Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Avion je srušen u samoubilačkoj misiji: "Ne tražimo iglu u plastu sijena jer još nismo definirali gdje je plast"
Avion je srušen u samoubilačkoj misiji: "Ne tražimo iglu u plastu sijena jer još nismo definirali gdje je plast"
Foto: Guliver Image / Getty Images
TIM KOJI istražuje nestanak Boeinga 777 vjeruje kako se u ovom slučaju radio o samoubilačkoj misiji, javlja Telegraph.
Istražitelji ne vjeruju da je neki kvar ili požar mogao dovesti do neuobičajenog leta ili do onesposobljavanja komunikacijskog sustava prije nego je zrakoplov skrenuo s rute te letio sedam sati prije pada u more. Analiza leta, signalizacije i komunikacije pokazuje da je zrakoplov "letio na racionalan način".
Kako Telegraph saznaje od službenog izvora, istraživači vjeruju kako je to bio "namjeran čin osobe koja je imala detaljno znanje da učini ono što je i učinila". Izvor je kazao i da trenutno nikakvi tragovi ne upućuju na motiv.
Ni nakon jučerašnje press konferencije malezijskog premijera koji je objavio kako se zrakoplov Malaysia Airlinesa, koji je nestao nešto prije od dva tjedna nalazi na dnu Indijskog oceana, strasti se ne smiruju. Dapače, obitelji putnika bijesne su na vlasti, a održale su i prosvjed ispred veleposlanstva Malezije u Pekingu. Istodobno, održana je još jedna press konferencija na temu nestalog zrakoplova.
Rodbina putnika zrakoplova Malaysia Airlinesa očajna je. Više od dva tjedna prošlo je od nestanka zrakoplova, a do današnjeg dana informacije stižu na kapaljku. Nije ih umirio ni malezijski premijer Najib Razak koji je jučer na konferenciji za medije poručio da se zrakoplov nalazi na dnu Indijskog oceana.
Gdje su dokazi, vikali su i danas članovi obitelji nestalih koji su masovno izašli iz hotela gdje se protekla dva tjedna nalaze i krenuli pred veleposlanstvo Malezije u Pekingu gdje je održan prosvjed. Da nitko ništa ne skriva, uvjeravao je danas i glavni čovjek Malaysia Airlinesa Ahmad Jauhari Yahya. U razgovoru za BBC rekao je da su 100 posto sigurni kako je zrakoplov izgubljen. O svojoj odgovornosti i mogućoj ostavci nije želio.
"Ne tražimo iglu u plastu sijena"
Potraga za olupinom zrakoplova na letu Malaysia Airlinesa 370 u južnom Indijskom oceanu neće biti nastavljena najmanje 24 sata, objavile su u utorak australske vlasti.
Orkanski vjetrovi, veliki valovi, obilna kiša i niska naoblaka nastavak potrage čine opasnim, prenosi CNN. A zadaća pred višenacionalnom skupinom za potragu golema je: potrebno je pretražiti desetke hiljada četvornih kilometara jednog od najizoliranijih područja na planetu.
"Ne tražimo iglu u plastu sijena", kazao je zamjenik zapovjednika australske vojske Mark Binskin. "Jer još nismo definirali gdje je plast".
U međuvremenu su u Pekingu stotine članova obitelji nestalih putnika prosvjedovale ispred malezijskog veleposlanstva izražavajući bijes i frustracije. Tvrde da im malezijska vlada ne govori istinu o tome što se dogodilo zrakoplovu.
Malezijski premijer Najib Razak kazao je u ponedjeljak obiteljima putnika nestalog zrakoplova da je Boeing 777 svoje putovanje završio rušenjem u južnom dijelu Indijskog oceana, hiljade milja daleko od rute kojom je zrakoplov trebao letjeti. Nitko nije preživio. "S velikom tugom vam moram reći da podaci potvrđuju da je posljednja pozicija zrakoplova zabilježena u Indijskom oceanu, južno od Pertha", kazao je Razak. Njegova objava temelji se na podacima britanske satelitske tvrtke Inmarst.
