da jesmo", kazala je za BBC njena majka Esther. "Imali smo prilike gledati Charlotte kako se ubrzano razvija i raste, nadoknađujući izgubljeno vrijeme na toliko mnogo načina i začuđujući nas sa svojom energijom i voljom za život."
Tumor malene Charlotte prouzročila je genetska abnormalnost poznata kao NTRK fuzija gena. Naime, jedan dio njene DNK slučajno se spojio s drugim i promjena u genetskom kodu njenog tijela dovela je do rasta raka. No, takve fuzije gena pojavljuju se i nekim vrstama raka mozga, bubrega, štitnjače i drugih oblika raka.
Pomak k preciznoj medicini
"To je doista uzbudljiva stvar i djeluje na širokom nizu rakova, nije ograničena na jedan", kazala je za BBC dr. Julia Chisholm, konzultantica za dječje tumore u bolnici Royal Marsden.
Pojava ove nove vrste lijeka označava pomak s liječenja "raka dojke" ili "raka debelog crijeva" ili "raka pluća" prema preciznoj medicini koja iskorištava genetski sastav tumora svakog pacijenta.
0 ( + )
*
Izraelski predsjednik započeo konzultacije s Netanyahuom i Gantzom
Izraelski predsjednik započeo konzultacije s Netanyahuom i Gantzom
HINA
Foto: EPA
IZRAELSKI predsjednik Reuven Rivlin počeo je danas navečer konzultacije s dosadašnjim premijerom Benjaminom Netanyahuom i njegovim glavnim protivnikom Bennyjem Gantzom kako bi ih uvjerio da nakon parlamentarnih izbora održanih 17. rujna formiraju vladu nacionalnog jedinstva.
Rezultati izbora i konzultacije
Nakon izbora, Gantzova stranka centra Kahol Lavan ("Plavo-bijelo") dobila je 33 od 120 mjesta u parlamentu, a Netanyahuov Likud (desnica) 31. Potonji je najdugovječniji izraelski premijer koji je na vlasti proveo ukupno 13 godina.
No te dvije stranke ni sa saveznicima nisu bile kadre dobiti 61 zastupnika, što je prag za apsolutnu većinu.
Nakon što je završio konzultacije sa svim drugim parlamentarnim strankama o njihovim preporukama za izbor budućeg premijera, predsjednik Rivlin je tokom večeri počeo razgovore s Netanyahuom i Gantzom.
On u srijedu treba odrediti mandatara za formiranje buduće vlade.
Arapska podrška Gantzu
Stranka Bennyja Gantza dobila je podršku ljevice i dijela Zajedničke liste izraelskih arapskih stranaka, ali to mu je sve zajedno donijelo nedovoljna 54 zastupnička mjesta.
Iako potpora arapskih stranaka zasad ne omogućuje Gantzu da prijeđe prag od 61 zastupnika, ona šalje jasnu poruku predsjedniku da treća politička snaga u zemlji ne želi vidjeti Netanyahua na čelnom mjestu eventualne koalicije u koju bi, među ostalim, ušli Likud i stranka "Plavo-bijelo".
To je i prvi put od 1992. da većinski arapske stranke uopće daju potporu nekom kandidatu za premijersku dužnost u Izraelu.
Netanyahuov Likud je skupio 55 zastupničkih mjesta sa saveznicima i nacionalističkom desnicom.
Kao i predsjednik, Gantz i Netanyahu pozvali su na formiranje vlade nacionalnog jedinstva, iako obojica žele biti na čelu takve vlade.
0 ( + )
*
Macron pokušao organizirati sastanak Trumpa i Rohanija
Macron pokušao organizirati sastanak Trumpa i Rohanija
HINA, Hina
Foto: EPA
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron pokušao je danas organizirati susret između američkog predsjednika Donalda Trumpa i iranskog predsjednika Hasana Rohanija u New Yorku, iako je mogućnost tog povijesnog susreta nakon napada u Saudijskoj Arabiji i dalje neizvjesna.
Na 74. Općoj skupštini Ujedinjenih naroda sve su oči uperene upravo u tu dvojicu predsjednika.
Nastojanja Macrona
Emmanuel Macron danas je imao prvi neformalni susret s američkim kolegom. "Vidjet ću se s Rohanijem večeras, a s Trumpom ponovno sutra ujutro", rekao je.
