Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Izvješće iz kanadskih domova za starije: "Štićenici uzaludno mole za pomoć"
Izvješće iz kanadskih domova za starije: "Štićenici uzaludno mole za pomoć"
Hina
Ilustracija: EPA
VOJNICI koji pomažu u domovima za starije u jeku pandemije koronavirusa u Kanadi vidjeli su da osoblje ostavlja pacijente u prljavim pelenama, ignorira pozive u pomoć te koristi nesteriliziranu opremu, pokazalo je izvješće objavljeno u utorak.
U domovima za starije umrlo je oko 80 posto svih preminulih od koronavirusa u Kanadi.
Stanje je u pokrajinama Ontariju i Quebecu, gdje pomaže oko 1400 vojnika, posebno teško.
Službeno izvješće oružanih snaga o pet najsnažnije pogođenih domova u Ontariju otkriva da su pacijenti ostavljani u pelenama s fekalijama te da su im po sobama hodali žohari i mravi.
"Zamijećeno je i da su pacijenti zapomagali za pomoć, a osoblje nije odgovaralo između 30 minuta i dva sata", kaže službeno izvješće.
"Izvješće mi je slomilo srce"
"To mi je izvješće od svih koje sam dosad pročitao u cijelom svom životu najviše slomilo srce", rekao je premijer Ontarija Doug Ford, u jednom trenutku na rubu suza.
Ford je obećao kompletnu istragu i priznao da je sustav skrbi urušen i desetljećima zanemarivan prije nego je koronavirus prelio čašu.
"Ja ću popraviti taj sustav, bez obzira koliko to stajalo", rekao je Ford, pozivajući saveznu vladu na financiranje. Kanadskih 10 provincija ima jurisdikciju nad zdravstvom.
Premijer Justin Trudeau rekao je da je šokiran i bijesan zbog sadržaja izvješća, ponovivši da Kanada mora učiniti puno više u brizi za stariju populaciju.
I Quebec i Ontario zatražili su od vojske da ostane duže nego je inicijalno planirano, a federalna vlada s tim će se vjerojatno složiti, rekao je Trudeau.
Kanada ima oko 87.000 zaraženih i 6700 smrtnih slučajeva od covida-19.
Već ranije ovaj mjesec Trudeau je govorio o potresnim tragedijama u domovima, spominjući nedostatak osoblja i brojne prekovremene sate onih koji rade.
0 ( + )
*
Studija: U Brazilu bi do kolovoza moglo biti 125.000 mrtvih od koronavirusa
KORONAVIRUS
Studija: U Brazilu bi do augusta moglo biti 125.000 mrtvih od koronavirusa
HINA
Brazilski predsjednik Jair BolsonaroFoto: EPA
BRAZIL bi se do početka augusta mogao suočiti sa zabrinjavajućim rastom broja smrtnih slučajeva prouzročenih koronavirusom kojih bi do tada moglo biti 125 hiljada, zaključci su studije koju je izradilo Sveučilište u Washingtonu.
Više od 23.000 umrlih
Prenoseći sadržaj studije, Reuters primjećuje kako je procjena po kojoj bi se do tada za pet puta povećao broj smrtnih slučajeva potaknula bojazni da će Brazil tako postati novo rastuće žarište pandemije.
Brazil trenutno ima više od 23.000 umrlih, a njegovih gotovo 375.000 zaraženih svrstava ga na drugo mjesto u svijetu iza SAD-a.
Studiju je izradio Institut za zdravstvenu metodologiju i procjene (IHME) Sveučilišta u Washingtonu, a njegovi su nalazi objavljeni u trenutku kada je broj smrtnih slučajeva u jednom danu u Brazilu premašio onaj u SAD-u i dok stižu sve snažniji zahtjevi da ta zemlja provede restriktivne mjere, čemu se brazilski predsjednik Jair Bolsonaro do sada protivio.
"Brazil mora slijediti primjer kineskog Wuhana kao i Italije, Španjolske i New Yorka i provoditi mjere kojima bi se spriječilo brzo širenje epidemije i virusa", napisao je ravnatelj IHME-a Christopher Murray.
Ako takve mjere ne bi bile poduzete, modeli koji su razrađeni u studiji pokazuju kako bi se broj smrtnih slučajeva u Brazilu mogao svakodnevno povećavati do sredine srpnja, a uslijedit će i manjak bolničkih kapaciteta za tretman oboljelih.
