Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
VIDEO Dječak otišao na traku za prtljagu aerodroma u SAD-u, završio u bolnici
VIDEO Dječak otišao na traku za prtljagu aerodroma u SAD-u, završio u bolnici
T.J.D.
Screenshot: Ruptly/Index
MALENI dječak ozlijedio se ovog ponedjeljka kada se u zračnoj luci Hartsfield-Jackson u Atlanti popeo na pokretnu traku za prtljagu, javlja CNN.
Djetetova majka Edith Vega ispričala je kako je samo na trenutak spustila svog sina kada je išla isprintati ukrcajnu propusnicu, samo se okrenula i on je nestao.
"Htjela sam skočiti za njim, ali mi nisu dopustili"
Dvogodišnjak je iskoristio trenutak i popeo se na pokretnu traku za torbe te je na kraju završio u prostoriji gdje se vrši sigurnosni pregled prtljage. Tamo ga je, na svu sreću, primijetio jedan od službenika i zaustavio traku.
Za to vrijeme drugi putnici ispričali su majci kako su vidjeli da se njezin sinčić popeo na traku.
"Htjela sam skočiti za njim i pokušati ga uhvatiti, ali mi nisu dopustili", ispričala je Edith Vega.
Prema izvješću nadležnih službi, dijete je završilo s ozbiljno natečenom i ozlijeđenom desnom rukom. Vatrogasci su došli na mjesto događaja i odvezli ga u bolnicu.
0 ( + )
*
VIDEO Požar progutao više od 200 kuća u Peruu
VIDEO Požar progutao više od 200 kuća u Peruu
T.J.D.
Screenshot: Ruptly/Index
POŽAR je danas uništio više od 200 drvenih kuća u San Juan Boscu del Callao, mjestu zapadno od Lime, javlja Ruptly.
Deseci vatrogasnih timova bili su raspoređeni na području koje je zahvatio požar i bilo im je potrebno nekoliko sati kako bi ga doveli pod kontrolu.
Vlasti u Peruu su izjavile da su jedan vatrogasac i djevojčica odvezeni u bolnicu zbog posljedica dugotrajne izloženosti dimu.
0 ( + )
*
VIDEO Bombaški napadi po cijelom Afganistanu, najmanje 56 mrtvih u 24 sata
VIDEO Bombaški napadi po cijelom Afganistanu, najmanje 56 mrtvih u 24 sata
HINA
Screenshot: Index
NAJMANJE 56 osoba ubijeno je u posljednja 24 sata u napadima na tri afganistanske provincije, uključujući napade u Kabulu, u kojemu je za dva od tri bombaška napada odgovornost preuzela Islamska država, objavila je novinska agencija Amaq.
U trostrukom bombaškom napadu u Kabulu ubijeno je najmanje 15 ljudi.
"Najprije je eksplodirala bomba podmetnuta pod autobus, zatim se kod mjesta nesreće raznio bombaš samoubojica, a treća eksplozija dogodila se kada su nepoznati militanti aktivirali autobombu", rekao je Nasrat Rahimi, glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova.
Islamska država preuzela je odgovornost za prva dva napada. Meta Islamske države bilo je vozilo afganistanske vlade.
Konvoj 'stranih osvajača' na meti
Talibani su preuzeli odgovornost za treći napad autobombom. Talibanski glasnogovornik Zabihullah Mujahid rekao je da je meta bombardiranja bio konvoj "stranih osvajača".
Osim napada u Kabulu, bombaški napad uz cestu dogodio se u istočnoj afganistanskoj provinciji Nangarhar u te je ubijeno devet civila - šest žena i troje djece.
Istovremeno, ubijeno je najmanje 35 policajaca u talibanskom napadu na afganistanska postrojenja u sjevernoj provinciji Takhar.
Međunarodna krizna skupina nedavno je upozorila da eskalacija nasilja otežava pozicije u mirovnim pregovorima.
0 ( + )
*
Talibani su ubili Hrvata. Ovo je jedan od vođa, SAD nudi milijune za njega
Talibani su ubili Hrvata. Ovo je jedan od vođa, SAD nudi milijune za njega
R.I.
Foto: FBI
U AFGANISTANU i dalje traje rat. Taj rat je u posljednje vrijeme pomalo zaboravljen u svjetskim medijima.
Nažalost, hrvatska javnost jučer je ponovo postala svjesna ovog rata koji traje već više od 15 godina. U napadu iza kojeg, prema vlastitom priznanju, stoje talibani poginuo je hrvatski vojnik Josip Briški. Još dva hrvatska vojnika su ranjena i nisu u životnoj opasnosti.
Hrvatski vojnici su dio ISAF-a (International Security Assistance Force) te su dio mirovne misije Resolute Support (Odlučna podrška).
