Foto: FAH

MINISTAR prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Damir Hadžić ustvrdio je u srijedu kako ipak postoji suglasnost da dio Jadransko-jonske autoceste od Ploča prema jugu najvećim dijelom prolazi kroz njegovu zemlju dodajući kako je to za nju dobra i važna vijest.

U intervjuu koji se pojavio na sarajevskom internetskom portalu Klix, Hadžić je kazao kako je to bio dio dogovora postignutih na neformalnom sastanku premijera četiri države regije održanom u ponedjeljak u Cavtatu.

Usmena ponuda

"Dobili smo usmenu ponudu na održanom sastanku premijera u regiji, a predsjedatelj Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda me izvijestio u vezi s tim da će trasa Jadransko-jonske autoceste ići preko BiH. Dakle, trasa bi išla regijom istočne Hercegovine, od Crne Gore prema Trebinju, čvorište bi se nalazilo u Počitelju i nakon Počitelja se vraća ponovo kroz ovaj dio jugozapadne Hercegovine, preko Počitelja, Ljubuškog, Čitluka i naravno do Bijače", kazao je Hadžić.

Iz Hadžićeva ureda do sada su tvrdili kako ne znaju ni za kakav dogovor o dijelu trase Jadranko-jonske autoceste kroz BiH a iz ureda predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande zanijekali su da je u Cavtatu o trasi bilo što dogovoreno.

U Bevandinom uredu ne znaju ništa o tome

"O trasi ništa nije dogovoreno", odgovor je što ga je na izravan upit o tome u Bevandinom uredu dobila Hina.

U Hadžićevu uredu u srijedu nije bilo moguće dobiti pojašnjenje novih ministrovih tvrdnji uz obrazloženje kako je on na putu do početka narednog tjedna.

Hadžić je međutim u intervjuu sve predstavio kao već završenu priču.

"Mi smo konačno u poziciji da kažemo kako je BiH dobila jedan veliki infrastrukturni projekt. Bez obzira na sve špekulacije koje su se pojavile, moram reći da smo mi spremni u ovaj projekt ući odmah što se nas tiče", izjavio je Hadžić.

Dodao je kako očekuje da bi gradnja Jadransko-jonske autoceste dobrim dijelom bila oslonjena na financijsku potporu iz fondova Europske unije.

Bitno je jedino da se moćnici slažu

Komentirajući različita stajališta u Hrvatskoj o trasi buduće autoceste Hadžić je konstatirao kako to ipak nije bitno jer o svemu postoji suglasnost onih koji su odgovorni za izvedbu tog projekta.

"Logično je da u Hrvatskoj ima oporbe i protivnika koji će se suprotstaviti realizaciji ovoga projekta. Važno je da najodgovorniji ljudi imaju jedinstven stav. Ali, nećemo se mi zamatrati Hrvatskom previše. Ovo je povezivanje Albanije, BiH i Crne Gore. Ovaj projekt je prije svega vitalno važan za te tri zemlje. U ovom trenutku nema nikoga tko bi mogao ozbiljno ugrožavati realizaciju tako važnog projekta", kazao je Hadžić.

Vlasti BiH za sada ne raspolažu nikakvom cjelovitom planskom dokumentacijom potrebnom za gradnju dijela Jadransko-jonske autoceste kroz tu zemlju jer sve ovisi o konačnom stajalištu Hrvatske.

Definirana samo izlazna točka autoceste

Za sada je definirana samo izlazna točka autoceste iz BiH ka Crnoj Gori u blizini Trebinja.

Ukoliko bi se autocesta gradila tako da većim dijelom prolazi kroz BiH ona bi u tu zemlju iz Hrvatske ulazila preko graničnog prijelaza Nova sela-Bijača pa potom preko Međugorja i Počitelja išla preko Popovog polja ka Trebinju.

Dubrovačko zaleđe i sam Dubrovnik u tom bi slučaju s ovom autocestom bili povezani posebnim odvojcima.

Jadransko-jonska autocesta bi u ovom slučaju kroz BiH prolazila u dužini od oko 100 kilometara i bila bi izravno povezana s autocestom na koridoru V c čija je gradnja u tijeku.

Najavljeno je kako bi do sredine rujna trebala biti puštena u promet dionica koja povezuje Bijaču i Međugorje duga deset kilometara a nakon toga slijedi nastavak gradnje ka Počitelju.