U jednom danu umrlo je više od 800 ljudi
Iz ministarstva zdravstva Brazila jučer su izvijestili kako je u 24 sata broj umrlih prvi put bio veći nego u SAD-u. Tada je u Brazilu umrlo 807 osoba, a u SAD-u 620.
Nakon što su objavljeni ti podaci, američke su vlasti od danas uvele zabranu ulaska putnicima koji dolaze iz Brazila.
0 ( + )
*
Korona je u Ĺ panjolskoj odnijela 27.000 Ĺľivota. Sutra poÄŤinje 10-dnevna Ĺľalost
Korona je u Španjolskoj odnijela 27.000 života. Sutra počinje 10-dnevna žalost
Hina
Foto: EPA
ŠPANJOLSKA vlada proglasila je desetodnevnu nacionalnu žalost od srijede za žrtve koronavirusa, koji je odnio više od 27.000 života u toj zemlji.
Premijer Pedro Sanchez je na Twitteru objavio da "nacionalna žalost u spomen na žrtve covida-19 počinje u srijedu".
Naglasio je da će desetodnevna žalost biti najdulja u španjolskoj demokraciji, uspostavljenoj 1977. nakon Francove diktature.
Za donošenje te odluke njegova vlada je čekala da Madrid i Barcelona, dva najveća i najpogođenija grada pokrenu ublažavanje mjera ograničenja.
"Zastave će biti spuštene na pola koplja na svim državnim zgradama", precizirala je glasnogovornica vlade, Maria Jesus Montero.
Ona je rekla da će veliku službenu ceremoniju voditi kralj Felipe VI. u spomen na žrtve epidemije od kojih je 80 posto starije od 70 godina. Nije još poznat datum te komemoracije.
Jedna od najteže pogođenih zemalja
Španjolska s blizu 47 milijuna stanovnika jedna je od najteže pogođenih zemljama u Europi s 27.117 umrlih i s više od 236.000 oboljelih, prema posljednjim podacima.
Desničarska oporba je više puta predbacila vladi što nije proglasila nacionalnu žalost, ali Sanchez je govorio da čeka usporavanje epidemije i početak ublažavanja mjera.
U Sjedinjenim Državama, najpogođenijoj zemlji na svijetu, američke zastave su bile na pola koplja na federalnim zgradama od 22. do 24. svibnja u spomen na umrle od koronavirusa.
Ranije je Italija minutom šutnje i zastavama na pola koplja 31. ožujka odala počast umrlima dok je u Kini 4. travnja bio proglašen danom žalosti.
Španjolska vlada u ponedjeljak je revidirala podatke o žrtvama pandemije koronavirusa i smanjila ih na 26.834 umrlih ili 1.918 manje nego u nedjelju.
"Novim sustavom praćenja omogućuje se izbjegavanje dvostrukih prebrojavanja slučajeva, potvrđivanje podataka povezanih s koronavirusom i eliminiranje umrlih pogrešno pripisanih covidu-19", objasnio je direktor Hitne službe Fernando Simon.
0 ( + )
*
Europa se polako otvara, svi čekaju 15. lipnja: "To će biti Dan D za turizam"
Europa se polako otvara, svi čekaju 15. lipnja: "To će biti Dan D za turizam"
Hina
Foto: EPA
PONEDJELJAK, 15. lipnja, europski je Dan D za turizam uoči ljetne sezone, komentirao je talijanski ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio najavljeni datum ponovnog otvaranja zemalja EU nakon tri mjeseca izolacije zbog pandemije koronavirusa.
Turizam je važan, ako ne i najveći izvor prihoda većine mediteranskih zemalja poput Italije, Španjolske, Hrvatske, Portugala i Grčke.
"Radimo na tome da se 15. lipnja ponovno svi zajedno pokrenemo u Europi: 15. lipnja je pomalo kao europski Dan D za turizam", rekao je Di Maio za javnu televiziju RAI.
Njemačka se otvara
Njemačka radi na tome da omogući turistima planiranje putovanja u 31 europsku zemlju od 15. lipnja, čime bi se okončala dosad neviđena direktiva protiv svih međunarodnih putovanja.
Ograničenje putovanja trebalo bi se, osim unutar EU, ukinuti i za Veliku Britaniju te četiri članice šengenskog prostora - Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn, navodi se u prijedlogu koji je vidio dpa.
Plan bi već u srijedu mogao odobriti kabinet kancelarke Angele Merkel.
