Klimatski aktivisti prosvjedovali i u Francuskoj, policija ih otjerala suzavcima
Klimatski aktivisti prosvjedovali i u Francuskoj, policija ih otjerala suzavcima
HINA
Foto: EPA
FRANCUSKA policija koristila je štitove i suzavce kako bi raščistila skupine klimatskih aktivista koji su danas blokirali most preko rijeke Seine, dok se grad suočavao s rekordnim toplinskim valom, čije uzroke mnogi pripisuju globalnom zatopljenju.
Prosvjednici Extinction Rebelliona, pokreta građanskog neposluha koji je započeo u Velikoj Britaniji, blokirali su promet na mostu Pont de Sullyju u središtu Pariza, u najnovijem valu klimatskog aktivizma diljem sjeverne i zapadne Europe.
"Želimo ljude učiniti svjesnima ekoloških problema koji su simptom sustava", rekla je Sophia Karpenko, francuska neuroznanstvenica i glasnogovornica Extinction Rebelliona.
Nitko nije uhapšen
Policajci koji su bili na mjestu događaja kažu kako je bila riječ o 90 protestanata, dok Extinction Rebellion govori o njih 200. Dvije osobe kratko su zadržane, no nije bilo uhapšenja, rekli su prosvjednici.
Extinction Rebellion opisuje sebe kao nenasilnu grupu "izravne akcije". Održali su nekoliko važnijih prosvjeda u Londonu, uključujući i ometanje cestovnog i željezničkog prometa, kako bi potaknuli svijest o klimatskim promjenama.
Prošlog tjedna pokret je ometao festival oglašivačke industrije u francuskom gradu Cannesu, kako bi potaknuo menadžere da se više fokusiraju na napore u svladavanju klimatske krize.
Temperature idu i do 45°C
U ožujku, deseci hiljada klimatskih aktivista marširali su Parizom, iako su ih zasjenili veći i ponekad nasilni prosvjedi Žutih prsluka, pokreta koji se suprotstavio predsjedniku Emmanuelu Macronu.
Zabrinutost u pogledu klimatskih promjena u javnosti se povećala tokom prošle godine, nakon niza upozoravajućih izvještaja klimatskih znanstvenika o utjecaju globalnog zagrijavanja.
Također je zabilježena i veća učestalost ekstremnog vremena, uključujući hladnije zime i toplija ljeta, što je uznemirilo građane i znanstvenu zajednicu. U trenutnom toplinskom valu u Europi temperature ponegdje dosežu i 45 stupnjeva Celzija.
Na izborima za Europski parlament u svibnju, Zelene stranke ostvarile su porast u Njemačkoj i Francuskoj i drugim zemljama članicama, što mnogi smatraju potvrdom rasta zabrinutosti među glasačima u pogledu problema povezanih s klimom.
0 ( + )
*
Novi prosvjed za klimu u Njemačkoj, školarci okružili parlament
Novi prosvjed za klimu u Njemačkoj, školarci okružili parlament
HINA
Foto: EPA
NJEMAČKI učenici, klimatski aktivisti, okupili su se danas u Berlinu na prosvjedu ispred njemačkog parlamenta Bundestaga, kojeg su okružili tokom njegovog zadnjeg zasjedanja uoči ljetnog raspuštanja, tražeći hitne mjere zbog klimatskih promjena.
"Vi ste stari. Mi želimo ostariti"
Sudionici prosvjeda "Petkom za klimu", odjeveni u crveno i noseći parole, držali su se za ruke hodajući prema zgradi Reichstaga kako bi okružili znamenito berlinsko zdanje.
"Klimatske promjene ne znaju za ljetnu stanku", pisalo je na jednom posteru.
"Vi ste stari. Mi želimo ostariti", pisalo je na drugom.
Prošlog tjedna na prosvjedu je bilo oko 40.000 učenika
Organizatori kažu kako je na prosvjedu bilo oko 1500 sudionika koji su tražili hitne mjere u pogledu klimatskih promjena. Parlamentarni zastupnici stranke krajnje ljevice Die Linke pridružili su se prosvjedu.