"To nije normalno", kazao je novinarima jedan od protestanata u Pekingu, uznemireni član obitelji jednog putnika. "Ako pronađu nešto, OK, prihvatit ćemo to. Ali ovo je ništa, ovo su neki satelitski podaci i analize".
Zrakoplov na letu MH370 malezijske aviokompanije izgubio se s radara 8. ožujka, manje od sat vremena nakon polijetanja iz Kuala Lumpura za Peking s 227 putnika i 12 članova posade, među kojima je više od 150 Kineza, i misteriozno nestao i od tada se za njim intenzivno tragale spašavalačke posade čak 26 zemalja, među kojima su Australija, Japan i Kina.
Mjesto rušenja, u južnom dijelu Indijskog oceana, hiljade je milja udaljeno od trase na kojoj se zrakoplov trebao nalaziti i mnogo ključnih pitanja o tome kako je tamo završio još nema odgovore.
Kako piše CNN, konačna sudbina zrakoplova je sada vjerojatno poznata, ali za istražitelje potraga tek počinje. "Prvo će gledati s površine, koristiti se uređajima za slušanje, radarima, sonarima, koristiti se tehnikama računalnog mapiranja dna kako bi locirali neobične nakupine na dnu, objekte", kazao je CNN-u profesor oceanografije na floridskom sveučilištu Ian MacDonald. "Ali na kraju, morate se spustiti na dno oceana i pretraživati. Početi na širokom području i zatim sužavati zonu na osnovu prikupljenih informacija i dokaza", rekao je, dodavši da se istražitelji u toj fazi mogu služiti posebnim podmornicama s posadom ili bez nje.
Prosvjed pred veleposlanstvom Malezije u Pekingu
Članovi obitelji kineskih putnika koji su nestali s malezijskim zrakoplovom u utorak su prosvjedovali pred veleposlanstvom Malezije u Pekingu optužujući vladu u Kuala Lumpuru da ih je varala.
Deseci članova obitelji su sudjelovali u mirnom mimohodu uzvikujući slogane: "Vlada Malezije nas je varala!", "Malezijo vrati naše rođake". Kineska policija je oko veleposlanstva formirala živi zid, sprječavajući prosvjednike da se približe zgradi.
Dužnosnik veleposlanstva je Reutersu rekao da se "još bave tim pitanjem i da će se kasnije obratiti javnosti.
Malezijski premijer Najib Razak kazao je u ponedjeljak obiteljima putnika nestalog zrakoplova da je Boeing 777 svoje putovanje završio u južnom dijelu Indijskog oceana, hiljade milja daleko od rute kojom je zrakoplov trebao letjeti. Članovi obitelji žele dokaze da su tvrdnje malezijskih vlasti istinite.
Zrakoplov na letu MH370 malezijske aviokompanije izgubio se s radara 8. ožujka, manje od sat vremena nakon polijetanja iz Kuala Lumpura za Peking s 227 putnika i 12 članova posade, među kojima je više od 150 Kineza, i misteriozno nestao i od tada su za njim intenzivno tragale ekipe čak 26 zemalja.
Prema prvim informacijama, zrakoplov je naglo skrenuo s rute te je postojala sumnja da je namjerno skrenut sa zadanog kursa. CNN je u nedjelju izvijestio da se zrakoplov s 35.000 stopa (10.600 metara) naglo spustio na 12.000 stopa (3.650 metara), što bi značilo da su piloti reagirali na izvanrednu situaciju. Međutim, nikakav poziv za pomoć nije upućen, a sudbina zrakoplova je više od dva tjedna predstavljala pravu zagonetku.
Potraga za zrakoplovom obustavljena zbog lošeg vremena
Potraga za ostacima malezijskog zrakoplova koji je sa 239 putnika i članova posade pao u Indijski ocean obustavljena je zbog loših meteoroloških prilika, objavila je u utorak Australska uprava za sigurnost na moru (AMSA).