Italija pregovara s Austrijom, koja je odbila otvoriti njihovu zajedničku granicu, rekao je Di Maio, no uvjeren je da će njemački turisti moći prijeći granicu.
Hrvatska, Slovenija i Grčka već su ukinule neka ograničenja putovanja i objavile planove o većem otvaranju na temelju bilateralnih sporazuma i epidemiološke situacije u pojedinim zemljama.
Slovenija je u utorak ukinula zabranu ulaska turista iz EU i šengenskog prostora, dopuštajući svima koji su rezervirali hotelski smještaj da slobodno uđu u zemlju, objavila je novinska agencija STA.
Državljani drugih zemalja i dalje trebaju u karantenu uz iznimku uglavnom onih koji su samo u tranzitu.
Slovenija je 15. svibnja postala prva europska zemlja koja proglasila kraj epidemije koronavirusa.
Države se otvaraju
Grčka je, uz kontinuirani oporavak svog krhkog gospodarstva ovisnog o turizmu, već objavila popis zemalja, među njima i one koje nisu u EU, čiji će državljani moći ulaziti u zemlju od 1. lipnja. Neće se morati testirati na koronavirus ili otići u izolaciju.
Hrvatska je također objavila da će u petak početi otvarati svoje granice za turiste iz više članica EU.
Češka, Slovačka i Mađarska dogovorile su slobodna putovanja samo svojih državljana u te tri europske zemlje pod uvjetom da se vrate u matičnu zemlju u roku od dva dana. Tko prekrši vremensko ograničenje, morat će dva tjedna u karantenu.
I dalje je otvoreno pitanje o tome tko će nadzirati različite pristupe i postaviti neke standarde.
Berlin traži zajednički pristup EU i mogao bi predložiti metodu praćenja širenja lokalnih infekcija već uvedenu u toj zemlji.
Prema toj metodi, lokalitet se mora vratiti strožim mjerama ako se pojavi više od 50 novih slučajeva koronavirusa na 100.000 ljudi u tjedan dana.
U njemačkom prijedlogu navodi se da Europska komisija treba osmisliti proceduru za procjenu poduzetih mjera zaštite.
0 ( + )
*
Britanski ministar zdravstva: Remdesivir je dosad najveći korak u liječenju korone
KORONAVIRUS
Britanski ministar zdravstva: Remdesivir je dosad najveći korak u liječenju korone
HINA
Foto: EPA
BRITANSKI ministar zdravstva Matt Hancock rekao je danas da je antivirusni lijek Remdesivir vjerojatno najznačajniji korak dosad u liječenju pacijenata oboljelih od covida-19.
"Ovo je vjerojatno najveći korak naprijed u tretmanu koronavirusa od početka krize", rekao je Hancock na vladinoj novinskoj konferenciji.
Njegova je izjava uslijedila nakon što je Britanija već prije najavila da će taj lijek koji proizvodi tvrtka Gilead Sciences dati nekim pacijentima.
Ministarstvo zdravstva ranije je objavilo da su klinička ispitivanja širom svijeta pokazala da taj lijek skraćuje razdoblje oporavka od covida-19 za četiri dana.
"Vrlo rani koraci"
"Ovo su vrlo rani koraci, ali smo odlučni poduprijeti znanost i projekte koji obećavaju", dodao je ministar.
Vlada je rekla da će se prepisivanje lijeka temeljiti na liječničkoj procjeni o tome tko će od njega imati najviše koristi. Nije rekla koliko će pacijenata primiti lijek.
Američki nacionalni institut za zdravstvo objavio je prošli tjedan da podaci iz ispitivanja Remdesivira pokazuju da on ima najviše koristi kod pacijenata koji trebaju dodatni kisik, ali ne i respirator.
Znanstvenici su također kazali da je vjerojatno da bi lijek bio učinkovitiji u kombinaciji s još nekim lijekom za liječenje covida-19 s obzirom na smrtnost unatoč korištenju Remdesivira.
Gilead je objavio da očekuje rezultate svoje studije o utjecaju Remdesivira na pacijente s covidom-19 do kraja mjeseca.
0 ( + )
*
Zašto Belgija ima najvišu stopu smrtnosti od korone na svijetu?
Zašto Belgija ima najvišu stopu smrtnosti od korone na svijetu?
Petar Stošić
Foto: EPA
KOJA zemlja ima najvišu stopu smrtnosti od covida-19? Postoje dva (ili tri) načina na koje možemo izmjeriti smrtnost i dati odgovor na to pitanje.
