Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Trumpova vlada šalje dodatne snage u Portland zbog prosvjeda
Trumpova vlada šalje dodatne snage u Portland zbog prosvjeda
Hina
Foto: EPA
ADMINISTRACIJA američkog predsjednika Donalda Trump šalje najmanje 100 pripadnika saveznih snaga sigurnosti u Portland dok se prosvjedi u najvećem gradu države Oregon zaoštravaju, objavio je u ponedjeljak Washington Post.
Šerifska služba SAD-a (U.S. Marshals Service) odlučila je prošli tjedan poslati 100 zamjenika saveznih šerifa kako bi osnažili snage sigurnosti koje čuvaju zgradu Saveznog suda u Portlandu, navodi Washington Post pozivajući se na interni mail.
Lokalne vlati se protive saveznim snagama
Ministarstvo domovinske sigurnosti razmatra slanje dodatnih 50 pripadnika agencije uobičajeno zadužene za zaštitu američke granice.
Lokalne vlasti u Portlandu protive se raspoređivanju saveznih snaga u gradu.
Prosvjedi protiv rasizma i policijske brutalnosti, koje je potaknulo ubojstvo nenaoružanog crnca Georgea Floyda u Minneapolisu, izbili su u vrijeme dok se američki predsjednik Trump bori za ponovni izbor protiv demokratskog kandidata Joea Bidena.
Gotovo dva mjeseca traju prosvjedi protiv rasizma i policijske brutalnosti u najvećem gradu države Oregon.
Trumpovo slanje saveznih agenata u Portland ne podupiru lokalni dužnosnici, koji to smatraju prekoračenjem ovlasti savezne vlade i znakom autoritarizma.
Oregonska tužiteljica Ellen Rosenblum zatražila je 19. srpnja zabranu pristupa agentima federalnih sigurnosnih agencija.
"Ne samo da sprječavaju ljude da uživaju svoja prava iz Prvog amandmana o mirnom prosvjedu nego i stvaraju nestabilnu situaciju na našim ulicama."
Zaključila je kako je "federalna vlada izabrala Portland da iskoristi svoje taktike zastrašivanja kako bi zaustavila prosvjede građana protiv policijske brutalnosti i zaustavila podršku pokretu Black Lives Matter".
Republikanski predsjednik oštro kritizira demokrate koji su na vlasti u gradovima i saveznim državama u kojima raste kriminal i nada se da će svojim programom uvođenja "zakona i reda" povećati svoju popularnost četiri mjeseca do predsjedničkih izbora.
Bijela kuća nastoji se u svojim istupima fokusirati na gradski kriminal dok Trumpova popularnost pada zbog načina na koji je njegova vlada upravljala pandemijom koronavirusa.
0 ( + )
*
NASA u ÄŤetvrtak lansira rover Perseverance na Mars
NASA u četvrtak lansira rover Perseverance na Mars
Hina
Foto: EPA
NASA je u ponedjeljak dala tehničko zeleno svjetlo za lansiranje u četvrtak rovera na šest kotača Perseverance prema Marsu, gdje će robot tražiti tragove bivših mikroba koji su možda nastanjivali planet prije više od tri milijarde godina, a sletjet će 18. veljače 2021.
"Spremni smo za lansiranje", rekao je čelnik svemirske agencije NASA Jim Bridenstine na konferenciji za novinare ponosan zbog poštovanja kalendara tokom pandemije covida-19. "Ustrajali smo i očuvali ovu važnu misiju."
Direktor lansiranja radi od kuće
Lansiranje je predviđeno za 7:50 u četvrtak po lokalnom vremenu iz Cape Canaverala na Floridi pomoću rakete Atlas V iz United Launch Alliancea.
"Nikada nisam mislio da bi jedan direktor lansiranja mogao raditi od kuće, ali tako radimo posljednjih pet mjeseci", rekao je Omar Baetz, zadužen za lansiranje u američkoj svemirskoj agenciji.