"AMSA je procijenila opasnost i odlučila da bi pri trenutnim meteorološkim uvjetima svaka potraga u zraku i na moru mogla predstavljati opasnost za posade. AMSA je odlučila obustaviti potragu", stoji u priopćenju.
Malezijski premijer Najib Razak kazao je u ponedjeljak obiteljima putnika nestalog malezijskog zrakoplova da je Boeing 777 svoje putovanje završio u južnom dijelu Indijskog oceana, hiljade milja daleko od rute kojom je zrakoplov trebao letjeti.
Zrakoplov na letu MH370 malezijske aviokompanije izgubio se s radara 8. ožujka, manje od sat vremena nakon polijetanja iz Kuala Lumpura za Peking s 227 putnika i 12 članova posade, među kojima je više od 150 Kineza, i misteriozno nestao i od tada su za njim intenzivno tragale ekipe čak 26 zemalja. SAD je Australiji ustupio napravu za otkrivanje "crne kutije". Ona se malom brzinom vuče iza broda kako bi detektirala zvuk iz crne kutije na maksimalnoj dubini od 20.000 stopa (6.090 metara).
Prema prvim informacijama, zrakoplov je naglo skrenuo s rute te je postojala sumnja da je namjerno skrenut sa zadanog kursa. CNN je u nedjelju izvijestio da se zrakoplov s 35.000 stopa (10.600 metara) naglo spustio na 12.000 stopa (3.650 metara), što bi značilo da su piloti reagirali na izvanrednu situaciju. Međutim, nikakav poziv za pomoć nije upućen, a sudbina zrakoplova je više od dva tjedna predstavljala pravu zagonetku.
Rusija poslala generatore na Krim, Kijev privremeno zabranio ruske TV kanale
Rusija poslala generatore na Krim, Kijev privremeno zabranio ruske TV kanale
Foto:FAH
UKRAJINSKI parlament imenovao je u utorak generala Mihaila Kovalja vršiteljem dužnosti ministra obrane, nakon što je u drugom pokušaju prihvatio ostavku njegovog prethodnika Igora Tenjuha, javljaju ukrajinski mediji.
"Ja vjerujem u oružane snage Ukrajine", rekao je Kovalj nakon imenovanja.
Dosadašnji vršitelj dužnosti ministra obrane Igor Tenjuh podnio je u utorak ostavku na sjednici Vrhovne Rade zbog kritika njegova djelovanja vezano uz krizu na Krimu, ali ona nije bila prihvaćena.
"Nekima se ne sviđaju potezi koje poduzimam kao vršitelj dužnosti ministra obrane, a također i nerazumijavanje u pitanjima... u pogledu autonomne republike (Krima). Ja se za svoj položaj ne držim i nikada nisam", rekao je Tenjuh.
Samo 197 zastupnika u parlamentu glasovalo je za njegov odlazak, dok je 226 bilo protiv tako da ostavka nije bila prihvaćena.
Međutim, nakon nekog vremena Vrhovna Rada je ponovila glasovanje o njegovoj ostavci koja je ovoga puta prihvaćena s 228 glasova.
Rusija poslala generatore na Krim
Rusija je u utorak poslala mobilne električne generatore na Krim gdje napajanje energijom još uvijek ovisi o Kijevu, rekao je u utorak ruski ministar u Simferopolju.
"Više od 1.400 mobilnih električnih generatora već je instalirano u regiji", rekao je ruski ministar za hitna stanja Vladimir Puškov, koji je u utorak posjetio Simferopolj.
Po njemu, Moskva će poslati još električnih generatora kako bi zajamčila nastavak funkcioniranja krimskih javnih institucija, unatoč nedavnim prekidima u opskrbi strujom.
