ZAKON O OBRANI FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE
I - TEMELJNA NACELA
Clanak 1.
Ovim zakonom uredjuje se sustav i organizacija obrane
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i njezino
funkcioniranje sukladno suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne
i Hercegovine, ovlasti Federacije i njenih tijela, prava i duznosti
kantona i opcina, kao i prava i duznosti gradjana, poduzeca i drugih
pravnih osoba u oblasti obrane; zastita granica; financiranje Vojske
Federacije, kao i druga pitanja od znacaja za obranu Federacije. Ovaj
zakon treba da osigura sveobuhvatan program za buducu sigurnost Federacije
Bosne i Hercegovine i da konstituira dio programa obrane o suverenitetu
i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine; da uspostavi nadredjenost
civilnih vlasti nad Vojskom Federacije; da stvori jedinstveno Ministarstvo
obrane i jedinstvenu strukturu vojnog zapovjedanja; da uspostavi jedan
kratak, primjenljiv lanac zapovjedanja za vojne operacije; da propise
jasne ovlasti i odgovornosti za civilne zvanicnike obrane i vojne casnike;
da osigura odlucnu koordinaciju i jedinstvenu upravu Vojske Federacije;
da osigura da sve vojne snage djeluju jedino pod integriranim zapovjednistvom
Federacije i civilnim zapovjednistvom clanova Predsjednistva BiH, izabranih
s teritorija Federacije sukladno s Ustavom Bosne i Hercegovine; da osigura
punu integraciju glavnih stozera Ministarstva obrane sada i aktivnih
sluzbenih snaga ubuduce; da stvori profesionalne vojne snage koje ce
biti apoliticne i koje ce postovati vjerska uvjerenja pojedinaca; da
uspostavi zajednicke politike i procedure upravljanja za drzavna tijela
i tijela Federacije Bosne i Hercegovine u sferi obrane i da stvori vojnu
organizaciju sposobnu da funkcionira ucinkovito i u miri i u ratu. Ovaj
zakon stupa na snagu kao prvi korak ka ukljucivanju svih vojnih snaga
Bosne i Hercegovine, ukljucujuci i one iz Republike Srpske, u jedinstven
vojni establisment.
Clanak 2.
Obrambeni sustav Federacije, jedinstveni je oblik formiranja
i pripremanja Vojske Federacije, federalnih ministarstava i drugih tijela
federalne uprave (u daljnjem tekstu: tijela Federacije) i pravnih osoba
u svrhu osiguranja pravovremenog i organiziranog odvracanja i sprjecavanja
moguceg napadaja i drugih opasnosti za Federaciju. Vojska Federacije
je temeljni nosilac oruzanog oblika otpora. Oruzani otpor cini jedinstvo
s nenaoruzanim oblicima otpora.
Clanak 3.
Vojska Federacije, tijela Federacije i pravne osobe u
miru obavljaju pripremanje ljudskih snaga i materijalnih sredstava za
obranu Federacije u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti ili izvanrednim
okolnostima. Pod izvanrednim okolnostima smatra se stanje u kojem su
zbog oruzanog, teroristickog ili drugog nasilnog djelovanja dovedeni
u pitanje sloboda, granice i pravni poredak, odnosno opca sigurnost
pucanstva i materijalnih dobara, izazvana velikim prirodnim, tehnicko-tehnoloskim
i ekoloskim nepogodama u pojedinim djelatnostima.
Clanak 4.
U slucaju izravne ratne opasnosti, Vojska Federacije,
tijela Federacije, kantoni i opcine i pravne osobe, sukladno svojim
ovlastima, poduzimaju propisane mjere. U slucaju oruzanog napadaja na
Federaciju, Vojska Federacije, tijela Federacije, kantona, opcina i
pravne osobe imaju pravo i duznost odmah otpoceti s oruzanom borbom
i drugim oblicima otpora protiv napadaca, sukladno odredbama ovog zakona.
Oruzana borba i drugi oblici otpora nastavljaju se na svim dijelovima
teritorija Federacije, koju bi privremeno zauzeo napadac. Odredjeni
obrambeni postupci i aktivnosti provode se, sukladno ovom zakonu, i
u izvanrednim okolnostima.
II - PRAVA I DUZNOSTI GRADJANA U OBRANI
1. Zajednicke odredbe
Clanak 5.
Gradjani, sukladno ovom zakonu, imaju pravo i duznost
izvrsavati vojnu, radnu i materijalnu obvezu, sudjelovati u civilnoj
zastiti, sluzbi motrenja i obavjescivanja i obucavati se za obranu.
Clanak 6.
Gradjani, pored prava i duznosti iz clanka 5. ovog zakona
imaju pravo i duznost da:
- suglasno zakonu i planovima obrane budu rasporedjeni u Vojsku Federacije,
civilnu zastitu, sluzbu motrenja i obavjescivanja, postrojbe veze i
kriptozastite tijela Federacije, kantona i opcina, kao i u tijelima
Federacije, kantona, opcina, poduzeca i druge pravne osobe,
- se odazovu pozivu mjerodavnog drzavnog tijela, poduzeca ili druge
pravne osobe, za vrsenje obveza u oblasti obrane,
- daju podatke znacajne za obranu koje saznaju ili primijete i najzurnije
ih dostave centru za obavjescivanje ili tijelima Federacije, kantona
ili opcine,
- daju potrebite podatke za vodjenje evidencije u oblasti obrane, kao
i da u roku od osam dana od dana nastale promjene prijave sve promjene
koje se odnose na prebivaliste, promjenu adrese stana, promjene u svezi
s imenom, zasnivanjem i prestankom radnog odnosa, stjecanjem strucne
spreme i drugim promjenama od interesa za obranu.
2. Radna obveza
Clanak 7.
Radnoj obvezi podlijezu svi za rad sposobni gradjani koji
su navrsili sedamnaest godina. Radna obveza izvrsava se u tijelima Federacije,
kantona, opcina i pravnim osobama, te obavljanjem povremenih radova
za potrebe oruzanih snaga, odnosno obrane Federacije. Radna obveza se
uvodi u slucaju neposredne ratne opasnosti i rata. Duznosnici iz clanka
22. mogu odluciti da se, i iznimno, u slucaju izvanrednih okolnosti
uvede radna obveza u djelatnostima koje su posebno znacajne za provedbu
obrambenih priprema Federacije. Odlukom duznosnika iz clanka 22. iz
stavka 4. ovog clanka odredjuju se zadaci i poslovi za koje se uvodi
radna obveza, te vrijeme njezina trajanja. Vlada Federacije posebnim
propisom uredjuje izvrsenje radne obveze, sukladno odredbama ovog zakona.
Clanak 8.
Radnoj obvezi ne podlijezu:
- osobe rasporedjene u oruzane snage,
- obveznici civilne zastite rasporedjeni u stozere civilne zas tite,
postrojbe specijalizirane namjene i povjerenici civilne zastite,
- zene starije od 55 godina,
- muskarci stariji od 65 godina zivota,
- trudnice, majke i samohrani roditelji, koji imaju jedno dijete mladje
od sedam godina zivota, odnosno dvoje ili vise djece, mladje od 10 godina
zivota.
Clanak 9.
Pripadnici policije i druge ovlastene osobe tijela unutarnjih
poslova, strazari i druge ovlastene osobe tijela izvrsenja krivicnih
i prekrsajnih sankcija, sluzbenici i djelatnici Federalnog ministarstva
obrane (u daljnjem tekstu: Ministarstvo obrane), u pravilu, izvrsavaju
radnu obvezu u tim tijelima.
Clanak 10.
Pri proglasenju ratnog stanja, u slucaju neposredne ratne
opasnosti ili u slucaju izvanrednih okolnosti, obveznici radne obveze
duzni su ostati na poslovima koje obavljaju dok se ne pozovu na sluzbu
u oruzane snage ili na izvrsenje drugih obveza. Obveznici radne obveze
koji su rasporedjeni na druge zadace i poslove ili u drugu pravnu osobu
u svom prebivalistu ili izvan svog prebivalista, duzni su postupati
prema dobivenom rasporedu. Majka i samohrani roditelj koji ima jedno
ili vise djece mladje od 10 godina, mogu se u ratu izuzetno rasporediti
na izvrsenje radne obveze izvan mjesta prebivalista, ako im se za to
vrijeme osigura cuvanje i njega djece. Osobe koje podlijezu radnoj obvezi,
po pravilu, rasporedjuju se na poslove prema svojim strucnim kvalifikacijama,
odnosno sposobnostima.
3. Obveza sudjelovanja u civilnoj zastiti
Clanak 11.
U stozerima i postrojbama civilne zastite duzni su sudjelovati
radno sposobni gradjani od 18 do 60 godina starosti (muskarci), odnosno
55 godina (zene). U stozere, postrojbe i sluzbe civilne zastite ne rasporedjuju
se:
- osobe na sluzbi u oruzanim snagama,
- radnici tijela unutarnjih poslova i pripadnici policije,
- trudnice, majke i samohrani roditelji koji imaju jedno dijete mladje
od sedam godina zivota, odnosno dvoje ili vise djece mladje od 10 godina
zivota,
- radnici kaznenopopravnih ustanova,
- osobe proglasene nesposobnima za sluzenje u civilnoj zastiti. Vlada
Federacije donosi propis o utvrdjivanju sposobnosti gradjana za izvrsenje
radne obveze, obveze ucesca u civilnoj zastiti i obucavanju za obranu,
kao i prava na zdravstvenu zastitu tih gradjana.
Clanak 12.
Pravo i duznost obucavanja za obranu imaju, pod uvjetima
propisanim zakonom, gradjani od navrsenih 15 do navrsenih 60 godina
zivota (muskarci), odnosno 55 godina zivota (zene), ako su sposobni
za pohadjanje obuke. Obvezi obucavanja prema odredbama ovog zakona ne
podlijezu trudnice, zene koje imaju djecu mladju od sedam godina zivota
i osobe nesposobne za obuku. Vlada Federacije donosi propis o nadoknadama
troskova za izvrsenje obveza gradjana u oblasti obrane.
4. Obveza sudjelovanja u sluzbi motrenja i obavjescivanja
Clanak 13.
U sluzbu motrenja i obavjescivanja rasporedjuju se gradjani
pod uvjetima koji su odredjeni za obavljanje duznosti u postrojbama
Vojske Federacije. Status pripadnika sluzbe iz stavka 1. ovog clanka,
u ratu se izjednacava sa statusom pripadnika Vojske Federacije.
5. Materijalna obveza
Clanak 14.
Gradjani, u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti i izvanrednim
okolnostima, imaju materijalnu obvezu davanja vozila, strojeva i drugih
propisanih sredstava, opreme i stoke oruzanim snagama, sluzbi motrenja
i obavjescivanja, civilnoj zastiti, tijelima uprave Federacije i pravnim
osobama cija je djelatnost od posebnog znacaja za obranu Federacije.
Gradjani su duzni davati propisana materijalna sredstva iz stavka 1.
ovog clanka i u miru, radi pregleda i vjezbi. Obvezu iz st. 1. i 2.
ovog clanka imaju prvenstveno pravne osobe. Vrstu materijalnih sredstava
i opreme iz st. 1. i 2. ovog clanka, postupak predaje i vracanja izuzetih
materijalnih sredstava, nadoknade i nadoknade stete propisuje Vlada
Federacije. Tijela Federacije koja vode podatke o materijalnim sredstvima
i opremi, stoci iz popisa iz st. 1. i 2. ovog clanka duzni su ih davati
Ministarstvu obrane, na njegov zahtjev.
6. Posebna prava osoba u oblasti obrane
Clanak 15.
Gradjani koji budu pozvani na vrsenje poslova u stozere,
postrojbe i druga tijela civilne zastite, sluzbu motrenja i obavjescivanja
i postrojbe veze i kriptozastite ili angazirani po osnovi radne obveze,
za vrijeme vrsenja tih poslova imaju pravo na novcanu nadoknadu, koja
se odredjuje prema visini place koja se u tijelu Federacije, kantona,
opcine, odnosno u poduzecu i drugoj pravnoj osobi osigurava za radno
mjesto odgovarajuce strucne spreme na koje je gradjanin angaziran, a
za pripadnike civilne zastite, sukladno kriterijima sto ih utvrdi Vlada
Federacije. Vrijeme provedeno na radu sukladno odredbama stavka 1. ovog
clanka, racuna se u radni staz. Sredstva za nadoknade iz stavka 1. ovog
clanka, osiguravaju tijela Federacije, kantona i opcina odnosno poduzeca
i druge pravne osobe koja su organizirali angaziranje gradjana za vrsenje
tih poslova i zadaca. Gradjanima iz stavka 1. ovog clanka, pripada nadoknada
troskova za prijevoz i ishranu, pod istim uvjetima koji su predvidjeni
za djelatnike u tijelu Federacije, kantona i opcina, poduzecu ili drugoj
pravnoj osobi. Nadoknade predvidjene ovim clankom, pripadaju gradjanima
iz stavka 1. ovog clanka, za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne
opasnosti ili izvanrednih okolnosti.
Clanak 16.
Gradjani koji se za vrijeme ratnog stanja, neposredne
ratne opasnosti ili izvanrednih okolnosti, po osnovi vojne obveze angaziraju
na vrsenju teklicko-pozivarskih poslova poradi provedbe mobilizacije
i drugih zadaca za potrebe oruzanih snaga i druge potrebe obrane, u
organizaciji Ministarstva obrane, za vrijeme izvrsavanja tih poslova
i zadaca smatraju se pripadnicima oruzanih snaga i po toj osnovi ostvaruju
pravo na zdravstvenu zastitu, novcanu nadoknadu za rad, jednokratnu
novcanu pomoc, troskove pokopa, izuzetnu mirovinu, dodatak na djecu,
status ratnog vojnog invalida i mirovinsko-invalidsko osiguranje, pod
istim uvjetima i po propisima po kojima ta prava ostvaruju pripadnici
oruzanih snaga. Uvjete i postupak za ostvarivanje prava iz stavka 1.
ovog clanka, utvrdjuje Vlada Federacije, na prijedlog ministra obrane.
Clanak 17.
Za vrijeme ratnog stanja, pripadniku civilne zastite priznaje
se pravo na izuzetnu invalidsku mirovinu, odnosno pravo na izuzetnu
obiteljsku mirovinu njegovu clanu obitelji. Osobe iz stavka 1. ovog
clanka pravo na izuzetnu mirovinu ostvaruju pod uvjetima i po postupku
koji se propisuje posebnim federalnim zakonom.
7. Ostala prava i obveze
Clanak 18.
Zdravstvenu sposobnost obveznika radne obveze, obveznika
sluzbe u civilnoj zastiti, pripadnika sluzbe motrenja i obavjescivanja
i obucavanja za odbranu, utvrdjuju zdravstvene ustanove i tijela ovlastena
za utvrdjivanje zdravstvene sposobnosti novaka za vojnu sluzbu.
Clanak 19.
Pripadnik oruzanih snaga, sluzbe motrenja i obavjescivanja,
civilne zastite, i obveznik radne obveze duzan je odazvati se pozivu
ovlastenog tijela, odnosno pravnoj osobi, u mjesto i vrijeme koji su
naznaceni u opcem ili pojedinacnom pozivu. Ako se pozvane osobe ne odazovu
pozivu ili ne opravdaju svoj izostanak, mjerodavni organizacijski odjel
Ministarstva obrane moze sam ili na prijedlog tijela koje je zahtijevalo
pozivanje, izdati nalog za prisilno privodjenje. Nalog za prisilno privodjenje
izvrsava mjerodavno tijelo unutarnjih poslova. Zalba protiv naloga za
prisilno privodjenje, zbog neodazivanja pozivu za mobilizaciju i probnu
mobilizaciju, ne zadrzava izvrsenje tog naloga.
III - PRAVA I DUZNOSTI TIJELA FEDERACIJE
1. Federacija
Clanak 20.
Federacija u oblasti obrane:
- uredjuje sustav obrane,
- organizira i osigurava pripreme za obranu,
- vodi otporom u ratu,
- planira pripreme za obranu i donosi plan obrane Federacije,
- organizira, priprema i vodi oruzanim snagama,
- uspostavlja zajednicko zapovjednistvo (stozer) Vojske Federacije,
- vrsi nadgledanje nad vojnom proizvodnjom,
- sklapa vojne sporazume i ugovore,
- organizira i izvrsava poslove vojne obveze, kao i poslove popune i
mobilizacije oruzanih snaga, poduzeca i drugih pravnih osoba,
- organizira i priprema sustav zastite i spasavanja, odnosno civilnu
zastitu,
- organizira i priprema sluzbu motrenja i obavjescivanja,
- organizira i priprema veze i kriptozastitu tijela Federacije, kantona
i opcina,
- osigurava ostvarivanje prava i obveza gradjana,
- organizira i osigurava pripreme drzavnih tijela, poduzeca i drugih
pravnih osoba za rad i funkcioniranje u ratu,
- organizira obucavanje za obranu,
- organizira i provodi inspekcijsko nadgledanje u oblasti obrane,
- stara se o osiguranju materijalnih pricuva za potrebe obrane,
- stara se o uredjenju teritorija za potrebe obrane,
- stara se o organiziranju proizvodnje i prometa naoruzanja i vojne
opreme i drugih predmeta i opreme od znacaja za obranu,
- stara se o organiziranju i osiguranju materijalnih i financijskih
sredstava za potrebe obrane,
- organizira izvedbu temeljnih geodetskih i fotogrametrijskih radova,
premjer i avio-snimanje zemljista, izradu temeljnog zemljovida Federacije
i zemljovidnog materijala od znacaja za obranu,
- organizira i provodi obavjestajne poslove u oblasti obrane,
- organizira provedbu mjera sigurnosti u oblasti obrane,
- vrsi i druga prava i duznosti u oblasti obrane utvrdjene federalnim
zakonom.
2. Parlament Federacije
Clanak 21.
Parlament Federacije, temeljem Ustava ovog i drugog federalnog
zakona, u oblasti obrane:
- uredjuje sustav obrane u Federaciji,
- razmatra stanje priprema za obranu i sigurnost Federacije i donosi
mjere za organiziranje, razvoj i jacanje obrane u Federaciji,
- utvrdjuje politiku izvrsavanja zakona, drugih propisa i opcih akata
u oblasti obrane i obveze tijela i organizacija u Federaciji za njihovo
izvrsavanje,
- utvrdjuje nacin osiguranja materijalnih pricuva za vrijeme ratnog
stanja u Federaciji,
- uredjuje financiranje Vojske Federacije,
- donosi svoj plan obrane,
- daje suglasnost za svaku uporabu vojne sile od strane Federacije koja
mora biti sukladna medjunarodnom pravu i ovom zakonu,
- odobrava imenovanje clanova zajednickog zapovjednistva,
- odobrava i otkazuje medjunarodne ugovore i druge sporazume,
- obnasa i druge poslove u oblasti obrane iz svojih ovlasti.
3. Civilno zapovjednistvo u prijelaznom razdoblju
Clanak 22.
Ovaj zakon priznaje odredbe Ustava Bosne i Hercegovine
dogovorene u Deytonu koje kazu da: " Svaki clan Predsjednistva ce, po
prirodi svoje funkcije, imati ovlasti civilnog zapovjedanja nad oruzanim
snagama ... Sve oruzane snage u Bosni i Hercegovini ce djelovati u skladu
sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine."
