Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Zbog izazivanja lavine koja je ubila tri Njemice pet osoba pod istragom u Tirolu
Zbog izazivanja lavine koja je ubila tri Njemice pet osoba pod istragom u Tirolu
Hina
Foto: EPA
URED javnog tužitelja otvorio je istragu nakon smrti tri Njemice u snježnoj lavini u talijanskom južnom Tirolu, a u središtu istrage je pet osoba.
Ured javnog tužitelja u Bolzanu objavio je u ponedjeljak da će istražiti višestruko ubojstvo iz nehaja i izazivanje lavine iz nehaja.
Nije poznato što je izazvalo lavinu. Skijaška staza u dolini Senales je zatvorena kako bi se mogli prikupiti dokazi.
Nesreća u zimovalištu Schnals
Tijela poginulih bit će vraćena u Njemačku.
Žena i dvoje djece iz Njemačke poginuli su u subotu u snježnoj lavini u talijanskom južnom Tirolu. Nesreća se dogodila u zimovalištu Schnals, zapadno od grada Merana.
Smrtno je stradala žena iz njemačke savezne države Tiringije i sedmogodišnja djevojčica iz Sjeverne Rajne-Vestfalije. Drugo dijete, kći poginule, podleglo je ozljedama nakon što je prebačeno helikopterom u bolnicu u Trentu, rekla je policija.
0 ( + )
*
Islamisti priznali odgovornost za masakr u Mogadišu, izrazili sućut muslimanima
Islamisti priznali odgovornost za masakr u Mogadišu, izrazili sućut muslimanima
Hina
Foto: EPA
SOMALSKI islamisti skupine Al Šabab preuzeli su danas odgovornost za napad autobombom u subotu na kontrolnu točku u Mogadišu u kojemu je poginula 81 osoba, među kojima dvoje turskih državljana.
"Mudžahedini su u subotu izveli napad (...) na konvoj turskih plaćenika i pripadnika izdajničke milicije koji su ih pratili", rekao je njihov glasnogovornik Ali Mohamud Rage u audioporuci.
Al Šabab se prvi put ispričao civilnim žrtvama tog napada koji je opravdao nužnošću borbe sa somalskom državom i njezinim saveznicima u inozemstvu.
Teroristi izrazili sućut
"Doista nam je žao zbog gubitka koji trpi naše somalsko islamsko društvo i izražavamo sućut muslimanima koji su izgubili život, koji su ranjeni i kojima je uništena imovina", dodao je glasnogovornik.
Rekao je da su sigurnosne službe zaustavile automobil bombu na kontrolnoj točki u trenutku kada je išao prema konvoju te je pogibija tolikog broja civila "Božja volja".
Skupina Al Šabab u načelu ne preuzima odgovornost za napade u kojima strada velik broj civila iz straha da ne izgubi potporu koju ima među nekim Somalijcima.
Al Šabab kontrolira seoska područja
U napadu je poginula 81 osoba, među kojima 16 studenata koji su u autobusu bili u blizini mjesta eksplozije.
Od 2015. u Somaliji je izvedeno 13 napada u kojima je poginulo najmanje 20 ljudi, pokazuju podaci France Pressea.
Skupina se bori protiv somalske vlade koju podupiru međunarodna zajednica i 20.000 pripadnika snaga Afričke unije u Somaliji (AMISOM).
Al Šabab ima između 5000 i 9000 boraca. Izgubio je većinu svojih uporišta, ali kontrolira velika seoska područja odakle izvodi gerilske i samoubilačke napade.
0 ( + )
*
Iračka vlada bjesni na SAD zbog zračnih napada na proiranske borce
Iračka vlada bjesni na SAD zbog zračnih napada na proiranske borce
Hina
Foto: EPA
RUSIJA je danas ocijenila "neprihvatljivim" raketiranje vojne baze u Iraku, nakon čega je uslijedio američki odgovor u vidu udara na proiransku paravojnu skupinu na iračko-sirijskoj granici, a iračka vlada je najavila "preispitivanje veza" sa Sjedinjenim Državama.
"Rusko ministarstvo vanjskih poslova smatra zračne udare između (brigada) Hezbolaha i SAD-a u Iraku i Siriji neprihvatljivima i kontraproduktivnima", ističe ministarstvo u priopćenju.
Moskva je usto pozvala "sve strane da se suzdrže od poduzimanja drugih mjera koje bi mogle naglo destabilizirati vojnu i političku situaciju u Iraku, Siriji i susjednim zemljama".
U zračnim udarima poginulo najmanje 25 ljudi
Te izjave dolaze pošto je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ponedjeljak u Moskvi primio iranskog kolegu Mohamada Džavada Zarifa.