Prethodni američki roveri pokazali su da je na Marsu život moguć, tj. da postoje povoljni uvjeti za život (ugljik, voda i povoljna klima).
"Ali još ne znamo je li bilo života na Marsu i ova misija, odlučena 2012. i nazvana Mars 2020, pokušat će odgovoriti na to pitanje.
Prvi put u povijesti NASA je posvetila misiju astrobiologiji, istraživanju života, možda sadašnjeg ili bivšeg, u jednom drugom svijetu", rekao je Jim Bridenstine.
Analizirat će stijene Marsa
Perseverance, poboljšana verzija robota Curiosity koji se na Mars spustio 2012., analizirat će stijene Marsa, a prije svega uzet će uzorke koje će u cijevima na površini ostaviti sljedećoj misiji da ih donese na Zemlju 2031. godine.
Do sada su samo Amerikanci uspjeli provesti dulje operacije na Marsu (četiri rovera - Pathfinder, Spirit, Opportunity i Curiosity, koji je jedini još u funkciji).
Ali Kina će sljedeće godine pokušati sletjeti na Mars. Njezina misija Tianwen-1 pokrenuta je prošlog tjedna, a slijetanje robota na četiri kotača predviđaju u svibnju 2021.
0 ( + )
*
Britanija svojim građanima savjetuje izbjegavanje putovanja na Baleare i Kanare
Britanija svojim građanima savjetuje izbjegavanje putovanja na Baleare i Kanare
Hina
Foto: EPA
BRITANSKO ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak navečer proširilo je preporuku svojim građanima o izbjegavanju putovanja u Španjolsku obuhvativši i Balearske i Kanarske otoke od 27. srpnja, "na temelju procjene o prijetnji covida-19".
U subotu je Ujedinjeno Kraljevstvo najavilo da će svi putnici po povratku iz Španjolske morati u dvotjednu samoizolaciju pravdajući tu mjeru kao "pravodoban odgovor" na porast broja zaraženih u toj mediteranskoj zemlji.
Težak udarac španjolskom turističkom sektoru
Time je zadalo težak udarac španjolskom turističkom sektoru upravo kad se počeo oporavljati od višemjesečne karantene i ograničenja putovanja.
Od ukidanja karantene prije mjesec dana Španjolska se bori s rastućom pandemijom, a broj dnevno zaraženih približio se 1000 do kraja prošlog tjedna.
Britanci čine velik udio u španjolskom turizmu pa su lani Britanci činili 18,08 od ukupno 83,7 milijuna turista koji su posjetili Španjolsku.
Međutim, budući da je većina novih slučajeva koncentrirana u sjeveroistočnim pokrajinama Kataloniji i Aragonu, a nekoliko drugih regija ima manju stopu aktivnih slučajeva nego Velika Britanija, uvođenje karantene za sve putnike iz Španjolske kritizirano je kao neproporcionalna mjera.
Ranije je britanski The Sun objavio da London razmatra izuzimanje Baleara i Kanarskih otoka, gdje je manji broj zaraženih, iz spomenute mjere, nakon lobiranja vlade u Madridu.
Španjolska ministrica vanjskih poslova Arancha Gonzalez Laya ustvrdila je da je sigurnost u njezinoj zemlji visoka. "Španjolska je sigurna zemlja", rekla je.
Španjolski hoteli rekli su u ponedjeljak da će stranim turistima platiti testiranje na koronavirus nastojeći ih tako privući na ljetovanje nakon britanske odluke o obveznoj dvotjednoj samoizolaciji za putnike koji dolaze iz Španjolske, suočene s novim valom zaraze.
0 ( + )
*
DrĹľave diljem svijeta uvode restrikcije za putovanja nakon novih sluÄŤajeva korone
Države diljem svijeta uvode restrikcije za putovanja nakon novih slučajeva korone
Hina
Foto: EPA
DRŽAVE u Aziji nametnule su nova ograničenja u ponedjeljak, a britansko iznenadno uvođenje karantene za putnike iz Španjolske pogodilo je turističku sezonu te zemlje, dok se svijet suočava s mogućnošću novog vala pandemije.