U razdoblju do izbora clanova Predsjednistva BiH sa podruc ja Federacije,
Predsjednik Predsjednistva RBiH (iz reda bosnjackog naroda) i Predsjednik
Federacije BiH (iz reda hrvatskog naroda) imaju sljedeca prava i obveze:
- odlucuju o upotrebi vojne sile Federacije, odnosno njenih komponenti,
- donose koncepcijsko-doktrinarne dokumente za izgradnju sustava obrane
u Federaciji, na prijedlog Vlade Federacije,
- donose Plan obrane Federacije i druge akte kojima utvrdjuje mjere
za organiziranje i sprovedbu priprema za obranu,
- zapovijedaju zavodjenje izvanrednih okolnosti na teritoriju Federacije
ili njenim pojedinim dijelovima,
- zapovijedaju sprovedbu mjera pripravnosti i drugih potrebnih mjera
na otklanjanju uzroka i posljedica izvanrednih okolnosti,
- zapovijedaju mobilizaciju Vojske Federacije,
- imenuju casnike u Vojsci Federacije, sukladno Ustavu Federacije,
- imenuju osobe na duznost u vojnodiplomatskim izaslanstvima, sukladno
Ustavu Federacije,
- osiguravaju jedinstvo i cjelovitost sustava obrane Federacije,
- razmatraju pitanja od opceg znacaja za obranu Federacije,
- utvrdjuju smjernice o sadrzaju i nacinu izrade planova obrane Federacije,
kantona i opcina,
- utvrdjuju plan organizacije, razvitka i opremanja Vojske Federacije,
- po savjetu premijera, mogu otkazati medjunarodne ugovore ili sporazume
ukoliko im to dopusta medjunarodno pravo, a duzni su tako postupiti
kada to zahtijeva parlament Federacije,
- odlucuju o organiziranju i izvodjenju mobilizacijskih i drugih vjezbi
Vojske Federacije, civilne zastite, sluzbe motrenja i obavjescivanja,
postrojbi veze i kriptozastite tijela Federacije, kantona i opcina,
poduzeca i drugih pravnih osoba,
- utvrdjuju i dodjeljuje priznanja iz oblasti obrane,
- obnasaju i druge poslove u oblasti obrane iz svojih ovlasti. Prava
i duznosti iz predhodnog stavka vrse suglasno. Nakon izbora clanova
Predsjednistva, posebnim zakonom uredit ce se ovlascenja i odgovornost
clanova Predsjednistva BiH i predsjednika i potpredsjednika Federacije
u oblasti obrane. Zakon iz predhodnog stavka donijet ce u roku ne duzem
od tri mjeseca od dana donosenja ovog zakona.
4. Vojni savjet
Clanak 23.
Duznosnici iz clanka 22. osnivaju Vojni savjet (u daljnjem
tekstu: Savjet). Savjet, u okviru prava i duznosti duznosnika iz clanka
22. u oblasti obrane, razmatra i predlaze duznosnicima iz clanka 22.
odluke o svim znacajnijim pitanjima iz oblasti obrane, a narocito:
- nacin objedinjavanja i koordiniranja svih subjekata obrambenog rata
i oruzane borbe,
- pitanja vodjenja Vojskom Federacije,
- planove razvoja Vojske Federacije,
- obrambene pripreme pojedinih subjekata i Federacije u cjelini,
- pitanja opremanja Vojske Federacije materijalnim sredstvima i opremom.
Clanak 24.
Duznosnici iz clanka 22. aktom o osnivanju Savjeta, odredjuju
broj i sastav clanova Savjeta.
5. Vlada Federacije
Clanak 25.
Vlada Federacije, u oblasti obrane:
- izvrsava i provodi politiku Federacije u oblasti obrane,
- provodi zakone u oblasti obrane,
- donosi uredbe sa zakonskom snagom, sukladno Ustavu Federacije,
- zapovijeda mobilizaciju stozera, postrojba, struka i povjerenika civilne
zastite, sluzbe motrenja i obavjescivanja i postrojba veza i kriptozastite
tijela Federacije,
- odlucuje o pripremi i izvodjenju mobilizacijskih i drugih vjezbi tijela
Federacije,
- utvrdjuje organizaciju, razvoj i opremanje sluzbe motrenja i obavjescivanja,
veza i kriptozastite tijela Federacije,
- utvrdjuje organizaciju i razvoj civilne zastite,
- utvrdjuje kriterije i normative za popunu oruzanih snaga, civilne
zastite, sluzbe motrenja i obavjescivanja, veza i kriptozastite tijela
Federacije, kantona, opcina i pravnih osoba, ljudstvom i materijalnim
sredstvima iz popisa,
- odredjuje objekte od posebnog znacaja za obranu Federacije i propisuje
mjere zastite tih objekata kao i ovlasti tijela za provedbu tih mjera,
- utvrdjuje jedinstven sustav kriptozastite u Federaciji,
- utvrdjuje osnovne elemente protuelektronske borbe,
- utvrdjuje kriterije za odredjivanje poduzeca i drugih pravnih osoba,
od posebnog znacaja za obranu Federacije,
- odredjuje poduzeca i druge pravne osobe od posebnog znacaja za obranu
Federacije,
- donosi svoj plan obrane i daje suglasnost na planove obrane tijela
Federacije,
- utvrdjuje jedinstvene pokazatelje za izradu bilance ukupnih potreba
i mogucnosti, proizvodnje, potrosnje i usluga od posebnog znacaja za
obranu i za potrebe prezivljavanja pucanstva u ratu,
- odredjuje proizvode i usluge od posebnog znacaja za obranu i prezivljavanje
pucanstva u vrijeme rata, kao i normative tih proizvoda i usluga,
- donosi propise o izvrsenju radne obveze u svezi obavljanja poslova
i zadaca za potrebe obrane,
- donosi smjernice za obucavanje civilnih struktura za obranu,
- donosi propise o izvrsenju obveza davanja materijalnih sredstava za
potrebe obrane,
- propisuje sadrzaj i nacin izrade planova za uredjenje teritorija za
potrebe obrane,
- predlaze plan obrane Federacije i donosi procjenu ugrozenosti teritorija
Federacije,
- predlaze mjere za razvoj obrane Federacije,
- predlaze plan organizacije, razvoja i opremanja Vojske Federacije,
- poduzima mjere za osiguranje robnih pricuva u Federaciji za vrijeme
ratnog stanja i njihov razmjestaj sukladno potrebama obrane,
- utvrdjuje prijedlog plana opremanja Vojske Federacije materijalnim
sredstvima i opremom,
- predlaze otkazivanje medjunarodnih vojnih ugovora ili sporazuma ukoliko
to dopusta medjunarodno pravo, ili kada to zahtijeva parlament Federacije,
- osniva znanstvenoistrazivacke ustanove u oblasti obrane,
- obnasa i druge poslove u oblasti obrane iz svojih ovlasti.
Clanak 26.
Vlada Federacije za vrijeme ratnog stanja ili izvanrednih
okolnosti:
- zapovijeda evakuaciju odredjenih kategorija pucanstva iz ugrozenih
gradova i naseljenih mjesta, sukladno Planu obrane Federacije,
- poduzima mjere za prelazak tijela Federacije s mirnodopske, na ratnu
organizaciju i izlazak na ratne lokacije,
- brine se o realizaciji zapovjedjenih mjera za otklanjanje uzroka i
posljedica izvanrednih okolnosti, iz svojih ovlasti,
- osigurava prenosenje i provedbu zapovjedjenih mjera pripravnosti i
drugih mjera na teritoriju Federacije.
6. Tijela Federacije
a) Ministarstvo obrane
Clanak 27.
Ministarstvo obrane obnasa upravne, strucne i stozerne
poslove u oblasti obrane, utvrdjene ovim i drugim federalnim zakonom
i drugim propisima, a narocito:
- prati, uskladjuje i provodi utvrdjenu politiku i smjernice i osigurava
izvrsenje federalnih zakona i drugih propisa u oblasti obrane,
- priprema odgovarajuca koncepcijsko
-doktrinarna dokumenta za izgradnju sustava obrane u Federaciji,
- obavlja poslove vojne evidencije, novacenje, upucivanja novaka na
sluzenje vojnog roka, popunu i mobilizaciju Vojske Federacije i druge
poslove vojne obveze, kao i popune vojnim obveznicima civilne zastite,
drzavnih tijela, poduzeca i drugih pravnih osoba,
- obavlja upravne i organizacijske poslove i zadace Vojske Federacije,
- rjesava pitanja boraca i invalida domovinskog rata,
- razradjuje plan organiziranja, razvoja, financiranja i opremanja Vojske
Federacije, prati realizaciju i predlaze mjere za unapredjenje stanja,
- upravlja i koristi sredstva namijenjena za potrebe Vojske Federacije,
- planira istrazivanje i razvoj naoruzanja i vojne opreme (u daljem
tekstu: NVO),
- organizira i koordinira proizvodnju NVO,
- ispituje, verificira i kontrolira kvalitetu NVO,
- utvrdjuje vojne standarde; ugovara izvoz i uvoz sredstva NVO i dr,
- osigurava, cuva i zanavlja pricuvne proizvode posebne namjene,
- utvrdjuje elemente za procjenu ugrozenosti teritorija Federacije,
- predlaze kriterije i normative za popunu oruzanih snaga, tijela Federacije,
kantona, opcina i pravnih osoba, civilne zastite i sluzbe motrenja i
obavjescivanja, ljudstvom i materijalnim sredstvima,
- utvrdjuje ratnu i mirnodopsku formaciju Vojske Federacije sukladno
aktu o organizaciji Vojske Federacije,
- predlaze smjernice za obucavanje civilnih struktura za obranu,
- organizira, neposredno izvodi i prati obucavanje za obranu mladih
koji ne pohadjaju srednje skole,
- organizira i koordinira poslove pripreme, izdavanje i tiskanje obvezne
udzbenicke i druge literature u oblasti obrane,
- izradjuje kriterije o uvjetima i nacinu uskladistenja, cuvanja i odrzavanja
naoruzanja i vojne opreme i stara se o zastiti materijalnih sredstava
i objekata u Vojsci Federacije,
- organizira znanstvena i druga istrazivanja za potrebe obrane i predlaze
osnivanje znanstvenoistrazivackih ustanova u oblasti obrane,
- planira izvodjenje geodetskih, fotogrametrijskih i zemljovidno- reprodukcijskih
poslova od interesa za obranu, provodi nadzor nad izvodjenjem tih poslova
i stara se o cuvanju, skladistenju i distribuciji geodetskih, fotogrametrijskih
i zemljovidnih materijala i dokumenata znacajnih za obranu,
- planira izvodjenje premjera i avio-snimanja objekata i teritorija
od znacaja za obranu u svrhu izrade topografskih planova i zemljovida
i ustrojavanju vojnog katastra i provodi nadzor kod izvrsenja tih poslova,
- u suradnji sa drugim ovlastenim tijelima sudjeluje u identifikaciji
i obiljezavanju drzavne granice,
- organizira, priprema i obucava stozere, postrojbe, struke i povjerenike
civilne zastite i organizira i uskladjuje provedbu mjera zastite i spasavanja,
- organizira, priprema i obucava pripadnike sustava motrenja i obavjescivanja,
- organizira veze, protuelektronsko osiguranje i kriptozastitu Vojske
Federacije i tijela Federacije ,
- organizira, priprema i provodi pripreme za obranu drzavnih tijela,
poduzeca i drugih pravnih osoba,
- organizira, neposredno izvodi i prati obucavanje gradjana za potrebe
obrane,
- uskladjuje izradu plana obrane Federacije i stara se o njegovoj azurnosti
i uporabljivosti i neposredno rukuje tim planom, izradjuje i donosi
svoj plan obrane i uskladjuje izradu planova obrane kantona i opcina,
- daje prethodnu suglasnost ili misljenje na sve znanstvene i druge
projekte od interesa za obranu, koji se izvode na teritoriju Federacije
sa stranim ili domacim fizickim ili pravnim osobama,
- organizira i vrsi inspekcijsko nadgledanje sustava obrane,
- organizira i provodi mjere sigurnosti i zastite obrambenog organiziranja
i pripremanja, kao i tajnih podataka obrane,
- stara se o uredjenju teritorija od znacaja za obranu,
- stara se o izboru i uredjenju ratnih lokacija tijela Federacije,
- rjesava po zalbama i vrsi druge upravne poslove u svezi vojne i materijalne
obveze, kao i obveze vojnih obveznika da sudjeluju u civilnoj zastiti
i da se obucavaju za obranu, obvezama drzavnih tijela , poduzeca i drugih
pravnih osoba u oblasti obrane,
- utvrdjuje prijedloge osoba za imenovanje na duznosti u vojnodiplomatskim
izaslanstvima,
- obnasa i druge poslove i zadace u oblasti obrane koji su mu stavljeni
u ovlast zakonom i drugim federalnim propisima. Poslove iz stavka 1.
ovog clanka, ministar i zamjenik ministra obrane, obnasaju suglasno.
Clanak 28.
Ministarstvo obrane obnasa stozerne poslove i druge strucne
poslove za potrebe duznosnika iz clanka 22. u svezi njihovih ovlasti
u oblasti obrane. Ministar obrane, u suglasnosti sa zamjenikom ministra
obrane, donosi propise za koje je opunomocen i izdaje obvezne strucne
upute za izvrsenje poslova iz stavka 1. ovog clanka.
Clanak 29.
Za obnasanje stozernih poslova u Ministarstvu obrane osniva
se Zajednicko zapovjednistvo Vojske Federacije (u daljnjem tekstu: Zajednicko
zapovjednistvo). Organizaciju, nadlestvo i kriterije za popunu Zajednickog
zapovjednistva, na prijedlog ministra obrane, propisuju duznosnici iz
clanka 22. koji imenuje sve casnike u Zajednickom zapovjednistvu suglasno
odredbi clanka IV odjeljka b/8 Ustava Federacije. Zajednickim zapovjednistvom
vodi i zapovijeda zapovjednik, koji ima zamjenika zapovjednika. Zapovjednik
i zamjenik zapovjednika Zajednickog zapovjednistva ne mogu biti iz istog
konstitutivnog naroda. Organizaciju Vojske Federacije utvrdjuju duznosnici
iz clanka 22. na prijedlog ministra obrane.
Clanak 30.
Radi neposrednog obavljanja poslova i zadaca iz svog djelokruga,
Ministarstvo obrane ima organizacijske odjele u kantonima i opcinama.
Djelokrug i nacin rada organizacijskih odijela iz stavka 1. ovog clanka,
utvrdjuje se aktom o unutarnjoj organizaciji Ministarstva obrane.
b) Ostala tijela Federacije
Clanak 31.
Ostala tijela Federacije, u okviru svojih ovlasti, u djelokrugu
obrane:
- pripremaju prijedloge pripremnih mjera za obranu zemlje i priprema
gospodarskih i drustvenih djelatnosti,
- pripremaju elemente plana obrane Federacije iz svoje ovlasti,
- osiguravaju odredjene kapacitete i pricuve posebno znacajne za obranu
Federacije,
- provode smjernice za pripremu i mobilizaciju izvora i snaga za obranu
Federacije,
- prate stanje priprema za obranu u oblastima za koje su osnovani,
- izradjuju svoj plan obrane i provode vlastite pripreme za rad u ratu,
u slucaju neposredne ratne opasnosti i u izvanrednim okolnostima,
- donose metodoloske, strucne i tehnicke upute za obrambene pripreme
i njihovo planiranje u odgovarajucim oblastima,
- predlazu Vladi Federacije utvrdjivanje obveza poduzeca i drugih pravnih
osoba u proizvodnji i pruzanju usluga u ratu, za potrebe Federacije,
- provode sve mjere zastite i spasavanja pucanstva i materijalnih dobara,
a narocito, evakuaciju i sklanjanje proizvodnih i drugih kapaciteta,
robnih fondova, predmeta povijesne, znanstvene, umjetnicke i kulturne
vrijednosti, arhiva i drugih materijalnih dobara od posebnog drustvenog
interesa,
- na temelju jedinstvenih procjena o potrebama obrane u ratnim uvjetima
i materijalnih i drugih mogucnosti Federacije, pripremaju odgovarajucu
dokumentaciju za razvoj obrane, u okviru planova gospodarskog razvoja
Federacije,
- osposobljavaju svoje kadrove za obranu i poduzimaju mjere nuzne za
uspjesno funkcioniranje gospodarstva i drustvenih djelatnosti u ratnim
uvjetima,
- provode mjere pripravnosti u slucaju izravne ratne opasnosti i u izvanrednim
okolnostima, te poduzimaju druge potrebne mjere za prijelaz na ratnu
organizaciju,
- provode mjere sigurnosti poradi zastite tajnih podataka obrane,
- obnasaju i druge poslove iz oblasti obrane utvrdjene ovim i drugim
federalnim zakonom i zadace koje im nalozi Vlada Federacije.
7. Prava i duznosti kantona i opcina u oblasti obrane
Clanak 32.
Vlada Federacije ce svojim propisom, na prijedlog ministra
obrane, utvrditi prava i duznosti iz oblasti obrane koje ce obnasati
mjerodavna tijela u kantonima i opcinama, sukladno ovom zakonu.
8. Prava i duznosti pravnih osoba
Clanak 33.
Pravne osobe, koje Vlada Federacije odredi da su od posebnog
znacaja za obranu Federacije, pripremaju i donose svoje planove obrane,
u kojima se utvrdjuju zadace, organiziranje, snage, sredstva, mjere
i postupci za obranu. Planove iz stavka 1. ovog clanka, donose i pravne
osobe koje mjerodavno tijelo kantona odredi da su od posebnog znazaja
za obranu kantona. Ostale pravne osobe donose planove obrane za izvrsavanje
svojih zadaca u ratu i u slucaju neposredne ratne opasnosti.
Clanak 34.
Pravne osobe koje odredi Vlada Federacije, donose posebne
planove za slucaj izvanrednih okolnosti kojima utvrdjuju svoj rad i
postupanje u tim okolnostima. U tim planovima odredjuju se: postupci
i aktivnosti znacajni za sprjecavanje nastanka izvanrednih okolnosti,
kao i nacin rada pravnih osoba u izvanrednim okolnostima. Pod postupcima
od narocitog znacaja smatraju se postupci u proizvodnji i redovitom
djelovanju, koji su nenadoknadiv uvjet za rad i zivot pucanstva ili
za rad drugih pravnih osoba na odredjenom podrucju, za rad tijela Federacije,
kantona i opcina, za opskrbu oruzanih snaga i pucanstva ili su namjenjeni
zastiti i spasavanju.
Clanak 35.
Planovi obrane iz clanka 33. ovog zakona, moraju biti
uskladjeni s Planom obrane Federacije.
IV - ORUZANE SNAGE FEDERACIJE
1. Zajednicke odredbe
Clanak 36.
Oruzane snage Federacije su oblik organiziranja i pripremanja
svih drzavljana za obranu. Oruzane snage Federacije mogu, uz uvjete
predvidjene ovim zakonom, obavljati i odredjene zadace u izvanrednim
okolnostima, u slucajevima elementarnih nepogoda i drugih nesreca. Pripadnik
oruzanih snaga Federacije je svaki drzavljanin koji organizirano i sukladno
preuzetim medjunarodnim obvezama, s oruzjem ili na drugin nacin sudjeluje
u otporu protiv neprijatelja.
Clanak 37.
Oruzane snage Federacije cine: Vojska Federacije, a u
ratu i policija (djelatni i pricuvni sastav) na teritoriju Federacije,
koja se sukladno ovom zakonu stavi pod zapovjednistvo Vojske Federacije.
Vojska Federacije sastoji se: od postrojba Armije BiH i Hrvatskog vijeca
obrane zakljucno sa razinom korpusa i zbornog podrucja, a cine je mirnodopski
i ratni sastavi. Mirnodopski sastav cine osobe na sluzbi u Vojsci Federacije,
vojnici koji sluze vojni rok i profesionalni sastav. Ratni sastav Vojske
Federacije, pored osoba iz stavka 3. ovog clanka cine i osobe rasporedjene
u ratne postrojbe koje se formiraju po teritorijalnom i proizvodnom
nacelu, sa zadacama i formacijom utvrdjenom posebnim propisima, koje
donose duznosnici iz clanka 22.
Clanak 38.
Pripadnici oruzanih snaga se uvijek i pod svim okolnostima,
pri izvodjenju bojevih djelovanja, pridrzavaju pravila medjunarodnog
ratnog prava, sukladno pravnim propisima Federacije i preuzetim medjunarodnim
obvezama.
Clanak 39.
Vojska Federacije organizira se i priprema u miru kao
jedinstvena udarna obrambena sila Federacije, sposobna da pravodobno
sprijeci svakog iznenadnog neprijatelja ili otkloni drugu opasnost za
Federaciju, da se u slucaju napadaja uspjesno suprotstavi prvom udaru
napadaca i time omoguci svoju mobilizaciju i aktiviranje, te da uspjesno
vodi oruzanu borbu protiv neprijatelja. Vojska Federacije se priprema
i osposobljava za vodjenje svih oblika oruzane borbe. Vojska Federacije
organizira se u stozere, zapovjednistva, postrojbe i ustanove.
Clanak 40.
Vojska Federacije sastoji se od vidova, rodova i struka.