Najveći prosvjed "Petkom za budućnost" u Njemačkoj održan je prošlog tjedna u Aachenu, u blizini nizozemske granice, kada se, po podacima organizatora, okupilo oko 40.000 učenika.
0 ( + )
*
Trump pritišće Madura, nametnuo je sankcije njegovom sinu
Trump pritišće Madura, nametnuo je sankcije njegovom sinu
HINA
Foto: EPA
TRUMPOVA administracija danas je pojačala pritisak na predsjednika Venezuele Nicolasa Madura nametanjem sankcija njegovom sinu Nicolasu "Nicolasitu" Maduru, priopćilo je američko ministarstvo financija.
Madurov sin sudjelovao je u propagandi i cenzuri, profitirao od venezuelanskih rudnika te pomagao u pritisku na vojsku kako bi spriječila dolazak humanitarne pomoći u zemlju, navelo je američko ministarstvo financija.
Nove sankcije predstavljaju najnoviji korak tokom šest mjeseci napora kako bi se svrgnulo Nicolasa Madura, čiji su reizbor 2018. Sjedinjene Države i većina zemalja Zapada proglasile nelegitimnim.
SAD: Maduro se oslanja na svog sina
"Maduro se oslanja na svoga sina Nicolasita i druge, bliske njegovom autoritarnom režimu, u održavanju kontrole nad gospodarstvom i opresiji nad narodom Venezuele", kazao je Steven Mnuchin, američki ministar financija.
"Ministarstvo financija nastavit će sankcionirati rođake članova nelegitimnog režima koji imaju koristi od Madurove korupcije", dodao je Mnuchin.
Predsjednik Donald Trump podupire oporbenog čelnika Juana Guaidoa iz Narodne skupštine koji se u siječnju pozvao na ustav kako bi se proglasio privremenim predsjednikom.
Maduro kojeg podupiru Kina, Rusija i Turska, zadržao je podršku vojske i drugih institucija, a Guaidoa naziva marionetom Washingtona.
0 ( + )
*
Merkel se već neko vrijeme nekontrolirano trese. Što joj se to događa?
Merkel se već neko vrijeme nekontrolirano trese. Što joj se to događa?
G.D.
Foto: EPA
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel dvaput je u proteklih desetak dana imala vidljivi i zabrinjavajući napad drhtavice: prvi put kad je ispred ureda kancelarke dočekivala ukrajinskog predsjednika na velikoj vrućini, a drugi put na događaju kod njemačkog predsjednika u berlinskom dvorcu Bellevue.
Njezin glasnogovornik je prvi put Merkeličino drhtanje objasnio velikom vrućinom, dok su drugi put medijima poručili da je kancelarka dobrog zdravlja, ne nudeći detaljnije objašnjenje. Zbog svega toga su u njemačkim medijima krenule špekulacije o zdravstvenom stanju Angele Merkel.
Mišljenje liječnika
Tjednik Focus je tako intervjuirao liječnika Jakoba Bergera, inače predsjednika bavarskog saveza liječnika opće prakse, koji ističe da prvi napad drhtavice nije sam po sebi bio zabrinjavajući, ali da drugi jest. Berger sada ne isključuje kako postoji mogućnost da je Merkel ozbiljno bolesna, te joj savjetuje da što prije ode na temeljiti pregled kod liječnika.
Berger je i kritizirao odluku kancelarke Merkel da otputuje na summit G20, dodajući da bi je savjetovao da to ne čini da je njegova pacijentica. On predlaže da Merkel ode i na magnetnu rezonancu te da posjeti vrhunsku berlinsku bolnicu Charite koja nije daleko od Kanzleramta. S druge strane, ovaj liječnik isključuje da drhtavica ukazuje na to da bi Merkel mogla imati Parkinsonovu bolest, s obzirom na to da je njena drhtavica bila prejaka.