ISAF je imao velike ciljeve u Afganistanu, od kojih je najvažniji bio vojni poraz talibana, što se u međuvremenu pokazalo nemogućim. Sada se s talibanima želi pregovarati jer centralne vlasti u Kabulu nikad nisu uspjele doista kako treba profunkcionirati i preuzeti kontrolu nad cijelom državom. ISAF je inače uspostavljen nakon američke invazije na Afganistan koja je pak uslijedila nakon napada Al-Kaide na njujorške Twin Towers. Talibani su omogućili tadašnjem lideru Al-Kaide Osami bin Ladenu da se kod njih skriva, što je potaknulo američku vojnu operaciju.
Tako je mirovna operacija ISAF-a službeno završena krajem 2014., ali međunarodne snage koje su tamo službeno s mandatom UN-a i pod komandom NATO-a i dalje su ostale u Afganistanu s novom misijom jer bi inače talibani ubrzo opet preuzeli vlast.
Tko je čovjek koji vodi talibane?
A iza jedne od najjačih mreža talibana stoji čovjek pod imenom Sirajuddin Haqqani.
AL Jazeera je prije nekoliko godina došla do ekskluzivnog intervjua sa Sirajuddinom Haqqanijem, talibanskim zapovjednikom koji se u Afganistanu bori protiv američkih i NATO-ovih snaga. Američki su zapovjednici pakistansku mrežu Haqqani, za koju se vjeruje da je povezana s pakistanskim obavještajnim agencijama, identificirali kao jednu od najvećih prijetnji američkim snagama u Afganistanu.
Mreža s kojom je CIA isprva surađivala provodi napade na strane snage u većem dijelu istočnog Afganistana. SAD je raspisao potjernicu za Sirajuddinom Haqqanijem uz nagradu od pet milijuna dolara, a pokušavaju uhvatiti i ostale vođe mreže Haqqani.
Vođa klana Haqqani bio je jedan od glavnih ustanika protiv sovjetske okupacije tokom 80-ih godina. Potom se pridružio talibanima i nakon pada njihova režima 2001. godine započeo borbu protiv američkih snaga i afganistanske vlade. Mreža Haqqani kontrolira mnoga područja na istoku Afganistana, uz pakistansku pograničnu pokrajinu Sjeverni Waziristan.
Očito je da Sirajuddin Haqqani već godinama slobodno prelazi granicu između Afganistana i Pakistana te da je u Afganistan doveo mnoge strane borce kako bi ih obučio i poslao u borbe. Afganistanske su vlasti potvrdile da su u sukobima većinom stradali mladi strani borci, a ne Afganistanci.
"Hvala Bogu, mudžahedini sve više napreduju. Oni sada diktiraju ratom. Mogu vam jamčiti da će se u budućnosti boriti još bolje. Početkom rata koordinacija između naših boraca bila je beskorisna, ali sada ima toliko napada da im čak ni mi ne znamo broja. Ali još nije dovoljno, budućnost će pokazati na što mislim", rekao je Sirajuddin Haqqani prije nekoliko godina za Al Jazeeru.
Osnivač pokreta i otac aktualnog vođe umro je lani
Jalaluddin Haqqani, osnivač i vođa militantne mreže Haqqani, jedne od najmoćnijih i najstrašnijih skupina u afganistanskoj pobuni, umro je nakon duge bolesti početkom rujna 2018. godine. Haqqani je mrežu osnovao 70-ih godina, da bi prije nekoliko godina odustao od operativnog vođenja, prepustivši ga sinu Sirajuddinu. Radi se o današnjem zamjeniku vođe afganistanskih talibana, za čiju je glavu SAD raspisao nagradu od pet milijuna dolara, prenosi Reuters.
"Haqqani je ostario i patio je od raznih zdravstvenih problema", otkrio je jedan izvor blizak obitelji Haqqani. Talibani su prošlog rujna objavili da je Haqqani umro, ali nisu naveli vrijeme i mjesto njegove smrti, nego samo kako je bio bolestan i nekoliko godina vezan za krevet.
Glasnogovornik ministarstva obrane Mohammad Radmanish rekao je tada kako ne očekuje da će njegova smrt donijeti bilo kakve veće promjene u mreži Haqqani, koju afganistanske i američke službe sigurnosti optužuju za neke od najrazornijih samoubilačkih napada u prošlih 10 godina.
"Operativno njegova smrt neće utjecati na skupinu", rekao je Mohammad Radmanish, dodavši da je Haqqanijeva uloga posljednjih godina bila više ideološka nego praktična.