"Učinit ću sve kako bih stvorio uvjete za susret, kako ne bi došlo od eskalacije, da nađemo korisno, trajno sigurnosno rješenje za regiju", rekao je.
Ali, usprotivio se "fotografiranju bez konkretnih rezultata".
Od summita G7 u Biarritzu krajem augusta Trump govori o susretu s Rohanijem, a to bi mu, kako ocjenjuje agencija France Presse, dalo dobar diplomatski zamah godinu dana prije predsjedničkih izbora u SAD-u.
Međutim, napadi 14. rujna na dva saudijska naftna postrojenja, za koje Washington optužuje Teheran, obnovili su tenzije i strah od nove vojne eskalacije u regiji.
0 ( + )
*
Papa Franjo žali što države ne ispunjavaju obveze iz klimatskog sporazuma
Papa Franjo žali što države ne ispunjavaju obveze iz klimatskog sporazuma
HINA
Foto: EPA
PAPA Franjo u današnjoj je videoporuci, poslanoj sudionicima summita o klimi u UN-u, izrazio žaljenje zbog vrlo nejasnih obveza koje su preuzele države nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine.
Sadržaj poruke
"S Pariškim sporazumom od 12. prosinca 2015. međunarodna zajednica shvatila je hitnost i potrebu pružanja zajedničkog odgovora o suradnji na izgradnji naše zajedničke kuće", podsjetio je Papa u videoporuci.
"Ali četiri godine nakon tog povijesnog sporazuma otkrivamo da su obveze koje su države preuzele još uvijek jako nejasne i daleko od postizanja zadanih ciljeva", istaknuo je.
Papa se također upitao "postoji li stvarna politička volja za izdvajanje više ljudskih, financijskih i tehnoloških resursa za ublaženje negativnih učinaka klimatskih promjena i za pomoć najsiromašnijim i najizloženijim stanovnicima, koji zbog toga najviše pate".
Papa Franjo naglasio je da "ako stanje i nije dobro, još ima vremena" za djelovanje kako bi se osigurao bolji život sljedećim generacijama.
On drži da je uništenje okoliša povezano s "pitanjima etike, jednakosti i socijalne pravde i potiče na razmišljanje o smislu naših modela potrošnje i proizvodnje".
0 ( + )
*
Sad se stvarno sprema Trumpov opoziv, ali ne zbog Rusije, nego zbog Ukrajine
Sad se stvarno sprema Trumpov opoziv, ali ne zbog Rusije, nego zbog Ukrajine
Petar Stošić
Foto: EPA/Wikipedia
OKO AMERIČKOG predsjednika Donalda Trumpa dosad su se vodile brojne istrage, našao se u središtu nebrojenih skandala i afera, a u više navrata govorilo se i o njegovom opozivu. Sada bi ta procedura zaista mogla biti pokrenuta, no ne zbog Rusije, kao što se dosad očekivalo, nego zbog - Ukrajine.
Naime, mogućnost opoziva prvenstveno se spominjala u kontekstu sumnje u dosluh njegove predizborne kampanje s Rusijom, koja se umiješala u američke izbore. No kada je dvije godine duga istraga specijalnog tužitelja Roberta Muellera završila, a njegov dugoočekivani izvještaj izašao bez preporuke da se protiv Trumpa ili još nekoga od njegovih suradnika podigne optužnica, i ideja opoziva u Kongresu izgubila je zamah.
Prema nekim interpretacijama njegovog izvještaja, Mueller je aludirao upravo na proceduru opoziva kao na alternativu podizanju optužnice jer to nije dozvoljeno učiniti protiv aktualnog predsjednika. Mueller se u izvještaju odbio i izjasniti o tome misli li da je Trump počinio zločin ometanja istrage o ruskom miješanju u izbore, objašnjavajući da ne želi "preduhitriti ustavne procese za adresiranje predsjedničkih nedjela".
Muellerov izvještaj iznio je, unatoč Trumpovom inzistiranju da je "potpuno oslobođen optužbi", brojne primjere mogućeg ometanja istrage od strane Trumpa ili njegovih suradnika. Iznio je i primjere mogućeg dosluha s Rusima, ali u tom slučaju je ipak utvrdio kako nema dovoljno dokaza da se Trump "urotio ili koordinirao s ruskom vladom" tokom predizborne kampanje 2016., što je izuzetno uska definicija dosluha. Mueller je u isto vrijeme zaključio da ruska vlada pokušava osigurati Trumpovu pobjedu jer je očekivala da će od njega imati koristi, a da je Trumpova kampanja očekivala da će imati koristi od dokumenata koje su Rusi hakirali i pustili u javnost.
