Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
NASA i SpaceX trebali su lansirati astronaute u svemir. Otkazano je u zadnji tren
NASA i SpaceX trebali su lansirati astronaute u svemir. Otkazano je u zadnji tren
Hina, Index Vijesti
Screenshot, Video: NASA YouTube
SPACEX, privatna kompanija multimilijardera Elona Muska, trebala je večeras s Floride lansirati dvojicu Amerikanaca u orbitu, što bi bio prvi let NASA-inih astronauta s američkog tla nakon devet godina.
SpaceX tako je mogao postati prva privatna tvrtka koja je lansirala ljude u svemir.
Bilo je planirano da raketa Falcon 9 poleti iz Svemirskog centra Kennedy u 22 sata i 33 minute po hrvatskom vremenu.
Trebao je to biti početak 19 sati dugog leta astronauta Douga Hurleyja i Boba Behnkena u novoj kapsuli Crew Dragon prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS).
Lansiranje je otkazano 15 minuta prije polijetanja zbog loših vremenskih uvjeta, a novi pokušaj bit će 30. svibnja.
NASA je lansiranje prenosila uivo na svojem YouTube kanalu, a prije lansiranja emitirala je i program vezan uz polijetanje koji ste mogli pratiti ovdje:
>>POLIJETANJE STE MOGLI PRATITI UIVO NA INDEXU
22:18 Polijetanje je otkazano zbog loših vremenskih uvjeta. Ponovno će pokušati poletjeti u subotu u 15:22 sati po lokalnom vremenu.
22:05 Astronautima su sreću poeljeli William Shatner i Bill Nye.
22:03 Ono što je vano za današnje polijetanje je vrijeme, budući da je u blizini tropska oluja. Još se čeka odobrenje za polijetanje s obzirom na vremenske uvjete.
21:59 SpaceX je počeo puniti raketu gorivom za polijetanje. Polijetanje se očekuje za 35 minuta. John Insprucker iz SpaceX-a je rekao kako sve ide u dobrom smjeru.
Polijetanje koje prati cijeli svijet
Radi se o polijetanju koje je povijesno i koje prate ljudi diljem svijeta. Osim na YouTube kanalu NASA-e na kojemu se sve prati u detalje, NASA sve ključne korake objavljuje i na Twitteru.
NASA danas detaljno prati astronaute koji kreću u svemir pa je objavila čak i kako su započeli jutro i što su doručkovali.
Dvojica astronauta mahala su okupljenim medijima kada su krenula prema automobilu Tesla, koji ih je odvezao do rakete za lansiranje. Tesla je također u vlasništvu Elona Muska.
Trebao je to biti početak 19 sati dugog leta astronauta Douga Hurleyja i Boba Behnkena u novoj kapsuli Crew Dragon prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS).
Astronauti su trebali poletjeti s iste platforme s koje je 2011. u svemir otišao posljednji NASA-in shuttle kojim je upravljao Hurley.
U Cape Canaveralu su bili predsjednik Donald Trump i potpredsjednik Mike Pence.
Uspješna misija bila bi ostvarenje glavnog NASA-ina cilja, odnosno kako je to formulirao šef agencije Jim Bridenstine, ponovno slanje u svemir "američkih astronauta na američkoj raketi s američkog tla".
Američki astronauti su se u posljednjih devet godina kretali u orbitu na ruskoj raketi Sojuz.
Novi uspjeh za Muska
Za Muska bi to bio još jedan golemi uspjeh njegovih višekratnih raketa kojima eli letove učiniti jeftinijima i češćima. Bit će to i prvi put da Amerikance u svemir nose komercijalne svemirske letjelice u vlasništvu privatnih kompanija koje njima i upravljaju.
NASA je posljednji put lansirala astronaute u nekoj novoj letjelici prije 40 godina, na početku programa Shuttle.
Musk, Junoafrikanac i high-tech mogul koji je stekao bogatstvo u Silikonskoj dolini, izvršni je direktor proizvođača električnih automobila i baterija Tesla.
Hurley (53) i Behnken (49) su zaposlenici NASA-e pod ugovorom sa SpaceX-om. Na ISS-u bi trebali ostati nekoliko tjedana i pomagati posadi koja se već nalazi u tom svemirskom laboratoriju.