Zdravlje političara nije isključivo njihova privatna stvar
Dnevni list Tagesspiegel pak ističe da je zdravstvena slabost tabu u politici, te da se oboljele političare prilično brutalno tretira, pa zato mnogi biraju šutjeti o svojim zdravstvenim problemima. List konstatira da je Merkeličina drhtavica definitivno pokrenula glasine o njenom zdravlju, ali i skorom svršetku kancelarskog mandata. Sada se podsjeća i na rečenicu iz njenog govora na saboru CDU-a na kojemu je odstupila s pozicije predsjednice stranke jer želi dovršiti svoj kancelarski mandat do 2012. “ako joj to dozvoli zdravlje”. Tada nitko tih nekoliko riječi nije uzimao ozbiljno, danas odjednom nude gorivo za razne teorije.
Die Welt je pak objavio komentar u kojemu ističu da “zdravlje političara nije isključivo privatna stvar”, te da Merkel treba objaviti ako je ozbiljnije bolesna.
Treba napomenuti i da 64-godišnja Merkel svakog dana ima nevjerojatno gust raspored, te je moguće da je jednostavno previše iscrpljena u posljednje vrijeme. No drugi napad drhtavice pokrenuo je javnu raspravu o zdravstvenom stanju njemačke kancelarke koja sigurno neće sama od sebe prestati.
0 ( + )
*
Svjetske sile pozivaju Iran da poštuje odredbe nuklearnog sporazuma
Svjetske sile pozivaju Iran da poštuje odredbe nuklearnog sporazuma
HINA
Foto: Hina, EPA
SVJETSKE sile su danas na sastanku u Beču upozorile Iran da poštuje odredbe nuklearnog sporazuma, nakon što je Teheran uoči pregovora s predstavnicima zemlja potpisnica - Velikom Britanijom, Francuskom, Rusijom, Kinom i Njemačkom - poručio da je skup u Beču "posljednja šansa" da se sporazum spasi.
Međunarodni nuklearni sporazum iz 2015. imao je cilj ograničiti iranski program obogaćivanja urana kako se ne bi mogao upotrijebiti za razvoj atomskog oružja, a zauzvrat su Iranu ublažene međunarodne sankcije kojih je većina bila ukinuta u siječnju 2016.
SAD se iz tog sporazuma povukao prošle godine zbog, kako je objasnio predsjednik Donald Trump, "katastrofalnih pogrešaka" u sporazuma te je Iranu ponovo nametnuo gospodarske sankcije.
Washington ponavlja da će potpuno zaustaviti prodaju iranske nafte kako bi primorao Teheran da pristane na pregovore o širem sporazumu kojim bi bili obuhvaćeni balistički projektili i koji bi uključivao i ograničavanje iranskog utjecaja u regiji.
"Sankcionirat ćemo svaki uvoz iranske sirove nafte (...) trenutno nema nikakvih izuzeća", kazao je Brian Hook, posebni američki predstavnik za iranski dosje.
Također je dodao da će SAD proučiti izvješća o prodaji iranske sirove nafte Kini te da će kazniti svaku nezakoniti kupovinu iranske nafte. Hook je kazao da se SAD sprema Iranu uskratiti 50 milijardi američkih dolara prihoda od nafte te je europskim kompanijama poručio da izaberu između poslovanja sa SAD-om ili Iranom.
Iran pak prijeti da će prijeći maksimalnu količinu obogaćenog urana dopuštenu sporazumom u znak osvete za američke gospodarske sankcije, vršeći pritisak na Europljane da osiguraju svojevrsni "predah" od američkih sankcija. Teheran također upozorava da gubi strpljenje s europskim potpisnicima sporazuma.
Prije sastanka, europski diplomat koji je želio ostati anoniman je kazao da će "Irancima ponoviti da nuklearna pitanja nikako ne mogu biti predmet pregovora".
"Želimo da ostanu u sporazumu, ali nećemo dopustiti da nas prave budalama", kazao je europski diplomat.
0 ( + )
*
Interpol raspisao tjeralicu za Bosancem koji je sudjelovao u napadima u Parizu
Interpol raspisao tjeralicu za Bosancem koji je sudjelovao u napadima u Parizu
M.P., Hina
Fotografija nije povezana s događajima u člankuIlustracija: EPA
MEĐUNARODNA policijska agencija Interpol raspisala je tjeralicu za 39–godišnjim Zeničaninom Adisom Abazom, koji je prije osam dana uhapšen u Njemačkoj zbog povezanosti s terorističkim napadom u Parizu 2015. godine, piše Dnevni avaz.