Vodstvo oporbe dosad nije htjelo pokretati opoziv jer se boji da će izgubiti
No vodstvo oporbene Demokratske stranke odbilo je, unatoč pritisku dijela zastupnika i glasača, krenuti s procedurom opoziva. Razlozi za to prilično su očiti: dok je za pokretanje procedure, što je ekvivalent optužnici, potrebna obična većina u Zastupničkom domu Kongresa, za sam opoziv predsjednika, prije kojeg je potrebno provesti "suđenje" u Senatu (gornjem domu Kongresa), potrebna je dvotrećinska većina u tom istom Senatu.
A dok u Kongresu većinu od lani imaju demokrati, u Senatu je i dalje imaju Trumpovi republikanci, koji su dosad pokazali da su puno skloniji zauzeti se za Trumpa nego za sprečavanje zlouporabe predsjedničkih ovlasti. Stoga se demokrati u Kongresu, na čelu s Nancy Pelosi i Chuckom Schumerom, boje da bi pokretanje opoziva bilo misija unaprijed osuđena na neuspjeh koja bi samo pomogla Trumpovom narativu da je on nevina žrtva "lova na vještice".
No situacija se sada iz temelja promijenila. Što se dogodilo? Trump je, prema dosad dostupnim informacijama, iskoristio svoju predsjedničku funkciju kako bi izvršio pritisak na novog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da istraži sina demokratskog predsjedničkog kandidata Joea Bidena. Prema nekim izvještajima, Trump je također obećao isporučiti Ukrajini već obećanu vojnu pomoć u vrijednosti od 250 milijuna dolara ako Kijev pokrene istragu protiv Trumpovog suparnika.
Trumpov zahtjev od Zelenskog toliko je alarmirao neimenovanog američkog obavještajnog agenta da je o tome poslao formalnu prijavu glavnom inspektoru obavještajne službe. Prijava ovog "zviždača" došla je do kongresnog Obavještajnog odbora, ali ministarstvo pravosuđa zabranilo je ravnatelju nacionalne obavještajne zajednice da otkrije točan sadržaj prijave kongresnim zastupnicima.
Trump osam puta tražio od Zelenskog da pokrene istragu protiv Bidena i sina?
Ovo eksplozivno otkriće prvi je donio Washington Post, a Wall Street Journal je objavio da je Trump u telefonskom razgovoru sa Zelenskim u srpnju čak osam puta tražio da ukrajinske vlasti pokrenu istragu protiv Huntera Bidena i da u toj istrazi surađuju s Trumpovim osobnim odvjetnikom i bivšim gradonačelnikom New Yorka Rudyjem Giulianijem.
Hunter Biden, sin bivšeg potpredsjednika i trenutno najizglednijeg demokratskog kandidata za predsjednika Joea Bidena, bio je član upravnog odbora ukrajinske plinske tvrtke Burisma. Joe Biden je 2016., kako je i sam jednom prilikom priznao pred kamerama, zatražio od tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka da otpusti državnog tužitelja. Biden je zaprijetio Porošenku i uskraćivanjem američkih kreditnih jamstava u iznosu od milijardu dolara u slučaju da državni tužitelj ne bude smijenjen.
Odlazak ovog državnog tužitelja zahtijevali su SAD, ali i druge zapadne zemlje, zbog njegovog navodnog toleriranja korupcije koje je ugrožavala vladavinu prava u Ukrajini. No državni tužitelj Viktor Šokin vodio je istragu i protiv Burisme, tvrtke u vlasništvu tajkuna Mikole Zločevskog. New York Times piše da je Hunter Biden, inače pravnik i biznismen, za svoj rad u ovoj tvrtki bio plaćen i do 50 hiljada dolara mjesečno. U Burismi je bio zaposlen od 2014. do travnja ove godine.
Kako izvještava Washington Post, Šokin je već prekinuo istragu protiv Burisme prije nego što je Biden zatražio njegovu smjenu. "Bidenovi napori da smijeni Šokina bili su univerzalno hvaljeni", komentirao je Anders Aslund, švedski ekonomist i stručnjak za istočnoeuropske liberalne reforme.
