Glavni tajnik UN-a: Nadam da će pandemija nekima biti poziv za buđenje
Glavni tajnik UN-a: Nadam da će pandemija nekima biti poziv za buđenje
Hina
Foto: EPA
GLAVNI tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je u četvrtak da "današnjem multilateralizmu nedostaju širina, ambicija i zubi" te je pozvao na promišljanje o novom obliku suradnje između država.
Govoreći uoči sutrašnje 75. obljetnice usvajanja Povelje Ujedinjenih naroda, Guterres je rekao da svijet treba "efikasni multilateralizam koji može funkcionirati kao instrument globalnog upravljanja, gdje je to potrebno".
"Teško je imati smislenu transformaciju mehanizama globalnog upravljanja bez aktivnog sudjelovanja svjetskih sila i, bit ću iskren, njihovi odnosi nisu nikada bili tako disfunkcionalni kao danas", kazao je Guterres na novinskoj konferenciji, apostrofiravši posebice američko-ruske i američko-kineske odnose u tom kontekstu.
Čelnik UN-a ukazao je na nedavne "poteškoće", odnosno podjele s kojima se suočava Vijeće sigurnosti.
Odgovor Vijeća sigurnosti UN-a na pandemiju paralizirao je sukob Washingtona i Pekinga.
Guterres je kazao kako se nada da će se sastanak na vrhu pet stalnih članica Vijeća sigurnosti - Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD-a - održati prije rujna.
Također je poručio kako se nada da će pandemija biti "poziv za buđenje" državama da shvate potrebu za jedinstvom i reformom.
Povelja Ujedinjenih naroda potpisana je 26. lipnja 1945. u San Franciscu, a stupila je na snagu u oktobaru iste godine.
0 ( + )
*
Trump optužio vođu pokreta Black Lives Matter za izdaju i poticanje pobune
Trump optužio vođu pokreta Black Lives Matter za izdaju i poticanje pobune
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump optužio je vođu pokreta Black Lives Matter za izdaju i poticanje pobune, što je najnoviji znak da američki predsjednik ostaje pri svom tvrdom stajalištu u nacionalnoj raspravi o policijskoj brutalnosti i rasizmu.
Trumpovi komentari uslijedili su nakon što je čelnik pokreta Crni životi vrijede, Hawk Newsome, u intervjuu za Fox News bio upitan o nasilnom aspektu prosvjeda.
Newsome je odgovorio da su prosvjedi pokrenuli ozbiljnu političku raspravu o reformi policije te da su uhapšeni policajci koji su prekomjerno koristili silu.
Međutim, on je odbio osuditi nerede. "Rekao sam... Ako nam ova zemlja ne daje ono što želimo, tada ćemo srušiti ovaj sustav i zamijeniti ga", kazao je.
"Možda govorim figurativno, a možda doslovno. Stvar je interpretacije", dodao je.
"Zakon i red"
Trump je na Twitteru oštro odgovorio na Newsomeovu izjavu.
"To je veleizdaja, poticanje na pobunu, pobuna!", napisao je Trump. Potom je napisao "zakon i red", što je fraza koju Trump često koristi.
Zaštita slobode govora po američkom ustavu i zakonima široka je i generalno crta se podvlači samo na izravno pozivanje na nasilje.
Uz oštro suprotstavljene strane po pitanju policijske brutalnosti i rasizma malo je vjerojatno da će Kongres usvojiti reformu policije u situaciji kada se najesen održavaju i predsjednički izbori.
0 ( + )
*
Baltičke države podijeljene zbog premještaja američkih snaga iz Njemačke u Poljsku
Baltičke države podijeljene zbog premještaja američkih snaga iz Njemačke u Poljsku
Hina
Foto: EPA
BALTIČKE države s pomiješanim osjećajima gledaju na plan američkog predsjednika Donalda Trumpa da vojnike SAD-a povuče iz Njemačke i premjesti ih u Poljsku.
Nakon izjava iz Litve ranije tokom dana, predsjednici Latvije i Estonije istaknuli su u četvrtak važnost snažne vojne prisustvu SAD-a u regiji za sigurnost njihovih država.