0 ( + )
*
SAD je danas zakljuÄio da Hong Kong nije neovisan o Kini
SAD je danas zaključio da Hong Kong nije neovisan o Kini
Hina
Foto: EPA
SAD je danas formalno zaključio da Hong Kong nije neovisan o Kini, što pokreće propitivanje trgovinskih povlastica koje ima bivša britanska kolonija, u odgovoru na kontroverzni sigurnosni zakon koji Peking eli nametnuti.
U Hong Kongu policija je rasporedila brojne snage oko lokalnog parlamenta i privela više stotina osoba kako bi odvratila prodemokratske aktiviste od prosvjeda protiv razmatranja jednog drugog plana zakona, koji kanjava svako nepoštivanje kineske himne.
U četvrtak bi se trebao razmatrati plan zakona o "nacionalnoj sigurnosti" u Hong Kongu, kojim se zabranjuje terorizam, secesija, subverzija i strano uplitanje.
Višemjesečni prosvjedi
Nakon višemjesečnih ponekad nasilnih prodemokratskih prosvjeda na poluautonomnom teritoriju novi zakon omogućio bi zaobilaenje hongkonških vlasti i prvi put bi omogućio Kini da otvoreno rasporedi svoje snage sigurnosti i tajnu policiju u Hong Kongu.
Američki dravni tajnik Mike Pompeo istaknuo je da je "ta katastrofalna odluka Kine samo posljednja na dugom popisu poteza koji temeljno potkapaju autonomiju i slobode Hong Konga i obećanja koje je sama Kina dala stanovnicima Hong Konga".
Prema zakonu koji je prošle godine usvojio američki Kongres dravni tajnik treba "potvrditi" uiva li taj teritorij svoju autonomiju, i on je odlučio izjaviti da to nije slučaj.
"Potvrdio sam Kongresu da Hong Kong nema jednaki tretman. Uzevši u obzir činjenice na terenu, niti jedna razumna osoba ne moe tvrditi da je Hong Kong zadrao visoki stupanj autonomije u odnosu na Kinu", rekao je Pompeo.
0 ( + )
*
Italija zabiljeĹžila novih 117 smrtnih sluÄajeva od korone, neĹĄto viĹĄe nego juÄer
Italija zabiljeila novih 117 smrtnih slučajeva od korone, neto vie nego jučer
Hina
Foto: EPA
U Italiji je broj smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom u srijedu bio 117 što je povećanje u odnosu na utorak kada je umrlo 78 osoba, izvijestila je sluba Civilne zaštite te zemlje koja je potvrdila i kako je povećan broj novozaraenih jer ih je u srijedu bilo 584, a dan ranije 397.
Ukupni broj umrlih od izbijanja epidemije 21. veljače u Italiji je sada nešto iznad 33 hiljade i to je ujedno treći najveći broj smrtnih slučajeva u jednoj dravi nakon SAD-a i Velike Britanije.
Zaraza koronavirusom u Italiji potvrđena je kod više od 231 hiljade osoba što je šesti najveći zbroj na svijetu nakon SAD-a, Brazila, Rusije, Španjolske i Britanije.
Trenutačno je u Italiji nešto manje od 51 hiljade osoba koje se tretiraju kao oboljele od koronavirusa dok ih je dan ranije bilo nešto manje od 53 hiljade.
Na intenzivnoj je skrbi u srijedu bilo 505 osoba, manje nego u utorak kada ih je bilo 521 čime se odrava smanjenje broja takvih slučajeva koje traje već due vrijeme.
Od svih onih koji su bili zaraeni sada ih je 147 hiljada registrirano kao oporavljeno.
Iz Civilne zaštite naveli su kako je do sada u Italiji koja ima 60 milijuna stanovnika provedeno 2,29 milijuna testiranja na koronavirus.
0 ( + )
*
Anketa pokazala: Svaki ĹĄesti mladi radnik izgubio je posao tijekom pandemije
Anketa pokazala: Svaki esti mladi radnik izgubio je posao tokom pandemije
Hina
Foto: EPA
SVAKA šesta mlada zaposlena osoba izgubila je posao tokom pandemije koronavirusa, pokazala je anketa Međunarodne organizacije rada (ILO).
UN-ovo tijelo smješteno u enevi također je utvrdilo da kriza uzrokovana covidom-19 smanjuje šanse mladih da se uključe na trište rada.
Deset posto studenata očekuje da neće moći završiti faks
Deset posto studenata očekuje da neće moći završiti svoje trenutno školovanje, a polovica je rekla da će im školovanje biti odgođeno.