Vidovi Vojske Federacije su:
- Kopnena vojska (KoV),
- Ratna mornarica (RM),
- Ratno zrakoplovstvo i protuzracna obrana (RZ i PZO). Vidovi se sastoje
od rodova i struka. Rodovi Vojske Federacije su:
- pjesastvo,
- topnistvo,
- oklopno-mehanizirani,
- inzenjerija,
- atomsko-biolosko-kemijska obrana,
- veza,
- topnicko-raketni,
- elektronicko djelovanje,
- zrakoplovstvo,
- pomorstvo,
- zracno motrenje i navodjenje (ZMIN).
Struke u Vojsci Federacije su:
- tehnicka,
- mornaricko-tehnicka,
- zrakoplovno-tehnicka,
- prometna,
- graditeljska,
- hidro-tehnicka,
- hidro-meteoroloska,
- geodetska,
- intendantska,
- pravna,
- financijska,
- informaticka,
- zdravstvena,
- veterinarska,
- glazbena.
Ministar obrane propisuje grane i specijalnosti rodova i struka Vojske
Federacije.
Clanak 41.
Svaka politicka aktivnost, osnivanje stranaka, odrzavanje
politickih skupova i politickih demonstracija ili bilo kakva diskriminacija
na osnovu politicke pripadnosti, je zabranjena unutar Vojske Federacije.
Vojnim casnicima u aktivnoj sluzbi je zabranjeno da sudjeluju u politickim
aktivnostima osim u glasovanju. Strajk je zabranjen vojnom osoblju i
osobama u sluzbi Vojske Federacije.
Clanak 42.
Dan Vojske Federacije, koji se prigodno obiljezava kao
dan stvaranja Vojske Federacije, utvrdit ce se propisom duznosnika iz
clanka 22.
Clanak 43.
Ukupnu velicinu i brojcani sastav Vojske Federacije odredjuju
duznosnici iz clanka 22. Plan mobilizacijskog razvoja obuhvaca mobilizaciju
oruzanih snaga. Za vrijeme ratnog stanja, duznosnici iz clanka 22. mogu
zapovjediti uporabu policije za izvodjenje odredjenih bojevih djelovanja.
Za vrijeme izvrsenja zadaca iz stavka 3. ovog clanka, policija se stavlja
pod zapovjednistvo Vojske Federacije i aktom duznosnika iz clanka 22.
utvrdjuje se broj i vrsta postaja i postrojba, zadace na kojima ce postaje
i postrojbe biti uporabljene, vrijeme angaziranja tih postaja i postrojba
i druga pitanja znacajna za ucinkovito izvrsavanje ovih zadaca.
Clanak 44.
Sastav, sluzba, popuna, skolovanje, proizvodjenje i promicanje
u cinove, i druga stanja u sluzbi u Vojsci Federacije uredjuju se posebnim
federalnim zakonom.
Clanak 45.
U Vojsci Federacije u sluzbenoj uporabi su bosanski i
hrvatski jezik i latinicno pismo ijekavskog izgovora.
2. Vodjenje i zapovijedanje oruzanim snagama Federacije
Clanak 46.
Duznosnici iz clanka 22. u provedbi prava i duznosti utvrdjenih
Ustavom Federacije, ovim i drugim federalnim zakonom:
- utvrdjuju osnove planova razvoja Vojske Federacije,
- utvrdjuju osnove organizacije Vojske Federacije i sustava vodjenja
i zapovijedanja Vojskom Federacije te prati provedbu utvrdjene politike
vodjenja i zapovijedanja Vojskom Federacije,
- donose plan uporabe i nalaze uporabu Vojske Federacije, sukladno Ustavu
Federacije,
- daju smjernice za poduzimanje mjera pripravnosti i mobilizaciju Vojske
Federacije,
- utvrdjuju osnove kadrovske politike u Vojsci Federacije,
- utvrdjuju politiku naoruzavanja i opremanja Vojske Federacije,
- utvrdjuju vojno
-teritorijalnu podjelu Federacije,
- propisuju opca i osnovna pravila za Vojsku Federacije, donosi propise
o skolovanju, odgoju i obrazovanju u Vojsci Federacije, vojnoj stegi
i druge propise predvidjene ovim zakonom,
- predstavljaju Vojsku Federacije u Federaciji i izvan nje,
- ostvaruju zapovijedanje Vojskom Federacije, sukladno Ustavu Federacije,
ovim i drugim federalnim zakonom,
- donose ukaze o promicanju u cinove Vojske Federacije, promice u prve
casnicke cinove i promice casnike,
- imenuju i razrjesava duznosti zapovjednike sukladno posebnom federalnom
zakonu,
- obnasaju i druge poslove vodjenja i zapovijedanja Vojskom Federacije
utvrdjene federalnim zakonom. U obnasanju poslova iz svojih ovlasti
duznosnici iz clanka 22. donose smjernice, naputke, zapovijedi, odluke,
pravila i druge akte. Duznosnici iz clanka 22. mogu na ministra obrane
prenijeti obavljanje odredjenih poslova vodjenja i zapovijedanja Vojskom
Federacije, iz svog nadlestva.
Clanak 47.
Vodjenje i zapovijedanje u Vojsci Federacije, provode
zapovjednici Vojske Federacije, sukladno ovom i drugom federalnom zakonu.
Zapovjednici Vojske Federacije vode i zapovijedaju zapovjednistvima,
stozerima, postrojbama i ustanovama Vojske Federacije, sukladno ovlastima
koja aktom utvrde duznosnici iz clanka 22. Pripadnik Vojske Federacije
nije duzan izvrsiti zapovijedi cije bi izvrsenje predstavljalo kazneno
djelo.
Clanak 48.
Zapovijedanje u Vojsci Federacije temelji se na nacelima
jedinstva zapovijedanja i obveze provedbe odluka i zapovijedi nadredjenog.
Starjesine Vojske Federacije za svoj rad, vodjenje i zapovijedanje odgovaraju
nadredjenim starjesinama.
3. Popuna Vojske Federacije
Clanak 49.
Vojska Federacije popunjava se na nacin i po postupku
predvidjenim ovim zakonom. Ratni sastav Vojske Federacije popunjava
se osobama iz pricuvnog sastava i materijalnim sredstvima iz popisa
na teritorijalnom i eksteritorijalnom nacelu, a mogu se popunjavati
i na drugi nacin predvidjen planovima razvoja Vojske Federacije i mogucnostima
ostvarivanja popune.
Clanak 50.
U ratu, u slucaju izravne ratne opasnosti ili u izvanrednim
okolnostima, Vojska Federacije moze se popunjavati i dragovoljcima sposobnim
za vojnu sluzbu. Dragovoljcima se smatraju osobe koje nisu vojni obveznici,
a na svoj su zahtjev primljene i stupile u Vojsku Federacije. Popuna
Vojske Federacije dragovoljcima obavlja se sukladno posebnom propisu
ministra obrane.
Clanak 51.
Starjesine na duznosti u Vojsci Federacije imenuju i razrjesavaju:
- duznosnici iz clanka 22. - generale, admirale i zapovjednike na duznosti
zapovjednika vojnih podrucja (zbornih podrucja -korpusa), divizija i
brigada, na prijedlog ministra obrane.
- ministar obrane i zapovjednici koje on ovlasti - ostale strajesine
u Vojsci Federacije. Organizacijski odjel Ministarstva obrane u opcini
popunjava postrojbe i ustanove Vojske Federacije i rasporedjuje ostale
vojne obveznike i materijalna sredstva prema utvrdjenim planovima popune
i sukladno sa utvrdjenim kriterijima, vojno-evidencijskim specijalnostima
i prvenstvima popune.
4. Mobilizacija Vojske Federacije
Clanak 52.
Mobilizacija Vojske Federacije ili njenih pojedinih dijelova
izvodi se u slucaju oruzanog napadaja, u izravnoj ratnoj opasnosti i
izvanrednim okolnostima. U miru se provodi probna mobilizacija poradi
provjere mobilizacijske i bojeve gotovosti. Mobilizacijom Vojska Federacije
prelazi iz mirnodopske organizacije i stanja na ratnu organizaciju i
stanje spremnosti za bojeva djelovanja prema planu uporabe. Mobilizacija
se provodi po planovima donesenim sukladno jedinstvenom sustavu mobilizacije,
sto ga utvrde duznosnici iz clanka 22. Mobilizacija Vojske Federacije
moze biti po obujmu opca i djelomicna, a po nacinu izvrsenja javna ili
tajna. Opca mobilizacija obuhvaca sve ratne postrojbe Vojske Federacije,
a djelomicna, odredjene ratne postrojbe Vojske Federacije.
Clanak 53.
Mobilizaciju Vojske Federacije zapovijedaju duznosnici
iz clanka 22. Mobilizaciju pojedinih dijelova Vojske Federacije za potrebe
vjezbi u miru zapovijeda ministar obrane na prijedlog ovlastenog zapovjednika
Vojske Federacije.
Clanak 54.
Mobilizacija Vojske Federacije organizira se sukladno
planu mobilizacijskog razvoja, a izvodi se prema mobilizacijskim planovima
Vojske Federacije.
Clanak 55.
Za pripreme i izvodjenje mobilizacije Vojske Federacije
odgovorni su:
- ministar obrane - za pripremu i izvodjenje mobilizacije Vojske Federacije,
- zapovjednici zapovjednistava, stozera, postrojba i ustanova Vojske
Federacije - za pripremu i izvodjenje mobilizacije zapovjednistava,
stozera, postrojba i ustanova kojima vode i zapovijedaju.
Clanak 56.
Propise o pripremi i izvodjenju mobilizacije Vojske Federacije
donosi ministar obrane.
5. Pripravnost Vojske Federacije
Clanak 57.
Pripravnost Vojske Federacije obuhvaca poduzimanje mjera
povecane bojeve spremnosti, mobilizacijske, organizacijske, sigurnosne,
politicke i druge mjere i postupke, koji su potrebni poradi sprjecavanja
i otklanjanja opasnosti od iznenadnog napadaja i drugih opasnosti te
poradi povecanja spremnosti zapovjednistava, stozera, postrojba i ustanova
za izvodjenje bojevih zadaca, sukladno clanku 4. ovog zakona. Duznosnici
iz clanka 22. nalazu pripravnost Vojske Federacije i dijelova Vojske
Federacije, u slucaju izravne ratne opasnosti i u izvanrednim okolnostima.
6. Uporaba Vojske Federacije u slucajevima elementarnih
nepogoda i drugih nesreca
Clanak 58.
Zapovjed za uporabu zapovjednistava, stozera, postrojba
i ustanova Vojske Federacije, na dijelu podrucja ugrozenog elementarnom
nepogodom ili drugom nesrecom, za cije je otklanjanje nuzna pomoc Vojske
Federacije, nalaze ministar obrane, o cemu odmah izvjestava duznosnike
iz clanka 22. Uporaba Vojske Federacije u zastiti i spasavanju od elementarnih
nepogoda i drugih nesreca, nalaze se kad postrojbe civilne zastite i
druge snage nisu u mogucnosti otkloniti opasnost koja prijeti pucanstvu
i materijalnim dobrima, odnosno otkloniti posljedice tih nepogoda i
nesreca .
7. Materijalno osiguranje Vojske Federacije
Clanak 59.
Pod materijalnim osiguranjem Vojske Federacije, prema
ovom zakonu, podrazumijeva se: poduzimanje mjera i aktivnosti koje osiguravaju
uvjete zivota i rada i uspjesnog izvodjenja bojevih djelovanja Vojske
Federacije. Materijalno osiguranje Vojske Federacije organiziraju i
provode, u okviru utvrdjenih obveza, zapovjednistva, stozeri, postrojbe
i ustanove Vojske Federacije, tijela Federacije i pravne osobe. Materijalno
osiguranje Vojske Federacije organizira se i provodi sukladno planovima
razvoja i planovima uporabe Vojske Federacije.
Clanak 60.
Ministarstvo obrane planira, organizira i utvrdjuje potrebe
materijalnog osiguranja Vojske Federacije. Ministar obrane propisuje
vojne standarde i kriterije kvalitete naoruzanja i vojne opreme.
Clanak 61.
Za potrebe materijalnog osiguranja Vojske Federacije,
sukladno posebnom planu osnivaju se potrebne pricuve materijalnih sredstava.
Plan iz stavka 1. ovog clanka donosi Vlada Federacije, na prijedlog
ministra obrane.
8. Zastave i oznake Vojske Federacije
Clanak 62.
Postrojbe Vojske Federacije imaju svoje zastave. Zastave
postrojba Vojske Federacije propisuju se posebnim zakonom.
Clanak 63.
Pripadnici Vojske Federacije na sluzbenoj odori nose oznake
na kojima je grb Federacije i druge propisane oznake. Oznake vojnih
cinova jedinstvene su za Vojsku Federacije. Vojne osobe na odori nose
oznaku cina, roda ili struke kojoj pripadaju, a za vrijeme rata i oznaku
duznosti koju vrse. Odore, oznake cinova, oznake duznosti i oznake pripadnosti
rodovima i strukama propisuju duznosnici iz clanka 22. na prijedlog
ministra obrane.
9. Organiziranje i obavljanje vjerskih aktivnosti
Clanak 64.
Pripadnici Vojske Federacije mogu obavljati religijske
aktivnosti, sukladno sa specificnostima svake od vjera. Organizacija
i obavljanje religijskih aktivnosti iz stavka 1. ovog clanka su zasnovani
na principu individualne slobode izrazavanja i obavljanja vjerske sluzbe
od strane pripadnika Vojske Federacije. Snage Federacije mogu zadrzati
svoju postojecu konstitutivnu organizaciju kao sto je dozvoljeno u clanku
__________ (o novacenju). Ipak Ministarstvo obrane, ukljucujuci sve
njegove civilne i vojne komponente, nece koristiti religijsku ili etnicku
pripadnost kao iskljucivu osnovu organiziranja vojnih postrojbi Vojske
Federacije. Organizacija snaga prvenstveno treba da bude zasnovana na
objektivnim vojnim razmatranjima. Civilni dijelovi obrane Federacije
i vojna zapovjednistva ne mogu diskriminirati pojedinca na osnovu religijskog
ili etnickog opredjeljenja. Vojne snage ce biti indentificirane kao
odredjene postrojbe Vojske Federacije. Predhodna religijska ili etnicka
odredjenost postrojba vise nece biti koriscena za zvanicno indentificiranje
organizacija Federacije. Ministarstvo obrane, u suradnji sa religijskim
zajednicama, ce propisati, u roku od tri mjeseca po punom stupanju na
snagu ovog zakona, organizaciju i nacin funkcioniranja religijskih aktivnosti
unutar Vojske Federacije.
V - VOJNA OBVEZA
1. Zajednicke odredbe
Clanak 65.
Vojnoj obvezi podlijezu, u miru i ratu, svi drzavljani,
uz uvjete propisane ovim zakonom. Za ostvarivanje vojne obveze odgovorni
su: tijelima u Federaciji, kantonu i opcini, poduzecima i drugim pravnim
osobama. Ministarstvo obrane, u okviru svojih prava i duznosti, organizira
i osigurava provedbu vojne obveze na teritoriju Federacije, uskladjuje
njezino izvrsavanje sa izvrsavanjem drugih prava i duznosti u oblasti
obrane i u svezi s tim, poduzima potrebne mjere i suradjuje s mjerodavnim
vojnim tijelima. Organizacijski odjel Ministarstva obrane u opcini vodi
vojnu evidenciju vojnih obveznika, pricuvnih casnika, materijalnih sredstava,
stoke iz popisa, pripadajuceg pribora i obnasa druge poslove u svezi
s vodjenjem evidencije propisane ovim zakonom.
Clanak 66.
Ministarstvo obrane, u okviru svojih prava i duznosti
utvrdjenih ovim zakonom, donosi planove novacenja i popune Vojske Federacije,
ostvaruje planove i izvrsava druge poslove i zadace u provodjenju vojne
obveze.
Clanak 67.
Vojna obveza se sastoji iz obveze novacenja, obveze sluzenja
vojnog roka i obveze sluzenja u pricuvnom sastavu. Uz uvjete utvrdjene
ovim zakonom vojna obveza obuhvaca i vojnu obvezu zena. Obvezi novacenja,
uz uvjete propisane ovim zakonom, podlijez u svi drzavljani, a obvezi
sluzenja vojnog roka i obvezi sluzenja u pricuvnom sastavu - drzavljani
sposobni za vojnu sluzbu.
Clanak 68.
Zene ne podlijezu novacenju ni obvezi sluzenja vojnog
roka. U vrijeme mira, za zene koje se dragovoljno prijave, moze se,
sukladno potrebama popune Vojske Federacije, organizirati vojna obuka,
o cemu odlucuje ministar obrane. Za vrijeme ratnog stanja zene, mogu
dragovoljno sluziti vojni rok, odnosno prici Vojsci Federacije, ukoliko
postoji potreba za popunom Vojske Federacije, a popuna se ne moze izvrsiti
vojnim obveznicima muskog spola, i ukoliko je zdrava i sposobna za vrsenje
vojne sluzbe, o cemu odlucuju duznosnici iz clanka 22. Za vrijeme rata,
vojnici u pricuvi kojima je istekla obveza sluzenja u pricuvnom sastavu
oruzanih snaga mogu ostati na duznosti koju su obavljali u vojnoj postrojbi,
iskljucivo po svom zahtjevu, ukoliko postoji potreba za popunom i ukoliko
su zdravi i sposobni za vojnu sluzbu.
Clanak 69.
Osoba koja podlijeze vojnoj obvezi jest vojni obveznik.
Tijekom trajanja vojne obveze vojni obveznik je:
- novak - za vrijeme novacenja;
- vojnik - za vrijeme sluzenja vojnog roka;
- vojnik u pricuvi, pricuvni casnik i pricuvni docasnik - dok traje
obveza sluzenja u pricuvnom sastavu Vojske Federacije.
Clanak 70.
Vojnom obvezniku prestaje vojna obveza:
- muskarcu - krajem kalendarske godine u kojoj navrsava 60 godina zivota;
- zeni - kada navrsi 50 godina zivota;
- ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu sluzbu;
- ako mu prestane drzavljanstvo.
Iznimno od stavka 1. alineje 1. ovog clanka, za vrijeme rata ili izravne
ratne opasnosti, pricuvni casnici mogu ostati na duznosti koju su obnasali
u vojnoj postrojbi ili ustanovi, iskljuc ivo ako za to postoji potreba
i ako su zdravi i sposobni za vojnu sluzbu i poslije navrsenih 60 godina
zivota.
Clanak 71.
Vojni obveznik kome je vojna obveza prestala po odredbi
clanka 70. stavka 1. alineja 3. ovog zakona, moze biti podvrgnut naknadnom
pregledu radi provjere njegove sposobnosti za vojnu sluzbu. Osoba iz
stavka 1. ovog clanka koja na naknadnom pregledu bude ocijenjena sposobnom
ili ograniceno sposobnom za vojnu sluzbu postaje vojni obveznik i podlijeze
obvezi sluzenja vojnog roka do kraja kalendarske godine u kojoj navrsava
27 godina zivota, a ako je ta osoba starija - obvezi sluzenja u pricuvnom
sastavu. Odluku o naknadnim pregledima osoba ocijenjenih nesposobnim
za vojnu sluzbu donosi ministar obrane.
Clanak 72.
Obveza sluzenja vojnog roka izvrsava se u Vojsci Federacije,
a obveza sluzenja u pricuvnom sastavu oruzanih snaga - u Vojsci Federacije
i policiji. Osobe koje na temelju prigovora savjesti, iz vjerskih ili
moralnih nazora nisu spremne sudjelovati u obavljanju vojnickih duznosti
u oruzanim snagama, obnasaju humanitarne i druge opcekorisne zadace
u oruzanim snagama Federacije i drugim pravnim osobama.
Clanak 73.
Vojni obveznik postaje vojna osoba prilazenjem vojnoj
postrojbi, odnosno vojnoj ustanovi Vojske Federacije (u nastavku teksta:
vojna postrojba, odnosno vojna ustanova), a prestaje biti vojna osoba
otpustanjem iz vojne postrojbe, odnosno vojne ustanove. Vojni obveznik
se za vrijeme izvrsenja vojne obveze po pozivu ovlastenog tijela izjednacava,
glede prava i duznosti, s vojnom osobom, i to:
- od polaska iz stana do povratka u stan u mjestu prebivalista, odnosno
boravista;
- ako boravi u inozemstvu:
u dolasku - od granice do mjesta u kojem treba da se javi mjerodavnom
tijelu, a u povratku - od mjesta u kojem je izvrsavao vojnu obvezu do
granice.