U nedjelju su dijelovi poluotoka ostali u mraku, nakon što je prekinuta opskrba strujom. Krim uvelike ovisi o kontinentalnoj Ukrajini kada se radi o opskrbi električnom energijom.
Gruzija se nada oštroj reakciji Zapada
Šest godina nakon gubitka dijela svog teritorija u ratu s Rusijom, Gruzijci vjeruju da će borba za Ukrajinu odlučiti i o njihovoj sudbini i nadaju se da će NATO i Europska unija sada ubrzati njihovu integraciju u zapadno krilo.
Gruzija je jedina među bivšim sovjetskim republikama na Kavkazu odabrala prozapadni put i osjeća jaku bliskost s takvim težnjama Ukrajine koja je u februaru svrgnula proruskog predsjednika Viktora Janukoviča.
Solidarnost su Gruzijci iskazali i na sportskom terenu te su svoju pobjedu u ragbiju nad Rusijom proglasili i "pobjedom za Ukrajinu". Nadalje, stotine Gruzijaca prosvjedovale su u znak potpore prozapadnim težnjama Ukrajine što vide kao odraz vlastite borbe za približavanje Europskoj uniji.
Zemlja od 4,5 milijuna stanovnika, koja se nada jednog dana postati članica NATO-a, Gruzija želi da Zapad oštrije odgovori na rusku aneksiju Krima.
"Ono što će proizaći iz ukrajinske krize odlučit će i o budućnosti gruzijske slobode, sigurnosti i suvereniteta" i "odrediti hoće li Rusija ili neće uspjeti nametnuti svoju zonu utjecaja i stvoriti nove linije podjele u Europi", kaže Helen Hoštaria, neovisna analitičarka u Tbilisiju.
Moskva pokušava obnoviti neku vrstu Sovjetskog Saveza, bez komunizma, kaže Hoštaria i upozorava da ako međunarodna zajednica ne uspije taj ruski plan zaustaviti "poručit će (zapravo) Moskvi da unatoč svoj galami Rusija za to neće morati platiti cijenu i čak će ohrabriti Rusiju da završi svoj projekt stvaranja 'Sovjetskog Saveza', pa će u njega uvući i Gruziju".
Neovisnost, koju je Gruzija stekla 1991., nakon raspada Sovjetskog Saveza, Moskva je kažnjavala trgovinskim sankcijama i potporom separatistima u pokušaju da Gruziju održi pod svojom zonom utjecaja.
Takva politika kulminirala je 2008. petodnevnim ratom za gruzijske pokrajine Južnu Osetiju i Abhaziju koje su se otcijepile te su danas pod nadzorom Rusije.
Gruzijski parlament donio je rezoluciju kojom osuđuje rusku aneksiju Krima i pozvao EU i NATO da ubrzaju proces gruzijske integracije.
Ruski "agresivni čin ozbiljna je prijetnja ne samo našem prijatelju Ukrajini, već i Gruziji i cijeloj Europi", stoji u rezoluciji.
Gruzija se nada da će zapadne vlade jasno poručiti "da treća strana ne smije utjecati na težnje zemalja u regiji da slobodno biraju u koje će strane saveze ući", kaže gruzijski šef diplomacije Irakli Garibašvili.
Gruzija želi da Zapad oštrije kazni Rusiju sada kada je u pitanju Ukrajina, koja je deset puta veća od Gruzije i mnogo važnija.
Iako ima maleno gospodarstvo, plin i nafta iz Kaspijskog mora prema Europi prolaze Gruzijom i ona teži čvršćoj suradnji s Bruxellesom i Washingtonom. Europska unija suradnju s bivšim sovjetskim republikama, danas samostalnim državama kao što su Gruzija, Ukrajina, Moldavija treba ojačati sporazumima o trgovini i pridruživanju, a Rusija, naprotiv, želi nad njima zadržati svoj utjecaj.
Odnosi s NATO-om još su složeniji. Službenom Tbilisiju bila je ponuđena perspektiva ulaska u NATO-a, koja je na ledu od rata 2008.