Što se tiče broja potvrđenih smrti od koronavirusa u odnosu na broj stanovnika, analiza je prilično jednostavna. Na čvrstom prvom mjestu je Belgija s 81,53 umrla na 100 hiljada stanovnika. Tri europske zemlje, za koje se smatra da su najteže pogođene, daleko su iza Belgije: Španjolska s 57,43, Velika Britanija s 55,64 i Italija s 54,4 umrla na 100 hiljada stanovnika.
Što se tiče ukupne stope smrtnosti u odnosu na broj zaraženih, takozvane infection fatality rate (IFR) za koju je potrebno utvrditi ukupan broj zaraženih, ona će vjerojatno biti utvrđena tek kada pandemija završi na temelju masovnih seroloških testiranja.
Stopa smrtnosti u Belgiji čak 16%, u Švedskoj 12%
No već raspolažemo točnim brojkama za stopu smrtnosti prema broju potvrđenih slučajeva, takozvanu case fatality rate (CFR). Prema analizi američkog istraživačkog Sveučilišta Johns Hopkins, odnosno njihovog Centra za resurse o koronavirusu, prva je opet - Belgija sa stopom od čak 16,2%. Slijede je Francuska (15,5%), Italija (14,3%) i Velika Britanija (14,1%).
Usporedbe radi, SAD, koji ima daleko najveći apsolutni broj umrlih od koronavirusa, gotovo 100 hiljada, ima stopu smrtnosti od samo 5,9%. Švedska, čija kontroverzna strategija vrlo blagih mjera socijalnog distanciranja odskače od većine zemalja, ima stopu od 11,9% - mnogo više od SAD-a ili susjedne Norveške, Finske i Danske, ali i mnogo manje od Belgije.
Ipak, prema specijaliziranoj stranici Our World in Data, koja koristi podatke Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), Francuska ima dosta višu stopu smrtnosti (19,57%). Mogući razlog je to što ECDC i Sveučilište Johns Hopkins imaju drukčiju evidenciju, odnosno prvi izvor ubraja neke smrti koje drugi ne ubraja, primjerice one bolesnike koji su umrli u staračkim domovima i nisu bili hospitalizirani.
Belgija bilježi sve smrti, za razliku od drugih?
U svakom slučaju, ako nije na samom vrhu, Belgija je pri vrhu po smrtnosti od koronavirusa. Tamošnji dužnosnici pokušali su umanjiti važnost pozicije svoje zemlje na ovoj ljestvici tvrdeći da je njihova visoka stopa smrtnosti rezultat temeljitosti u evidenciji zaraženih i umrlih.
Naime, čak 40% smrti od covida-19 u Belgiji spada u kategoriju "mogućih slučajeva", što znači da nisu potvrđeni testovima. Mnoge druge zemlje ne ubrajaju takve nepotvrđene smrti u svoju evidenciju. Analiza Financial Timesa, među ostalima, pokazala je da bi pravi broj smrti od koronavirusa u nekim zemljama mogao biti mnogo viši od onog koji je prijavljen.
Štoviše, prema analizi znanstvenih istraživača sa Sveučilišta Yale, u SAD-u je višak smrtnosti čak 150% veći od prijavljenog broja smrti od koronavirusa.
Pritom je vrlo znakovito da se u Belgiji broj umrlih, odnosno višak smrtnosti, ove godine u odnosu na ranije godine manje-više podudara s potvrđenim brojem umrlih od koronavirusa. Analiza Financial Timesa obuhvaća razdoblje do 3. svibnja, u kojem je ova zemlja imala višak od 8300 smrti u odnosu na ranije godine. U istom razdoblju Belgija je prema stranici Worldometers imala 7844 smrti, samo nekoliko stotina manje. U međuvremenu se taj broj popeo na 9344.
"Naš način brojanja stvari znanstveno je najtočniji i najpošteniji", rekao je virolog i glasnogovornik belgijske vlade Yves Van Laethem novinarima ovaj mjesec.
Mjere uvedene prekasno?
No ako temeljita evidencija umrlih povećava stopu smrtnosti, temeljita evidencija slučajeva uz opsežno testiranje je smanjuje jer viši broj umrlih uz jednaki broj smrti daje nižu stopu smrtnosti.
Stoga se epidemiolozi sve više okreću upravo višku smrtnosti, koji uključuje sve smrti u epidemiološki aktivnom razdoblju iznad godišnjeg prosjeka, kao najrelevantnijem indikatoru.