Tjeralica je raspisana prema naredbi Suda BiH zbog krijumčarenja droge i oružja, za što je Tužilaštvo BiH Abaza optužilo u ožujku ove godine. Abaz je u BiH uhapšen u policijskim akcijama protiv organiziranog kriminala. Osuđen je još 2011. na dvije i pol godine zatvora zbog krijumčarenja droge, oružja i vojne opreme.
Nijemci istražuju još dva državljanina BiH
Njemačke vlasti provode istragu protiv ukupno tri bosanskohercegovačka državljanina koji se dovode u vezu s napadom u Parizu kada je ubijeno 130 osoba, reklo je za Hinu ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Nakon što je jučer objavljeno kako je u Dresdenu uhapšen Abaz, iz ministarstva vanjskih poslova BiH potvrdili su da njemačke vlasti vode istragu protiv ukupno tri bosanskohercegovačka državljanina o čemu je veleposlanstvo BiH u Berlinu danas dobilo službenu informaciju.
"U informaciji državnog odvjetništva u Dresdenu navedeno je da se istraga u istom predmetu nastavlja protiv imenovanog (Abaz) i još dva državljanina BiH, čija imena nisu navedena", rekao je za Hinu voditelj odjela za odnose s javnošću MVP-a BiH Nebojša Regoje. Kazao je kako se neće objavljivati druge pojedinosti zbog "daljnjeg provođenja istrage".
Abaz je u pritvoru
Iako se ne navodi identitet Abaza, on se nalazi u ekstradicijskom pritvoru, budući da njegovo izručenje traže nadležna tijela Kraljevine Belgije.
Za Abazom je raspisan europski nalog za hapšenje zbog sumnje da je "povezan s aktivnostima terorističke skupine odgovorne za terorističke napade u Parizu od 13. studenog 2015., koji su se dogodili u koncertnoj dvorani Bataclan".
Podsjetimo, u terorističkim napadima na Pariz teroristi Islamske države usmrtili su 130 ljudi, uključujući i 90 osoba u koncertnoj dvorani Bataclan. Ostali napadi dogodili su se u restoranima i kafićima, a bombaši samoubojice aktivirali su i eksplozivne naprave ispred stadiona Stade de France.
0 ( + )
*
Trump o Putinu: Mi imamo vrlo, vrlo dobar odnos
Trump o Putinu: Mi imamo vrlo, vrlo dobar odnos
HINA
Foto: EPA
RUSKI predsjednik Vladimir Putin pozvao je danas svog američkog kolegu, predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, da prisustvuje komemorativnim događajima u Moskvi prilikom Dana pobjede 9. svibnja iduće godine, saopštio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Peskov je novinarima rekao kako je Trump pozitivno reagirao te rekao kako su dvojica vođa, koji su se sastali na summitu G20 u Osaki, razgovarali o kontroli naoružanja, situaciji u Siriji, odnosima s Kinom i faktorima koji ograničavaju trgovinu između Rusije i SAD-a.
Trump: Jako puno pozitivnih stvari izaći će iz tog odnosa
Trump je ranije danas na marginama summita G20 izjavio kako ima srdačan odnos s Putinom.
"Mi imamo vrlo, vrlo dobar odnos", kazao je Trump na početku bilateralnog sastanka s Putinom. "Jako puno pozitivnih stvari izaći će iz tog odnosa."
Dvojica čelnika danas su već privukla pozornost kada su došli zajedno, malo nakon ostalih vođa, na tradicionalno fotografiranje. Ovo je njihov prvi sastanak nakon što je Trump otkazao razgovore s Putinom koji su se trebali održati u Argentini na marginama summita G20 u prosincu prošle godine.
G20 neformalni je forum koji okuplja 19 najrazvijenijih zemalja svijeta i Europsku uniju.