Nakon sastanka na baltičkom otoku Saaremi, estonska predsjednica Kersti Kaljulaid i njen latvijski kolega Egils Levits su izjavili da podržavaju "snažnu prisustvo vojnika SAD-a u Europi u cjelini i također u Poljskoj".
Trump je nedavno najavio da će SAD smanjiti broj svojih vojnika u Njemačkoj s 52.000 na 25.000.
Dio vojnika bit će premješten u Poljsku, rekao je Trump u srijedu na zajedničkoj konferenciji za medije s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, i kritizirao Njemačku zato što ne izdvaja dogovoreni udio proračuna za obranu, što su se obvezale sve članice NATO-a.
"Premještaj vojnika treba sagledati u širem kontekstu", rekla je Kaljulaid.
"Te rasprave i te odluke vođene su dugoročnom perspektivom, tako da zapravo ne možete povezati Njemačku i Poljsku u tom kontekstu. Mislim da je to lažna veza".
"Na Sjedinjenim Državama je da zajedno s NATO sustavom odluče kako jačati sigurnosno stanje u regiji", dodao je Levits.
Litavski ministar obrane Raimundas Karoblis rekao je ranije u četvrtak da ima pomiješane osjećaje u pogledu američkog plana premještanja snaga.
"Ne bi bilo dobro da se znatan dio vojnika SAD-a povuče iz Njemačke" jer to riskira stvoriti podjelu između europskih članica NATO-a, rekao je Karoblis za litavski radio.
S druge strane, Litva je uvijek zagovarala maksimalno jačanje vojne prisustvu SAD-a na istoku NATO-a, rekao je Karoblis dodavši da je Poljska, u tom smislu, "vjerojatno jedno od najvažnijih mjesta".
Zabrinutost zbog sigurnosti porasla je među istočnoeuropskim članicama NATO-a otkako je Rusija anektirala Krim i dala potporu proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini.
Kako bi odvratio Rusiju SAD je od 2014. rasporedio rotirajuće postrojbe u regiji. NATO je također povećao prisutnost, rasporedivši po 1.00 dodatnih vojnika u svaku od baltičkih zemalja te u Poljsku.
Američki vojnici će iz Njemačke biti premješteni u Poljsku, rekao je Trump primajući u srijedu u Bijeloj kući svog poljskog kolegu Andrzeja Dudu, ne otkrivajući pojedinosti o njihovu broju.
Američki predsjednik, koji već dugo prigovara Berlinu da dovoljno ne sudjeluje u NATO-ovim vojnim troškovima, rekao je prošli tjedan da želi bitno smanjiti broj američkih vojnika stacioniranih u Njemačkoj, koji će s 52.000 pasti na 25.000.
0 ( + )
*
Dio građana Lisabona mora ostati doma, mogu samo na posao i po nužne namirnice
KORONAVIRUS U SVIJETU
Dio građana Lisabona mora ostati doma, mogu samo na posao i po nužne namirnice
HINA
Ilustracija: EPA
STANOVNICI u dijelovima Lisabonske regije morat će ostati u svojim domovima od idućeg tjedna, dok se portugalske vlasti bore sa zabrinjavajućim valom koronavirusa na obodima grada, objavila je vlada.
Stanovnici 19 gradskih četvrti, među kojima nije centar Lisabona, moći će napustiti svoje domove samo kako bi kupili nužne namirnice te kako bi putovali na posao.
"Jedini efikasni načini za kontrolu pandemije su ostanak kod kuće, kada god je to moguće, održavanje fizičke distance u svakom slučaju te održavanje zaštite i higijenskih standarda", rekao je premijer Antonio Costa na novinskoj konferenciji.
Mjere će biti na snazi od 29. lipnja do 12. srpnja, dok će nakon toga vlada odlučiti o mogućem obnavljanju ili ukidanju, stoji u vladinom dokumentu.
U 19 se područja uvodi zabrana okupljanja više od 5 osoba, dok je u ostatku Lisabonske regije limit 10 osoba, a u ostatku zemlje 20.
Vlada je u utorak već uvela restrikcije, poput zatvaranja komercijalnih prostora, izuzev restorana, u Lisabonskoj regiji do 20 sati svakoga dana.
Prenapučeni tramvaji
Uvest će se brojnije policijske patrole kako bi se osiguralo poštivanje pravila, dok će osobe koje ih krše biti kažnjene, kazao je premijer Costa.