A prema još jednoj takvoj analizi viška smrtnosti, onoj Economista, Velika Britanija je zapravo najteže pogođena zemlja na svijetu u odnosu na ukupnu populaciju. Španjolska je na drugom mjestu, a Belgija na trećem mjestu. Economist nije računao višak smrtnosti za cijeli SAD, ali napominje da je onaj za New York daleko viši i od britanskog.
Svejedno se postavlja pitanje koji je razlog za visoko mjesto Belgije po smrtnosti od koronavirusa.
To je pitanje još relevantnije s obzirom na to da su u Belgiji 18. ožujka uvedene rigorozne mjere socijalnog distanciranja, dan prije nego u Hrvatskoj: obustavljeni su svi neesencijalni poslovi, kupovina je ograničena na jednu osobu u obitelji, a osim toga je izlazak dozvoljen jedino na sat vremena za šetanja psa ili vježbanje s najbližom obitelji ili još jednom osobom.
Visoka gustoća stanovništva i velik broj štićenika u staračkim domovima
Ipak, izgleda da su te mjere svejedno uvedene prekasno, barem za Belgiju. Nedavna analiza znanstvenika sa Sveučilišta Columbia na temelju modela pokazala je da se moglo spriječiti 55% smrti u SAD-u da su mjere uvedene tjedan dana ranije, a da su uvedene dva tjedna ranije, čak 82% od gotovo sto hiljada ljudi u toj zemlji ne bi umrlo od koronavirusa. Za vjerovati je da sličan uzorak vrijedi i za druge zemlje - za Kinu i Belgiju je također potvrđen sličnim istraživanjem.
"Mi brojimo vrlo točno, ali to ne umanjuje činjenicu da smo isto tako vrlo snažno pogođeni", priznao je Steven Van Gucht, ravnatelj odjela za virusne bolesti u belgijskom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti.
Jedno objašnjenje bi mogla biti visoka gustoća stanovništva u odnosu na susjede, ali i uloga zračne luke u Bruxellesu kao jednog od najvažnijih prometnih čvorišta u Europi. Bruxelles je, ne treba posebno napominjati, sjedište Europske unije. Također, mnogi Belgijci bili su na skijanju u sjevernoj Italiji u februaru, a ta skijališta vjerojatno su bila kritično prvo žarište u Europi.
Međutim, još jedan bitan faktor koji bi mogao objasniti visoku stopu smrtnosti u Belgiji je vrlo velik broj štićenika u staračkim domovima. Samo Nizozemska i Luksemburg imaju višu stopu popunjenosti domova za starije u odnosu na ukupan broj stanovnika. Štićenici staračkih domova su praktički svugdje u Europi najčešće žrtve koronavirusa - Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da i do polovine svih slučajeva u Europi otpada na staračke domove.
Dužnosnici su također priznali da su počinili neke pogreške u pripremi za pandemiju. Naime, zaposlenici domova na početku nisu imali dovoljno zaštitne opreme pa se virus vrlo brzo proširio u tim objektima. Sada svi djelatnici domova za starije imaju zaštitne maske i odjeću, a pomažu im i medicinske sestre iz bolnica i vojske. No šteta je već učinjena.
0 ( + )
*
Rusija zapoÄŤela s izradom prototipa prvog nevidljivog bombardera
Rusija započela s izradom prototipa prvog nevidljivog bombardera
Hina
Ilustracija: EPA
RUSIJA je započela izradu prototipa svog prvog "nevidljivog" bombardera koji bi trebao biti dovršen naredne godine, izvijestila je u utorak ruska novinska agencija TASS koja je pod vladinom kontrolom citirajući dva izvora iz ruskog vojno-industrijskog kompleksa.
Kada bude dovršen i spreman za operativnu uporabu novi zrakoplov moći će nositi suvremene rakete i bombe uključujući hipersonično oružje, navodi TASS.
Letjelica pod oznakom PAK DA zapravo je osmišljena kao protuteža američkom strateškom bombarderu B-2 koji je također opremljen stealth tehnologijom a u uporabi je od 1997. godine.
Reuters podsjeća kako i Kina razvija svoj model sličnog bombardera kojega radari ne mogu detektirati a oznaka mu je Xian H-20.
Rusija je ranije razvila "nevidljivi" lovac Suhoj-57. Prvi su primjerci poletjeli 2010. godine no taj borbeni zrakoplov još nije proizveden u većem broju.