Nema dokaza da je Biden zloupotrijebio svoju funkciju da izvuče sina od istrage
Kako New York Times i drugi američki mediji navode, naprosto nema dokaza da je Biden vršio pritisak na Ukrajinu kako bi izvukao svog sina od istrage ili moguće optužnice za korupciju. Trenutni državni tužitelj Jurij Lucenko potvrdio je u svibnju za Bloomberg da "nema nikakve dokaze da su američki demokratski predsjednički kandidat Joe Biden ili njegov sin počinili prijestupe".
Unatoč tome, Trump i njegovi suradnici i pristaše iskoristili su ovaj splet okolnosti kako bi optužili Bidena da je surađivao s Ukrajincima u korist svog sina - i na kraju krajeva, u vlastitu korist jer bi Bidenova kampanja bila potopljena kad bi se ispostavilo da je njegov sin sudjelovao u korupcijskoj aferi u Ukrajini.
A sad su Trump i njegov odvjetnik Giuliani možda napravili upravo ono za što optužuju Bidena i demokrate: vršili pritisak na vladu strane zemlje kako bi od nje izvukli političku korist, odnosno sabotirali političkog suparnika. Biden je vjerojatni protukandidat Trumpu na izborima, a njegova inkriminacija ukrajinskom aferom bila bi porazna za demokrate i spasonosna za Trumpa na izborima sljedeće godine.
President Trump's attorney says he had spoken with a Ukrainian official about Joe Biden's possible role in that government's dismissal of a prosecutor who investigated Biden's son. pic.twitter.com/FTaLGBV1zO
I Trump i Giuliani su, štoviše, praktički priznali ono što im se stavlja na teret inzistirajući u isto vrijeme da nisu napravili ništa sporno. Giuliani je u burnom intervjuu za CNN priznao da je tražio od Ukrajine da istraži Bidena, ali je to prilično neuvjerljivo opravdavao "traženjem od Ukrajine da istraži tvrdnje da su se Ukrajinci umiješali u izbore 2016. u korist Hillary Clinton".
Schiff: Opoziv je jedino rješenje ako je Trump stvarno pokušao preko stranog predsjednika napakostiti suparniku
Trump je pak priznao da je sa Zelenskim razgovarao o svom političkom protivniku u američkoj predsjedničkoj utrci Joeu Bidenu i njegovu sinu. "Razgovor se najvećim dijelom odnosio na čestitke, uz veliku korupciju, općenito korupciju, svu korupciju koja se događa i velikim dijelom činjenice da ne želimo da naši ljudi, poput potpredsjednika Bidena i njegova sina, pridonesu korupciji koja je već u Ukrajini", rekao je Trump novinarima jučer pred Bijelom kućom.
No ako se dokaže da je Trump pritiskao Zelenskog da istraži i optuži Bidena, opoziv se nameće kao jedino rješenje, upozorio je Adam Schiff, demokratski predsjednik Obavještajnog odbora Zastupničkog doma koji je predvodio kongresnu istragu o mogućem dosluhu Trumpa i Rusije.
"Ako predsjednik stopira vojnu pomoć dok istodobno pokušava zastrašiti stranog vođu da učini nešto zabranjeno kako bi napakostio protivniku tokom predsjedničke kampanje, tada bi to bio jedini odgovarajući lijek za zlo koje takvo ponašanje predstavlja", kazao je Schiff u intervjuu za CNN. Drugi demokrati već su iznijeli isti zahtjev, uključujući predsjedničku kandidatkinju Elizabeth Warren i njujoršku kongresnicu Alexandriju Ocasio-Cortez.
At this point, the bigger national scandal isn’t the president’s lawbreaking behavior - it is the Democratic Party’s refusal to impeach him for it.
Ali pravi signal da se zahtjev za opozivom ovog puta zaista sprema dala je predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi koja je u pismu zastupnicima napisala: "Ako administracija ustraje u sprečavanju ovog zviždača da otkrije Kongresu moguće ozbiljno kršenje ustavnih dužnosti ovog predsjednika, onda će ući u ozbiljno novo poglavlje bezakonja koje će nas odvesti u sasvim novu fazu istrage."
Pelosi se, baš kao i Schumer, Biden, Schiff i drugi vodeći demokrati, dosad protivila pokretanju opoziva. Iako ga sad nije izričito odobrila, sve upućuje upravo na taj scenarij.
Je li ova afera zaista tako ozbiljna kako je demokrati i neki američki mediji predstavljaju? Nisu li u pravu republikanci i Trumpu skloni mediji poput Fox Newsa koji tvrde da je Bidenova umiješanost u situaciju u Ukrajini pravi skandal?