U Sjedinjenim Državama, u kojima od lipnja raste broj zaraženih, savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Donalda Trumpa Robert O'Brien postao je najviši dužnosnik kod kojega je potvrđen koronavirus.
Bijela kuća navodi da Trump nije bio u interakciji s O'Brienom u proteklim danima te da ne postoji rizik za američkog predsjednika.
Veliki porast broja zaraženih
Veliki porast broja zaraženih zabilježen je u nizu zemalja u kojima je prethodno objavljeno da je virus pod kontrolom.
U Australiji je zabilježen najveći dnevni broj zaraženih, a Vijetnam je stavio u karantenu gard Danang, zbog čega je evakuirano više desetaka hiljada posjetitelja. U Kini, bez Hong Konga, potvrđen je najveći broj slučajeva zaraze čiji je uzrok lokalna transmisija od početka ožujka.
Papua Nova Gvineja zatvorila je svoje granice u ponedjeljak.
Hong Kong je zabranio okupljanja više od dvoje ljudi, zatvorio restorane i nametnuo obavezno nošenje maski u javnosti.
Zbog velikog porasta broja zaraženih u Španjolskoj Britanija je uvela dvotjednu karantenu za sve putnike koji dolaze iz Španjolske, čime je zadala udarac španjolskoj turističkoj sezoni.
"Bit će gotovo nemoguće da zemlje drže svoje granice zatvorenima"
Šef WHO-a za izvanredne situacije Mike Ryan rekao je da je od definiranja drugog vala, novih vrhunaca zaraze, kao i lokaliziranih epicentara, važnija potreba da zemlje diljem svijeta budu ukorak sa zdravstvenim mjerama poput fizičke distance i nošenja maske.
"Očito je da pritisak na virus potiskuje brojke prema dolje. Oslobodite taj pritisak i slučajevi ponovno kreću rasti", rekao je priznavši međutim da je doslovno nemoguće da zemlje drže granice zatvorenima.
"Bit će gotovo nemoguće da zemlje drže svoje granice zatvorenima u doglednoj budućnosti. Ekonomije se moraju otvoriti, ljudi moraju raditi, trgovina se mora nastaviti", naglasio je.
"Španjolska je sigurna"
Dužnosnici u nekim europskim i azijskim zemljama, gdje dolazi do pogoršanja epidemiološke situacije, navode da novi valovi neće biti toliko razorni poput prvog vala te da mogu biti suzbijeni lokalnim mjerama, umjesto nametanja karantene na državnoj razini.
Dužnosnici u Španjolskoj, gdje se broj zaraženih povećao za šest hiljada tokom vikenda, zapanjeni su iznenadnom britanskom odlukom o samoizolaciji i tvrde da je njihova zemlja sigurna za turiste.
"To nije samo nepravedno nego je i potpuno nelogično i nesmotreno", poručio je CEHAT, najveće španjolsko udruženje hotela i najavljuje da su spremni snositi trošak testiranja stranih turista na koronavirus.
Aviokompanije i agencije za putovanja koje su preživjele prvi val pandemije sada su zabrinute zbog novih restrikcija koje bi mogle biti fatalne.
Najveća europska aviokompanija Ryanair smanjila je za četvrtinu godišnju procjenu broja korisnika u ponedjeljak te je upozorila da bi drugi val pandemije mogao dodatno umanjiti broj putnika.
Europa tek treba ukinuti restrikcije za putnike iz mnogih zemalja, uključujući SAD, gdje je Trump na proljeće poticao države da što prije ukinu restrikcije.
U mnogim saveznim državama zabilježene su rekordne brojke.