"To izaziva veliku zabrinutosti za dobrobit mladih ljudi", rekao je generalni direktor ILO-a Guy Ryder u online brifingu za novinare, govoreći o "karantenskoj generaciji" koja će se suočiti s manjim nadnicama i većom nezaposlenošću u idućim godinama.
U anketi je sudjelovalo više od 11.000 ispitanika između 18 i 29 godina.
ILO je istaknuo da je globalna nezaposlenost mladih prošle godine i prije koronakrize bila 13,6 posto, više nego prije globalne financijske krize 2008.
0 ( + )
*
VIDEO Rojevi skakavaca poharali Indiju: "Bio je to oblak skakavaca, na tisuÄe njih"
VIDEO Rojevi skakavaca poharali Indiju: "Bio je to oblak skakavaca, na hiljade njih"
Index Vijesti
Screenshot, Video: Ruptly
NAJEZDA ogromnih pustinjskih skakavaca pogodila je sjeverozapad Indije, javlja AFP.
Skakavci su uništili gotovo 50.000 hektara usjeva i tjeraju vlasti da se suoče s najgorom najezdom od 1993. godine.
Kako javlja New York Times, pozivajući se na izjave znanstvenika, klimatsko zatopljenje pogoršalo je ovu najezdu.
Najgora najezda u zadnjih 25 godina
Razgovarali su sa zaposlenikom golf-terena u Jaipuru koji im je rekao kako je vidio roj skakavaca ovog tjedna te kako je, kada su naišli, nebo odjednom postalo neobične ruičaste boje.
“Napali su golf-teren”, javio je ostatku zaposlenika rekavši kako ih je bilo na milijune.
Znanstvenici kau kako se radi o najgoroj najezdi u zadnjih 25 godina, ali i kako su ovaj put sami skakavci drugačiji.
“Ovaj put napadaju jako mladi skakavci koji mogu letjeli dulje i koji su bri”, kae K. L. Gurjar, zamjenik direktora Organizacije za upozoravanje na skakavce u Indiji.
Došli su u Indiju preko Pakistana i Irana, a budući da su usjevi nedavno ovršeni zaputili su se u urbana područja kako bi pojeli grmlje, drveće i ikakvo drugo zelenilo.
“Bio je to oblak skakavaca”
U ponedjeljak su prešli preko Jaipura, grada u kojem ivi četiri milijuna ljudi.
Nikhil Misra, odvjetnik u Jaipuru, rekao je kako je izašao iz sobe oko 10 te kako je na tlu vidio sjenku.
“Bilo je to nešto što nikad u ivotu nisam vidio. Pogledao sam oblak, ali ne obični oblak, nego oblak skakavaca, hiljade i hiljade njih iznad moje glave. Bio je to tihi napad i čudni strah, kao da vas napadaju izvanzemaljci”, ispričao je za New York Times.
Znanstvenici krive klimatske promjene
Znanstvenici kau kako su za ovakve najezde krive klimatske promjene.
Roxy Matthew Koll, znanstvenik s indijskog Instituta za tropsku meteorologiju, rekao je kako su ovakvi događaji počeli krajem 2019. godine.
“Tada je u Indijskom oceanu voda bila topla, a to je dovelo do puno kiša u istočnoj Africi i na arapskom poluotoku. To je pak stvorilo idealne uvjete za razmnoavanje skakavaca”, kae.
Skakavci su u Indiji problem kojim se vlada eli baviti regionalno te su pristali na to da se zaborave neke razmirice s Pakistanom kako bi se granično područje skupa tretiralo pesticidima. Indija je isto ponudila i Iranu koji je ponudu prihvatio.
Indijski znanstvenici kau da roj skakavaca prijeđe 200 kilometara dnevno, a moe pojesti hrane koliko pojede do 35.000 ljudi.
0 ( + )
*
CNN: Svijet je Ĺžrtvovao starce da bi spasio bolnice. Rezultat je bio katastrofa
CNN: Svijet je rtvovao starce da bi spasio bolnice. Rezultat je bio katastrofa
Index Vijesti
Foto: EPA
PRIJE tri mjeseca, dok se novi koronavirus širio Europom, dunosnici u Velikoj Britaniji govorili su kako su uvjereni da je rizik za britansku javnosti i dalje nizak. Do 25. veljače Svjetska zdravstvena organizacija priopćila je da se virus širi sjevernom Italijom i da je u Kini već odnio hiljade ivota, ali u tom trenutku u Velikoj Britaniji bilo je samo 13 potvrđenih slučajeva i nitko nije umro. Iako su iz vlade naredili bolnicama da se pripreme za priljev pacijenata, ocijenili su da nema povećane opasnosti od zaraze najugroenijih skupina, starijih stanovnika iz raznih domova za skrb, piše CNN.