Do sada je koronavirus potvrđen kod 40.415 Portugalaca, a 1549 ih je umrlo.
Portugal se smatra primjerom zemlje koja se uspješno bori protiv koronavirusa, a karantena je u toj zemlji ukinuta 4. svibnja.
Međutim, lokalizirana žarišta u siromašnim četvrtima i industrijskim središtima, kao i žarišta nastala zbog ''partijanja'' na obali, uzrokovala su dnevni porast broja zaraženih koji se mjerio u stotinama prošloga mjeseca.
Slike prenapučenih tramvaja i buseva alarmirale su vlasti, a brojni ljudi krive javni prijevoz za nove slučajeve.
0 ( + )
*
Nitko ne poštuje distancu: Tisuće Engleza na plažama, reagirala i policija
KORONAVIRUS U SVIJETU
Nitko ne poštuje distancu: Tisuće Engleza na plažama, reagirala i policija
Index Vijesti
Screenshot: Twitter
DESECI hiljada Britanaca nisu poslušali smjernice vlade i unatoč njihovim zahtjevima uputili su se na plaže u Bournemouthu i drugim dijelovima obale Dorseta, javljaju britanski mediji.
Lokalne vlasti navode kako su prisiljene hitno reagirati na široku paletu problema koji su se pojavili - od prenapučenosti na plažama (s obzirom na pandemiju), zastoja u prometu i nasilja - naime, timove za prikupljanje otpada morali su braniti zaštitari.
"Mnogi ljudi su odlučili biti ne samo neodgovorni, već i opasni. Napravili smo takav napredak u borbi protiv ove pandemije - ne bih volio vidjeti da Bournemouth postane mjesto iz kojeg je krenuo drugi val", rekao je parlamentarac Tobias Ellwood, predstavnik Bournemoutha za Guardian.
Ellwood je na Twitteru napisao kako je u Bournemouthu proglašeno posebno stanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
‘MAJOR INCIDENT’ declared in BOURNEMOUTH - pls stay away.
With 1/2 million visitors in Dorset, roads are gridlocked, hindering emergency vehicles & beaches are full - with Dispersal Orders on both piers.
I’ve asked Police Minister to dispatch additional police if Dorset requests pic.twitter.com/YnSpfdXOLc
Naveo je kako je zatražio ministra policije za dodatne snage ako se za to ukaže potreba.
Šefica lokalne policije Sam de Reya poručuje kako bi ljudi trebali izbjegavati plaže s obzirom na vremena u kojima se nalazimo.
"Jasno je da smo i dalje u javnozdravstvenoj krizi i tako velik broj ljudi na jednom području dodatno opterećuje resurse hitnih službi", rekla je De Reya za BBC.
0 ( + )
*
Masovno testiranje pokazalo da novih slučajeva u novom njemačkom žarištu gotovo nema
KORONAVIRUS U SVIJETU
Masovno testiranje pokazalo da novih slučajeva u novom njemačkom žarištu gotovo nema
HINA
Foto: EPA
MASOVNO testiranje provedeno unutar cjelokupne populacije Gütersloha, najnovijeg njemačkog lokalnog žarišta zaraze koronavirusom, pokazalo je da skoro da i nema novih slučajeva, objavio je ministar zdravstva njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Od 2000 ljudi koji su testirani samo je kod jedne osobe potvrđen virus, kazao je Karl-Josef Laumann, ministar zdravstva pokrajine u kojoj se nalazi Gütersloh.
Nakon što se tjednima u Njemačkoj smirivala situacija s pandemijom covida-19, restriktivne epidemiološke mjere stupile su ovaj tjedan na snagu u Güterslohu i obližnjem Warendorfu, zbog straha od drugog vala infekcije povezanog s izbijanjem zaraze u tom području.
Do sada je utvrđeno da je najveći broj infekcija povezan s klaonicom i tvornicom mesa, gdje je zaraza i izbila. Preko 1.500 radnika pokazalo se pozitivnim na koronavirus.
Laumann je najavio da će kompletni podaci biti na raspolaganju u nedjelju kako bi se točno utvrdilo kojom snagom se virus proširio u široj zajednici.