0 ( + )
*
PoĹľar izbio u Ĺľenskom zatvoru u Moskvi, 850 evakuiranih
Požar izbio u ženskom zatvoru u Moskvi, 850 evakuiranih
Hina
Ilustracija: EPA
OKO 850 osoba evakuirano je u ponedjeljak zbog požara u zgradi zatvora na jugoistoku Moskve, objavila je ruska zatvorska uprava (FSIN).
"Evakuirano je 850 osoba", objavio je FSIN ruskim novinskim agencijama, bez podataka o mogućim žrtvama.
Privatni TV kanal Ren-TV je objavio snimke požara i dim nad zgradom bez prozora Pritvora broj 6.
Glasnogovornik zatvorske uprave rekao je za državnu agenciju TASS da su zatvorenice premještene u drugi centar.
TASS navodi, pozivajući se na ministarstvo za hitne situacije, da je požar izbio u prizemlju poslije 16 sati po lokalnom vremenu, a jedan djelatnik hitne pomoći je novinskoj agenciji Ria Novosti rekao da je vatra buknula u pekari zgrade.
Požari su relativno česti u Rusiji jer su infrastrukture trošne i brojne datiraju iz sovjetskog doba, a često i zbog nepoštovanja sigurnosnih normi.
0 ( + )
*
U ovih 18 zemalja policajci ne nose oruĹľje
U ovih 18 zemalja policajci ne nose oružje
Index Vijesti
Foto: EPA
TRAGIČNO je što su prošlog tjedna policajci u Irskoj i Novom Zelandu ubijeni na dužnosti.
Obje zemlje poznate su po tome da imaju uglavnom nenaoružane policijske snage i da su smrtni slučajevi među policajcima uglavnom rijetki, piše statista.com.
U Novom Zelandu oružje nose samo Odred za zaštitu diplomata, odjel sa psima i aerodromski policajci, dok ostatak policijskih snaga u pravilu nije naoružan. No policajci su obučeni za korištenje pištolja i pušaka sličnih AR-15, koji su pohranjeni u zaključanim kutijama u patrolnim vozilima.
U Irskoj, detektivi i određeni odjeli poput Postrojbe za regionalnu podršku i Postrojbe za hitno djelovanje nose oružje.
Prošli tjedan u Irskoj, detektiv Garda Colm Horkan nosio je vatreno oružje koje mu je oduzeto prije nego što je ubijen u okrugu Roscommon.
U Novom Zelandu, policajac Matthew Dennis Hunt poginuo je u pucnjavi nakon rutinske prometne kontrole, u kojoj je još jedan policajac ranjen.
U obje su zemlje odmah nakon incidenata neki muškarci uhapšeni i optuženi za ubojstvo. Budući da su međunarodne rasprave o tvrdom pristupu policijskih snaga dominirale naslovnicama posljednjih tjedana, nenaoružani policajci u Irskoj i Novom Zelandu ostaju u manjini zajedno s još 16 zemalja na svijetu u kojima policija ne nosi oružje, ističe statista.com.
Unatoč prošlotjednim šokantnim događajima, strategija nenaoružane policije uglavnom dobro funkcionira u nekim zemljama u kojima postoji uvjerenje da naoružavanje policije više potiče nasilje nego što ga sprječava. Infografika daje pregled zemalja u kojima policajci patroliraju nenaoružani, iako u određenim okolnostima postoje iznimke kad je oružani odgovor ipak neophodan. Popis zemalja sastavio je CNN.
0 ( + )
*
Zašto se svađaju SAD i Kina?
Zašto se svađaju SAD i Kina?
Index Vijesti
Foto: 123.rf
ODNOSI Kine i SAD-a su sve ledeniji. Spornih pitanja je mnogo: od trgovine i krađe intelektualnog vlasništva preko koronavirusa i Hong Konga pa sve do teritorijalnih pretenzija i utrke tko će prije na Mjesec.
Neposredno nakon što je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova (kao odgovor na zatvaranje kineskog generalnog konzulata u Houstonu) najavilo zatvaranje američkog generalnog konzulata u Chengduu, na internetu su se pojavile fotografije na kojima se vide vatrogasci ispred zgrade konzulata SAD-a, piše DW.
