Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Turska zbog "nepristojnog" postera s Erdoganom pritišće i Švicarsku
Turska zbog "nepristojnog" postera s Erdoganom pritišće i Švicarsku
TURSKO ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je švicarskog otpravnika poslova u Ankari zbog subotnjeg skupa u Bernu koji je okupio kurdske skupine koje navodno podupiru terorizam i postera kojim se poziva na umorstvo predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Ranije u subotu nekoliko hiljada ljudi, a među njima i kurdski prosvjednici, održali su skup u glavnome gradu Švicarske pozivajući turske birače da na referendumu 16. travnja glasaju protiv predloženih ustavnih promjena koje bi aktualnom predsjedniku Erdoganu omogućile goleme ovlasti.
Pitanje referenduma u Turskoj već je naškodilo odnosima između Turske i nekoliko europskih zemalja koje imaju veliku tursku zajednicu. Te zemlje, među njima Njemačka i Nizozemska, spriječile su turske dužnosnike da održe političke skupove kojima bi motivirale turske radnike da na referendumu glasaju za promjene ustava.
"Naše ministarstvo pomno će pratiti pravosudne i administrativne korake koje će poduzeti švicarske savezne i lokalne vlasti", saopštio je turski MVP.
Turski šef diplomacije Mevlut Cavusoglu telefonski je razgovarao sa svojim kolegom u Švicarskoj kako bi mu izrazio svoje nezadovoljstvo.
Prosvjed protekao u miru, Tursku uzrujao poster s Erdoganom
Švicarsko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da će istražiti izgred. Organizatori i policija u Bernu rekli su da je prosvjed protekao u miru.
Michael Sorg, glasnogovornik švicarskih socijaldemokrata i jedan od organizatora prosvjeda, potvrdio je da je na skupu bio nošen poster protiv Erdogana i rekao "to je jedini poster koji je bio ispod granica pristojnosti". Poster je prikazivao Erdogana s pištoljem uperenim u njegovu glavu uz natpis "Ubijmo Erdogana njegovim vlastitim oružjem" (na slici).
Ankara je optužila neke europske zemlje za dvostruka mjerila jer dopuštaju političke skupove onima koji lobiraju da se na turskome referendumu glasa "ne" jačanju predsjedničkih ovlasti, a istodobno zabranjuju skupove suprotnog tabora.
Odnosi Turske i EU-a osobito su pogoršani nakon što su dvije članice Unije otkazale planirane skupove na svom teritoriju turskih političara koji su trebali zagovarati potvrđivanje reformi na referendumu. Njemačka i Nizozemska svoju su odluku opravdale sigurnosnim razlozima, no Erdogan ih je optužio za "nacističke metode" i gušenje slobode govora.
BBC: Čovječanstvo nikad nije bilo suočeno s ovakvim izazovima
BBC: Čovječanstvo nikad nije bilo suočeno s ovakvim izazovima
Foto: 123rf
NOVINAR BBC-a Douglas Heaven piše o ispitivanju najvažnijih pitanja s kojima se susreće današnji svijet te najavljuje kako će, tokom sljedećeg mjeseca, istraživati najveće probleme našega doba - na panelu s 50 stručnjaka.
"Koji je najveći izazov s kojim se danas svijet suočava? Na velik broj načina, nalazimo se na posebnome mjestu u povijesti. Svijet nikad nije bio bogatiji, ljudi nikada nisu dulje i zdravije živjeli i razvili smo tehnologiju do te mjere da bi nam strojevi uskoro mogli pomoći u rješavanju većine preostalih problema.
S druge strane, mogli bismo biti i na rubu katastrofe.
Gospodarstvo i industrija
Gospodarstvo i industrija koji su nam omogućili bogatstvo i blagostanje ozbiljno su naštetili planetu. Zbog našeg djelovanja, polovica biljnih i životinjskih vrsta mogla bi nestati tokom sljedećega stoljeća - to je nezamjenjiva zajednica života koja hrani i naše postojanje obradom i izmjenjivanjem ugljika, kisika i brojnih drugih tvari. Zbog globalnoga bi zatopljenja napučeni svijet mogao postati nepodnošljivim za život - ili se na njemu ne bi mogla proizvoditi hrana.
Moderna medicina
Bogatstvo na Zapadu podiže globalni prosjek, ali rascjep između bogatih i siromašnih nikada nije bio veći - čak i unutar pojedinih zemalja. Moderna je medicina pobijedila brojne bolesti - ali prevelika upotreba antibiotika povećala je rizik od nastanka superbolesti otpornih na lijekove, koje bi mogle biti nezaustavljive, osobito zbog međunarodnih putovanja.