Ove smjernice ostat će na snazi tokom sljedeća dva i pol tjedna, a broj slučajeva koronavirusa u Velikoj Britaniji će eksplodirati. Kad su 13. oujka preporuke povučene i zamijenjene novim smjernicama, već su bila 594 potvrđena slučaja zaraze i bilo je prekasno.
Do 1. svibnja od ukupno 33.365 potvrđenih smrtnih slučajeva u Engleskoj i Walesu, njih najmanje 12.526 ili 38 posto bili su korisnici domova za skrb, pokazuju podaci Ureda za nacionalnu statistiku (ONC). I dok je britanska vlada branila svoj način rješavanja problema, osoblje domova i stručnjaci pripisivali su barem dio krivnje za najveći broj smrtnih slučajeva u Europi prioritizaciji bolnica nad ovim ustanovama.
Pogubne posljedice
Drugi su za to optuili presporo uvođenje testova, vladin navodni plan o imunitetu krda te njen neuspjeh u pravovremenom uvođenju karantene. Velika Britanija u tome nije usamljena. Mnoge druge nacije oklijevale su s mjerama u ustanovama za njegu i skrb, a posljedice su bile pogubne, piše CNN.
Istraivači London School of Economicsa (LSE) osnovali su unutar International Long Term Care Policy Networka (LTCPN) posebnu skupinu pod nazivom Long-Term Care responses to Covid-19 (LTCcovid). LTCcovid je globalna mrea znanstvenika i stručnjaka koji prikupljaju i analiziraju slubene podatke iz cijelog svijeta. Oni su otkrili da mnoge drave u svojim domovima za skrb imaju visoke stope teških infekcija i smrtnih slučajeva.
Usporedba broja smrtnih slučajeva nije jednostavna, neke zemlje imaju posebne podatke za domove za starije osobe, dok druge u te podatke uključuju i ustanove za skrb o hendikepiranim osobama. Neke zemlje u svoje podatke uopće ne ubrajaju osobe iz domova koje su preminule u bolnici, druge imaju regionalne varijacije, dok treće nemaju nikakve podatke. Mnoge nacionalne vlade tek počinju biljeiti broj smrtnih slučajeva u domovima za skrb i podaci su zapanjujući.
Prema podacima koje je objavio LTCcovid, više od polovine smrtnih slučajeva u Belgiji, Francuskoj, Irskoj, Kanadi i Norveškoj dogodilo se u domovima za skrb ili među štićenicima takvih ustanova. Podaci Kaiser Family Foundationa za SAD iz 35 saveznih drava pokazuju da se 30.130 ili 34,6 posto od ukupno 87.000 smrtnih slučajeva od koronavirusa do 15. svibnja odnosi na štićenike domova za skrb. Oni su nerazmjerno više zastupljeni i u zemljama s relativno malo smrtnih slučajeva. u Australiji je među prvih 99 preminulih bilo 26 osoba iz domova za skrb, odnosno više od četvrtine svih preminulih do 18. svibnja.
"Veliki neuspjeh"
Švedska je više puta branila svoju kontroverznu odluku da ne ograniči kretanje, ali ministrica zdravstva Lena Hallengren priznala je "veliki neuspjeh" u zaštiti starijih ljudi i rekla kako su sada najvaniji domovi za skrb. Podaci LTCcovida pokazuju da je među ukupno 3395 smrtnih slučajeva 14. svibnja i 1661 preminuli štićenik doma za skrb, odnosno njih 49 posto, piše CNN.
"Francuska, Španjolska i Italija su brzo preplavljene virusom. To su prve europske zemlje koje su imale velike probleme. Mislim da su ponudile mnogo lekcija koje su se mogle primijeniti i u drugim europskim zemljama", rekla je za CNN Adelina Comas-Herrera, vodeća LSE-ova istraivačica.
Unatoč brojnoj starijoj populaciji, Italija je propustila na vrijeme poduzeti mjere u staračkim domovima, pokazuje istraivanje LTCcovida. Talijanski dnevni list Il Post objavio je u tjednu koji je završio 30. oujka da korisnici domova za starije u sjevernoj regiji Lombardiji obolijevaju i umiru više nego što je uobičajeno, a zabiljeen je i manjak zaštitne opreme i testiranja u takvim ustanovama.