U noći s prošlog utorka na srijedu jedna je lokalna američka postaja iz zraka snimila scene na kojima se vidi dim iznad zgrade kineskog konzulata u Houstonu. A u zgradi su se očito spaljivali dokumenti - nakon što je Washington iznenada najavio zatvaranje tog diplomatskog predstavništva.
Taj potez Washingtona je "veliki gubitak ugleda" i "sraman", napisali su brojni korisnici društvenih mreža u Kini. Peking je najavio "odlučne protumjere". Amerikanci sad moraju zatvoriti i svoj generalni konzulat u najmnogoljudnijoj pokrajini Sichuan, koji je nadležan i za konzularne poslove s kineskom autonomnom pokrajinom Tibet.
U jednom obraćanju u četvrtak američki šef diplomacije Pompeo je predbacio Kini "tiraniju" - i pozvao "zemlje slobodnog svijeta" da se suprotstave prijetnji od strane Pekinga: "Mi ne možemo više ignorirati fundamentalne političke i ideološke razlike među našim zemljama".
To je posljednja eskalacija u konfrontaciji koja se pojačala nakon što je Donald Trump stupio na dužnost američkog predsjednika - i čiji se uzroci nalaze u prošlosti, još i prije dolaska aktualnog šefa Bijele kuće.
Trgovinski konflikt
2016. je tada novoizabrani američki predsjednik Trump najavio kako želi smanjiti trgovinski deficit između SAD-a i Kine. Amerikanci su iz Kine uvozili puno više robe nešto što su je u smjeru Kine izvozili. Trump je 2018., pozivajući se na jedan zakon o trgovini iz 1974., uveo kaznene carine na robu iz Kine. I to uz obrazloženje kako Kina nije dostatno zaštitila intelektualno vlasništvo, te tako povrijedila interese američkih tvrtki. Kaznene mjere kojima se prijetilo (i koje su dijelom i uvedene) na početku su imale obujam od oko 50 milijardi američkih dolara, a s vremenom su narasle na oko 500 milijardi dolara.
Kina je kritizirala američke kaznene carine i proglasila ih je protekcionističkim mjerama. Svaki put nakon što su na snagu stupile nove američke kaznene carine, Kina je reagirala uvođenjem kaznenih carina na robu uvezenu iz SAD-a, i to u istoj vrijednosti. Dok je na jednoj strani Washington bio vođen idejom trgovinske politike u skladu s Trumpovim predizbornim sloganom "America first", Kina se prezentirala kao zagovornik otvorene globalne trgovine i - globalizacije.
Koncem 2018. Trump je, nakon jednog susreta s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom tokom summita G20 u Argentini, počeo slati pomirljive poruke. Dva državnika su postigla dogovor oko pauze u trgovinskom konfliktu, i dali su pregovaračima rok od tri mjeseca da dogovore sporazum kojim bi se taj sukob riješio.
Djelomični sporazum je potpisan tek u siječnju 2020. Kina se njime obvezala da će ubuduće iz SAD-a uvoziti više industrijskih dobara i poljoprivrednih proizvoda. I od tada su se tenzije u bilateralnim (trgovinskim) odnosima smirile.
Kina je itekako zainteresirana da se u SAD-u i dalje konzumira kineske proizvode. Zbog strukturnih reformi kineske nacionalne ekonomije i pandemije koronavirusa, rast kineskog BDP-a je pod velikim pritiskom. Izvoz je i dalje važan faktor za konjunkturu, uz javne investicije i domaću potražnju – koja još nije porasla u dovoljnoj mjeri.