Možda najbolji odgovor na ta pitanja dao je CNN-ov analitičar Stephen Collinson: "Od predsjednika se očekuje da djeluje u interesu svih Amerikanaca i da ne koristi svoje goleme ovlasti u vanjskoj politici kako bi slijedio političke osvete ili potkopavao američku demokraciju. Utemeljitelji nacije vidjeli su predsjedništvo kao javni trust, što znači da predsjednici ne smiju stavljati svoje interese iznad nacionalnih interesa." A sve se više čini da je Trump učinio upravo to - zloupotrijebio svoju funkciju za vlastitu korist, a na štetu američke demokracije, utemeljene na poštenim izborima i bez vanjskog uplitanja.
0 ( + )
*
Trump na skupu u UN-u pozvao države svijeta da okončaju vjerske progone
Trump na skupu u UN-u pozvao države svijeta da okončaju vjerske progone
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump pozvao je danas države svijeta da okončaju vjerske progone držeći govor na skupu o vjerskim slobodama na početku svoga trodnevnog boravka u New Yorku, gdje se održava Opća skupština UN-a.
"Danas, jedinstvenim glasom, SAD poziva države svijeta da okončaju vjerske progone", rekao je Trump na skupu naglasivši da se 80 posto svjetskog stanovništva suočava s ograničavanjem vjerskih sloboda.
"Naša prava ne dolaze od vlada, ona dolaze od Boga", kazao je.
Naglasio je da se sve vjere suočavaju s progonom, ali veći dio njegovog govora bio je usredotočen na kršćane.
Skup o vjerskim slobodama ključni događaj za administraciju SAD-a
Potpredsjednik Mike Pence najavio je Trumpa te istaknuo nekoliko zemalja - poznatih kao neprijatelja SAD-a, uključivši Iran, Kinu, Nikaragvu i Venezuelu - u kojima su vjerske slobode, kako je rekao, napadnute.
Spomenuo je i Jezide koje ubijaju džihadisti Islamske države te obećao da će im nastaviti davati potporu, kao i drugim manjinama u Iraku.
Američka administracija ranije je rekla da je za nju skup o vjerskim slobodama "ključni događaj".
UN-ov glavni tajnik Antonio Guterres pridružio se Trumpu na događaju te rekao da su vjerske slobode "hitno globalno pitanje".
Prije toga Trump je nenadano i nakratko došao na UN-ov summit o klimi. Govor na Općoj skupštini UN-a trebao bi održati sutra.
0 ( + )
*
Greta Thunberg na summitu UN-a: Ukrali ste mi snove
Greta Thunberg na summitu UN-a: Ukrali ste mi snove
HINA
Foto: EPA
TINEJDŽERSKA klimatska aktivistica Greta Thunberg danas je otvorila UN-ov summit o klimi osudom svjetskih vođa jer su propustili poduzeti snažne mjere u borbi protiv klimatskih promjena, bijesno im se obrativši riječima "kako se usuđujete", prenosi Reuters.
"To je sve krivo. Ne bih ni trebala biti ovdje, već u školi na drugoj strani oceana, no svi vi dolazite nama mladima i u nama tražite nadu. Kako se usuđujete? Ukrali ste mi snove i djetinjstvo ispraznim riječima", kazala je Thunberg vidljivo emotivna i potresena.
Guterres: Najveću cijenu plaćamo ako ništa ne činimo
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je uoči summita o klimi upozorio šefove vlada i država da moraju predstaviti akcijske planove ako žele govoriti na skupu koji bi trebao dati novi poticaj provođenju odredbi Pariškog sporazuma iz 2015. u borbi protiv globalnog zatopljenja.
"Priroda je bijesna, a mi se zavaravamo ako mislimo da možemo prevariti prirodu jer priroda uvijek uzvrati udarac. Diljem svijeta priroda gnjevom uzvraća udarac", kazao je Guterres.
Prema njegovim riječima, sve ima svoju cijenu, a najveću cijenu plaćamo ako ništa ne činimo.
"Najveća cijena je subvencioniranje umiruće industrije fosilnih goriva, izgradnja sve većeg broja tvornica za proizvodnju ugljena", dodao je Guterres.
Na skupu će, između ostalih, govoriti njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron i indijski premijer Narendra Modi te čelnici kompanija koji promiču obnovljive izvore energije.