Upravljanje takvim domovima u Italiji je spušteno na regionalnu razinu. Talijanski Nacionalni institut za zdravstvo pokrenuo je anketu kako bi istraio što se događa, ali su mu 14. travnja i dalje nedostajali podaci iz više od 4000 domova.
Slično se dogodilo i u Francuskoj, nastavlja CNN, gdje je 18. svibnja više od polovine svih smrtnih slučajeva od koronavirusa bilo iz staračkih domova. Podaci iz Španjolske nisu konzistentni jer neke regije u statistiku ubrajaju sve osobe s invaliditetom u svim dobnim skupinama. Potvrđeni broj preminulih u domovima do 10. svibnja bio je 9642 ili 30,2 posto od ukupno 31.889 preminulih od koronavirusa.
Italija, Španjolska i Francuska
Na vrhuncu epidemije u sjevernoj Italiji 9. oujka lombardijska je vlada zatraila od staračkih domova da naprave mjesta za nekritične pacijente s covidom-19 kako bi se olakšao pritisak na bolnice. Regionalna vlada kasnije je rekla da će domovi dobiti po 150 eura za svakog pacijenta kojeg prime.
Raffaele Antonelli Incalzi, predsjednik Talijanskog gerijatrijskog društva (SIGG), rekao je u izjavi početkom travnja da su starački domovi "biološke tempirane bombe" dijelom i zbog toga što prenatrpane bolnice premještaju starije pacijente u nepripremljene domove. Anonimni izvor iz lombardijskog zdravstvenog odjela 1. travnja je CNN-u rekao da daju prednost testiranju novoprimljenih u bolnice i druge medicinske ustanove u odnosu na testiranje postojećih pacijenata u staračkim domovima.
Lombardijska vlada rekla je CNN-u da neće davati izjave o staračkim domovima zbog neovisne istrage o velikom broju preminulih u takvim domovima u regiji koja je pokrenuta 7. travnja.
Prvi izvještaji o koronavirusu u Francusku su došli 24. siječnja, ali prva medijska priopćenja koja se tiču staračkih domova stigla su tek 6. oujka, a u njima je stajalo da su smjernice domovima poslane tog dana. Prvi smrtni slučaj u Francuskoj prijavljen je sredinom veljače, ali evidencija preminulih u domovima za skrb nije posebno vođena sve do 2. travnja.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron naredio je dravnu rekviziciju maski u tvitu od 3. oujka. Maske su prvo podijeljene regionalnim bolnicama i ljekarnama, koje su bile zaduene za opskrbu staračkih domova i privatnih zdravstvenih djelatnika, pokazuje objava za medije Ministarstva zdravstva od 13. oujka.
Prema Reutersovim saznanjima, rekvizicija je prekinula opskrbni lanac u prvim danima pandemije pa su neki domovi čekali na naručene maske dva tjedna. Stručnjaci iz sektora za skrb o starijima i djelatnici staračkih domova poslali su 20. oujka pismo ministru zdravstva Olivieru Veranu, u kojem su izrazili zabrinutost i zatraili 500.000 maski tjedno u pogođenim područjima, na što je ministar pristao.
Jean-Pierre Riso, predsjednik Nacionalne udruge ravnatelja ustanova i usluga za starije, rekao je Reutersu da je kašnjenje pridonijelo širenju virusa u staračkim domovima, ali i da nema dokaza o izravnoj vezi između politike rekvizicije i smrtnosti u staračkim domovima.
Prvi slučaj u Španjolskoj zabiljeen je krajem siječnja, ali prve smjernice za staračke domove nisu objavljene do 5. oujka. One su zahtijevale izolaciju simptomatičnih štićenika ili osoblja, ali ne i onih koji su bili u kontaktu s nekim tko je imao simptome. No šire smjernice su nalagale zdravstvenim radnicima koji skrbe za moguće slučajeve zaraze da budu u karanteni.
Smjernice za staračke domove nisu specificirale koga treba kontaktirati oko sumnjivih slučajeva, manjka osoblja ili zaštitne opreme. Domovi za skrb u Španjolskoj nisu u stalnom kontaktu s upravnim tijelima i djelatnici moraju nazvati hitnu pomoć kako bi prijavili potencijalnu zarazu, a osoblje nije posebno osposobljeno za potrebe takvih domova. Manjkava komunikacija pojačala je utjecaj nestašice zaštitne opreme, a osobe sa simptomima nisu imalo prioritet pri hospitalizaciji. Manjkalo je i medicinske podrške, prenosi CNN nalaze istraivanja.