Visoke tehnologije
Tijekom trgovinskog konflikta na meti američkih državnih službi su se našle i kineske hightech firme. Prije svih one kompanije koje se bave tehničkim opremanjem telekomunikacijskih sustava. Ministarstvo trgovine SAD-a najprije je u travnju 2018. usvojilo zabranu isporuke poluvodiča i drugih visokotehnoloških komponenti kineskoj tvrtki ZTE, i to na rok od sedam godina. Obrazloženje je glasilo: zbog kršenja sankcija protiv Irana i Sjeverne Koreje.
Tehnološki koncern čije su dionice izlistane na burzi u Hong Kongu, u svibnju je moralo službeno priopćiti da zbog sankcija ne može održati redoviti pogon, budući da ZTE u svojim proizvode ugrađuje komponente iz SAD-a. U svibnju je kineska tvrtka platila 1,4 milijardi američkih dolara, kako bi se poništila odluka o zabrani izvoza u smjeru Kine.
S istom argumentacijom SAD je postupio i protiv Huaweija: 15.5.2019. Washington je na takozvanu „Entity list" stavio Huawei i još 68 poduzeća povezanih s Huaweijem. Radilo se o listi tvrtki kojima je bilo potrebno odobrenje za trgovinu s američkim proizvodima. Za krajnje potrošače to je značilo da njihovi pametni telefoni marke Huawei nisu dobili sigurnosni update za aplikacije povezane s Googleom, odnosno za operativni sustav Android – koji je razvio upravo Google. Za te tvrtke od još većeg je značaja bila činjenica da su Amerikanci izvršili ogroman pritisak kako Huawei ne bi u inozemstvu dobio poslove opremanja 5G-mreža.
Već od prosinca 2018. Mengh Wanyhou, šefica financija Huaweija i ujedno kćerka utemeljitelja te tvrtke Rena Zhengfeija, nalazi se iza rešetaka u Kanadi. Meng je kanadska policija uhapsila tokom presjedanja na aerodromu u Vancouveru, Kanađani su to učinili u okviru pravnog sporazuma sa SAD-om. Uhapšena je pod prigovorom da je Huawei ilegalno prodavao američku visoku tehnologiju Iranu. Meng se nalazi u kućnom pritvoru, a o njezinom izručenju se postupak vodi pred jednim kanadskim sudom. Kao reakcija na njezino hapšenje Kinezi su, iako to Peking demantira, uhapsili dvoje Kanađana, njima se predbacuje špijunaža.
Koronavirus
Izbijanje korona-krize, koja se počela širiti iz kineskog Wuhana, Trumpu i njegovim tvrdolinijašima je poslužila kao novi razlog za kritiziranje Kine. Washington je Kini predbacio da je prekasno informirala svjetsku zajednicu, prije svega Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) o virusu, odnosno da uopće nije proslijedila važne spoznaje o Covidu-19. Kina je opovrgla sve te prigovore i brani se protiv "politizacije" jednog znanstvenog pitanja - o podrijetlu virusa.
Dok je SAD na jednoj strani napustio WHO, Kina je povećala svoje donacije toj organizaciji Ujedinjenih naroda, koja u suzbijanju pandemije pomaže pogotovo onim zemljama koje imaju slabije zdravstvene sustave.
Južnokinesko more
Već i prije Trumpovog stupanja na predsjedničku dužnost Kina je znatno pojačala svoju prisustvo u Južnokineskom moru, kojeg Peking smatra svojim, i čije dijelove svojataju neke druge susjedne zemlje. Peking tvrdi da tamo podiže umjetne otoke "kako bi u slučaju katastrofe mogao pružiti humanitarnu pomoć". Na tim umjetnim otocima se stacioniraju rakete, radarske postaje, grade se piste za slijetanje i uzlijetanje aviona te hangari - kako pokazuju satelitske snimke. SAD, kao zemlja koja tradicionalno dominira pacifičkim prostorom, kineska ekspanzija provocira - iako ti potezi za sada idu ne štetu ponajprije neposrednih susjeda poput Vijetnama ili Filipina.