Mjere karantene uvedene su u Güterslohu i Warendorf inicijalno na trajanje od tjedan dana i pogodile su oko 640.000 ljudi.
Zabrinutost zbog posjeta iz pogođenih područja
Bez obzira na rezultate, nekoliko lokalnih zajednica u Njemačkoj i inozemstvu izrazilo je zabrinutost vezano uz dolazak u posjet ljudi iz pogođenih područja. Tako su njemačke savezne Baden-Württemberg, Bavarska, Hamburg, Donja Saska i Schleswig-Holstein objavile da uvode restrikcije na posjet ljudi iz pogođene regije ili da ih razmatraju, kako je to objavila Austrija.
Stanovnici područja pogođenih izbijanjem zaraze i karantenom nestrpljivi su da odu na odmor s obzirom na to da je Njemačka u većini zemlje ukinula restrikcije, a počeli su i školski praznici.
Tako stanovnici Warendorfa Heide i Dieter Gretzke, koji godinama ljetuju u kampu na obali u Hamburgu, navode kako su iz kampa vratili natrag sa zahtjevom da moraju donijeti sa sobom negativan test.
"Svi nas tamo znaju, tamo smo kao kod kuće", navode dodajući da su u automobilu spremljeni koferi te se samo čeka na brzi negativan rezultat kako bi mogli otputovati natrag.
Gütersloh nije jedino lokalno žarište povezano s tvornicom za preradu mesa. Zdravstvene vlasti u njemačkoj zajednici u Moersu ispituju pojavu zaraze kod jednog proizvođača, kod čijih je 79 radnika, od 275 zaposlenih, utvrđen virus. Nitko od pozitivnih nije razvio simptome bolesti.
Državni epidemiološki institut Robert Koch pretpostavio je da se zaraza u Güterslohu brzo razvila zbog skučenih stambenih uvjeta u kojima žive radnici s istoka Europe, koji većinom rade u tamošnjoj tvornici. Kao mogući uzrok ubrzanom širenju virusa se navodi i snižena temperatura u najvećoj njemačkoj klaonici što omogućava i lakše formiranje aerosola.
0 ( + )
*
Danska i Norveška otvaraju se za turiste iz većine Europe, ne i za Šveđane
KORONAVIRUS U SVIJETU
Danska i Norveška otvaraju se za turiste iz većine Europe, ne i za Šveđane
HINA
Foto: EPA
DANSKA je otvorena za dolazak i odlazak putnika u sve europske zemlje, osim njih šest, na temelju podataka o udjelu dnevno oboljelih u populaciji, objavilo je dansko ministarstvo vanjskih poslova, a među tih šest zemalja nalazi se i susjedna Švedska.
Postavljen je limit od najviše 20 novozaraženih na 100 hiljada stanovnika u tjednu, zbog čega u Dansku ne mogu ući Britanci, Irci, Maltežani, Portugalci, Rumunji i većina Šveđana.
"Ublažavanje upozorenja za putovanja pokazuju da su i Danska i većina Europe u puno boljoj poziciji no što smo se donedavno usudili nadati", kazao je ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod u četvrtak.
Lista će biti ažurirana na tjednoj bazi.
Putnici iz nekih švedskih pokrajina moći će posjetiti Dansku po posebnoj odredbi za nordijsku regiju, koja se temelji na regionalnim stopama infekcije.
Danska je zatvorila svoje granice sredinom ožujka, ali postupno ukida restrikcije.
Norveška u srpnju objavljuje listu građana zemalja koji će moći u posjet
Norveška premijerka Erna Solberg kazala je u međuvremenu u Oslu da će putnici iz većine Šengenskog područja te iz Europskog gospodarskog prostora od 15. srpnja moći doći u Norvešku, ako stopa zaraze ostane niska.
Norveški institut javnog zdravstva će do 10. srpnja objaviti listu zemalja i regija iz kojih će se moći ući u Norvešku.
Ta će lista biti ažurirana svaka dva tjedna, a kao kriterij se uzima udio zaraženih u ukupnom stanovništvu.
Putnici iz zemalja na popisu neće morati 10 dana u samoizolaciju.
Ipak, Norvežani koji putuju u susjednu Švedsku, koja se još uvijek bori s relativno visokim brojem slučajeva, morat će po povratku 10 dana u samoizolaciju.