Haqqani se istaknuo kao gerilski vođa kojem je SAD pomagao tokom njegove borbe u Afganistanu protiv sovjetskih snaga 80-ih godina, ali se kasnije udružio s talibanima te se nastavio boriti protiv američkih postrojbi i nakon sloma talibanskog režima 2001. godine.
Uveo samoubilačke napade
Smatra se da je Haqqani uveo samoubilačke napade u Afganistan, gdje ih prethodno nije bilo, a njegova je skupina postala zloglasna po složenim, dobro organiziranim napadima na afganistanske i američke snage te na civilne ciljeve, kao i po otmicama važnih osoba.
Prošle se godine bombaš za kojeg se vjeruje da ga je poslala ova mreža raznio usred četvrti s vladinim ustanovama i veleposlanstvima u afganistanskom glavnom gradu Kabulu, pri čemu je poginulo 150 ljudi. Nade u mir prethodno su porasle te su u lipnju 2018. godine dovele do dotad nezabilježenog prekida vatre. Zato je smrt jednog od najzloglasnijih militantnih vođa došla u osjetljivo vrijeme i za talibane i za kabulsku vladu koju podupiru zapadne demokracije.
O smrti Jalaluddina Haqqanija pričalo se više puta posljednjih godina, a takvi izvještaji nikad nisu demantirani. Službenik sigurnosti u Kabulu, koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten otkriti svoje ime, rekao je kako afganistanske obavještajne službe vjeruju da je Haqqani zapravo umro prije tri godine.
Službenik je rekao kako objavu njegove smrti treba sagledati u kontekstu sve većeg pritiska SAD-a na Pakistan te američkih optužbi da Pakistan ne čini dovoljno kako bi pobijedio militantne skupine na svom teritoriju.
Američki i afganistanski dužnosnici već dugo tvrde da je ova skupina u pakistanskom graničnom području, Sjevernom Waziristanu, godinama bila bliska vođi Al-Kaide Osami bin Ladenu te da je djelovala uz potporu pakistanskih obavještajnih službi. Pakistan je odbio optužbe i ukazao na ranije veze ove mreže s CIA-om jer je ona ojačala tokom sovjetske okupacije 80-ih godina.
0 ( + )
*
Stručnjaci upozoravaju: Ubrzala se sječa Amazonske prašume, postat će savana
Stručnjaci upozoravaju: Ubrzala se sječa Amazonske prašume, postat će savana
T.J.D.
Foto: 123rf
RAZMJERI krčenja šuma brazilske Amazonske prašume toliko su veliki da se sada smatra kako se uništi i više od veličine tri nogometna igrališta tog područja na minutu, što znači da bismo uskoro mogli doći do točke nakon koje se Amazona više ne bi mogla oporaviti, javlja The Guardian.
Oštar porast sječe šuma, koji se dogodio u svibnju i lipnju ove godine, potvrđuje da je predsjednik Jair Bolsonaro dao zeleno svjetlo ilegalnom eksploatiranju zemljišta, sječi i spaljivanju okoliša.
Opasnost za klimu
Prema informacijama satelitskog sustava Deter B koji je počeo s radom 2015. godine, u srpnju se posjeklo 1.345 km2 brazilske Amazonske prašume, što je za trećinu više nego što je bilo posječeno u lipnju.
Mada je do kraja ovog mjeseca ostalo još samo nekoliko dana, pretpostavlja se da su razmjeri uništavanja Amazone toliki da će ovo biti prvi mjesec u zadnjih nekoliko godina da je Brazil izgubio područje prašume veličine šireg područja Londona.
Stalno smanjenje prašumskog područja prijeti i globalnoj stabilizaciji klime. Naime, ako se nastavi ovim tempom, prašume bi se mogle pretvoriti u savanu, pri čemu će se smanjiti sposobnost apsorpcije ugljika, što bi moglo ubrzati globalno zatopljenje.
Bolsonaro i poljoprivredni lobi
U prvih sedam mjeseci svoje vlasti Bolsonaro je dao snažnu podršku poljoprivrednim i rudarskim kompanijama i pritom umanjio nadležnost vladinih agencija odgovornih za zaštitu šuma i okoliša.
Tako je Agenciju za zaštitu okoliša stavio pod nadzor ministarstva poljoprivrede, na čijem je čelu vođa poljoprivrednog lobija.
Predsjednik i drugi ministri u više su navrata kritizirali Agenciju za nadzor šuma Ibamu zbog izricanja novčanih kazni nezakonitim drvosječama, a vlada je poduzela korake kako bi oslabila zaštitu šumskih rezervata i autohtonih područja.
0 ( + )
*
Britanska mornarica počela pratiti svoje trgovačke brodove kroz Hormuški tjesnac
Britanska mornarica počela pratiti svoje trgovačke brodove kroz Hormuški tjesnac
Foto: EPA
UJEDINJENO Kraljevstvo počelo je slati vojne brodove kako bi kroz Hormuški tjesnac pratili sve brodove pod britanskom zastavom.