Takozvanim "Freedom of Navigation"-misijama, u okviru kojih SAD šalje svoje ratne brodove u ona morska područja koja svojataju Kinezi, Washington demonstrira da ne pristaje na kineske zahtjeve. Nedavno je i ministar vanjskih poslova SAD-a Mike Pompeo odbacio takozvanu "Nine-dash-liniju" u Južnokineskom moru, koju Kina smatra službenom državnom granicom, Pompeo je kineske prohtjeve nazvao ilegalnima.
Sigurnosni zakoni za Hong Kong
Prvog srpnja ove godine na snagu je stupio kineski sigurnosni zakon za Hong Kong. Njime se predviđaju kazne za separatističke aktivnosti ili miješanje od strane inozemnih snaga. Na Zapadu se taj zakon kritizira, baš kao i od strane prodemokratskih snaga - oni u tom zakonu vide ukidanje hongkonške autonomije koju je Peking zajamčio. SAD je na njegovo usvajanje reagirao sankcijama. Trump je sredinom srpnja potpisao zakon kojim se predviđa kažnjavanje onih osoba i institucija koje "gase slobodu Hong Konga".
Njihova imovina se može zamrznuti u SAD-u, a tim osobama se može zabraniti i ulazak u zemlju. Osim toga Trump je ukinuo posebni status Hong Konga u trgovini. Hong Kong se, kao posebnu kinesku administrativnu regiju, sad tretira kao dio Kine, na primjer po pitanju carina ili dodjele viza. Kina je na to reagirala zabranom ulaska u zemlju određenim američkim političarima, a prijeti i restrikcijama prilikom dodjele viza.
Već u lipnju je na snagu stupio američki zakon kojim se osuđuje kinesko tlačenje muslimanske manjine Uigura u Xinjiangu, odnosno kojim su uvedene sankcije protiv članova vodstva Komunističke partije u Pekingu. I u sporu oko Tibeta SAD i Kina su međusobno proglasili ograničenja u procesu izdavanja viza. Peking je najavio mjere protiv američkih državljana koji se „loše ponašaju" po pitanju statusa Tibeta.
Tajvansko pitanje
"Ledeno doba" u odnosima između Tajvana i kontinentalne Kine također ima učinka na kinesko-američki konflikt. SAD se obvezao na pomoć Tajvanu u slučaju prijetnje koja dolazi od strane Narodne Republike. Zato Amerikanci na Tajvan isporučuju vojnu opremu, što Peking redovito vrlo oštro komentira.
Prije otprilike dva tjedna američka je vlada dala "zeleno svjetlo" za modernizaciju obrambenog sustava Patriot na Tajvanu, projekt „težak“ 620 milijuna američkih dolara. Tvornica oružja Lockheed Martin je glavni izvođač radova. Peking je zaprijetio sankcijama. Po informacijama nacionalističkog lista "Global Times", Kina bi zauzvrat mogla obustaviti isporuku rijetkih ruda Lockhead Martinu - Kina je naime njihov najveći svjetski proizvođač.
Svemir
Rivalitet između SAD-a i Kine se odvija i u Svemiru. Nakon što su Amerikanci u više navrata uspjeli na Mars poslati robote, i Kinezi konačno žele uspjeti u toj namjeri, odnosno tako dokazati da su u stanju izvesti jednu kompliciranu operaciju. U četvrtak (23.7.) Kina je u okviru svoje prve "marsovske misije" u svemir poslala jedan uređaj, velik otprilike kao osobno vozilo, koji bi trebao sletjeti na naš susjedni planet. U februaru 2021. sonda koja se zove „Pitanja nebu“ bi trebala stići na svoj cilj. I SAD će uskoro ponovno na put poslati svoj mobilni rover na Mars.
U tijeku je i utrka oko nove misije na Mjesec - i to s ljudskom posadom. Do sada je na Mjesec sletjelo samo 12 astronauta, svi su bili Amerikanci. Kina najkasnije 2025. želi na Mjesec poslati svemirsku misiju s ljudskom posadom. A Amerikanci već 2024.