2. Obveza novacenja
Clanak 74.
Obveza novacenja se sastoji iz duznosti odazivanja opcem
ili pojedinacnom pozivu i izvrsavanje propisa i zapovijedi ovlastenih
tijela za poslove obrane, vojnih tijela i drugih tijela Federacije,
u svezi s uvodjenjem u vojnu evidenciju, lijecnickim i drugim pregledima
i ispitivanjima, novacenjem i dolaskom na sluzenje vojnog roka. Obveza
novacenja nastaje pocetkom kalendarske godine u kojoj drzavljanin navrsava
17 godina i traje do odlaska na sluzenje vojnog roka, odnosno do prelaska
u pricuvni sastav, ako je obvezu sluzenja vojnog roka regulirao na drugi
nacin ili do prestanka vojne obveze po odredbama clanka 70. stavak 1.
alineja 3. i 4. ovog zakona.
Clanak 75.
Tijekom obveze novacenja novak podlijeze:
- lijecnickim i drugim pregledima i psiholoskim ispitivanjima radi utvrdjivanja
sposobnosti za vojnu sluzbu;
- novacenju;
- dolasku na sluzenje vojnog roka;
- drugim obvezama propisanim ovim zakonom. Preglede i psiholoska ispitivanja
obnasa zdravstvena ustanova koju odredi ministar obrane. Uzajamna prava
i obveze tijela po cijem se zahtjevu obavljaju ti pregledi i ispitivanja
i zdravstvene ustanove reguliraju se ugovorom.
Clanak 76.
Novacenje se provodi u kalendarskoj godini u kojoj novak
navrsava 18 godina. Novak moze na osobni zahtjev biti unovacen u kalendarskoj
godini u kojoj navrsava 17 godina. U slucaju izravne ratne opasnosti
ili ratnog stanja duznosnici iz clanka 22. mogu zapovjediti da se unovace
i osobe koje su navrsile 16 godina. Novacenje provode komisije za novacenje.
Komisije za novacenje osniva ministar obrane. Aktom o osnutku komisija
za novacenje utvrdjuje se sastav i sjediste komisija za novacenje.
Clanak 77.
Na novacenju se ocjenjuje sposobnost novaka za vojnu sluzbu
i odredjuje rod, odnosno struka u kojoj ce sluziti vojni rok. Komisija
za novacenje upisuje u vojnu knjizicu novaka ocjenu sposobnosti za vojnu
struku i rod, odnosno struku koja mu je odredjena vodeci racuna o zelji
novaka i potrebi Vojske Federacije.
Clanak 78.
Komisija za novacenje ocjenjuje sposobnost novaka za vojnu
sluzbu na temelju prethodnih lijecnickih pregleda i psiholoskih ispitivanja,
a i lijecnickog pregleda pri novacenju. Komisija za novacenje moze dati
sljedece ocjene:
- sposoban za vojnu sluzbu;
- ograniceno sposoban za vojnu sluzbu;
- privremeno nesposoban za vojnu sluzbu;
- nesposoban za vojnu sluzbu. Rod, odnosno struka odredjena na novacenju
moze se iznimno izmijeniti ako je to potrebno zbog popune Vojske Federacije,
promjene zdravstvenog stanja novaka, naknadno stecene strucne spreme
ili promjene zanimanja novaka.
Clanak 79.
Novak koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu
sluzbu podlijeze ponovnim novacenjima nakon isteka roka privremene nesposobnosti,
a najkasnije do konca godine u kojoj navrsava 27 godina. Novak koji
je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu sluzbu, a po isteku jedne
polovice vremena nesposobnosti, moze se dragovoljno javiti na ponovno
novacenje. Iznimno odredbama stavka 4. ovog clanka, za vrijeme rata,
privremena nesposobnost se odredjuje u trajanju od sest mjeseci. Pri
svakom novacenju privremena se nesposobnost moze odrediti u trajanju
od jedne do cetiri godine, s tim sto se trajanje privremene nesposobnosti
ne moze odrediti dulje od konca kalendarske godine u kojoj novak navrsava
27 godina. Novak moze biti ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu
sluzbu samo dva puta. Pri trecem novacenju komisija za novacenje donosi
konacnu ocjenu o njegovoj sposobnosti u svezi sa sluzenjem vojnog roka.
Novak kojem bi trajanje privremene nesposobnosti za vojnu sluzbu trebalo
odrediti dulje od konca kalendarske godine u kojoj navrsava 27 godina,
prevodi se u pricuvni sastav i njegova sposobnost za vojnu sluzbu ocjenjuje
se po odredbama ovog zakona koje se odnose na osobe u pricuvnom sastavu.
Clanak 80.
Opunomocuje se ministar obrane da donese propise o mjerilima
za ocjenu zdravstvene sposobnosti vojnih obveznika za vojnu sluzbu,
te o lijecnickim i drugim pregledima i ispitivanjima vojnih obveznika
radi utvrdjivanja sposobnosti za vojnu sluzbu, kao i propise o nacinu
rada komisija za novacenje i o uvjetima za odredjivanje rodova i struka
u kojima ce novaci sluziti vojni rok.
3. Prigovor savjesti
Clanak 81.
Dopusten je prigovor savjesti vojnim obveznicima koji
poradi svojih vjerskih i moralnih nazora nisu spremni sudjelovati u
obavljanju vojnickih duznosti u Vojsci Federacije (u daljnjem tekstu:
obveznici civilne sluzbe). Te su osobe obvezne ispunjavati druge duznosti
odredjene ovim zakonom. Obveznik civilne sluzbe, za vrijeme sluzbe,
u pravilu ima iste obveze kao i vojnik na sluzenju vojnog roka, osim
sto ne nosi oruzje i ne primjenjuje nikakvu silu protiv drugih ljudi.
Poslove koje vrse obveznici civilne sluzbe odredit ce Vlada Federacije.
Clanak 82.
Civilna sluzba se, u pravilu, obnasa u Vojsci Federacije
i to na duznostima bez nosenja i uporabe oruzja.
Clanak 83.
Civilna sluzba moze se obnasati i u pravnim osobama koja
imaju sjediste na teritoriju Federacije, a koja odredi ministar obrane.
Clanak 84.
Novak koji smatra da ispunjava sve uvjete za civilnu sluzbu
po uvodjenju u vojnu evidenciju podnosi zahtjev Komisiji za civilnu
sluzbu. Zahtjev iz stavka 1. ovog clanka podnosi se najkasnije u roku
od 90 dana od dana uvodjenja u vojnu evidenciju.
Clanak 85.
Komisiju za civilnu sluzbu iz clanka 84. ovog zakona imenuje
federalni ministar pravde. Clanovi komisije iz stavka 1. ovog clanka
su: socijalni djelatnik, psiholog, lijecnik, predstavnik Ministarstva
obrane i predstavnik Federalnog ministarstva naobrazbe, znanosti, kulture
i sporta i vjerski sluzbenik. Predsjednik Komisije za civilnu sluzbu
ne moze biti predstavnik Ministarstva obrane. Svakom clanu Komisije
za civilnu sluzbu odredjuje se zamjenik. Mandat Komisije za civilnu
sluzbu traje dvije godine. Komisija za civilnu sluzbu donosi poslovnik
o svom radu uz suglasnost Vlade Federacije.
Clanak 86.
U zahtjevu za civilnu sluzbu novak je duzan uciniti uvjerljivim
vjerske ili moralne razloge zbog kojih trazi civilnu sluzbu i izricito
se ocitovati da ce u slucaju da zahtjev bude povoljno rijesen, savjesno
ispunjavati sve obveze civilne sluzbe. Komisija za civilnu sluzbu mora
vrlo oprezno prici utvrdjivanju razloga iz stavka 1. ovog clanka, a
posebno mora voditi racuna o ranijem ponasanju podnositelja zahtjeva.
Komisija za civilnu sluzbu duzna je rijesiti zahtjev najkasnije u roku
od tri mjeseca. U odluci o upucivanju na civilnu sluzbu navodi se vrijeme
kada novak mora pristupiti sluzbi, vrijeme kada se civilna sluzba svrsava,
oznaka i sjediste pravne osobe, odnosno ustanove Vojske Federacije.
Protiv odluke Komisije za civilnu sluzbu moze se podnijeti zalba u roku
od 15 dana, od dana prijema odluke Komisije.
Clanak 87.
O zalbi protiv odluke Komisije iz clanka 86. ovog zakona
rjesava Komisija koju imenuje Vlada Federacije. Komisiju iz stavka 1.
ovog clanka cine pored lijecnika i psihologa, predstavnici Ministarstva
pravde, Ministarstva zdravlja i strucnjaci odgovarajucih profila. Odluka
Komisije iz stavka 1. ovog clanka je konacna.
Clanak 88.
Novak, kome je priznato pravo na civilnu sluzbu, a koji
pismeno izjavi da odustaje od prigovora savjesti, upucuje se na sluzenje
vojnog roka. Komisija za civilnu sluzbu duzna je tada po sluzbenoj duznosti
ponistiti svoju odluku. Ako obveznik civilne sluzbe za vrijeme civilne
sluzbe iz stavka 1. ovog clanka podnese izjavu o odustajanju od prigovora
savjesti, upucuje se na redovno sluzenje vojnog roka u vremenu propisanom
u clanku 95. stavka 1. ovog zakona. U slucaju iz stavka 2. ovog clanka,
novaku se priznaje vrijeme provedeno u civilnoj sluzbi, ali je pritom
obvezan zavrsiti temeljnu vojnu obuku u zakonom utvrdjenom trajanju.
Clanak 89.
Obveznik civilne sluzbe upucuje se na takovo radno mjesto
radi vrsenja sluzbe, koje najvise odgovara njegovim sposobnostima. Obveznik
civilne sluzbe ne smije se uputiti u pravnu osobu u kojoj je, u trenutku
upucivanja, zaposlen ili kod kojeg je radio godinu dana prije upucivanja.
Clanak 90.
Pravne osobe, koje su odredjene da se kod njih obavlja
civilna sluzba, duzne su drzavi platiti odredjenu nadoknadu. Visinu
nadoknade iz stavka 1. ovog clanka, odredjuje ministar obrane, polazeci
od vrijednosti koju pravne osobe iz stavka 1. ovog clanka imaju od obavljanja
civilne sluzbe.
Clanak 91.
Smatra se da je novak odustao od prava na civilnu sluzbu,
ako se bez opravdanog razloga ne javi na mjesto i u vrijeme pravnoj
osobi ili ustanovi Vojske Federacije, gdje je upucen na civilnu sluzbu.
Clanak 92.
Obveznika civilne sluzbe koji se nemarno odnosi i krsi
stegu za vrijeme obavljanja civilne sluzbe, Ministarstvo pravde upucuje
na ponovno provjeravanje ispunjavanja uvjeta za civilnu sluzbu. Provjeravanje
iz stavka 1. ovog clanka, provodi se na prijedlog pravne osobe ili ustanove
Vojske Federacije, na nacin i po postupku koji je utvrdjen za priznanje
prava na civilnu sluzbu. Postupak provodi komisija koja je odlucivala
o zahtjevu novaka za civilnu sluzbu. Novak za koga se utvrdi, sukladno
stavku 2. ovog clanka, da ne ispunjava uvjet za civilnu sluzbu, prekida
se civilna sluzba i upucuje se na sluzenje vojnog roka.
Clanak 93.
Osoba koja je odsluzila civilnu sluzbu prevodi se u pricuvni
sastav i moze se rasporedjivati u civilnu zastitu i na druge duznosti
koje nisu u svezi s nosenjem i uporabom oruzja. Osobi koja je odsluzila
civilnu sluzbu trajno se zabranjuje izdavanje dozvole za nabavku i nosenje
oruzja.
Clanak 94.
Nadzor nad izvodjenjem civilne sluzbe obavlja Ministarstvo
obrane i Ministarstvo pravde.
4. Obveza sluzenja vojnog roka
Clanak 95.
Sluzenje vojnog roka traje dvanaest mjeseci. Sluzenje
vojnog roka bez nosenja i uporabe oruzja iz clanka 82. ovog zakona traje
24 mjeseca. Dolaskom na sluzenje vojnog roka u postrojbu, odnosno, ustanovu
Vojske Federacije novak postaje vojnik i od tog dana se racuna da sluzi
vojni rok. Izuzetno od stavka 1. ovog clanka, za vrijeme ratnog stanja,
vojnik koji je odsluzio vojni rok prevodi se u pricuvni sastav i zadrzava
se u Vojsci Federacije do donosenja odluke o ukidanju - prestanku ratnog
stanja, odnosno dok to budu zahtijevale potrebe sluzbe.
Clanak 96.
Na sluzenje vojnog roka upucuju se novaci koji su ocijenjeni
sposobnim ili ograniceno sposobnim za vojnu sluzbu, u pravilu, u kalendarskoj
godini u kojoj navrsavaju 19 godina. Novak koji u 19. godini nije svrsio
srednju skolu koju pohadja, uputit ce se na sluzenje vojnog roka kada
tu skolu svrsi, ali najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navrsava
20 godina, ako nije upisan na visu ili visokoskolsku ustanovu. Novak
koji sam trazi da bude upucen na sluzenje, odnosno dosluzenje vojnog
roka bit ce upucen u roku od tri mjeseca od dana podnosenja zahtjeva,
ako u toj godini navrsava 18 godina. Novak koji se s odobrenoga privremenog
boravka u inozemstvu, sto traje dulje od jedne godine, vrati u zemlju
i zatrazi da bude upucen na sluzenje vojnog roka, upucuje se u roku
od 30 dana od dana podnosenja zahtjeva, ako u toj godini navrsava 18
godina. Za vrijeme ratnog stanja ili u slucaju izravne ratne opasnosti
duznosnici iz clanka 22. mogu zapovjediti da se na sluzenje vojnog roka
upute i novaci koji su navrsili 17 godina. Novak moze svoju vojnu obvezu
ispuniti u jednoj od komponenti Vojske Federacije, sukladno njegovoj
izricitoj preferenci, no, on ne moze izabrati rod ili specijalnost u
kojoj ce ispuniti svoju vojnu obvezu. Takvo usmjeravanje nece degradirati
popunjavanje osobljem Ministarstva obrane, Zdruzenog zapovjednistva
ili drugih integriranih vojnih organizacija. Ministar obrane Federacije
i zamjenik ministra obrane, radeci zdruzeno, imaju posljednju rijec
u usmjeravanju novaka u pitanjima koja uticu na sigurnost Federacije.
Clanak 97.
Novak moze biti upucen na sluzenje vojnog roka do konca
kalendarske godine u kojoj navrsava 27 godina. Iznimno od odredbe stavka
1. ovog clanka, novak za kojega se utvrdi da nije izvrsavao obveze propisane
ovim zakonom, pa zbog toga nije bio upucen na sluzenje vojnog roka do
konca kalendarske godine u kojoj navrsava 27 godina, upucuje se na sluzenje
vojnog roka najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navrsava
30 godina. Novak koji nije upucen na sluzenje vojnog roka u roku iz
st. 1. i 2. ovog clanka, prevodi se u pricuvni sastav. Redoviti studenti
(koji studiraju po sustavu godina za godinu) upucuju se na sluzenje
vojnog roka po svrsetku studija odnosno godinu dana nakon svrsetka studija
(apsolventski rok), a najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj
navrsavaju 27 godina. Za vrijeme rata ili izravne ratne opasnosti ministar
obrane moze odluciti da se na sluzenje vojnog roka mogu uputiti i novaci
iz stavka 4. ovog clanka.
Clanak 98.
Novaci koji imaju odgovarajucu skolsku spremu i udovoljavaju
drugim uvjetima propisanim za izbor pitomaca za skole pricuvnih casnika
mogu sluziti vojni rok u skoli za pricuvne casnike roda ako su ocijenjeni
sposobnima za vojnu sluzbu. U skoli pricuvnih casnika za struke mogu
se upucivati novaci koji su ocijenjeni ograniceno sposobnim za vojnu
sluzbu. Novake za pitomce skola za pricuvne casnike bira komisija koju
osniva ministar obrane na prijedlog organizacijskog odjela Ministarstva
u opcini u kojoj se vodi vojna evidencija novaka. Clanovi komisije su
civilne osobe i vojne osobe. Vojne osobe odredjuju se na prijedlog ovlastenog
vojnog tijela. Pri izboru novaka za pitomce skola za pricuvne casnike
obvezno se primijenjuje kriterij o razmjernoj nacionalnoj zastupljenosti
kandidata. Opunomocuje se ministar obrane da donese propise o uvjetima
i postupku za izbor novaka za pitomce skola za pricuvne casnike.
Clanak 99.
O upucivanju na sluzenje vojnog roka novaka koji stalno
zivi u inozemstvu, a izrazi zelju da sluzi vojni rok u Vojsci Federacije,
te novaka koji osim domicilnog drzavljanstva ima i strano drzavljanstvo,
a sluzio je vojni rok u inozemstvu, rjesava ministar obrane.
Clanak 100.
Na sluzenje vojnog roka ne upucuje se:
- novak koji je pravomocno osudjen na kaznu maloljetnickog zatvora ili
bezuvjetno na kaznu zatvora zbog krivicnog djela dok kaznu ne izdrzi
ili ne bude pusten na uvjetni otpust;
- novak prema kojemu je primijenjena zavodska odgojna mjera ili mjera
sigurnosti obveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj
ustanovi
- dok traje mjera koja je primijenjena;
- novak protiv kojega je pokrenut krivicni postupak zbog krivicnog djela
koje se goni po sluzbenoj duznosti
- dok postupak ne bude pravomocno okoncan. Novak koji zbog razloga navedenih
u stavku 1. ovog clanka nije upucen na sluzenje vojnog roka upucuje
se na sluzenje, odnosno dosluzenje vojnog roka nakon izdrzane kazne,
poslije pustanja na uvjetni otpust, nakon obustave odgojne mjere ili
mjere sigurnosti, odnosno nakon pravomocno okoncanoga krivicnog postupka,
a najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navrsava 30 godina.
Osoba osudjena na kaznu maloljetnickog zatvora ili bezuvjetno na kaznu
zatvora zbog krivicnog djela moze, za vrijeme ratnog stanja ili u slucaju
neposredne ratne opasnosti, biti upucena na sluzenje vojnog roka ako
mu je izdrzavanje kazne odgodjeno.
Clanak 101.
Obveze sluzenja vojnog roka oslobadja se:
- osoba ocijenjena nesposobnom za vojnu sluzbu;
- osoba koja stekne drzavljanstvo prirodjenjem ili na temelju medjunarodnih
ugovora, ako je u zemlji ciji je bila gradjanin, odsluzila vojni rok,
odnosno ako je navrsila 27 godina;
- osoba koja je stekla karakteristike vojne osobe po propisima kojima
se uredjuje sluzba u Vojsci Federacije;
- osoba koja je svrsila skolu unutarnjih poslova;
- osoba sa svrsenim fakultetom obrane i svrsenim stazom u Vojsci Federacije
u trajanju i po programu sto ga propise ministar obrane.
Clanak 102.
