Jemenski pobunjenici ocijenili da je UN-ov mirovni plan temelj za pregovore
Jemenski pobunjenici ocijenili da je UN-ov mirovni plan temelj za pregovore
Foto: FAH
JEMENSKI pobunjenici su ocijenili da je UN-ov mirovni plan polazište za pregovore, ali da sadrži "bitne nedostatke" o kojima žele razgovarati s UN-ovim posrednikom koji će ovih dana posjetiti Sanu.
Smjernice koje je predložio UN-ov posrednik Ismail Uld Šeik Ahmed kako bi se zaustavio 19-mjesečni rat u Jemenu, "je polazište za buduće pregovore koji će (...) ovih dana početi u Sani", piše pregovaračko izaslanstvo u priopćenju.
Izaslanstvo ipak dodaje da dokument, koji je dobilo 24. oktobara, "sadrži bitne nedostatke", a napose se ne spominju "potpuni prekid rata" i "ukidanje blokade" na teritorijima pod kontrolom pobunjenika, navodi se u priopćenju.
Jemenski predsjednik Abedrabo Mansur Hadi odbacio je u subotu mirovni prijedlog UN-ova izaslanika Ismaila Ulda Šeika Ahmeda kojim se želi prekinuti rat u toj zemlji, rekao je izvor blizak jemenskom predsjedniku.
Hadi negativno o planu
Hadi je "primio Ulda Šeika Ahmeda i odbio je prihvatiti UN-ov prijedlog" koju mu je izaslanik dao, rekao je izvor.
Hadi je ocijenio da plan "samo otvara vrata za nove patnje i rat i da nije plan za mir", priopćila je vlada.
Pobunjenici koje podržava Iran zauzeli su Sanu u rujnu 2014. i potjerali Hadija i vladu koja se preselila u Aden. Hadi se pak sklonio u Rijad.
Njegove pristaše bore se protiv pobunjenika uz potporu Saudijske Arabije od ožujka 2015. godine.
U sukobu u Jemenu od ožujka 2015. poginulo je gotovo 7000 ljudi, a više od 35.000 je ozlijeđeno. Tri milijuna ljudi je raseljeno, a milijunima treba pomoć u hrani.
Nastavak ofenzive u Alepu, poginulo više od 150 osoba
Nastavak ofenzive u Alepu, poginulo više od 150 osoba
Foto: Fah
Silovite borbe vodile su se u nedjelju u zapadnim predgrađima Alepa, trećeg dana ofenzive pobunjeničkih skupina koje nastoje prekinuti opsadu pod kojom sirijski režim drži grad, pri čemu je u raketiranju oporbe poginulo 38 civila.
Pobunjenici su usto u nedjelju optuženi da su se koristili "otrovnim plinom", pišu službena glasila koja javljaju o 35 slučajeva gušenja u četvrtima pod vladinom kontrolom.
Ofenziva koju je u petak povela koalicija islamističkih i džihadističkih pobunjenika, ima zadaću prekinuti opsadu pod kojom režim Bašara al Asada drži oporbene četvrti.
Zauzimanje Alepa - podijeljenog na pobunjeničke četvrti na istoku i režimske na zapadu - presudno je za zaraćene strane kako bi učvrstile vlast na sjeveru Sirije kojom od 2011. bjesni građanski rat u kojemu je izginulo više od 300.000 ljudi.
U dva dana poginulo 150 osoba
Od petka je "38 civila poginulo a 250 je ranjeno pošto su pobunjenici ispalili stotine raketa i granata na zapadne četvrti Alepa", javio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).
Usto, više od 64 pobunjenika i najmanje 55 pripadnika režimskih snaga i njihovih saveznika poginulo je u sukobima, navodi SOHR.
Opservatorij navodi da su "borbe dosegnule vrhunac" u Dahijet al-Asadu, vladinoj četvrti na jugozapadu Alepa, gdje su pobunjenici u petak napredovali zauzevši glavninu sektora, nakon čega su ih režimske snage djelomično potisnule.
Službena agencija Sana optužila je "terorističke skupine", kako naziva pobunjenike, da su "četvrt Hamdanije gađale otrovnim plinom", navodeći "35 slučajeva gušenja" te slučajeve "grčenja mišića" i "širenja zjenica".
Ravnatelj sveučilišne bolnice u Alepu, Ibrahim Hadid, u izjavi za sirijsku javnu televiziju optužio je "teroriste" da su se koristili klorom.