Do 24. oujka angairana je i španjolska vojska. Ministrica obrane Margarita Robles rekla je da su vojnici pronašli mrtve i napuštene štićenike domova u njihovim krevetima. Vlada je dan kasnije objavila da je ta informacija proslijeđena javnom tuitelju koji je pokrenuo istragu. Nove smjernice za staračke domove pozivaju na proširene izolacijske mjere, ali neki domovi kau da će u tom slučaju morati poslati kompletno osoblje kućama.
Najtee razdoblje
Mnoge zemlje presporo su naučile lekciju o staračkim domovima iz primjera zemalja koje su bile pogođene na početku pandemije. Britanska vlada poručivala je stanovnicima da ostanu kod kuće kako bi se odrao zdravstveni sustav i sačuvali ivoti. Testiranje je bilo ograničeni zato što je vlada 12. oujka odustala od masovnog testiranja, piše CNN.
Predsjednik vladina odbora za znanost iz redova konzervativaca prošlog je tjedna pisao premijeru Borisu Johnsonu o tome da je odluka o testiranju samo unutar bolnica značila da djelatnici domova za skrb nisu mogli biti testirani onda kad se virus najviše širio, što je imalo značajne posljedice.
Ministar pravosuđa Robert Buckland rekao je prošli tjedan Sky Newsu da je na početku epidemije vlada dala prednost Nacionalnom zdravstvenom sustavu (NHS) u odnosu na staračke domove, koje mogu voditi privatne kompanije, dobrotvorne organizacije i lokalna vijeća.
"Morali smo se odlučiti oko testiranja i odlučili smo se fokusirati na NHS", rekao je Buckland i dodao kako misli da je to bilo apsolutno neophodno.
Britansko Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (DHSC) objavilo je 16. travnja plan rekavši da namjerava provesti testiranje svih korisnika prije prijema u domove za skrb. Britanski opozicijski vođa Keir Starmer suprotstavio se 13. svibnja premijeru Johnsonu u parlamentu zbog vladina pristupa domovima za skrb. Johnson je negirao da je Velika Britanija kasnila u zaštiti starijih rekavši da su domovi zatvoreni prije ostatka populacije i da je to bio usklađeni akcijski plan.
Međutim, dok je Johnson na konferenciji za novinare 16. oujka rekao kako "ne eli da ljudi bespotrebno posjećuju staračke domove", samim domovima nije rečeno da zabrane posjete sve do nacionalnog lockdowna 23. oujka.
"Inicijalni savjeti dobro su odraavali situaciju kad još nije bilo prijenosa u zajednici, što znači da je rizik od ulaska infekcije u staračke domove bio ograničen. Nakon što je došlo do širenja zaraze ušli smo u fazu usporavanja infekcije i izdane su nove smjernice", rekla je za CNN glasnogovornica DHSC-a.
Dodala je da DHSC daje prednost testiranju u staračkim domovima i s 3,9 milijardi dolara pomae lokalnim vlastima olakšati pritisak na usluge kao što su domovi za skrb, a za takve ustanove prošli tjedan izdvojeno je dodatnih 730 milijuna dolara.
"Od početka pandemije radili smo na tome da domovima za skrb i njihovom osoblju omogućimo svu potrebnu podršku. Gotovo dvije trećine domova nije imalo zaraenih osoba, a broj smrtnih slučajeva u domovima je u padu“, rekla je glasnogovornica DHSC-a.
Međutim, Nicola Richards, voditeljica tri doma Palms Row Health Care u Sheffieldu, kae da su njene ustanove imale problema.
Domovi su privatni, ali za mnoge korisnike plaćaju se iz dravnih fondova. Neke bolnice su pacijente slale natrag u domove bez testiranja na koronavirus i osoblje se moralo izolirati zajedno s korisnicima, a pritom nisu imali dovoljno zaštitne opreme. Richards kae da se osjećala nemoralno kad je od prestravljenog osoblja, od kojih neki rade za britansku minimalnu plaću od 10,66 dolara po satu, morala zatraiti da se brine o oboljelima od covida-19. Dodala je da su neki njeni zaposlenici bili u suzama te da nije dobila nikakvu pomoć iz vladina fonda iako su joj troškovi narasli.