Na zahtjev novaka sluzenje vojnog roka se odgadja:
- novaku - hranitelju obitelji, ako bi upucivanjem na sluzenje vojnog
roka njegova obitelj bila dovedena u tezak materijalni polozaj, dok
te okolnosti traju, a najkasnije do konca mjeseca studenoga kalendarske
godine u kojoj navrsava 27 godina;
- polovici odnosno vecem dijelu novaka ako je njihov broj neparan, koji
su clanovi jednog domacinstva, ako se jedan clan ili vise clanova tog
domacinstva upucuje ili se vec nalazi na sluzenju vojnog roka
- za vrijeme dok taj clan, odnosno druga polovica clanova toga domacinstva
ne odsluzi vojni rok ili ne bude zbog drugih razloga otpusten iz Vojske
Federacije, a najkasnije do konca mjeseca studenoga kalendarske godine
u kojoj navrsava 27 godina;
- ako bi zbog smrti ili teske bolesti u obitelji ili zbog elementarne
nepogode obitelj novaka bila dovedena u tezak polozaj njegovim upucivanjem
na sluzenje vojnog roka - za vrijeme dok ti razlozi postoje, a najdulje
za jednu godinu. Novaku iz stavka 1. alineja 1. i 2. ovog clanka sluzenje
vojnog roka odgadja se za iducu godinu ako zahtjev za odgodu, s potrebnim
dokazima, podnese ovlastenom tijelu u roku od osam dana od dana primitka
obavijesti ili poziva za upucivanje na sluzenje vojnog roka. Za vrijeme
rata ili izravne ratne opasnosti, novacima iz stavka 1. alineja 1, 2.
i 3. ovog clanka sluzenje vojnog roka moze se, iznimno, odgoditi za
sest mjeseci. Novak koji trazi odgodu sluzenja vojnog roka po odredbama
ovog clanka duzan je obavijestiti mjerodavno tijelo o nastaloj promjeni
zbog koje mu to pravo prestaje, u roku od osam dana od dana nastanka
takve promjene.
Clanak 103.
Sluzenje vojnog roka se, na zahtjev novaka, iznimno moze
odgoditi najvise za jednu godinu zbog opravdanih obiteljskih ili drugih
razloga, koje propise ministar obrane.
Clanak 104.
Sluzenje vojnog roka prekida se:
- vojniku koji bude ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu sluzbu;
- vojniku koji bude pravomocno osudjen na bezuvjetnu kaznu zatvora vise
od sest mjeseci ili na kaznu maloljetnickog zatvora - dok kaznu ne izdrzi
ili ne bude pusten na uvjetni otpust;
- vojniku protiv kojega je tijekom sluzenja vojnog roka pokrenut krivicni
postupak zbog krivicnog djela pocinjenog prije dolaska na sluzenje vojnog
roka, za koje se goni po sluzbenoj duznosti, ako je za to djelo predvidjena
kazna zatvora vise od tri godine.
Iznimno od odredbe alineje 2. stavka 1. ovog clanka sluzenje vojnog
roka ne prekida se vojniku koji je pravomocno osudjen na kaznu maloljetnickog
zatvora do dvije godine ili na bezuvjetnu kaznu zatvora do dvije godine,
kojemu do svrsetka sluzenja vojnog roka ne ostaje vise od polovice vojnog
roka.
Clanak 105.
Sluzenje vojnog roka prekida se na zahtjev vojnika zbog
smrti ili teske bolesti u obitelji ili zbog elementarne nepogode, ako
bi njegova obitelj bila dovedena u tezak polozaj zbog njegove odsutnosti
- za vrijeme dok postoje ti razlozi, a najdulje za jednu godinu. Vojniku
- sportasu moze se prekinuti sluzenje vojnog roka na zahtjev mjerodavnog
sportskog foruma Federacije, radi sudjelovanja u sastavu drzavne reprezentacije
na svjetskom ili europskom natjecanju ili na olimpijskim igrama. Osoba
kojoj je prekinuto sluzenje vojnog roka po odredbama stavka 2. ovog
clanka upucuje se na dosluzenje vojnog roka u toku kalendarske godine
u kojoj je zavrseno natjecanje, a najkasnije do konca kalendarske godine
u kojoj navrsava 27 godina. O prekidu sluzenja vojnog roka po odredbama
stavka 2. ovog clanka odlucuje ministar obrane.
Clanak 106.
Vojniku koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu
sluzbu sluzenje vojnog roka moze se prekinuti samo jedanput. Vojnik
kojemu bi i drugi put trebalo prekinuti sluzenje vojnog roka zbog privremene
nesposobnosti otpusta se iz vojske i prevodi se u pricuvni sastav bez
obzira koliko mu je vremena ostalo do kraja sluzenja vojnog roka. Takva
osoba podlijeze ponovnom lijecnickom pregledu radi ocjenjivanja sposobnosti
za vojnu sluzbu u pricuvnom sastavu.
Clanak 107.
Osoba kojoj je prekinuto sluzenje vojnog roka zbog razloga
navedenih u clanku 104. ili clanku 105. ovog zakona, a nije reguliralo
obvezu sluzenja vojnog roka u smislu odredaba clanka 108. ovog zakona,
ponovno postaje novak i podlijeze obvezama koje su ovim zakonom propisane
za novaka. Osoba kojoj je prekinuto sluzenje vojnog roka zbog razloga
navedenih u clanku 104. ovog zakona, upucuje se na dosluzenje vojnog
roka tijekom godine u kojoj je otpustena sa izdrzavanja kazne, odnosno
pustena na uvjetni otpust ili u kojoj je pravosnaz nom odlukom suda
okoncan krivicni postupak, a najkasnije do konca kalendarske godine
u kojoj navrsava 30 godina.
Clanak 108.
Osoba kojoj je prekinuto sluzenje vojnog roka po odredbama
ovog zakona uputit ce se na dosluzenje preostalog dijela vojnog roka
nakon prestanka razloga zbog kojeg joj je prekinuto sluzenje vojnog
roka, a najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navrsava 27 godina.
Clanak 109.
Vojnik koji je tijekom sluzenja vojnog roka ocijenjen
nesposobnim za vojnu sluzbu otpusta se iz Vojske Federacije. Ta osoba
moze biti pozvana na dosluzenje vojnog roka, odnosno prevedena u pricuvni
sastav uz uvjete propisane odredbama ovog zakona.
Clanak 110.
Vrijeme koje pitomac vojne skole provede u vojnoj skoli
u trajanju od dvije godine i vise, odnosno ako je na skolovanju proveo
vise od polovice skolovanja, racuna se u sluzenje vojnog roka. Pitomcu
vojne skole kojemu je po bilo kojoj osnovi prekinuto skolovanje ne racuna
se u sluzenje vojnog roka prva godina skolovanja u vojnoj skoli.
Clanak 111.
U sluzenje vojnog roka ne racuna se vrijeme koje vojnik
provede:
- na izdrzavanju stegovne mjere vojnickog pritvora, koji izrice ovlasteni
vojni zapovjednik prema propisima o vojnoj stegi, u ukupnom trajanju
duljem od 10 dana;
- na lijecenju i bolovanju zbog ozljede ili drugog onesposobljavanja
izazvanog u namjeri da izbjegne vojnu sluzbu ili da bude rasporedjen
na laksu duznost, ako je to utvrdjeno pravomocnom presudom suda;
- na samovoljnom udaljenju ili bijegu iz Vojske Federacije, koji su
neprekidno trajali preko 24 sata;
- u pritvoru koji je protiv njega odredjen u krivicnom postupku, ako
mu je to vrijeme pravomocnom presudom uracunato u kaznu zbog izvrsenja
krivicnog djela.
Clanak 112.
Osoba koja odsluzi vojni rok otpusta se iz Vojske Federacije
i postaje vojnik u pricuvi, odnosno uz uvjete propisane zakonom, pricuvni
starjesina. Vojnik koji zeli da redovno ili drugo odsustvo koristi na
kraju sluzenja vojnog roka otpusta se sa odsluzenja vojnog roka ranije
za broj dana odsustva koje mu pripada, odnosno koje mu je odobreno.
Clanak 113.
Opunomocuje se ministar obrane da donese propise: o vremenu
i nacinu upucivanja novaka na sluzenje vojnog roka, o odgodi i prekidu
sluzenja vojnog roka i o otpustanju vojnika iz Vojske Federacije.
5. Vojna obuka zena
Clanak 114.
Vojna obuka zena se organizira i provodi u postrojbama
i ustanovama Vojske Federacije koje odredi ministar obrane. Aktom iz
clanka 68. ovog zakona, kojim se odlucuje o potrebi vojne obuke zena,
odredjuje se vrijeme trajanja obuke, koje ne moze biti dulje od 45 dana.
Na dragovoljnu vojnu obuku, u smislu stavka 1. ovog clanka, mogu se
prijaviti zene u kalendarskoj godini u kojoj navrsavaju 19 godina zivota,
pa do konca kalendarske godine u kojoj navrsavaju 27 godina zivota.
Na vojnu obuku se ne moze primiti trudnica i zena koja ima dijete mladje
od sedam godina.
Clanak 115.
Vojna obuka zena se planira i organizira sukladno potrebama
popune Vojske Federacije i mogucnostima za izvodjenje ove obuke. Na
zene koje pridju vojnim jedinicama, odnosno ustanovama poradi vojne
obuke primjenjivat ce se odredbe ovog zakona koje se odnose na vojnike.
Zena koja je pocela vojnu obuku oslobodja se od obuke zbog bolesti ili
drugoga opravdanog razloga.
Clanak 116.
Opunomocuje se ministar obrane da donese propise: o planiranju
i organiziranju vojne obuke zena, o upucivanju zena na vojnu obuku,
te o drugim pitanjima znacajnim za neposredno organiziranje i provedbu
ove obuke.
6. Obveza sluzenja u pricuvnom sastavu
Clanak 117.
Obvezi sluzenja u pricuvnom sastavu Vojske Federacije
podlijez u vojni obveznici:
- koji su odsluzili vojni rok;
- koji su, po odredbama ovog zakona, regulirali obvezu sluzenja vojnog
roka na drugi nacin;
- zene - vojni obveznici koje imaju spremu za obavljanje odredjenih
strucnih i tehnickih sluzbi u Vojsci Federacije i zene vojni obveznici
koje su u miru obucene za ratne duznosti u Vojsci Federacije.
Clanak 118.
Obveza sluzenja u pricuvnom sastavu za muskarce nastaje
od dana otpustanja sa sluzenja vojnog roka, odnosno od dana kada je
obveza sluzenja vojnog roka regulirana na drugi nacin i traje do konca
kalendarske godine u kojoj vojni obveznik
- muskarac navrsava 60 godina. Obveza sluzenja u pricuvnom sastavu za
zene iz clanka 117. ovog zakona nastaje pocetkom kalendarske godine
u kojoj navrsavaju 19 godina i traje do konca kalendarske godine u kojoj
navrsavaju 50 godina. U slucaju izravne ratne opasnosti i za vrijeme
ratnog stanja duznosnici iz clanka 22. mogu produljiti trajanje obveze
sluzenja u pricuvnom sastavu za pricuvne starjesine i po isteku godina
propisanih odredbama st. 1. i 2. ovog clanka.
Clanak 119.
Obveza sluzenja u pricuvnom sastavu oruzanih snaga izvrsava
se sudjelovanjem obveznika na vojnim vjezbama i drugim oblicima vojne
obuke i izvrsavanjem drugih duznosti propisanih ovim zakonom, a u ratu
ili u slucaju izravne ratne opasnosti, odnosno izvanrednih okolnosti
- dolaskom u oruzane snage i izvrsavanjem odredjenih vojnih duznosti.
Vojne vjezbe, tecajevi i drugi oblici vojne izobrazbe koji se smatraju
vojnom vjezbom (u nastavku teksta: vojne vjezbe) mogu ukupno trajati:
za vojnike - do 6 mjeseci,
za pricuvne casnike i docasnike i vojne sluzbenike - do 12 mjeseci i
za sve zene vojne obveznike - do 6 mjeseci.
Pricuvni vojnik, pricuvni docasnik i pricuvni casnik ce normalno ispunjavati
svoju obvezu u pricuvnoj strukturi iz komponenti u kojima su odsluzili
svoju vojnu obvezu, ako isti ne odluce drugacije. Ministar obrane Federacije
i zamjenik ministra obrane, radeci zdruzeno, imaju posljednju rijec
u usmjeravanju osoba u pricuvnom sastavu u pitanjima koja uticu na sigurnost
Federacije. U ratu ili u slucaju izravne ratne opasnosti odnosno izvanrednih
okolnosti, vojni obveznik koji je prisao oruzanim snagama ostaje na
sluzbi u oruzanim snagama do donosenja odluke o prestanku ratnog stanja,
izravne ratne opasnosti, odnosno izvanrednih okolnosti koje su nastupile
za Federaciju.
Clanak 120.
Vojne vjezbe se, u pravilu, organiziraju i izvode u vojnim
postrojbama odnosno ustanovama. Vojne vjezbe koje traju do 48 sati organiziraju
se i izvode, u pravilu, izvan radnog vremena, u vrijeme dnevnog ili
tjednog odmora osoba u pricuvnom sastavu. Vjezbe osoba u pricuvnom sastavu
koje imaju ratni raspored izvan oruzanih snaga smatraju se vojnim vjezbama
u smislu odredaba ovog zakona, ako te osobe sudjeluju u vjezbama na
duznostima na kojima imaju ratni raspored i po pozivu mjerodavnog tijela
.
Clanak 121.
Osobe u pricuvnom sastavu
- muskarci mogu biti pozvani na vojne vjezbe do navrsenih 60 godina,
a zene do navrsenih 50 godina. Iznimno od odredaba stavka 1. ovog clanka,
na vojnu se vjezbu nece pozivati trudnice, vojni obveznik ciji je bracni
drug pozvan na vojnu vjezbu ili koji nema bracnog druga
- ako ima dijete mladje od 15 godina, a ni zena koja ima dijete mladje
od deset godina, bez obzira da li joj je bracni drug pozvan na vojnu
vjezbu. Osoba u pricuvnom sastavu moze biti pozvana na vojnu vjezbu
najvise do dva mjeseca tijekom jedne godine. Iznimno od odredbe stavka
3. ovog clanka, u oruzane snage nece se pozivati trudnice, vojni obveznik
ciji je bracni drug pozvan u oruzane snage ili nema bracnog druga
- ako ima dijete mladje od 10 godina dok se ne osigura njega i cuvanje
djece na drugi nacin i ako nema drugih clanova u obitelji-domacinstvu
koji bi preuzeli brigu o cuvanju i odgoju djece.
Clanak 122.
Osobi u pricuvnom sastavu, na njezin zahtjev, vojna se
vjezba odgadja zbog slijedecih razloga:
- ako je bolesna - do iduceg pozivanja nakon ozdravljenja;
- ako se iz njezina domacinstva u isto vrijeme pozivaju na vojnu vjezbu
dva ili vise clanova ili se neki od njih vec nalazi na vojnoj vjezbi
ili na sluzenju vojnog roka - dok se jedan clan odnosno druga polovica
clanova domacinstva ne vrati s vojne vjezbe odnosno sa sluzenja vojnog
roka;
- ako u vrijeme vojne vjezbe polaze ispite u srednjim i visim skolama
odnosno fakultetima - dok takav razlog postoji;
- ako bi zbog smrti ili teske bolesti u domacinstvu, odnosno zbog elementarne
nepogode domacinstvo bilo dovedeno u tezak polozaj njezinim odlaskom
na vojnu vjezbu - dok takvo stanje u domacinstvu traje, a najdulje sest
mjeseci;
- ako u mjestu u kojem boravi dodje do pojave zarazne bolesti dok zarazna
bolest traje. Vojna vjezba se moze, izuzetno, odgoditi zbog neodgodivih
potreba sluzbe, ako to zatraze mjerodavna tijela opcine, kantona ili
tijelo Federacije, ovlastena tijela poduzeca ili druge pravne osobe
kod koje je osoba u pricuvnom sastavu zaposlena - dok takva potreba
postoji, a najdulje jednu godinu. Vojna vjezba koja traje dulje od tri
dana moze se poljoprivredniku i drugoj osobi koja samostalno obavlja
privrednu djelatnost iznimno odgoditi zbog neodgodivih poslova, ako
u njihovom domacinstvu odnosno u privatnoj radnji nema drugog clana
sposobnog za obavljanje potrebnih poslova - najdulje tri mjeseca. Odredbe
st. 2. i 3. ovog clanka primjenjuju se za vrijeme rata ili izravne ratne
opasnosti, u slucaju da se popuna Vojske Federacije moze izvrsiti drugim
vojnim obveznicima, s tim da se osobi u pricuvnom sastavu iz razloga
navedenih u stavku 2. ovog clanka sluzba u Vojsci Federacije moze odgoditi
do 90 dana, a iz razloga stavka 3. ovog clanka sluzba u Vojsci Federacije
moze se odgoditi do 45 dana. Zbog potrebe skolovanja strucnog kadra,
Vlada Federacije moze donijeti odluku da se redovitim studentima na
odredjenim visim skolama i fakultetima, u zemlji i inozemstvu odgodi
sluzba u Vojsci Federacije za vrijeme ratnog stanja, do svrsetka studija,
pod uvjetom da student redovito polaze ispite. Zahtjev za odgodu vojne
vjezbe podnosi se ovlastenom organizacijskom odjelu Ministarstva obrane
u opcini u roku od osam dana od dana prijema poziva za vojnu vjezbu,
a ako se odgoda trazi zbog razloga navedenih u alinejama 1, 4. i 5.
stavka 1. ovog clanka zahtjev se moze podnijeti i kad nastane razlog
zbog kojeg se trazi odgoda vojne vjezbe.
Clanak 123.
Na osobe u pricuvnom sastavu koje su prisle u Vojsku Federacije,
za vrijeme rata ili izravne ratne opasnosti, primijenjuju se odredbe
cl. 104. i 105. ovog zakona, s tim da se osobi u pricuvnom sastavu sluzba
u Vojsci Federacije moze prekinuti iz ovih razloga:
- ako se iz njezina domacinstva u isto vrijeme vec nalaze tri ili vise
clanova ili su neki od njih vec izgubili zivot ili tesko ranjeni te
su usljed zadobijene povrede, ozljede ili rane, zbog trajne nesposobnosti
za vojnu sluzbu otpusteni iz Vojske Federacije;
- redovitim studentima visih skola i fakulteta za koje je odlukom Vlade
Federacije zbog nuznosti skolovanja strucnog kadra, omogucen studij
do svrsetka skolovanja;
- zbog obavljanja neodloznh poljoprivrednih radova ili druge privredne
djelatnosti, ako u njezinom domacinstvu nema drugog clana sposobnog
za obavljanje ovih poslova najdulje do 45 dana;
- zbog neodgodivih potreba sluzbe, ako to zatrazi tijelo Federacije,
kantona i opcine, ovlasteno tijelo poduzeca ili druge pravne osobe,
dok takva potreba postoji - a najdulje do 90 dana. Osobi u pricuvnom
sastavu kojoj bi iz razloga navedenih u stavku 1. ovog clanka trebalo
izvrsiti prekid sluzbe u Vojsci Federacije dulje od 90 dana, ovlasteno
tijelo koje vodi vojnu evidenciju vojnih obveznika, moze odluciti da
promijeni ratni raspored, ukoliko se ne radi o osobi posebne vojnoevidencijske
specijalnosti - ili osobi na zapovjednoj duznosti.
Clanak 124.
Osobama u pricuvnom sastavu, prema potrebama popune oruzanih
snaga, odredjuje se i priopcava ratni raspored u vojnim postrojbama
odnosno ustanovama. Podaci o ratnom rasporedu vojna su tajna. Osobi
u pricuvnom sastavu kojoj je odredjen ratni raspored moze se dati osobna
vojna oprema prema duznosti na koju je rasporedjena. Osoba kojoj se,
u smislu odredaba stavka 3. ovog clanka, daje osobna vojna oprema duzna
je tu opremu primiti, cuvati i odrzavati, a kad je to odredjeno pozivom
ovlastenog tijela - nositi je uza se i na zahtjev vratiti je u ispravnom
stanju.
Clanak 125.
Osoba u pricuvnom sastavu kod koje je nastala promjena
zdravstvenog stanja koja utjece na njezinu sposobnost za vojnu sluzbu
moze, na svoj zahtjev ili po pozivu ovlastenog tijela, biti upucena
na lijecnicki pregled radi ocjene sposobnosti za vojnu sluzbu. Ocjenu
sposobnosti za vojnu sluzbu iz stavka 1. ovog clanka daje komisija za
novacenje sukladno odredbama ovog zakona o ocjenjivanju zdravstvene
sposobnosti novaka za vojnu sluzbu.
Clanak 126.
Opunomocuje se ministar obrane da donese propise: o pozivanju
osoba u pricuvnom sastavu na vojne vjezbe i odgodi vojne vjezbe; o odgodi
sluzbe u Vojsci Federacije za vrijeme rata i o prekidu sluzbe u Vojsci
Federacije za vrijeme rata; o organiziranju strucne obuke osoba u pricuvnom
sastavu; o nacinu odredjivanja, promjene i ukidanja ratnog rasporeda
vojnim obveznicima; o izdavanju vojnim obveznicima osobne vojne opreme
i o cuvanju, odrzavanju i vracanju te opreme.