Na summitu NATO-a u rujnu razgovarat će se o perspektivi "otvorenih vrata" za četiri zemlje: Gruziju i bivše jugoslavenske republike Crnu Goru, Makedoniju te Bosnu i Hercegovinu.
Na pitanje o izgledima širenja saveza na druge zemlje, glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen prošli je tjedan rekao "kako je formalni odgovor da je prerano odgovoriti na to pitanje".
Ukrajina ima izravnu granicu s EU i NATO-om i jasno je da želi s njima bliskije veze, no Gruzija je jedina koja gaji takve ambicije među bivšim sovjetskim republikama na Kavkazu.
Susjedna Armenija ima rusku vojnu bazu i planira pridružiti se carinskoj uniji koju predvodi Moskva.
Azerbajdžan je pak iskoristio slučaj Krima kao model za uspostavu svog nadzora nad Nagorno-Karabahom, enklavom koju kontroliraju Armenici od ranih 90-ih.
Kijev privremeno zabranio ruske TV kanale
Ukrajina je u utorak privremeno zabranila emitiranje ruskih televizijskih programa zbog, kako tvrde prijelazne vlasti u Kijevu, poticanja separatizma uz pomoć pristranih informacija, potvrdila je dužnosnica vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu.
Upravni sud u Kijevu "danas je donio odluku prema kojoj prestaje emitiranje ruskih kanala", kazala je Viktorija Siumar.
Odluka kijevskog suda je privremena i trajat će tokom postupka tužbe ukrajinskog regulatornog tijela, Nacionalnog vijeća za televizijsko i radijsko emitiranje (NTRBC), protiv operatera koji emitira ruske kanale u Ukrajini.
Siumar nije navela operatera protiv kojeg je podnesena tužba. Odluka o privremenoj zabrani emitiranja odnosi se na Pervy kanal, Worldwide Network, RTR Planeta, Rossiya 24 i NTV Mir, prenosi AFP.
U međuvremenu je stigla informacija da su ruske snage napale posljednji ukrajinski brod na Krimu. Prema riječima glasnogovornika ukrajinskog ministarstva obrane Vladislasa Selezneva, napadači su zauzeli minolovac Tcherkassi na jezeru Donouzlav. Kako javlja Ukrainska Pravda, napadači su stigli na brod brzim čamcima, a ruski helikopter nadlijeće jezero.
Ruska vojska istodobno provodi vojnu vježbu u Transdnjestriji (Pridnjestrovlje), separatističkoj pokrajini u Moldaviji. Vrhovni saveznički zapovjednik u Europi, general američkog ratnog zrakoplovstva Philip Breedlove u nedjelju je upozorio da u spomenutom području "ima apsolutno dovoljno ruskih snaga da pregaze Transdnjestriju ukoliko se donese takva odluka."
Ruske snage u Transdnjestriji su priopćile da "provode protuterorističku vježbu i vježbu odbijanja napada na svoju vojnu bazu".
Transdnjestrija, kako regiju nazovaju Moldavci ili Pridnjestrovlje na ruskom, odmetnuta je moldavska pokrajina koja je svoju neovisnost proglasila 1990. Stanovništvo životari na ruskoj vojnoj i gospodarskoj pomoći te organiziranom kriminalu unatoč činjenici da pokrajina nije međunarodno priznata.
Osjetljivi razgovori na visokoj razini: Sjeverna Koreja nada se pozitivnim razgovorima s Japanom
Osjetljivi razgovori na visokoj razini: Sjeverna Koreja nada se pozitivnim razgovorima s Japanom
Ilustracija: Guliver image/Getty images
SJEVERNA Koreja u utorak je objavila da bi se razgovori s Japanom, što će se održati krajem mjeseca, morali baviti i odštetnim zahtjevom za korejske seksualne robinje u Drugome svjetskom ratu, a ne samo Japancima otetima prije više desetljeća, jer Pjongjang tu temu smatra zaključenom.