Iračka vlada je u ponedjeljak navečer rekla da će morati "preispitati veze" s SAD-om nakon zračnih udara koje je Washington izveo dan ranije na baze proiranskih boraca pridruženih iračkim snagama u kojima je poginulo najmanje 25 ljudi.
"Američke snage su djelovale vodeći se svojim političkim prioritetima, a ne prioritetima Iračana", upozorila je iračka vlada na odlasku koja je održala sastanak Vijeća sigurnosti u suženom sastavu.
Nedjeljni napadi su razbjesnjeli Iračane
Washington tvrdi da je u nedjelju navečer gađao baze brigada Hezbollaha - proiranske skupine u sastavu paravojne koalicije koja se bori protiv džihadista - kako bi zaustavio niz raketnih napada na svoje vojnike i diplomate kojih je u zadnja dva mjeseca bilo jedanaest.
Nedjeljni napadi su razbjesnjeli Iračane i barem nakratko gurnuli u drugi plan narodnu pobunu protiv vlade u Bagdadu i njezinih iranskih pokrovitelja, što traje već četiri mjeseca.
0 ( + )
*
Veleposlanica Meksika i konzul Španjolske protjerani iz Bolivije
Veleposlanica Meksika i konzul Španjolske protjerani iz Bolivije
Hina
Foto: EPA
BOLIVIJSKA vlada zatražila je danas od meksičke veleposlanice i španjolskog konzula da napuste Boliviju.
Zahtjev je uslijedio nakon što je meksička vlada optužila Boliviju za zadržavanje automobila sa španjolskim predstavnicima koji su posjetili veleposlanstvo Meksika u La Pazu, glavnom bolivijskom gradu.
„Vlada je odlučila proglasiti personama non grata meksičku veleposlanicu u Boliviji Mariju Teresa Mercado i španjolskog konzula Álvara Fernándeza“, rekla je privremena bolivijska predsjednica Jeanine Áñez. Zatražila je da napuste zemlju u roku od 72 sata.
Diplomatski odnosi između Meksika i Bolivije narušeni su otkako je u studenome meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador pružio politički azil Evi Moralesu.
Desetak bivših dužnosnika Moralesove vlade sklonilo se u meksičko veleposlanstvo
Morales se povukao s mjesta predsjednika Bolivije nakon spornih izbora na kojima je pobijedio. Na ostavku ga je prisilila vojska, što je nazvao državnim udarom.
Bolivija je u subotu optužila Španjolsku da je pokušala odvesti bivšeg najbližeg Moralesovog suradnika koji se sklonio u meksičko veleposlanstvo u La Pazu. Španjolska, koja odbacuje optužbu o pokušaju odvođenja osoba iz zgrade veleposlanstva, najavila je slanje svojih istražitelja u Boliviju.
Izgred se dogodio u petak prigodom posjeta španjolske otpravnice poslova meksičkom veleposlanstvu u La Pazu.
U zgradu meksičkog veleposlanstva sklonilo se desetak bivših dužnosnika Moralesove vlade koji su dali ostavke 10. studenoga nakon odstupanja Moralesa, kojem je vojska otkazala poslušnost poslije trotjednih prosvjeda.
0 ( + )
*
Premijer Crne Gore mitropolitu: Ne potičite nerede, ovo je posljednja opomena
Premijer Crne Gore mitropolitu: Ne potičite nerede, ovo je posljednja opomena
Hina
Foto: EPA
CRNOGORSKI premijer Duško Marković poslao je danas, kako je rekao, ''posljednje upozorenje'' mitropolitu Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohiju da ne potiče nerede zbog usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Širom Crne Gore od petka, kada je usvojen zakon kojemu se protive prosrpske političke stranke i Srpska pravoslavna crkva, održavaju se molitve nakon kojih se organiziraju prosvjedne šetnje građana koje nerijetko rezultiraju incidentima.
"Pozivam svećenstvo Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori da se vrati u crkve i hramove, da pozovu vjernike da služe i da borave u hramovima, da ih ne pozivaju na pružanje otpora vlastima u odnosu na ovaj zakon", kazao je istaknuvši da se u crkvama planiraju neredi, napadi na policijske službenike, građane i imovinu.
Marković: U Crnoj Gori će se poštovati crnogorski zakoni, a ne nečiji drugi
"Poziv za dijalog je otvoren, a mitropolitu savjetujem da ne potiče nezadovoljstvo i nerede. Ovo je posljednja opomena u tom smislu", poručio je premijer.
Marković je istaknuo da u Crnoj Gori neće biti sukoba, ali i da država neće dozvoliti izazivanje nereda i napade na državne službenike i policiju.