7. Obveza vojnih obveznika u svezi putovanja i boravka
u inozemstvu
Clanak 127.
Novak koji namjerava putovati u inozemstvo na privremeni
ili stalni boravak duzan je pribaviti odobrenje Ministarstva obrane.
Odobrenje za putovanje u inozemstvo i privremeni boravak u inozemstvu
moze se izdati novaku ako u inozemstvo putuje:
- radi lijecenja - dok lijecenje traje, a najdulje dvije godine;
- radi sudjelovanja u djackim ekskurzijama, koristenja godis njeg odmora,
turistickog putovanja i slicno - do 40 dana;
- radi obavljanja sluzbenog posla, sudjelovanja na sportskim natjecanjima
ili kulturno-umjetnickim manifestacijama, uredjivanja imovinsko pravnih,
obiteljskih i slicnih odnosa u inozemstvu, ili u slucaju teske bolesti
ili smrti clana uze obitelji u inozemstvu - do 60 dana;
- radi izvrsavanja obveza iz radnog odnosa na brodu ili zrakoplovu Federacije
koji prometuju na medjunarodnim linijama - do dvije godine;
- radi odlaska u inozemstvo s roditeljima ili bracnim drugom, koji u
inozemstvo odlazi sluzbeno ili na rad, ako njegovo upucivanje na sluzenje
vojnog roka nije predvidjeno u roku od jedne godine od dana podnosenja
zahtjeva za odobrenje - do cetiri godine;
- radi obavljanja privatnih ili sluzbenih poslova, ako je na novacenju
ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu sluzbu -do proteka vremena
za koje je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu sluzbu. Novaku
se ne moze odobriti putovanje u inozemstvo i privremeni boravak u inozemstvu
s rokom koji bi trajao dulje od konca mjeseca lipnja godine u kojoj
novak navrsava 27 godina. Odobrenje za putovanje na stalni boravak u
inozemstvo izdat ce se novaku koji odlazi u inozemstvo da tamo stalno
boravi. Novaku koji boravi u inozemstvu moze se izdati odobrenje za
privremeni ili stalni boravak u inozemstvu odnosno za produljenje boravka
u inozemstvu uz uvjete propisane u st. 2. i 4. ovog clanka, zbog drugih
opravdanih razloga (zaposlenje, skolovanje, lijecenje, rjesavanje neodgodivih
obiteljskih potreba i drugi slicni razlozi) ako bi novak ili clanovi
njegove obitelji zbog uskracivanja odobrenja bili dovedeni u tezak materijalni
ili drugi nepovoljan polozaj. Novaku iz st. 2, 4. i 5. ovog clanka,
nece se izdati odobrenje za putovanje u inozemstvo ako postoji neka
od smetnji propisanih u clanku 129. ovog zakona. Odredbe st. 2, 4. i
5. ovog clanka, ne primijenjuju se za vrijeme ratnog stanja s tim sto
se novaku moze odobriti putovanje u inozemstvo ukoliko je oglasen privremeno
nesposobnim za vojnu sluzbu dok privremena nesposobnost traje, a najdulje
do jedne godine ili u slucaju teske bolesti ili smrti clana uze obitelji
u inozemstvu do 30 dana.
Clanak 128.
Za boravak odnosno za produljenje boravka u inozemstvu
po odredbi clanka 127. stavak 5. ovog zakona, novaku koji boravi u inozemstvu
odobrenje izdaje diplomatsko, odnosno konzularno predstavnistvo Bosne
i Hercegovine (u nastavku teksta: diplomatsko predstavnistvo) kod kojega
se vodi u vojnoj evidenciji, ukoliko takvo diplomatsko predstavnistvo
postoji. Odobrenje za boravak u inozemstvu odnosno za produljenje boravka
u inozemstvu s rokom vazenja duljim od konca kalendarske godine u kojoj
novak navrsava 27 godina diplomatsko predstavnistvo moze dati samo uz
prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva obrane. Do uspostave diplomatskih
predstavnistava odobrenje iz stavka 2. ovog clanka davat ce Ministarstvo
obrane. Diplomatsko predstavnistvo duzno je odmah po izdavanju odobrenja
iz stavka 1. ovog clanka, obavijestiti organizacijski odjel Ministarstva
obrane u opcini o svakom novaku kojem je izdalo odobrenje za boravak
odnosno za produljenje boravka u inozemstvu i o vremenu za koje mu je
taj boravak odobren odnosno produljen. Za novaka koji nema prebivaliste
u Federaciji ova se obavijest dostavlja Ministarstvu obrane.
Clanak 129.
Osoba u pricuvnom sastavu ne moze putovati u inozemstvo
i privremeno ili stalno boraviti u inozemstvu, ako postoji neka od ovih
smetnji:
- ako joj je dostavljen poziv za vojnu vjezbu;
- ako je protiv nje pokrenut krivicni postupak zbog krivicnog djela
neodazivanja pozivu i izbjegavanja vojne sluzbe ili zbog krivicnog djela
izbjegavanja vojne sluzbe onesposobljenjem ili obmanom. Ako postoji
neki od razloga iz stavka 1. ovog clanka, smatrat ce se, u smislu propisa
kojim je uredjeno izdavanje putnih isprava gradjanima Federacije, da
interesi obrane Federacije zahtijevaju da se osobi u pricuvnom sastavu
putna isprava ne izda, odnosno rok vazenja putne isprave ne produlji
ili viza ne izda, odnosno da se putna isprava oduzme ili viza ponisti,
dok postoje ti razlozi.
Clanak 130.
Novak i osoba u pricuvnom sastavu koji su otputovali u
inozemstvo na stalni ili privremeni boravak dulji od jedne godine duzni
su se prijaviti diplomatskom predstavnistvu i poradi uvodjenja u vojnu
evidenciju u roku odredjenom propisima o putnim ispravama drzavljana.
Novak koji stalno ili privremeno boravi u inozemstvu u kalendarskoj
godini u kojoj navrsava 17 godina duzan je u toj kalendarskoj godini
prijaviti se diplomatskom predstavnistvu radi uvodjenja u vojnu evidenciju.
Diplomatsko predstavnistvo je duzno u roku od dva mjeseca od dana uvodjenja
novaka i osoba u pricuvnom sastavu u vojnu evidenciju iz stavka 2. ovog
clanka, o tome izvijestiti ovlasteni organizacijski odjel Ministarstva
obrane u opcini. Za novaka koji nema prebivaliste u Federaciji ova se
obavijest dostavlja Ministarstvu obrane.
Clanak 131.
Novak i osoba u pricuvnom sastavu koji privremeno borave
u inozemstvu duzni su vratiti se u Federaciju do proteka roka za koji
im je odobren privremeni boravak i u roku od osam dana od dana dolaska
prijaviti se mjerodavnom tijelu.
Clanak 132.
Novak koji se s odobrenoga privremenog boravka u inozemstvu
vrati u zemlju, upucuje se na sluzenje vojnog roka ako je na novacenju
ocijenjen sposobnim ili ograniceno sposobnim za vojnu sluzbu. Novak
koji se s odobrenoga stalnog boravka u inozemstvu vrati u zemlju na
boravak dulji od jedne godine, upucuje se na sluzenje vojnog roka pod
uvjetima iz stavka 1. ovog clanka. Iznimno od odredaba stavka 2. ovog
clanka, novak koji se s odobrenog stalnog boravka u inozemstvu vrati
na boravak u Federaciju poradi skolovanja, ne upucuje se na sluzenje
vojnog roka dok mu skolovanje traje. Novak koji osim domicilnog drzavljanstva
ima i strano drzavljanstvo, a boravi u inozemstvu, upucuje se na sluzenje
vojnog roka uz uvjete iz st. 2. i 3. ovog clanka.
Clanak 133.
Putovanje u inozemstvo i boravak vojnika i osoba u pricuvnom
sastavu, dok su na sluzbi u Vojsci Federacije, uredjuje se propisima
kojima je uredjena sluzba u Vojsci Federacije. Osoba u pricuvnom sastavu
ne moze pristupiti u sluzbu stranih oruzanih snaga ili zasnivati bilo
kakav odnos s tim snagama bez prethodnog odobrenja Ministarstva obrane.
Uvjete i postupak izdavanja odobrenja za putovanje i boravak u inozemstvu
vojnih obveznika za vrijeme ratnog stanja uredjuje se propisom ministra
obrane.
8. Pozivanje i evidencija vojnih obveznika
Clanak 134.
Vojni obveznik kojega mjerodavni organizacijski odjel
Ministarstva obrane pozove u svezi vrsenja vojne obveze duzan se javiti
odredjenom tijelu u mjestu i u vrijeme koji su oznaceni u pojedinacnom
ili opcem pozivu i da sa sobom ponese stvari i isprave koje su odredjene
u pozivu. Pojedinacni poziv, osim poziva za mobilizaciju ili za probnu
mobilizaciju, dostavlja se vojnom obvezniku najkasnije 30 dana prije
dana odredjenoga za pocetak obveze poradi koje je pozvan. Ako se vojni
obveznik ne odazove pozivu i ne opravda izostanak, organizacijski odjel
Ministarstva obrane koji ga je pozvao moze izdati nalog za njegovo prisilno
privodjenje. Nalog za prisilno privodjenje izvrsava ovlasteno tijelo
unutarnjih poslova.
Clanak 135.
Tijela i organizacije Federacije, poduzeca i druge pravne
osobe, kao i privatni poduzetnici, kod kojih je zaposlen vojni obveznik
koji izbjegava vrsenje vojne obveze, duzni su to odmah prijaviti mjerodavnom
tijelu.
Clanak 136.
Osoba koja bude pozvana u svezi vrsenja vojne obveze ima
pravo na nadoknadu troskova za prijevoz sredstvima javnog prometa, smjestaj
i prehranu. Uvjeti za isplacivanje nadoknade iz stavka 1. ovog clanka,
osobama pozvanima u svezi vrsenja vojne obveze u Vojsci Federacije i
visina te nadoknade odredjuju se propisom ministra obrane.
Clanak 137.
Novaku i osobi u pricuvnom sastavu koji su u radnom odnosu,
a pozvani su u svezi vrsenja vojne obveze, za vrijeme vrsenja te obveze
pripada nadoknada u visini place sto bi je ostvario da nije pozvan na
vojnu sluzbu. Novaku i osobi u pricuvnom sastavu, koji su obrtnici ili
vrse drugu profesionalnu djelatnost (odvjetnici, prevoditelji, glazbenici
i dr.), za vrijeme vrsenja vojne obveze pripada novcana nadoknada u
visini osnovice koja sluzi za obracun i uplatu doprinosa za mirovinsko
i invalidsko osiguranje, uvecane za iznos propisanih obveza sto ih te
osobe placaju za vrijeme vrsenja vojne obveze. Novaku i osobi u pricuvnom
sastavu koji ostvaruju pravo na mirovinu ili primaju novcanu nadoknadu
zbog privremene nezaposlenosti pripada mirovina, odnosno novcana nadoknada
i za vrijeme vrsenja vojne obveze. Novaku i osobi u pricuvnom sastavu,
kojima ne pripada nadoknada po odredbama st. 1, 2. i 3. ovog clanka,
za vrijeme vrsenja vojne obveze pripada novcana nadoknada u iznosu sto
ga propise Vlada Federacije. Novaku i osobi u pricuvnom sastavu iz st.
1. i 3. ovog clanka, kojima je nadoknada place, mirovina ili novcana
nadoknada zbog privremene nezaposlenosti manja od nadoknade iz stavka
4. ovog clanka, pripada i razlika izmedju primanja na koja imaju pravo
i nadoknade iz stavka 4. ovog clanka. Osobi u pricuvnom sastavu za vrijeme
vojne sluzbe pripada placa prema cinu koji ima i polozaju na kojem se
nalazi, ako je to za njega povoljnije. Nadoknade predvidjene odredbama
ovog clanka, isplacuju se osobama pozvanima poradi vrsenja vojne obveze
u Vojsci Federacije na teret Ministarstva obrane. Nadoknade predvidjene
odredbama ovog clanka, ne pripadaju osobi u pricuvnom sastavu pozvanoj
na vojnu vjezbu koja traje do 48 sati. Za to vrijeme pripada joj besplatna
hrana i smjestaj, ako vojna vjezba traje dulje od osam sati. Poslodavci
su duzni osobi iz stavka 8. ovoga clanka, omoguciti da ostvari neumanjenu
placu i drugu zaradu (preraspodjelom radnog vremena ili na drugi nacin).
Osoba u pricuvnom sastavu ne moze biti pozvana na vojnu vjezbu koja
se izvodi uz uvjete iz stavka 8. ovog clanka, vise od 24 sata tijekom
jedne godine, odnosno 48 sati tijekom dvije godine.
Clanak 138.
O vojnim obveznicima vodi se vojna evidencija. Vojnu evidenciju
svih vojnih obveznika vodi organizacijski odjel Ministarstva obrane
u opcini. Vojnu evidenciju pricuvnih casnika vode organizacijski odjeli
Ministarstva obrane i Ministarstvo obrane u sjedistu. Vojnu evidenciju
profesionalnog sastava vodi Ministarstvo obrane u sjedistu. Vojni se
obveznici vode u vojnoj evidenciji prema prebivalis tu, a vojni obveznici
koji su u radnom odnosu na neodredjeno vrijeme na podrucju druge opcine
na kojoj nemaju prebivaliste -prema mjestu rada, ako su u tom mjestu
prijavili boravak. Vojnu evidenciju vojnih obveznika koji borave u inozemstvu
dulje od jedne godine vode i mjerodavna diplomatska predstavnis tva.
Vojni se obveznici uvode u vojnu evidenciju na pocetku godine u kojoj
nastaje obveza novacenja. Zene - vojni obveznici rasporedjene u pricuvni
sastav Vojske Federacije i zene koje su se dragovoljno prijavile za
vojnu obuku vode se u vojnoj evidenciji prema propisima koje donosi
ministar obrane.
Clanak 139.
Vojnim obveznicima koji se vode u vojnoj evidenciji izdaje
se vojna knjizica. Vojna knjizica je osobna javna isprava kojom vojni
obveznik dokazuje izvrsenje vojne obveze i svoj identitet dok je na
vojnoj sluzbi. Vojnu knjizicu izdaje ovlasteni organizacijski odjel
Ministarstva obrane u opcini, kod kojeg se vojni obveznik vodi u vojnoj
evidenciji. Iznimno od odredbe stavka 3. ovog clanka, vojnu knjizicu
izdaje:
- vojna skola - pitomcima kojima ranije nije izdana vojna knjizica i
pitomcima koji izgube vojnu knjizicu ili na drugi nacin ostanu bez nje;
- postrojba odnosno ustanova Vojske Federacije osobama kojima prestane
aktivna vojna sluzba i vojnicima koji izgube vojnu knjizicu ili na drugi
nacin ostanu bez nje. Tijela iz alineja 1. i 2. stavka 4. ovog clanka,
duzna su organizacijskom odjelu Ministarstva obrane u opcini dostaviti
podatke o izdanim vojnim knjizicama. Vojni obveznici su duzni cuvati
vojnu knjizicu. Ako je u vojnu knjizicu upisan ratni raspored, ona predstavlja
vojnu tajnu. Zabranjeno je iznositi vojnu knjizicu iz Federacije. Vojni
obveznik koji putuje u inozemstvo na boravak dulji od jedne godine duzan
je prije polaska u inozemstvo svoju vojnu knjizicu predati organizacijskom
odjelu ministarstva obrane u opcini kod kojeg se vodi u vojnoj evidenciji.
Clanak 140.
Novak i osoba u pricuvnom sastavu duzni su u roku od osam
dana od dana nastale promjene tijelu kod kojeg se vode u vojnoj evidenciji
prijaviti: vidljivu promjenu zdravstvenog stanja znacajnu za sposobnost
za vojnu sluzbu; stjecanje skolskih i strucnih kvalifikacija; zasnivanje
i prestanak radnog odnosa; vrstu i mjesto obavljanja samostalne djelatnosti,
odnosno druge profesionalne djelatnosti; promjenu stana (novu adresu);
promjenu prebivalista; povratak sa sluzenja vojnog roka i gubljenje
vojne knjizice. Zene - vojni obveznici koje se vode u vojnoj evidenciji,
osim promjena iz stavka 1. ovog clanka, duzne su prijaviti i promjene
u obiteljskom zivotu koje utjecu na vrsenje vojne obveze (udaja, trudnoca,
rodjenje djeteta, rastava braka, smrt u obitelji).
Clanak 141.
O promjenama kod vojnog obveznika do kojih je doslo odlukom
drugog mjerodavnog tijela, to je tijelo duzno, u roku od 15 dana od
dana nastale promjene, obavijestiti mjerodavni organizacijski odjel
Ministarstva obrane u opcini, kod kojeg se vojni obveznik vodi u vojnoj
evidenciji, i to:
- o promjeni osobnog imena i o prestanku drzavljanstva -tijelo koje
je o tome donijelo pravomocnu odluku;
- o pokretanju, obustavi ili prekidu krivicnog postupka zbog krivicnog
djela za koje se goni po sluzbenoj duznosti, o pravomoc noj osudi zbog
krivicnog djela na kaznu maloljetnickog zatvora ili na bezuvjetnu kaznu
zatvora, o pravomocno izrecenoj zavodskoj odgojnoj mjeri ili mjerama
sigurnosti obveznoga psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj
organizaciji i obveznog lijecenja alkoholicara i narkomana u zdravstvenoj
ili drugoj specijaliziranoj organizaciji, te o upucivanju na izdrzavanje
kazne maloljetnickog zatvora ili zatvora - mjerodavni sud;
- o otpustanju sa izdrzavanja kazne zatvora ili maloljetnickog zatvora
- tijelo odnosno ustanova koja je vojnog obveznika otpustila s izdrzavanja
kazne. O smrti ili proglasenju nestalim vojnog obveznika obavijest,
u smislu stavka 1. ovog clanka, duzan je dostaviti maticar koji je o
tome unio podatak u maticnu knjigu umrlih.
Clanak 142.
Ovlascuje se ministar obrane da donese propise: o pozivanju
vojnih obveznika poradi vrsenja vojne obveze; o nacinu na koji ce se
isplacivati nadoknade vojnim obveznicima pozvanim poradi vrsenja vojne
obveze u Vojsci Federcije i o vodjenju vojne evidencije vojnih obveznika.
9. Postupak
Clanak 143.
Rjesenje u svezi s izvrsenjem vojne obveze donosi mjerodavni
organizacijski odjel Ministarstva obrane u opcini, ako ovim zakonom
nije drukcije odredjeno. Po zalbi na rjesenje iz stavka 1. ovog clanka,
rjesava Ministarstvo obrane. Rjesenje u svezi s reguliranjem obveze
sluzenja vojnog roka vojnika donosi mjerodavni starjesina postrojbe
Vojske Federacije, u kojoj se vojnik nalazi na sluzenju vojnog roka.
Zalba protiv rjesenja koje je doneseno u svezi s izvrsenjem vojne obveze
ne zadrzava izvrsenje tog rjesenja. Po zalbi protiv odluke Komisije
za novacenje rjesava Ministarstvo obrane. Po zalbi protiv odluke diplomatskog
predstavnistva u svezi s izvrsavanjem vojne obveze vojnog obveznika
na privremenom ili stalnom boravku u inozemstvu rjesava Ministarstvo
obrane. Protiv rjesenja donijetog po zalbi iz stavka 5. ovog clanka,
ne moze se voditi upravni spor.
Clanak 144.
U upravnom postupku koji se vodi u svezi s izvrsenjem
vojne obveze ili slucajevima koji se odnose na vojnu obvezu takse se
ne mogu uvoditi niti naplacivati za rjesenja, i druge odluke, potvrde
i druge akte, zahtjeve, zalbe i druge podneske, kao i druge priloge
uz te akte, odnosno podneske.
VI - OBRAMBENI POSTUPCI
1. Pripravnost
Clanak 145.