Umjetna inteligencija
Na kraju, računala su nam uvelike pomogla - svijet je puno organiziraniji, povezani smo i možemo riješiti probleme koji su se prije činili nemogućima. Ali tako bi ubrzo mogli zamijeniti ljudski rad - posebno s porastom sustava umjetne inteligencije (UI). Njihov bi se utjecaj mogao osjetiti uvelike i izvan radnoga mjesta. Kako UI donositelji odluka postaju sve važniji u svim industrijama od bankarstva do zdravstva, softver će početi brinuti o važnim događajima u našemu životu - o zajmovima, medicinskim dijagnozama, partnerima. Prilagoditi se suradnji s tim sustavima - i osigurati da i pametniji strojevi rade u našu korist - i dalje je otvoreno pitanje.
Možda nam ide bolje nego ikad - ali nikada se nismo susretali s tako velikim izazovima i najvažnije je da se s njima uhvatimo u koštac", navodi Heaven.
U zračnom napadu u Siriji ubijeno 16 civila, među njima i jedno dijete
U zračnom napadu u Siriji ubijeno 16 civila, među njima i jedno dijete
NAJMANJE 16 civila ubijeno je, a više desetaka osoba je ranjeno u subotu u zračnom napadu na područje koje drže pobunjenici blizu Damaska, izvijestio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).
Ta nevladina udruga navela je da za sada ne može reći tko je napao grad Hamurije, istočno od sirijskoga glavnoga grada.
"Šesnaest civila, među kojima i jedno dijete, ubijeni su i pedesetak osoba je ranjeno u zračnom napadu na glavnu ulicu grada Hamurije", rekao je direktor SOHR-a Rami Abdel Rahmane.
Broj poginulih mogao bi porasti
On nije mogao precizirati jesu li svi ranjeni civili, ali je rekao da bi broj poginulih mogao porasti jer su neki kritično. Pripadnici Plavih kaciga i civilne zaštite u pobunjeničkoj zoni su izvlačili preživjele iz ruševina.
Područje Istočne Gute, blizu Damaska je pod opsadom sirijskog režima od 2012. i bilo je na meti brojnih zračnih i topničkih napada. To je posljednje uporište oporbe predsjedniku Bašaru al-Asadu blizu Damaska.
VIDEO Turska je preuzela Putinov model propagandnog rata, je li na meti i Hrvatska?
VIDEO Turska je preuzela Putinov model propagandnog rata, je li na meti i Hrvatska?
Screenshot: TRT World
NEDAVNI prilog turskog državnog televizijskog kanala na engleskom jeziku TRT World o Hrvatskoj imao je popriličan odjek u javnosti.
U prilogu su intervjuirani saborski zastupnik Ivan Pernar, vojni analitičar Igor Tabak i predsjednik ekstremno desne i marginalne stranke A-HSP Dražen Keleminec, a TRT World je na prilično tendenciozan način povezao hrvatske planove za nabavu novog naoružanja s nacionalističkim, ali i fašističkim ispadima i govorom mržnje u našoj zemlji.
Na kraju priloga, štoviše, voditeljica se otvoreno pita hoće li "s naprednim oružjem koje uskoro dolazi, porast govora mržnje i provokacija opet dovesti do rata" između Hrvatske i Srbije, sugerirajući da bi upravo hrvatska strana mogla izazvati novi ratni sukob na ovim prostorima.
Kontekst sukoba EU i Turske
No motivaciju za ovakvu reportažu TRT Worlda možemo protumačiti sagledavajući kontekst aktualnog političkog sukoba između Turske i Europske unije, čija je Hrvatska članica. S jedne strane, predsjednik Recep Tayyip Erdogan i turska vlada otvoreno nazivaju njemačke i nizozemske vlasti fašističkima i nacističkima.
U tome su im se zdušno pridružili i mediji lojalni Ankari poput tabloida Gunes, koji je na naslovnici objavio skandaloznu fotomontažu njemačke kancelarke Angele Merkel kao Adolfa Hitlera. S druge strane, turska televizija radi reportažu o fašizaciji Hrvatske i mogućim novim ratovima na Balkanu. S tim u vidu, možda nije neumjesno postaviti pitanje - obračunava li se Ankara preko državnih medija na isti način, iako u suptilnijoj varijanti, s Hrvatskom kao i s Njemačkom?
Erdogan je u svakom slučaju proveo temeljitu čistku medija, kao i čitavog turskog civilnog društva, nakon neuspjelog puča prošle godine. U isto vrijeme dok odnosi Ankare i Bruxellesa propadaju iz dana u dan, odnosi Erdogana i Putina su sve bolji. S druge strane, turski predsjednik vrlo je srdačno dočekan u Zagrebu prošle godine, ali geopolitička situacija tada je bila znatno drukčija.