Prorežimski vojni izvor priznao je da je pobunjenička ofenziva "sveobuhvatna i dobro koordinirana", ali da pobunjenički borci nisu napredovali, osim u četvrti Dahijet al- Asad.
"Koriste se raketama GRAD i autobombama, a pomažu im strani borci", dodao je.
UN-ov posebni izaslanik za Siriju, Staffan de Mistura rekao je u nedjelju da je "užasnut" i "zgrožen" količinom granata i raketa kojima su naoružane oporbene skupine neselektivno gađale civilne četvrti na zapadu Alepa u zadnjih 48 sati.
UN pozvao na mir
U priopćenju objavljenom u Ženevi Mistura dodaje da vjerodostojne informacije govore o "velikom broju poginulih civila, među kojima je više djece, i o stotinama ranjenih".
"Oni koji misle da će ovako probiti opsadu istočnog Alepa, moraju znati da ništa ne opravdava prekomjernu i neselektivnu uporabu oružja, pa i teškog, u sektorima u kojima žive civili, što bi se moglo smatrati ratnim zločinom", dodao je UN-ov posebni izaslanik.
Usto je opetovao osudu UN-ova glavnog tajnika zbog nedavnih napada na škole u obama dijelovima grada i bombardiranja civilnih četvrti.
"Civili su u obama dijelovima Alepa dovoljno patili zbog sterilnih, ali smrtonosnih pokušaja da se zauzme Alep", zaključio je.
Europa Turskoj naredila odustajanje od smrtne kazne
Europa Turskoj naredila odustajanje od smrtne kazne
Foto: Fah
VIJEĆE EUROPE (VE) upozorilo je u nedjelju Tursku da ponovno ne uvodi smrtnu kaznu, u vrijeme dok se Ankara obračunava s osumnjičenima za sudjelovanje u neuspjelom vojnom udaru u srpnju i otpušta još 10.000 državnih službenika.
"Smrtna kazna je nespojiva s članstvom u Vijeću Europe", tweetala je organizacija koju čini 47 zemalja članica, među njima i Turska, dan nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio da će njegova vlada od parlamenta zatražiti da razmotri ponovno uvođenja smrtne kazne.
"Uskoro, uskoro, ne brinite. Uskoro ćemo je uvesti, u skladu s Božjom voljom", odgovorio je Erdogan u subotu svojim pristašama u Ankari koji su skandirali: "Želimo smrtnu kaznu!"
Smrtnu kaznu zabranili 2005., pa je opet žele uvesti nakon puča
Iako nije precizirao kada to kani učiniti, Erdogan je rekao da će prijedlog iznijeti parlamentu te kako je siguran da će on biti usvojen, a potom i ratificiran.
Turska je 2004. ukinula smrtnu kaznu nakon što je zemlja podnijela zahtjev za pristupanjem Europskoj uniji.
Ankara je službeno podnijela zahtjev za članstvom u EU 2005. Od tada je otvoreno 15 od 35 pregovaračkih poglavlja, no do danas je zatvoreno samo jedno.
Pitanje smrtne kazne na dnevnom se redu ponovno našlo nakon neuspjelog vojnog puča počinjenog u srpnju. Od tada je službena Ankara otpustila stotinu hiljada državnih službenika, a 35.000 ljudi uhapsila zbog navodnog podupiranja puča.
Kao vođa državnog udara optužen je Muhammed Fethullah Gülen, turski propovjednik i klerik s adresom u San Francisku. On se odbija vratiti u Tursku i prisustvovati svojem suđenju, a službena Turska je zatražila od SAD-a njegovo izručenje.
State Department obiteljima zaposlenih u konzulatu: "Niste sigurni ovdje, odmah napustite Tursku"
State Department obiteljima zaposlenih u konzulatu: "Niste sigurni ovdje, odmah napustite Tursku"
Foto: Hina
AMERIČKI State Department ažurirao je upozorenje za putovanja u Tursku pozivajući članove obitelji zaposlenika konzulata u Istanbulu da napuste zemlju zbog prijetnji američkim građanima.
"State Department takvu je odluku donio temeljem informacija o sigurnosti koje pokazuju da ekstremističke skupine nastavljaju agresivne napore i napade na građane SAD u područjima Istanbula u kojima borave ili prolaze", navodi se u priopćenju.