Mike Padgham, ravnatelj staračkog doma St. Cecilia u Scarboroughu u sjevernoj Engleskoj, kae da je u posljednja dva mjeseca umrlo 19 korisnika doma od njih 110. No kod samo petero je potvrđen covid-19, dok se za ostale to ne moe sa sigurnošću reći. Naglasio je kako misli da je broj preminulih u Velikoj Britaniji podcijenjen zbog manjka testiranja i da je situacija bila uznemirujuća.
"Staračkim se domovima bavim već gotovo 30 godina, ali ovo je sigurno najtee razdoblje", rekao je Padgham za CNN te dodao da su vladine smjernice bile kontradiktorne i da novčana pomoć nije došla do mnogih domova koji su zabrinuti za svoju budućnost.
Velika Britanija u početku nije biljeila preminule u staračkim domovima. Posljednji slubeni podaci ONS-a za Englesku i Wales pokazuju da se 38 posto smrtnih slučajeva od koronavirusa dogodilo u domovima, a LTCcovid navodi da bi stvarna brojka mogla biti puno veća.
Smatra se da većina nacionalnih vlada daje preniske procjene zbog problema s identifikacijom uzroka smrti. Istraivači kau da je najbolje uspoređivati broj preminulih ove godine s prethodnim godinama (višak smrtnosti) jer to uključuje i broj smrtnih slučajeva koje je neizravno uzrokovao virus. Procjenjuje se da je među korisnicima domova za skrb u Engleskoj i Walesu od 9. oujka do 8. svibnja bila 25.591 umrla osoba više, odnosno da takvi slučajevi čine 52 posto među 49.470 više preminulih nego prethodnih godina.
Tiha patnja
Starački domovi označeni su kao izvorište epidemije koja se brzo proširila SAD-om, a neuspjeh u kontroli širenja virusa u jednoj ustanovi u Seattleu imao je posljedice za saveznu dravu i cijelu naciju, pokazuje izvještaj u časopisu Journal of the American Medical Association. U cijelom su sektoru postojali slični problemi - ljudi s kroničnim stanjima koji ive zajedno, njegovatelji koji šire infekciju među korisnicima domova, nedostatak osoblja zbog bolesti, izolacija i male plaće.
Dom za starije osobe u Montrealu u Kanadi pokazao je kako katastrofalni mogu biti takvi problemi. Kriminalistička istraga pokrenuta je nakon što je za manje od mjesec dana umro 31 stanar Herron Seniors' Residencea, a među njima i petero s potvrđenim covidom-19. Dunosnici Quebeca kau da je većina osoblja napustila dom i da su štićenici bili gladni i zanemareni. Istraga još traje, a ustanova je sredinom travnja odbila komentirati situaciju za CNN.
Izvještaj LTCcovida pokazuje da se 3890 od 4740 smrtnih slučajeva (82 posto) od koronavirusa u Kanadi do 8. svibnja dogodilo među korisnicima staračkih domova. Health Canada potvrdila je CNN-u da je brojka 19. svibnja bila gotovo 80 posto. Ontario, najveća kanadska provincija, najavio je neovisnu istragu.
Još jedan zabrinjavajući incident dogodio se u domu za skrb u regiji Southern Ile-de-France. Prema istraivanjima iz časopisa Journal of the American Medical Directors Association, najmanje 24 od 140 korisnika doma umrlo je pet dana nakon što su zbog zaraze koronavirusom bili izolirani u svojim sobama, bez pomoći s hranom i pićem. Većina ih je umrla od hipovolemijskog šoka zbog gubitka krvi i tjelesnih tekućina, stoji u izvješću.
Domovi za skrb obično se financiraju kombinacijom vladinih dotacija i privatnih naknada, što znači da postoje velike razlike u kvaliteti skrbi i da ljudi slabog socijalno-ekonomskog statusa prolaze lošije. To se tokom pandemijske krize samo pogoršalo.
Lekcije iz SARS-a
Comas-Herrera rekla je za CNN da su nacije koje su uspješnije kontrolirale covid-19 obično bile uspješnije i u domovima za skrb. Njemačka je prijavila samo 3029 preminulih (37,3 posto) u komunalnim ustanovama kao što su starački domovi, a ukupno je 20. svibnja imala 2090 smrtnih slučajeva, što je manje nego u većini zapadnih zemalja unatoč tome što Njemačka u ovu statistiku uključuje i skloništa za beskućnike, izbjegličke centre i zatvore.
To je rezultat sveobuhvatnog testiranja, povećanja plaća za njegovatelje i davanje detaljnih smjernica, među kojima je i preporuka za uspostavljanje posebnih zona u domovima, pokazuje analiza koju je objavio LTCcovid.