"Ovdje neće biti nikakvog sukoba. Ovdje nije nikome tijesno - ni Srbima, ni Crnogorcima, ni Albancima, ni muslimanima – Bošnjacima, ni Hrvatima ni bilo kome drugom. Crna Gora je dom za sve. Ali u Crnoj Gori će se poštovati crnogorski zakoni, a ne nečiji drugi. Ne brinite za svoju sigurnost. Država je tu da štiti vašu sigurnost i sigurnost vaših obitelji", rekao je Marković.
Crna Gora poništila dekret regenta Karađorđevića iz 1920.
Prije toga je čelnik crnogorske Uprave policije Veselin Veljović rekao da su "očigledni pokušaji sa strane da se radikalizira sigurnosna situacija u Crnoj Gori". Upozorio je da će na svaki oblik nasilja biti učinkovito odgovoreno.
Usvajanjem Zakona o vjerskim zajednicama, koji je pripremljen u suradnji s Venecijanskom komisijom, Crna Gora je izmijenila zakon od prije pola stoljeća i poništila dekret tadašnjeg regenta Aleksandra Karađorđevića iz 1920. kojim je "ukinuta autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva".
0 ( + )
*
Smrtna kazna za 27 pripadnika obavještajne službe u Sudanu, ubili prosvjednika
Smrtna kazna za 27 pripadnika obavještajne službe u Sudanu, ubili protestanata
Hina
Foto: EPA
SUDANSKI sud je danas osudio na smrtnu kaznu 27 pripadnika obavještajne službe, proglasivši ih krivima za mučenje i smrt jednog protestanata početkom godine.
Ovo su prve osude na smrtnu kaznu koje se pripadnicima sudanskih snaga izriču za smrt protestanata, nešto više od godinu dana od početka neviđene pobune protiv režima.
U gušenju pobune ubijeno je najmanje 177 ljudi, objavio je Amnesty International.
Prosvjedi izbili zbog trostrukog povećanja cijene kruha
Deseci protestanata su s odobravanjem dočekali presudu ispred zgrade suda u Omdourmanu, blizu glavnog grada Khartouma, gdje se vodio postupak protiv 27 pripadnika obavještajne službe.
Obrana ima dva tjedna za podnošenje žalbe.
Prosvjedi su izbili u mnogim gradovima u zemlji nakon vladine odluke o trostrukom povećanju cijene kruha u prilikama gospodarske krize.
Prosvjedi su se prometnuli u pobunu u kojoj je vojska 11. travnja svrgnula predsjednika Omara al-Bašira koji je na vlasti bio punih 30 godina.
0 ( + )
*
Pompeo ide u Kijev dok je Trump optužen zbog zahtjeva ukrajinskom predsjedniku
Pompeo ide u Kijev dok je Trump optužen zbog zahtjeva ukrajinskom predsjedniku
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI državni tajnik Mike Pompeo putuje u petak u Ukrajinu, zemlju u središtu skandala u Sjedinjenim Državama, zbog kojeg se u američkom Kongresu vodi postupak opoziva predsjednika Donalda Trumpa.
Pompeo će iz Ukrajine otputovati u Bjelorusiju, a zatim u Kazahstan, Uzbekistan i na Cipar, gdje 7. siječnja završava turneju, saopštio je u ponedjeljak State Department.
Državni tajnik će u Kijevu razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem.
Trump službeno optužen za zlouporabu vlasti zbog zahtjeva ukrajinskom predsjedniku
Pompeo je najviši američki dužnosnik koji dolazi u Ukrajinu otkako je u rujnu izbila ukrajinska afera.
Donald Trump je 18. prosinca u Zastupničkom domu službeno optužen za zlouporabu vlasti zbog toga što je ljetos zatražio od ukrajinskog kolege da provede istragu o njegovom demokratskom suparniku Joeu Bidenu, koji ima najviše izgleda da se u studenom iduće godine natječe s njim u utrci za Bijelu kuću.
Posjet Mikea Pompea događa se u jeku smirivanja krize s Moskvom u ratu na istoku Ukrajine u kojemu sudjeluju Kijev i proruski separatisti.
Pompeo neće posjetiti Rusiju
Dvije protivničke strane u nedjelju su razmijenile dvjestotinjak zarobljenika, što je novi znak laganog popuštanja napetosti koje je počelo u travnju s dolaskom na vlast predsjednika Zelenskija.
Mike Pompeo će se, osim s ministrima vanjskih poslova i obrane, sastati s vjerskim čelnicima, s predstavnicima civilnog društva i poslovnog svijeta.
Tijekom svog putovanja u Ukrajinu i Bjelorusiju Pompeo neće posjetiti Rusiju, rekao je jedan neimenovani diplomatski izvor za ruske medije.