Dodaje se da američki Generalni konzulat u Istanbulu ostaje otvoren te da se takva odluka ne odnosi na nijedan drugi američki diplomatski ured u Turskoj.
Subotnje upozorenje ažurira prethodna upozorenja State Departmenta o povećanim prijetnjama terorističkih skupina diljem Turske, a građanima SAD-a savjetuju i da izbjegavaju putovanja u jugoistočnu Tursku, kao i na oprez te rizike putovanja bilo gdje drugdje u toj zemlji.
Iračke snage ubile 747 boraca Islamske Države
Iračke snage ubile 747 boraca Islamske Države
Foto: Fah
IRAČKE snage ubile su 747 pripadnika Islamske države (IS) kod Mosula, otkako je Irak, potpomognut koalicijom predvođenom SAD-om ovog mjeseca krenuo u masovnu ofenzivu protjerivanja ekstremista iz njihova ključnog uporišta, objavio je u nedjelju visoki irački vojni dužnosnik.
Zapovjednik savezne policije Raed Jawdat rekao je da su militanti ubijeni u borbama južno od Mosula.
"Na južnom bojištu oslobođeno je oko 1400 četvornih kilometara i uhapšeno 88 boraca IS-a", rekao je Jawdat na konferenciji za novinare.
Nije iznio podatke o žrtvama na iračkoj strani.
Iračke snage nastavljaju oslobađanje Mosula
Vladine postrojbe osvojile su u nedjelju selo Rash, sedam kilometara južno od Mosula i tamo podigle iračku zastavu, priopćila je vojska.
Vladine snage, kurdske milicije i sunitski borci, uz zračnu potporu SAD-a, pokrenuli su 17. oktobara dugoočekivanu akciju oslobađanja Mosula, drugog najvećeg iračkog grada.
Snažna provladina šijitska milicija u subotu je krenula u operaciju zapadno od Mosula s ciljem odsjecanja grada i prekidanja linija opskrbe militanata između Mosula i područja pod njihovom kontrolom u susjednoj Siriji.
Mosul je u rukama IS-a od sredine 2014. Ta radikalna islamistička skupina pretrpjela je proteklih mjeseci velike vojne poraze i izgubila značajan teritorij u Iraku.
POGLEDAJTE Snimke i fotografije s društvenih mreža, ovako se jutros tresla Italija, uništena bazilika
POGLEDAJTE Snimke i fotografije s društvenih mreža, ovako se jutros tresla Italija, uništena bazilika
Foto:
TALIJANI NA društvene mreže postavljaju snimke potresa, ali i fotografije uništenih zgrada. U panici su, većina ih je izašla na ulice i ne žele ulaziti u zgrade. Nakon prvog jakog potresa koji je u 7.40 pogodio središnji dio zemlje s epicentrom 68 kilometara od Perugie, još je više desetaka slabijih potresa zatreslo područje, jačine 4.8. Izvješća o žrtvama zasad nema, javlja talijanska agencija.
Turske vlasti provode istragu nad još 10.000 državnih službenika
Turske vlasti provode istragu nad još 10.000 državnih službenika
Foto: Hina
TURSKA nastavlja s čistkama u državnim službama. Dekretom je odlučeno da više od 10.000 državnih službenika bude suspendirano, a dio njih i uhapšen, zbog sumnje u povezanost s klerikom Gulenom, kojeg vlasti optužuju da stoji iza nedavnog puča na turskog predsjednika Erdogana. Za sada nije poznata brojka koliko je osoba i uhapšeno, ali protiv svih suspendiranih se provodi istraga.
Podsjetimo, nakon pokušaja atentata na turskog predsjednika i izazivanja nereda na ulicama Istanbula i Ankare, turske vlasti uvele su izvanredno stanje. U međuvremenu je iz vojske, policije, pravosuđa, uprave pa čak i školstva, otpušteno više od 70.000 osoba, a dio njih je i uhapšen pod optužbom da su povezani s državnim udarom.
Turska je početkom oktobara produljila izvanredno stanje za još 90 dana, a po riječima Numana Kurtulmusa, potpredsjednika Vlade, to je odlučeno jer "kako bi mogli voditi borbu protiv terorističkih organizacija."
Nakon još jednog niza suspenzija i uhapšenja, jučer se oglasilo i američki State Department pozivajući svoje konzularne službenike da hitno napuste Tursku.