No So Se Pyong, sjevernokorejski veleposlanik u Ujedinjenim narodima u Ženevi, rekao je kako se nada da će "osjetljivi" razgovori na visokoj razini što se će 30. i 31. ožujka održati u Pekingu, prvi put u više od godinu dana, dati "pozitivne rezultate" za narod obiju zemalja.
Japan i Sjeverna Koreja nastavljaju razgovore o sjevernokorejskom nuklearnom i raketnom programu te o sudbini Japanaca otetih u sedamdesetima i osamdesetima radi obuke špijuna. Razgovori su prekinuti u prosincu 2012., nakon što je Sjeverna Koreja testirala raketu velikog dometa.
"Japan tvrdi da slučaj otmice nije riješen, ali mi ga smatramo riješenim, tu više nema problema", rekao je So na konferenciji za novinare u Ženevi.
"Ali mi od Japana tražimo odštetu za zločine... Na primjer za 8,4 miljuna ljudi koji su prisilno odvedeni u Japan u kolonijalno doba. I ne samo to, treba riješiti i slučaj 'žena za utjehu'", rekao je.
Sjeverna Koreja tvrdi da je oko dvjesto hiljada Korejki Japan u ratu oteo i prisilo da služe kao "utjeha" japanskim vojnicima.
Japanski premijer Shinzo Abe ovaj je mjesec ponovio ispriku jedne prijašnje vlade tim ženama koje su silom u ratu odvedene u bordele. Južna Koreja to smatra znakom ublažavanja Abeova nacionalističkog tona.
Japanski odnosi sa Sjevernom Korejom opterećeni su japanskom okupacijom Korejskoga poluotoka od 1910. do 1945., sjevernokorejskim nuklearnim i raketnim programom kao i japanskim bijesom zbog otmica Japanaca.
Sjeverna je Koreja 2002. priznala da je u sedamdesetima i osamdesetima otela 13 japanskih državljana te da je njih osmero mrtvo. Među njima je bila i Megumi Yokota, koja je kao 13-godišnjakinja 1977. oteta na povratku iz škole. Prije dva tjedna u Ulan Batoru, mongolskoj prijestolnici kojom se Japan i Sjeverna Koreja koriste za neslužbene kontakte, njezini su se roditelji sastali s njezinom danas 26-godišnjom kćeri.
Uznemirujuća fotografija: Brutalno ubijen kontroverzni ukrajinski nacionalist
Uznemirujuća fotografija: Brutalno ubijen kontroverzni ukrajinski nacionalist
Screenshot: Youtube
VOĐA nacionalističkog pokreta Desni sektor, Aleksandr Muzičko, ubijen je na zapadu Ukrajine, prenosi RT.
Muzičko, poznat i kao Sashko Bilyi ubijen je u Rovnu, ali nije točno poznato na koji je način izvršeno njegovo ubojstvo.
Ranije je objavljena snimka na kojoj on sam govori kako vjeruje da bi uskoro mogao biti ubijen.
Zastupnik Aleksandr Doniy na Facebooku je napisao da su Muzička presrela dva automobila te ga odvezli na drugu lokaciju. Nakon toga su ga upucali s dva hica u srce.
Pojedini mediji tvrde da su ga ubili nepoznati napadači u pucnjavi u lokalnom kafiću. Član Desnog sektora, Yaroslav Granitny, tvrdi da su ubojice otele još pet osoba.
Muzičko se uz Čečene borio protiv Rusa, a Rusija ga optužuje za mučenje i ubijanje 20 zatočenih ruskih vojnika. Jednom prilikom izjavio je da će se do smrti boriti protiv komunista, Židova i Rusa.
Kontroverzni nacionalist pozornost je često privlačio nasilnim ponašanjem. Samo jedna od snimki objavljenih na Youtubeu prikazuje njegov fizički napad na tužitelja u regiji Rivne jer je ovaj odugovlačio s istragom jednog ubojstva.