Sukladno utvrdjenim postupcima za pripravnost, osigurava
se postupanje za organizirani prijelaz Vojske Federacije, tijela Federacije,
kantona, opcina i pravnih osoba u stanje spremnosti za izvodjenje obrambenih
zadaca u izvanrednim okolnostima ili u slucaju izravne ratne opasnosti,
odnosno za djelovanje u ratnim uvjetima. Zapovijed za provedbu propisanih
postupaka za stavljanje u pripravnost odredjuju sukladno svojoj organizaciji,
tijela Feder acije i pravne osobe koje po odredbama ovog zakona donose
planove obrane, sukladno zapovijedi duznosnika iz clanka 22.
Clanak 146.
Ministarstvo obrane odredjuje zadace koje se moraju uraditi
pri provodjenju pojedinih mjera pripravnosti. Zadace iz stavka 1. ovog
clanka, kao i mjere pripravnosti obvezna je provesti Vojska Federacija,
tijela Federacije, kantona i opcina i pravne osobe na nacin, po postupku
i u roku odredjenom za njihovu provedbu. Vojska Federacije, tijela Federacije,
kantona i opcina i pravne osobe iz stavka 2. ovoga clanka obvezni su
u svojim planovima odrediti aktivnosti i izvrsitelje za izvodjenje pojedinih
zadaca iz mjera pripravnosti, s obzirom na prirodu svoje djelatnosti,
ovlastenja i druge okolnosti, pri cemu ne smiju planirati zadace koje
bi nadmasivale namjenu i obujam pojedinacnog postupka.
2. Mobilizacija
Clanak 147.
Mobilizacija obuhvaca postupke, zadace i aktivnosti koje
provodi Vojska Federacije, tijela Federacije, kantona i opcina i pravne
osobe, sukladno svojim planovima kojima se osigurava organizirani prijelaz
iz mirnodopske na ratnu organizaciju. Mobilizaciju planiraju, kao dio
svojih obrambenih priprema, Vojska Federacije, tijela Federacije, kantona,
opcina i pravne osobe koje su od posebnog znacaja za obranu. Druge pravne
osobe planiraju mobilizaciju samo za obnasanje onih zadaca koje su duzni
obnasati u slucaju rata ili izravne ratne opasnosti, odnosno izvanrednih
okolnosti, po odluci ovlastenog tijela Federacije. Odgovorne osobe za
provedbu mobilizacije su:
- u poduzecima i drugim pravnim osobama - ravnatelji,
- u Vojsci Federacije - zapovjednici koje odrede duznosnici iz clanka
22,
- u civilnoj zastiti - zapovjednici odredjeni ovim zakonom, ili drugim
propisom,
- u sluzbi motrenja i obavjescivanja - nacelnici centra za obavjescivanje,
- u tijelima Federacije, kantona i opcina - ovlasteni voditelji tih
tijela .
Clanak 148.
Tijela Federacije, kantona i opcina i pravne osobe koje
planiraju mobilizaciju, izradjuju svoje mobilizacijske planove na temelju
mobilizacijske procjene, koja je sastavni dio procjene vojno -politickih,
ekonomskih i drugih uvjeta u slucaju napadaja na Federaciju i na temelju
odluke o nacinu pripremanja i izvodjenja mobilizacije, koju donosi Vlada
Federacije.
Clanak 149.
Organizaciju i nacin prijema, prenosenja i provedbe zapovijedi
za mobilizaciju i provedbu postupaka tijekom mobilizacije, propisuje
ministar obrane.
Clanak 150.
Mobilizacija zapocinje prijemom zapovijedi za izvodjenje
mobilizacije, a svrsava u vremenu odredjenom u mobilizacijskom planu.
Nakon mobilizacije Vojska Federacije, tijela Federacije, kantona, opcina
i pravne osobe nastavljaju s djelovanjem prema svojim planovima.
3. Postupci za sigurnost i cuvanje tajnih podataka
obrane
Clanak 151.
Podaci o obrani, koji su odredjeni kao tajna (vojna ili
sluzbena) Federacije, kantona i opcina mogu se prenositi tehnic kim
sredstvima veze samo ako se pri tome cuva i osigurava njihova tajnost.
Kod prenosenja tajnih podataka tehnickim sredstvima veze moraju se koristiti
kriptografski postupci za njihovo cuvanje i zastitu. Zbog zastite tajnosti
kod uporabe elektronickih sredstava veze provode se propisani postupci
protuelektronske zastite i cuvanja. Vlada Federacije propisuje kriterije
za odredjivanje tajnih podataka obrane i posebne i opce postupke za
njihovo cuvanje -za tijela Federacije, kantona, opcina i pravne osobe,
a duznosnici iz clanka 22. - za Vojsku Federacije.
Clanak 152.
Tijela Federacije, kantona i opcina i pravne osobe propisuju
u opcim aktima koji podaci iz njihovog djelokruga su od posebnog znacaja
za obranu i opce i posebne postupke za njihovo cuvanje. Pravne osobe
koje se bave znanstvenoistrazivackim radom u vojne svrhe ili proizvode
NVO, duzne su provoditi propisane postupke za cuvanje tih podataka.
Clanak 153.
Radi sigurnosti gradjana i imovine i zastite interesa
obrane, za vrijeme izvodjenja vojnih vjezbi, ministar obrane ili zapovjednik
kojeg on ovlasti, moze ograniciti slobodu kretanja na odredjenom podrucju
na kojem se vjezba izvodi i u suradnji s mjerodavnim tijelima Federacije
odrediti mjere i postupke za osiguranje tog podrucja. U ratu, vojni
zapovjednik na polozaju zapovjednika brigade te njemu ravan ili visi
zapovjednik, moze u podrucju, zoni i na prostoru izvodjenja priprema
bojevih djelovanja, privremeno ograniciti slobodu kretanja. Ministar
obrane, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, donosi propise o
oznacavanju zabranjenih podrucja i o nacinu provedbe ogranicenja slobode
kretanja na tom podrucju.
Clanak 154.
Motrenje i snimanje vojnih objekata i drugih objekata
koje ovlasteno tijelo odredi kao objekte osobito znacajne za obranu
Federacije i prilazi tim objektima, zabranjeni su. Objekte iz stavka
1. ovog clanka, odredjuju: vojne objekte -ministar obrane, a druge objekte
- Vlada Federacije. Tijela iz stavka 2. ovoga clanka, odredjuju podrucja
posebno znacajna za obranu zemlje na kojima se ne mogu graditi drugi
objekti bez njihove suglasnosti i podrucja u kojima zemljiste mogu premjeravati
i istrazivati samo posebno ovlastena tijela i pravne osobe. Opunomocuje
se ministar obrane da propise kriterije za odredjivanje objekata iz
stavka 1. ovog clanka, i obvezne mjere za zastitu takvih objekata i
nacin oznacavanja zabrane.
Clanak 155.
Strane fizicke i pravne osobe ne mogu na teritoriju Federacije
neovisno vrsiti znanstvena i druga istrazivanja ili na drugi nacin prikupljati
podatke u oblastima od znacaja za obranu zemlje. Drzavna tijela, poduzeca
i druge pravne osobe, kad u oblastima od znacaja za obranu zemlje vrse
na teritoriju Federacije znanstvena i druga istrazivanja zajedno sa
stranim fizickim i pravnim osobama ili za potrebe tih osoba ili u bilo
kojoj drugoj suradnji sa stranim fizickim i pravnim osobama u kojoj
daju podatke iz oblasti od znacaja za obranu, duzni su prethodno pribaviti
odobrenje ovlastenog federalnog ministarstva za oblast znanosti. Drzavna
tijela, poduzeca i druge pravne osobe koje se bave istrazivanjima u
oblastima od znacaja za obranu zemlje ili pak rabe rezultate takvih
istrazivanja, ne mogu podatke o tim rezultatima davati stranim fizickim
ili pravnim osobama bez prethodnog odobrenja tijela iz stavka 2. ovog
clanka. Pri davanju odobrenja iz st. 2. i 3. ovog clanka, ovlasteno
ministarstvo prethodno ce pribaviti misljenje Ministarstva obrane. Odobrenja
iz stavka 2. odnosno 3. ovog clanka, pribavlja se ako se podaci odnose
na: vojnu znanost i istrazivanja u oblasti obrane; znanost o zemlji
i okolnom prostoru; vodoprivredu i elektroprivredu; prostorno planiranje
i urbanizam; promet i veze i primjenjivanje nuklearne energije, istrazivanje
osobina mora i morskog dna.
Clanak 156.
Snimanje iz zraka teritorija Federacije za potrebe premjera
zemljista, istrazivanja i prostornog uredjenja i za druge potrebe privrede
i znanosti i razvijanje i umnozavanje aerofoto-snimaka, pored Ministarstva
obrane, mogu vrsiti samo ona drzavna tijela, poduzeca i druge pravne
osobe, koje za to ovlasti Vlada Federacije. Na dijelovima teritorija
Federacije, koji su od posebnog znacaja za obranu zemlje, koje odredjuje
ministar obrane svojim aktom, snimanje iz zraka moze vrsiti samo Ministarstvo
obrane. Stranim fizickim i pravnim osobama zabranjeno je snimanje iz
zraka teritorija Federacije. Izuzetno od odredbe stavka 3. ovog clanka,
ako to nije u suprotnosti s interesima obrane i sigurnosti zemlje, Ministarstvo
obrane, po prethodno pribavljenom misljenju Ministarstva unutarnjih
poslova, moze dati odobrenje stranim fizickim i pravnim osobama za snimanje
iz zraka teritorija Federacije. Aerofoto snimanje, radovi na premjeru
zemljista u granicnom i priobalnom moru, snimanje eksterijera za potrebe
snimanja filmova i televizijskih produkcija mogu se obavljati samo po
odobrenju Ministarstva obrane. Vlada Federacije donosi propis o postupku
za izdavanje odobrenja za izvrsenje poslova iz stavka 5. ovog clanka,
i za izdavanje zemljovidnih publikacija.
Clanak 157.
Strucne poslove sigurnosti Vojske Federacije, Ministarstva
obrane i vojne industrije obavlja sluzba vojne sigurnosti. U obavljanju
poslova iz stavka 1. ovog clanka pripadnici sluzbe sigurnosti imaju
prema vojnim osobama prava, obveze i ovlasti sukladno posebnim propisima,
a pri proglasenju ratnog stanja, slucaju izravne ratne opasnosti ili
izvanrednih okolnosti i prema osobama koje su pozvane na ispunjenje
vojne obveze. Ministar obrane donosi propis o radu sluzbe vojne sigurnosti.
Clanak 158.
Kontrolu zakonitosti rada sluzbe vojne sigurnosti obavljaju
tijela koja odredi parlament Federacije.
Clanak 159.
Formacije i organizaciju vojne policije propisuje ministar
obrane.
4. Obavjestajni poslovi
Clanak 160.
Strucne poslove obavjestajnog karaktera iz ovlasti Vojske
Federacije u Ministarstvu obrane obavlja obavjestajna sluzba. Ministar
obrane donosi propis o radu obavjestajne sluzbe.
VII - MOTRENJE I OBAVJESCIVANJE
Clanak 161.
Sustav motrenja i obavjescivanja u Federaciji cini sustav
motrenja i obavjescivanja Vojske Federacije i sustav motrenja i obavjescivanja
Federacije, kantona i opcina. Za realizaciju zadaca sluzbe motrenja
i obavjescivanja u Ministarstvu obrane se osnivaju postrojbe motrenja
i obavjescivanja, koje, za vrijeme ratnog stanja imaju status vojnih
postrojbi potcinjenih ministru obrane. U miru funkcioniraju centri za
obavjescivanje, koji predstavljaju mirnodopsko jezgro ratnih postrojbi
motrenja i obavjescivanja. Status pripadnika postrojbi iz stavka 2.
ovog clanka, regulira se na isti nacin i propisima kojima su ova pitanja
uredjena za pripadnike Vojske Federacije.
Clanak 162.
Poduzeca i druge pravne osobe duzne su centrima za obavjescivanje
dostavljati podatke utvrdjene propisom iz clanka 166. stavka 1. ovog
zakona. Akt iz stavka 1. ovog clanka donosi Vlada Federacije.
Clanak 163.
Za izvrsavanje svojih zadaca, sluzba motrenja i obavjescivanja
moze koristiti sustav veza za opce i posebne potrebe, sredstva imatelja
samo odredjenih sredstava veze i veze drzavnih tijela. Imatelji sustava
i sredstava veze iz stavka 1. ovog clanka, duzni su sluzbi motrenja
i obavjescivanja omoguciti prioritetno koristenje tih veza. Elektroprivredna,
vodoprivredna i druga poduzeca koja koriste hidrosustave duzna su osigurati
blagovremeno obavjescivanje i uzbunjivanje pucanstva o opasnostima izazvanim
na hidrosustavima koje koriste, da svojim sredstvima izgrade, dorade
i odrzavaju sustave za uzbunjivanje i obavjescivanje, odnosno da se
ukljuce u sustav za uzbunjivanje u Federaciji i sudjeluju u dogradnji
i odrzavanju tog sustava.
Clanak 164.
Novinska i radiodifuzna poduzeca i druga sredstva informiranja
duzna su odredjene obavijesti odmah objaviti odnosno prekinuti emitiranje
redovitih emisija radi zurnih obavijesti. Na zahtjev mjerodavnog drzavnog
tijela, PTT poduzeca duzna su osloboditi sve zauzete kanale i prvenstveno
ustupiti kanale veza za sluzbu motrenja i obavjescivanja.
Clanak 165.
Vlasnici poslovnih, stambenih i drugih objekata duzni
su ustupiti dio prostora za instaliranje uredjaja i sredstava za motrenje,
obavjescivanje i uzbunjivanje. Rjesenje o postavljanju sirena i drugih
sredstava iz stavka 1. ovog clanka, donosi, organizacijski odjel Ministarstva
obrane u opcini.
Clanak 166.
Vlada Federacije propisuje organizaciju i funkcioniranje
sustava motrenja i obavjescivanja. Akt o unutarnjoj organizaciji centra
za obavjescivanje i motrilackih postaja donosi ministar obrane.
VIII - CIVILNA ZASTITA
Clanak 167.
Strucno-operativne poslove i zadace organiziranja, pripremanja,
obucavanja i osposobljavanja postrojbi, struka, stozera i povjerenika
civilne zastite obavlja Federalni stozer civilne zastite (u daljem tekstu:
Federalni stozer) kao posebno tijelo u sastavu Ministarstva obrane.
Clanak 168.
Federalni stozer narocito:
- uskladjuje organiziranje, pripremanje i funkcioniranje civilne zastite,
- razradjuje plan uporabe i djelovanja civilne zastite,
- razmatra stanje priprema civilne zastite i predlaze mjere na organiziranju
i osposobljavanju civilne zastite,
- izdaje zapovijedi za uporabu postrojba, struka, stozera i povjerenika
civilne zastite na provodjenju mjera zastite i spasavanja,
- organizira i prati realizaciju obucavanja gradjana za provedbu samozastite,
- organizira i koordinira provedbu mjera zastite i spasavanja,
- izradjuje plan razvoja, okvirne osobne i materijalne formacije stozera,
postrojba i sluzbi zastite i spasavanja, predlaze i poduzima mjere na
popuni tih snaga civilne zastite ljudstvom i materijalnim sredstvima,
- predlaze nastavne planove i programe obuke struktura civilne zastite,
- predlaze program zajednickih i samostalnih vjezbi i izradjuje elaborate
za izvodjenje vjezbi civilne zastite,
- izradjuje i donosi svoj plan obrane,
- priprema propise u oblasti civilne zastite,
- obavlja i druge poslove iz svoje ovlasti koje mu odrede Vlada Federacije
i ministar obrane.
Clanak 169.
U kantonu odnosno opcini osnivaju se kantonalni odnosno
opcinski stozeri civilne zastite koji su posebna operativno
-strucna tijela kantona i opcine, koji za svoj rad odgovaraju vladi
kantona, odnosno opcinskom nacelniku. U pogledu vodjenja, koordiniranja
i usmjeravanja akcija zastite i spasavanja, stozeri iz stavka 1. ovog
clanka, su podredjeni Federalnom stozeru, a opcinski stozer civilne
zastite podredjen je kantonalnom stozeru civilne zastite.
Clanak 170.
Stozeri civilne zastite sastoje se od zapovjednika, nacelnika
i clanova stozera. Popuna stozera iz stavka 1. ovog clanka, vrsi se
osobama na profesionalnom radu i osobama po polozaju, odnosno funkciji,
koje odredjuju Vlada Federacije, Vlada kantona, odnosno opcinski nacelnik.
Clanak 171.
Unutarnju organizaciju Federelnog stozera utvrdjuje Vlada
Federacije na usuglasen prijedlog ministra obrane i zapovjednika Federalnog
stozera..
Clanak 172.
Zapovjednika i nacelnika Stozera postavlja i razrjesava
Vlada Federacije, na prijedlog ministra obrane i utvrdjuje funkcije
u federalnim tijelima uprave ciji su izvrsitelji po polozaju clanovi
Federalnog stozera. Clanove Federalnog stozera postavlja i razrjesava
ministar obrane na prijedlog zapovjednika Federalnog stozera. Zapovjednika,
nacelnika i clanove kantonalnog, odnosno opcinskog stozera civilne zastite,
postavlja i razrjesava Vlada kantona, odnosno opcinski nacelnik, uz
prethodnu suglasnost zapovjednika Federalnog stozera. Zapovjednika,
nacelnika i clanove stozera civilne zastite u poduzecu i drugoj pravnoj
osobi postavlja i razrjesava duznosti tijelo odredjeno opcim aktom poduzeca,
odnosno druge pravne osobe, uz prethodnu suglasnost zapovjednika opcinskog
stozera civilne zastite.
Clanak 173.
Civilna zastita se organizira, priprema i provodi kao
sustav zastite i spasavanja ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih
dobara od ratnih razaranja, elementarnih nepogoda, tehnicko-tehnoloskih
i drugih nesreca i opasnosti, u miru i ratu.
Clanak 174.
Zastitu i spasavanje provode:
- gradjani,
- drzavna tijela, poduzeca i druge pravne osobe,
- postrojbe, stozeri i povjerenici civilne zastite i sluzbe zastite
i spasavanja. U ratu, ili u slucaju izravne ratne opasnosti odnosno
u izvanrednim okolnostima i za vrijeme elementarne i druge nepogode,
tijela i sluzbe Federacije, kantona i opcina, poduzeca i drugih pravnih
osoba iz oblasti: zdravstva, veterinarstva, stambenih i komunalnih djelatnosti,
vodoprivrede, sumarstva, poljoprivrede, kemijske i petrokemijske industrije,
vatrogastva, graditeljstva, hidrometeorologije, seizmologije, ekologije,
transporta, opskrbe, ugostiteljstva, kao i druge institucije cija je
redovita djelatnost od znacaja za zastitu i spasavanje, duzni su na
zahtjev mjerodavnog stozera civilne zastite, sudjelovati u zastiti i
spasavanju ljudi i materijalnih dobara. Angaziranje snaga i sredstava
iz poduzeca i drugih pravnih osoba iz stavka 2. ovog clanka, vrsi se
po zapovijedi mjerodavnog stozera civilne zastite. Propise o pravima
i obvezama tijela, sluzbi, poduzeca i drugih pravnih osoba iz stavka
2. ovog clanka, u zastiti i spasavanju, donosi Vlada Federacije.
Clanak 175.
Tijela Federacije vrse, sukladno svom djelokrugu, strucne
poslove za stozere civilne zastite u provodjenju odredjenih mjera zastite
i spasavanja, osposobljavanja gradjana za provedbu samozastite i osposobljavanju
pojedinih sluzbi zastite i spasavanja. Organiziranje, opremanje i obucavanje
postrojba, stozera i povjerenika civilne zastite u kantonu i opcini,
kao i provedbu mjera zastite i spasavanja, obucavanje i osposobljavanje
gradjana za provedbu samozastite obnasaju kantonalni, odnosno opcinski
stozeri civilne zastite.
Clanak 176.
Civilna zastita obuhvaca:
- samozastitu gradjana,
- mjere zastite i spasavanja,
- postrojbe civilne zastite i sluzbe zastite i spasavanja,
- stozere i povjerenike civilne zastite.
Clanak 177.
Samozastita gradjana obuhvaca obucavanje, opremanje i
poduzimanje preventivnih i operativnih mjera i postupaka za izravnu
osobnu i uzajamnu zastitu i spasavanje gradjana u poslovnim i stambenim
zgradama, u javnim i drugim objektima i na drugim mjestima na kojima
gradjani zive i rade.