Britanska fregata HMS Montrose koja se sada nalazi na tom području je u srijedu navečer izvršila prvu takvu misiju u skladu s novom politikom Londona. Britanska vlada je ranije rekla da nema sredstva za takve misije.
"Mornarica je dobila zadaću pratiti brodove pod britanskom zastavom kroz Hormuški tjesnac, individualno ili u skupinama, ako pošalju odgovarajuću obavijest o svom prolazu", rekao je glasnogovornik vlade.
Sloboda plovidbe ključna je globalnu trgovinu i svjetsko gospodarstvo i učinit ćemo sve da je obranimo", dodao je u izjavi.
Nova politika vlade
Britanska vlada je ranije savjetovala brodovima pod britanskom zastavom da, ako mogu, izbjegavaju Hormuški tjesnac i obavijeste mornaricu ako moraju njime proći, ali je poručila da neće moći pratiti svaki brod.
Udruga britanskih brodara pozdravila je novu politiku vlade i ocijenila da će ona "pružiti sigurnost brodarskoj zajednici u ovom nesigurnom razdoblju".
Hormuškim tjesnacem prolazi trećina svjetske sirove nafte koja se prevozi morskim putem, a Iran je zbog napetosti sa Sjedinjenim Državama koje su mu obnovile sankcije već dao naslutiti da bi mogao zatvoriti taj strateški prolaz.
Zapljena britanskog tankera
Napetosti između Teherana i Londona su se zaoštrile prošlog petka kada su iranski komandosi u tjesnacu zaplijenili tanker Stena Impero koji plovi pod britanskom zastavom .
Stena Impero je "nakon zapljene dovučen do obale i predan je vlastima radi provedbe zakonske procedure i istrage", priopćili su Čuvari revolucije, ideološka vojska Islamske Republike.
Vlasnici tankera su u četvrtak objavili da je posadi na ograničeno vrijeme bilo dopušteno razgovarati s obiteljima te da su svi članovi posade dobro. Na tankeru su bila 23 člana posade, državljana Indije, Rusije, Latvije i Filipina.
0 ( + )
*
Šefica EK-a u Poljskoj: Važno je da nikad ne zaboravimo zašto smo u EU
Šefica EK-a u Poljskoj: Važno je da nikad ne zaboravimo zašto smo u EU
HINA
Foto: EPA
POLJSKA se nada "Europi kompromisa" koja će postići zajednički stav u pitanjima poput trgovine i energetike, rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki uoči susreta s novom predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
"Želim dočekati gospođu predsjednicu vrlo otvoreno, s velikom nadom da ćemo u narednim godinama zajednički pokušati otvoriti novo poglavlje - Europe kompromisa, Europe sa zajedničkim stavovima po mnogim ključnim pitanjima, poput trgovine, energetike, gospodarstva i inovacija", kazao je poljski premijer uoči posjeta predsjednice EK-a.
Morawiecki i Von der Leyen su potom razgovarali o temama poput europskog gospodarstva, energetike, klimatskih promjena i trgovine, kao i o tome kako povećati prihode EU-a u kontekstu Brexita, otkrio je poljski čelnik.
Novi sastav Europske komisije
Razgovaralo se i o sastavu nove Europske komisije. Poljska je za tu instituciju predložila Krzysztofa Szczerskog, šefa kabineta poljskog predsjednika Andrzeja Dude.
Morawiecki je istaknuo da je Szczerski upućen u europske institucije i mehanizme pa je dodao da je prerano govoriti koju bi on funkciju mogao preuzeti u Komisiji.
Po dolasku u Varšavu Von der Leyen je poručila da Europska komisija i Poljska moraju rješavati teška pitanja u duhu međusobnog poštivanja i razumijevanja.
"Postoje teška pitanja s kojima se moramo nositi, poput migracija ili vladavine prava", rekla je Njemica.
Obojeno nepotrebnim emocijama
"Mislim da je važno da se slušamo i poštujemo i da nikad, nikad ne zaboravimo zašto smo u Europskoj uniji."
No Morawiecki je nakon susreta rekao da nisu razgovarali o tom pitanju.
"Vjerujem da moramo zatvoriti to poglavlje što je prije moguće i da je ono obojeno nepotrebnim emocijama jednog od povjerenika iz trenutnog sastava Komisije."
Poljski premijer je tu govorio o potpredsjedniku Europske komisije Francu Timmermansu koji je bio jedan od izglednijih kandidat za čelo EK-a prije no što su se tome usprotivile Poljska i druge države Višegradske skupine.