Mediji kao propagandno oružje
Štoviše, čini se da je Erdogan od Putina naučio da se mediji mogu iskoristiti kao vrlo moćno oružje u "hibridnim" sukobima sa Zapadom. Rusija tu strategiju primjenjuje već godinama preko svoje sofisticirane, razgranate i izdašno financirane mreže medija koji u principu služe kao njena propagandna platforma: Russia Today, Sputnik News, Russia Insider, Ruptly i The Duran samo su neki od njih.
U kombinaciji s hakerskim napadima obavještajnih službi i curenjem dokumenata preko prijateljskih organizacija poput Wikileaksa, Kremlj je ostvario rezultate kakvima se vjerojatno ni sam nije nadao: pomogao je Putinovom simpatizeru Donaldu Trumpu da pobijedi antirusku kandidatkinju Hillary Clinton na američkim izborima. SAD danas ima vjerojatno najviše proruski nastrojenog predsjednika u povijesti.
A da nije samo Amerika na nišanu ruskog "informacijskog ratovanja", smatra i Europski parlament koji je prošle godine donio rezoluciju o borbi protiv neprijateljske propagande i dezinformiranja od strane Kremlja i nedržavnih aktera poput ISIS-a.
Ovakve propagandne "aktivne mjere" korisne su za Rusiju jer su znatno jeftinije i manje rizične od vojne akcije, a mogu pod određenim uvjetima postići i bolji rezultat od pravog ratovanja. Kako je objasnio bivši američki obavještajni časnik za Rusiju, Eugene Rumer, radi se o "raznolikoj 'kutiji za alat' koja uključuje špijunažu, informacijske operacije, dezinformacije, podmićivanje, hakiranje i financijsku manipulaciju".
Trump i Erdogan uče od Putina?
Trump i njegova administracija već su i sami počeli primjenjivati lažne vijesti i "alternativne činjenice" kao sredstvo za samopromociju i obračun s unutarnjim i vanjskim političkim protivnicima. Da je lekciju primijenio i Erdogan, sugerira njegova zapaljiva retorika - od spomenutog razbacivanja etiketom nacizma i fašizma, preko proglašavanja nebrojenih turskih disidenata terorističkim simpatizerima, do propagiranja teorije zavjere prema kojoj su zapadne zemlje financirale i podržavale ISIS.
Hoće li Turska pojačati vlastite "aktivne mjere" preko medija poput TRT Worlda, "trolova" na društvenim mrežama i hakerskih napada i hoće li Hrvatska biti jedna od meta, samo vrijeme će pokazati. No ovakvo propagandno djelovanje, po svemu sudeći, nova je stvarnost u današnjem dobu "hibridnog ratovanja".
Erdogan: Ne daju nam u EU zbog smrtne kazne? Neka, olakšat će nam posao
Erdogan: Ne daju nam u EU zbog smrtne kazne? Neka, olakšat će nam posao
Foto: FaH
TURSKI predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u subotu kako shvaća da bi ponovno uvođenje smrtne kazne moglo okončati kandidaturu njegove države za ulazak u Europsku uniju.
"Oni kažu da Turska neće imati mjesto u Europskoj uniji ako se smrtna kazna vrati. Neka bude tako", rekao je Erdogan obećavši da, ako parlament donese takvu odluku, on će ju potvrditi.
Erdogan od prošlogodišnjeg krvavog pokušaja puča sve više izražava podršku vraćanju smrtne kazne za pučiste.
Nastavit će zvati europske čelnike nacistima i fašistima
"Oni govore da ako 16. travnja prevagne glas 'za', da nas neće primiti u EU. O, kad bi oni samo mogli donijeti tu odluku, olakšali bi nam posao", istaknuo je Erdogan u Antaliji. Pritom je mislio na predstojeći referendum o proširenju predsjedničkih ovlasti kojeg je nazvao trenutkom odluke.
Turski predsjednik već treći dan ističe kako će nastaviti nazivati europske čelnike "nacistima" i "fašistima" dokle god će oni njega prozivati "diktatorom". Ovog je tjedna najavio i da će napraviti reviziju političkih i administrativnih odnosa svoje države s EU-om.
Trump je šutio par sati nakon velikog poraza, a onda najavio "eksploziju" na Twitteru
Trump je šutio par sati nakon velikog poraza, a onda najavio "eksploziju" na Twitteru
Foto: FaH
AMERIČKI predsjednik Donald Trump krenuo je u subotu u protunapad nakon teškog političkog poraza koji je pretrpio zbog povlačenja njegova ključnog prijedloga reforme zdravstvenog sustava, poručivši da će sadašnji sustav "eksplodirati" i obećavši Amerikancima novi zakon, premda ništa konkretno.
Šutio je par sati, pa se oglasio na Twitteru
Nakon nekoliko sati tišine, Trump se ponovno oglasio na Twitteru kritizirajući sustav zdravstvenog osiguranja koji je uveo njegov prethodnik, demokrat Barack Obama, tzv. Obamacare (Affordable Care Act, ACA).