Mrak Taritaš: preuranjeno je govoriti kuda će ići autocesta

Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš izjavila je danas da je preuranjeno govoriti o tome hoće li Jadransko-jonska autocesta ići kroz Dubrovnik.

"Bojim se da je sve to malo preuranjeno. Imamo prostorne planove koji su na snazi, postoji prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je trasa autoceste u tom prostornom planu. Ovo je samo bilo rečeno da je sastanak i da se razgovara", kazala je ministrica na konferenciji za novinare zagrebačkog HNS-a.

Naglasila je da će se do 2020. analizirati što je za Hrvatsku najprihvatljivije s obzirom na zaštitu okoliša i prirode i ostale interese. "Ta buduća autocesta eventualno bi mogla ići negdje oko 2030., kroz petnaestak godina. Ovoga puta je to samo stavljeno na stol, tu su bili i premijeri drugih zemalja", rekla je Mrak Taritaš osvrnuvši se na neformalni sastanak premijera četiri države regije, koji je održan u ponedjeljak u Cavtatu.

"Riječ je o osjetljivom pitanju i prostoru s aspekta vrlo uskog dijela kojeg Hrvatska ima. Nekoliko trasa će zasigurno biti u istraživanju i vidjet će se koja je najprihvatljivija i najpogodnija", istaknula je Mrak-Taritaš.

Ministrica napominje i da nije riječ samo o turizmu već treba uzeti u obzir i budući kamionski promet prema Albaniji i Grčkoj.

"Postavlja se pitanje želimo li teški kamionski promet na svom uskom pojasu, u dijelu gdje razvijamo turizam na prirodnim vrijednostima. Ali to je sve tako preuranjeno. O tome se razgovara i mora se razgovarati", dodala je Mrak Taritaš.

Da bi Jadransko-jonska autocesta, koja treba povezati Sloveniju i Hrvatsku s BiH, Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom, mogla zaobići Dubrovnik jučer je najavio ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.

"Promatrajući zemljopisno okruženje Dubrovnika i mjere zaštite okoliša, gotovo je nemoguće da nastavak autoceste od Ploča ide kroz hrvatski teritorij iz ta dva vrlo jasna razloga", rekao je Hajdaš Dončić.

Njegova je izjava izazvala niz reakcija, a danas su je na konferenciji za novinare osudili čelnici HSLS-a. "To je u suprotnosti s nacionalnim interesima. Ni jedan partner okupljen na sastanku premijera ne bi tako reagirao kad bi se radilo o njegovu teritoriju. To je povijesna neodgovornost Vlade i Hajdaša Dončića, ministra opasnih namjera", rekao je predsjednik te stranke Darinko Kosor.

Na HSLS-ovoj konferenciji govorio je i prometni stručnjak Željko Marušić, koji se također protivi odustajanju od autoceste kroz Dubrovnik, a alternativnu brzu cestu smatra znatno nepovoljnijom varijantom s aspekta sigurnosti prometa. Uvjeren je da Vlada takvom politikom radi protiv nacionalnih, a pogoduje interesima velikih sila i susjednih zemalja.

Potpuno suprotno smatra Marušićev kolega, također prometni stručnjak Ivan Dadić, koji kaže kako Hrvatska neće ništa izgubiti ako se dio Jadransko-jonske autoceste izgradi preko Popovog polja u BiH, a ne kroz Dubrovačko-neretvansku županiju.

"To je, dugoročno gledano, dobro rješenje", kazao je Dadić Hini napominjući kako taj projekt neće biti realiziran tako skoro, a kada bude gotov i BiH i Crna Gora bit će u EU.

"Ako se Dubrovnik i šire dubrovačko područje dobro povežu s tri priključka na autocestu, to će biti dobro rješenje i za Dubrovnik i za BiH. Dubrovnik neće time ništa izgubiti, a cesta će biti puno jeftinija jer ide boljim područjem", ističe Dadić.

Smatra da bi Hrvatska pretrpjela veliku štetu ako bi se autocesta gradila uz obalu, jer bi izgubila najkvalitetniji prostor na tom uskom teritoriju, a i prostor bi bio posve devastiran.

Ocijenio je da smo "bili zaneseni i dijelom zaluđeni autocestama pa smo radili stvari na brzinu i napravili puno grešaka, a sada ne znamo što s njima".

"Od cestarine dobijemo malo novca, prometa nema, sustav naplate je neadekvatan, a autoceste nisu u dovoljnoj mjeri u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini", kaže Dadić.