Suradnici "prevaranta stoljeća" proglašeni krivima za pomaganje u najvećoj financijskoj prijevari
Suradnici "prevaranta stoljeća" proglašeni krivima za pomaganje u najvećoj financijskoj prijevari
Screenshot: Youtube
PET nekadašnjih suradnika burzovnog mešetara Bernieja Madoffa koji stoji iza najveće financijske prijevare u povijesti zbog koje je 2009. osuđen na kaznu od 150 godina zatvora osuđeno je u ponedjeljak za pomaganje svom šefu u prijevari napravljenoj po načelu financijske piramide.
Savezna porota u New Yorku proglasila je krivima Madoffove suradnike Daniela Bonventrea, Annette Bongiorno, Joan Crupi, Jeromea O'Haru i Georgea Pereza za prijevare povezane s Madoffovim klijentima.
Madoff je oštetio na hiljade ljudi, ukupno pronevjerivši više od 65 milijarda dolara. Njegov brat Peter osuđen je na deset godina zatvora zbog prikrivanja zločina.
Timošenko: Vrijeme je da uzmemo oružje u ruke i pobijemo te proklete Ruse!
Timošenko: Vrijeme je da uzmemo oružje u ruke i pobijemo te proklete Ruse!
Screenshot: YouTube/RT
NA INTERNET je procurio telefonski razgovor obavljen 18. ožujka između bivše ukrajinske premijerke Julije Timošenko i bivšeg zamjenika tajnika Savjeta za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine, Nestora Šufriča.
Razgovor se odnosi na stanje u Ukrajini, a Timošenko nije birala riječi dok je Šufriču objašnjavala kako "treba pobiti proklete Ruse". Timošenko je na Twitteru potvrdila autentičnost razgovora, dodavši: "Samo sam rekla Rusi u Ukrajini, a nisam mislila na sve Ruse. Hello FSB :) Ispričavam se na psovkama!".
"Vrijeme je da uzmemo oružje u ruke i pobijemo te proklete Ruse, zajedno s njihovim jebenim vođom. Žao mi je što ne mogu sada biti tamo i što nisam na čelu tog procesa. Nema jebene šanse da bih im dopustila da preuzmu Krim! Ja bih pronašla način da ubijem sve te šupke. Nadam se da ću uspjeti povući sve svoje veze i uključiti ih u proces. Iskoristit ću sva svoja sredstva da podignem svijet na noge, tako da će u Rusiji na kraju ostati samo spaljena zemlja. Moramo ih ubiti nuklearnim oružjem", kazala je Timošenko.
Šufrič se s Timošenko u svemu složio te dodao da bi se trebali obratiti i međunarodnim pravosudnim tijelima.
Naoružani napadači u Jemenu oteli dvoje zapadnjaka
Naoružani napadači u Jemenu oteli dvoje zapadnjaka
Ilutracija: Shutterstock
NAORUŽANI napadači oteli su par zapadnjaka koji radi u uredu Ujedinjenih naroda u glavnome gradu Jemena, gdje su mnoge diplomatske misije, objavila je u utorak lokalna policija.
Kako prenosi Reuters, zasad nisu objavljene pojedinosti toga događaja, ali otmice su u Jemenu česte. Vlada te države, koja je saveznik SAD-a, muku muči da obuzda pobunu islamista povezanih s Al Qaedom, južnjački separatistički pokret, sukobe na sjeveru zemlje te sporadične sukobe s naoružanim plemenima.
Otmičari su katkad gerilci koji na taj način žele prestrašiti zapadnjake, ali otmice znaju biti i dio taktike plemena koja tako rješavaju sporove s vladom. Katkad je cilj otmice prodaja talaca drugim skupinama.
U februaru je u toj zemlji koja graniči s naftnim divom saudijskom Arabijom oteto troje stranaca, među njima i jedan češki liječnik, britanski naftaš i jedan Nijemac.