"Obamacare će eksplodirati i svi ćemo se udružiti i zajedno pripremiti izvrstan zakon o zdravstvenom sustav za NAROD. Ne brinite se!", poručio je, ne precizirajući nikakve vremenske rokove.
Trumpov prijedlog reforme zdravstvenog osiguranja povučen je u petak u posljednji trenutak jer nije dobio dovoljnu potporu u njegovim vlastitim redovima u Kongresu.
"Razočaran i malo iznenađen"
Kazavši da je "razočaran" i "malo iznenađen", Trump ipak nije napao svoje republikanske zastupnike, okrivivši umjesto toga za neuspjeh demokrate.
Obećao je također da će se odmah posvetiti drugom prioritetu: temeljitoj fiskalnoj reformi i smanjenju poreza.
Američko pravosuđe blokiralo je nedavno Trumpove pokušaje da privremeno zatvori granice za izbjeglice i državljane šest muslimanskih zemalja.
Objavljeni detalji o američkom bombardiranju civila u Mosulu: Djeca su vrištala pod ruševinama
Objavljeni detalji o američkom bombardiranju civila u Mosulu: Djeca su vrištala pod ruševinama
Foto: Getty Images
U JEKU silovite bitke za irački grad Mosul američke zračne snage skrivile su možda i najsmrtonosniji incident u ratu protiv Islamske države dosad.
Tragedija je, nažalost, mnogo veća nego što je morala biti zbog nemogućnosti spasilačkih službi da dođu do mjesta napada. Preživjeli susjedi danima su sami prekapali ruševine, očajnički pokušavajući spasiti one koji su ostali zatrpani u ruševinama tri uništene kuće.
Nitko nije ostao živ ispod ruševina
Kako javlja Guardian, spasioci su došli iz stotinama kilometara udaljenog Bagdada u Mosul, ali nisu mogli ući u četvrt Džadida u kojoj su se zračni udari dogodili. Kada su u srijedu konačno došli, nitko nije ostao živ.
Gotovo 80 tijela izvučeno je iz samo jedne od tri srušene kuće, gdje su se žrtve sklonile od borbi između ISIS-a i iračkih specijalnih snaga, na savjet lokalnih starješina. Svjedoci su opisali zračne udare kao "neumoljive i strahovite".
Svjedoci tvrde da su džihadisti ISIS-a postavili snajperista na krov kuće u kojoj se skrio najveći broj civila, no da se borci nisu krili među samim civilima. "Dani nakon (napada) bili su grozni. Djeca su vrištala ispod ruševina. Nitko im nije došao pomoći. Policija nam je jučer rekla da nije mogla ništa napraviti", kazao je za Guardian Madžid al-Nadžim, stojeći pored tijela svojeg nećaka na lokalnom groblju.
Činjenica da je američki zrakoplov svejedno bombardirao metu povlači za sobom pitanja o pravilima ratovanja međunarodne koalicija predvođene SAD-om u vojnoj operaciji protiv ISIS-a.
Naime, ovo nije prvi incident takvog tipa. U nedavnim zračnim udarima u Siriji, američke zračne snage ubile su najmanje 90 ljudi, velikom većinom civila.
Američka vojska priznala napad i pokrenula istragu
Američka vojska priznala je u subotu da je njen zrakoplov, na zahtjev iračkih snaga sigurnosti, 17. ožujka pogodio lokaciju u zapadnom Mosulu. Glavno američko zapovjedništvo objavilo je u priopćenju da te optužbe shvaća ozbiljno i da je otvorilo istragu kako bi "utvrdilo činjenice u pogledu tog napada i točnosti optužbi u vezi civilnih žrtava."
Guverner pokrajine rekao je da je poginulo više od 130 civila, a neimenovani irački general rekao je da je u napadima oštećeno više od 27 stambenih zgrada, od kojih su tri posve uništene.
Predsjednik iračkog parlamenta Salim al-Džabouri izrazio je u subotu zabrinutost zbog ubojstva civila u operaciji preuzimanja kontrole nad Mosulom i pozvao službe sigurnosti da hitno dostave parlamentu izvješća o tome. "Ovo što se događaja jako je opasno i ne može se tolerirati", rekao je.
Više od 3 hiljade civila ubijeno od početka bitke za zapadni Mosul
Službeni irački izvor rekao je za agenciju DPA u petak da je više od 3000 civila ubijeno u Mosulu od 19. veljače kada je pokrenuta operacija u svrhu istjerivanja Islamske države iz zapadnog Mosula.
Ujedinjeni narodi također su izrazili duboku zabrinutost zbog incidenta. "Šokirano smo zbog užasnog gubitka života", priopćila je humanitarna koordinatorica UN-a za Irak Lisa Grande.