Comas-Herrera kae da su azijske zemlje, koje su bile teško pogođene SARS-om (teški akutni respiratorni sindrom), bile posebno predane zaštiti domova za skrb od covida-19 te su se pripremile drukčije od Sjeverne Amerike i Europe.
Te zemlje brzo su zabranile posjete domovima i uvele mjere kao što su sveobuhvatno testiranje, nošenje zaštitne opreme, mjerenje temperature osoblju i striktne izolacijske zone. U Junoj Koreji bilo je uobičajeno da se osoblje izolira zajedno sa stanarima domova i da se smjene izmjenjuju svaka dva tjedna. Od 247 ukupno umrlih od covida-19 u Junoj Koreji 30. travnja, 84 osobe bile su štićenici domova za skrb ili njih 34 posto. Otkako su mjere uvedene ni u jednom domu nije se dogodilo veće širenje virusa.
Hong Kong je objavio da nije imao nijednu infekciju u domovima za skrb, ukupno je bilo samo 1000 slučajeva i četiri preminula. U Singapuru je samo dvoje od 18 preminulih ivjelo u staračkom domu.
"Više smo se fokusirali na bolnice i širenje u zajednici, a malo na staračke domove. Mislim da to odraava slab status tog sektora u mnogim zemljama", rekla je Comas-Herrero.
"Iako mnogi radije ne razmišljaju o staračkim domovima, radi se o sigurnosnoj mrei za slabije i starije osobe i dijelu našeg društva", napisali su autori izvještaja u JAMA-i o slučaju iz Seattlea.
Phyllis Padgham, 93-godišnja korisnica doma St. Cecilia u Velikoj Britaniji i direktorova majka, rekla je CNN-u da se raduje šetnjama i druenju s obitelji kad svijet jednom opet postane siguran.
"Uvijek sam zabrinuta. Ovo nije dobro za bolnice ili domove za skrb. elim samo da tome dođe kraj", rekla je Phyllis Padgham za CNN.
0 ( + )
*
Trump napao Twitter, prijeti zatvaranjem druĹĄtvenih mreĹža
Trump napao Twitter, prijeti zatvaranjem drutvenih mrea
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump zaprijetio je dodatnim reguliranjem ili zatvaranjem društvenih mrea, dan nakon što je Twitter prvi put upozorio da korisnici provjere činjenice iz nekih njegovih tvitova.
Trump je, ne podastrijevši dokaze, u nekoliko ranojutarnjih postova ponovio svoje optube za političku pristranost tehnoloških platformi rekavši: "Republikanci osjećaju da platforme društvenih medija posve utišavaju glasove konzervativaca."
"Snano ćemo ih regulirati ili zatvoriti, prije nego što ikada dopustimo da se to dogodi. Počnite se pošteno ponašati, odmah!!!", objavio je Trump.
"Twitter u potpunosti guši slobodu govora"
Twitter je jučer prvi put pozvao korisnike da provjere podatke u tvitovima koje objavljuje Trump, upozorivši da su se njegove tvrdnje vezane uz dopisno glasovanje pokazale neistinitima.
Američki predsjednik odmah je u tvitu odgovorio Twitteru ustvrdivši da se ta tvrtka miješa u američke predsjedničke izbore.
"Twitter u potpunosti guši slobodu govora, i ja, kao predsjednik, neću to dopustiti!", napisao je Trump.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Plavim uskličnikom upozorava se korisnike da "provjere činjenice o dopisnom glasovanju" te ih se usmjerava na stranicu s novinskim člancima i informacijama koje je o Trumpovim tvrdnjama saznao Twitterov tim za provjeravanje činjenica.
"Trump iznosi neutemeljenu tvrdnju da će dopisno glasovanje dovesti do izbornih zlouporaba", jedan je od naslova na vrhu stranice.
Trumpa na Twitteru prati 80 milijuna ljudi
Američki predsjednik, koji ima 80 milijuna pratitelja na Twitteru, u svojim je tvitovima ranije tokom dana ustvrdio da bi dopisno glasovanje bilo "u značajnoj mjeri nepošteno" te da bi rezultiralo "namještenim izborima".
Twitter je potvrdio kako je to prvi put da je primijenjeno pravilo posebnog obiljeavanja na tvitu predsjednika SAD-a od kada je ranije ovaj mjesec uvedena nova politika tvrtke vezana uz objavljivanje "obmanjujućih informacija".