Clanak 178.
Radi zastite i spasavanja ljudi, materijalnih, kulturnih
i drugih dobara od ratnih razaranja, elementarnih nepogoda i drugih
nesreca u miru i ratu poduzimaju se slijedece mjere zastite i spasavanja:
- sklanjanje ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara,
- evakuacija,
- zbrinjavanje ugrozenih i nastradalih,
- zamracivanje,
- radioloska zastita,
- kemijska zastita,
- bioloska zastita,
- zastita i spasavanje od rusenja,
- zastita i spasavanje na vodi i pod vodom,
- zastita i spasavanje od pozara,
- zastita od neeksplodiranih ubojnih sredstava,
- prva medicinska pomoc,
- zastita i spasavanje zivotinja i namirnica zivotinjskog podrijetla,
- asanacija terena,
- zastita okolisa,
- zastita i spasavanje u rudnicima,
- zastita bilja i biljnih proizvoda. Vlada Federacije donosi propise
o organizaciji, sadrzaju i provodjenju mjera zastite i spasavanja iz
stavka 1. ovog clanka.
Clanak 179.
Pri izgradnji objekata u gradovima i privrednim centrima
i drugim naseljenim mjestima koja bi, prema procjeni ugrozenosti od
ratnih djelovanja, mogla biti cilj napadaja u ratu, investitor je duzan
da sukladno prostornom, odnosno urbanistickom planu osigura izgradnju
sklonista ili drugih zastitnih objekata za zastitu ljudi i materijalnih
dobara. Prostorni, odnosno urbanisticki plan obvezno obuhvaca mjere
zastite i spasavanja, izgradnju novih i prilagodbu postojec ih sklonista
i drugih zastitnih objekata za zastitu i sklanjanje ljudi i materijalnih
dobara. Investitori su duzni izgraditi sklonista sukladno planu iz stavka
2. ovog clanka, ili uplatiti nadoknadu Ministarstvu obrane u iznosu
od 2% od ukupne vrijednosti graditeljskog objekta za izgradnju javnih
sklonista - ukoliko investitor ne gradi skloniste. Tijelo uprave ovlastene
za izdavanje graditeljske dozvole, odnosno uporabne dozvole za objekt
za koji se gradi skloniste, ne moze izdati tu dozvolu ukoliko nisu ispunjeni
propisani uvjeti za izgradnju, odnosno uporabu sklonista.
Clanak 180.
Sredstva za izgradnju i odrzavanje javnih sklonista osiguravaju
se iz proracuna Federacije i nadoknada investitora iz clanka 179. stavak
3. ovog zakona. Vlada Federacije utvrdjuje mjerila i kriterije o nacinu
izgradnje i odrzavanja sklonista, tehnicke kontrole ispravnosti sklonista
i inspekcijskog nadzora nad primjenom propisa o sklonistima.
Clanak 181.
Vrsta i dinamika izgradnje javnih i drugih sklonista utvrdjuju
se godisnjim programom izgradnje i odrzavanja javnih sklonista u Federaciji
koji donosi Vlada Federacije.
Clanak 182.
Sklonista i drugi zastitni objekti projektiraju se i izvode
tako da se mogu koristiti i za mirnodopske potrebe sukladno posebnim
tehnickim normativima koje propisuje federalno ministarstvo mjerodavno
za prostorno uredjenje. Nacin i uvjete koriscenja javnih i blokovskih
sklonista u miru utvrdjuje ministar obrane.
Clanak 183.
Unistavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava u miru i
ratu mogu vrsiti samo osobe koje su zdravstveno sposobne i strucno osposobljene
za izvrsavanje tih poslova na temelju ovlasti ministra obrane. Za obavljanje
poslova na unistavanju neeksplodiranih ubojnih sredstava u smislu stavka
1. ovog clanka, mogu se angazirati domaca i inozemna poduzeca i druge
pravne osobe, koje ispunjavaju uslove za vrsenje ove djelatnosti. Strucnu
spremu, nacin strucnog osposobljavanja i druge uvjete za osobe koje
mogu vrsiti unistavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava, nacin osiguranja,
transporta, skladistenja i unistavanja tih sredstava, kao i druga pitanja
od znacaja za unistavanje NUS-a propisuje ministar obrane.
Clanak 184.
Federalni stozer vrsi operativne poslove vodjenja akcijama
zastite i spasavanja gradjana, materijalnih i drugih dobara od ratnih
razaranja, elementarnih nepogoda i drugih opasnosti, u miru i ratu,
i usmjerava pripreme za zastitu i spasavanje na teritoriju Federacije.
Clanak 185.
Propisom Vlade Federacije uredjuje se financiranje, planiranje,
organiziranje, ovlast, vodjenje, uporaba, zadaci, opremanje i obucavanje
i osposobljavanje stozera, postrojba i povjerenika civilne zastite.
IX - OBUCAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBRANU
Clanak 186.
Radi stjecanja strucnih znanja i vjestina za obranu, gradjani
imaju pravo i duznost da se obucavaju i osposobljavanju za obranu. Obucavanje
za obranu organizira i provodi Ministarstvo obrane preko svojih organizacijskih
odjela u kantonu, odnosno opcini, sukladno s nastavnim planovima i programima
obuke, koje donosi Ministar obrane. Za potrebe obucavanja za obranu,
Ministarstvo obrane moze uz suglasnost Vlade Federacije osnivati centre
za obuku.
Clanak 187.
Pripadnici stozera, postrojba i sluzbi zastite i spasavanja,
kao i povjerenici civilne zastite, imaju obvezu da se obucavaju za izvrsenje
svojih zadaca, sukladno nastavnim planovima i programima koje donosi
zapovjednik Federalnog stozera, odnosno zapovjednik kantonalnog i opcinskog
stozera civilne zastite. Pored obveze pohadjanja obuke i uvjezbavanja
iz stavka 1. ovog clanka, odgovorne osobe u civilnoj zastiti (zapovjednici,
nacelnici i clanovi stozera, zapovjednici postrojba, voditelji struka,
rukovaoci specijalnim materijalnim sredstvima i dr.) imaju obvezu da
se obucavaju na specijalistickim tecajevima, koji se, po pravilu, organiziraju
svake godine u trajanju do deset dana. Nastavne planove i programe za
obucavanje i uvjezbavanje pripadnika civilne zastite iz stavka 1. ovog
clanka, donosi zapovjednik Federalnog stozera. Tecajeve iz stavka 2.
ovog clanka, organizira i realizira Federalni stozer.
Clanak 188.
Obuka pripadnika sluzbe motrenja i obavjescivanja kao
specijalistic ka obuka organizira se i provodi po nastavnom planu i
programu kojeg donosi ministar obrane.
Clanak 189.
Obucavanje za obranu kadrova rasporedjenih na ratne duznosti
u tijelima Federacije, kantona i opcina, poduzecima i drugim pravnim
osobama, koje su odlukom ovlastenih tijela proglasena od posebnog znacaja
za obranu, obavlja se po nastavnim planovima i programima koje donosi
ministar obrane.
Clanak 190.
Obuka pucanstva za samozastitu i druge zadace u obrani
moze se vrsiti i putem sredstava masovnog komuniciranja i na drugi pogodan
nacin. Ministar obrane posebnim nastavnim planom i programom utvrdjuje
programske sadrzaje obuke pucanstva i odredjuje osobe koje podlijezu
ovoj obuci.
Clanak 191.
U skolama i na fakultetima vrsi se obvezna obuka i osposobljavanje
za obranu. Ministarstvo obrane i ministarstvo ovlasteno za poslove obrazovanja
zajednicki utvrdjuju programske sadrzaje i fond sati predmeta za obucavanje
za obranu ucenika osnovnih i srednjih skola. Ministar obrane donosi
nastavni plan i program predmeta za obucavanje za obranu studenata na
visim skolama, fakultetima i akademijama, uz pribavljeno misljenje sveucilista.
Ministar obrane daje suglasnost za izbor nastavnika za nastavni predmet
u oblasti obrane za sve razine skolovanja, na prijedlog skole, fakulteta
i akademije.
Clanak 192.
Obucavanje i osposobljavanje za obranu i zastitu mladih,
koji ne pohadjaju srednje skole, organizira se i provodi po posebnom
nastavnom planu i programu koji donosi ministar obrane.
X - VEZE DRZAVNIH TIJELA, KRIPTOZASTITA I PROTUELEKTRONSKA
BORBA
Clanak 193.
Za potrebe tijela Federacije radi osiguranja vodjenja
i zapovijedanja za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti
ili izvanrednih okolnosti Ministarstvo obrane organizira i priprema
sustav veza i mjere kriptozastite tijela Federacije, protuelektronske
borbe i sigurnosti prijenosa tajnih podataka i informacija tehnickim
sredstvima veze. Za realizaciju veza tijela Federacije u Ministarstvu
obrane formiraju se postrojbe veze, koje za vrijeme ratnog stanja imaju
status vojne postrojbe i potcinjene su ministru obrane. U miru funkcioniraju
samo centri veze koji predstavljaju mirnodopsko jezgro ratnih postrojba
veze. Status pripadnika postrojba iz stavka 2. ovog clanka, regulira
se na nacin i propisima kojima se reguliraju ova pitanja za pripadnike
Vojske Federacije.
Clanak 194.
Imatelji veza duzni su provoditi pripreme za funkcioniranje
veza za potrebe obrane, sukladno vlastitom planu obrane i planu obrane
Federacije. Funkcionalne veze Ministarstva unutarnjih poslova i Vojske
Federacije moraju biti uskladjene sa sustavom veza i kriptozastite tijela
Federacije iz stavka 1. ovog clanka. Vlada Federacije uredjuje funkcioniranje
i organiziranje veza i kriptozastite i protuelektronske borbe tijela
Federacije.
XI - VOJNO SKOLSTVO
Clanak 195.
Vojno skolstvo uredjuje se posebnim Federalnim zakonom.
XII - VOJNA PROIZVODNJA I PROMET NAORUZANJA I VOJNE
OPREME
Clanak 196.
Proizvodnja i promet naoruzanja i vojne opreme uredjuje
se posebnim Federalnim zakonom.
XIII - PLANIRANJE U OBLASTI OBRANE
Clanak 197.
Pod planiranjem u oblasti obrane podrazumijeva se priprema
i donosenje planova obrane, koje donose tijela Federacije, tijela kantona,
opcina, poduzeca i drugih pravnih osoba, koja Vlada Federacije, odnosno
vlada kantona odredi od posebnog znacaja za obranu Federacije odnosno
kantona. Planovi obrane, pored tijela, poduzeca i drugih pravnih osoba
iz stavka 1. ovog clanka, donose i ustanove, poduzeca i druge pravne
osobe, kojima ovlasteno tijelo Federacije, kantona i opcine utvrdi obvezu
nastavljanja rada u ratnim uvjetima.
Clanak 198.
Planovima obrane utvrdjuju se narocito: organizacija,
mjere, postupci i zadace kojima se osigurava ostvarivanje osnovnih funkcija
tijela Federacije, kantona, opcina, vrsenje proizvodnih i usluznih djelatnosti,
ostvarivanje funkcija drugih pravnih osoba, kao i nacin organiziranja
i provedbe mjera sigurnosti, mjera zastite i spasavanja ljudi i materijalnih
dobara i druga pitanja od znacaja za uspjesno funkcioniranje u ratu.
Clanak 199.
Planove obrane donose funkcionari koji vode drzavnim tijelima
odnosno tijela upravljanja u poduzecima i drugim pravnim osobama odredjeni
njihovim opcim aktima. Vlada Federacije, na prijedlog ministra obrane,
donosi propise o sadrzaju i nacinu izrade planova obrane.
XIV - INSPEKCIJSKI NADZOR
Clanak 200.
Ministarstvo obrane organizira i obavlja inspekcijski
nadzor obrambenih priprema u tijelima Federacije, kantona, opcina, poduzeca
i drugih pravnih osoba, a narocito:
- kontrolu realizacije planiranja, razvoja, financiranja i opremanja
Vojske Federacije;
- kontrolu sustava obrane u Federaciji, kantonima i opcinama;
- kontrolu i ocjenu elemenata bojeve gotovosti Vojske Federacije;
- kontrolu vojne evidencije, formacijsku popunu i mobilizaciju Vojske
Federacije;
- nadzor nad organiziranjem i provedbom obrambenih priprema;
- nadzor nad realizacijom zadaca u oblasti poslova novacenja i vojnog
skolstva;
- nadzor nad realizacijom statusnih pitanja pripadnika Vojske Federacije;
- kontrolu funkcioniranja sustava civilne zastite;
- nadzor sustava veza, kriptozastite i sluzbe motrenja i obavjescivanja;
- kontrolu organizacije rada, realizacije zadaca i mjera sigurnosti
u proizvodnji i prometu NVO;
- kontrolu realizacije nastavnih planova i programa iz oblasti obrane.
Clanak 201.
Za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora u Ministarstvu
obrane osniva se Glavna inspekcija obrane. Ministar obrane donosi pravilnik
o organizaciji, radu i ovlastima Glavne inspekcije obrane i vrsenju
inspekcijskog nadzora.
XV - RADNI ODNOSI
Clanak 202.
Na sluzbenike i djelatnike u Ministarstvu obrane primjenjuju
se propisi koji vaze za sluzbenike i djelatnike tijela Federacije, ako
ovim zakonom nije drukcije odredjeno. Na aktivne vojne osobe i osobe
koje obnasaju duznost zapovjednika u Vojsci Federacije primjenjuju se
i odredbe posebnog Federalnog zakona, koje se odnose na aktivne vojne
osobe glede izvrsavanja zapovijedi, posebnih ovlasti vojnih osoba i
posebnih obveza vojnih starjesina. Na sluzbenike i djelatnike Ministarstva
obrane primjenjuju se odredbe clanka 41. ovog zakona.
Clanak 203.
Na rad u Ministarstvu obrane moze se primiti osoba koja,
osim uvjeta odredjenih Federalnim zakonom za sluzbenike i djelatnike
tijela Federacije, ispunjava i ove posebne uvjete:
- da nije osudjivana za krivicna djela protiv radne duznosti, protiv
zivota i tijela, javnih ovlasti, za krivicna djela protiv oruzanih snaga,
za kaznena djela izvrsena iz koristoljublja ili za druga krivicna djela
izvrsena iz necasnih pobuda,
- da protiv nje nije pokrenuta istraga, odnosno da se ne vodi krivicni
postupak za krivicna djela iz alineje 1. ovog clanka,
- da je drzavljanin s prebivalistem odnosno boravistem na teritoriju
Federacije,
- da je regulirala obvezu sluzenja vojnog roka (za muskarce),
- da joj pravosnaznom presudom nije zabranjeno obavljanje odredjenih
djelatnosti, odnosno duznosti za vrijeme trajanja takve zabrane. Izuzetno
od alineje 3. stavka 1. ovog clanka, poslove i zadace koji su od posebnog
interesa za obranu, mogu obavljati i stranci uz prethodnu suglasnost
ministra obrane.
Clanak 204.
Za obavljanje odredjenih zadaca i poslova posebno znacajnih
za obranu u radni odnos moze se primiti osoba i bez raspisivanja natjecaja.
Poslove i zadace iz stavka 1. ovog clanka, odredjuje ministar obrane.
Clanak 205.
Kada to zahtijevaju potrebe sluzbe (dezurstvo, obuka i
vjezbe, provjere mobilizacije i bojeve spremnosti, zapovjedjene mjere
pripravnosti, novacenje i upucivanje novaka na sluzenje vojnog roka,
elementarne nepogode i druge nesrece, te drugi neodlozni poslovi) sluzbenik
i djelatnik Ministarstva obrane duzan je te poslove obavljati i dulje
od punog radnog vremena. Zbog posebnih uvjeta rada, tezine i prirode
poslova i odgovornosti za njihovo obavljanje, u proracunu Federacije
visina sredstava za place sluzbenika i djelatnika Ministarstva obrane,
za odredjene poslove i zadace, odredjuju se kao i drugim tijelima uprave
Federacije, uvecana za 30%. Poslove i zadace iz stavka 1. ovog clanka,
na prijedlog ministra obrane utvrdjuje Vlada Federacije. Odredbe stavka
2. ovog clanka, primjenjuju se i na vodece sluzbenike i djelatnike i
funkcionare koji vode tijelima i njihove zamjenike sukladno osnovama
i mjerilima po kojima se osiguravaju sredstva za place sluzbenika i
djelatnika. Sluzbenicima i radnicima koji ostvaruju sredstva za place
po odredbama ovog clanka, ne pripada placa za rad dulji od punog radnog
vremena, rad nocu, rad u dane tjednog odmora i za obveznu nazocnost
i pripravnost u slucajevima kada rade u smjenama, vrse inspekcijski
nadzor i poslove mobilizacijskih i drugih vjezbi i dezurstava.
Clanak 206.
Ministar obrane ili osoba koju on ovlasti moze, zbog izvanrednih
potreba obrane, prekinuti ili odgoditi koristenje godisnjeg odmora sluzbeniku
i djelatniku, ili naloziti da se sluzbenik odnosno djelatnik u odredjenom
vremenu ne udaljava iz mjesta boravka, ako te poslove ne bi mogao obaviti
drugi sluzbenik odnosno djelatnik, odnosno ako to zahtijeva neodlozno
izvrsenje odredjenog posla obrane dok traju takvi razlozi. Troskovi
koji se priznaju sluzbeniku i djelatniku za slucaj prekidanja ili odgode
koristenja godisnjeg odmora utvrdjuju se propisom ministra obrane.
Clanak 207.
Tezom povredom radne obveze u Ministarstvu obrane, pored
povreda radnih duznosti utvrdjenih zakonom koji vaze za sluzbenika i
djelatnika tijela Federacije, smatra se i:
- izdavanje ili izvrsenje zapovijedi kojim se ocigledno ugrozava sigurnost
ljudi i imovine,
- nepoduzimanje ili neodgovarajuce poduzimanje mjera u svezi sa svojim
duznostima, potrebitim za sigurnost ljudi ili povjerenih sredstava i
stvari,
- podnosenje netocnih izvjestaja kojima je nanesena steta pripremama
za obranu,
- svaka radnja, odnosno propustanje radnje, koja onemogucava, ometa
ili otezava ostvarivanje priprema za obranu,
- ponasanje koje steti ugledu Ministarstva obrane,
- izbjegavanje obveze strucnog usavrsavanja.
Clanak 208.
Sluzbenicima i djelatnicima Ministarstva obrane koji obavljaju
posebno teske i po zdravlje stetne poslove racuna se mirovinski staz
s uvecanim trajanjem od najvise 15 mjeseci osiguranja za 12 mjeseci
efektivno provedenih na takvim poslovima. Pravo na staz iz stavka 1.
ovog clanka, ostvaruju sluzbenici i djelatnici, kojima se radna sposobnost,
zbog posebnih uvjeta rada i prirode poslova koje obavljaju, bitno smanjuje.
Poslove i zadace iz st.1. i 2. ovog clanka, visinu uvecanja staza osiguranja,
nacin uplate doprinosa za taj staz, odredjuje Vlada Federacije, na prijedlog
ministra obrane.
Clanak 209.
Sluzbenici i djelatnici Ministarstva obrane, za vrijeme
ratnog stanja, imaju status pripadnika Vojske Federacije. Pravilnikom
o unutarnjoj organizaciji Ministarstva obrane, odnosno formacijom, odredit
ce se poslovi i zadace na koje se odnose odredbe stavka 1. ovog clanka.
XVI - FINANCIRANJE OBRANE
Clanak 210.
Sredstva za financiranje potreba Vojske Federacije i obrambenih
priprema tijela Federacije, kantona i opcina osiguravaju se u proracunu
Federacije. Pravne osobe osiguravaju financijska sredstva za osobne
obrambene pripreme.
XVII - KAZNENE ODREDBE
Clanak 211.
Novcanom kaznom u iznosu od 2.000 DEM do10.000 DEM kaznit
ce se za prekrsaj pravna osoba:
- ako ne izvrsava materijalnu obavezu (clanak 14.stavak 3.),
- ako ne donese svoj Plan obrane (clanak 33.),
- ako ne izradi poseban plan za izvanredne okolnosti (clanak 34. stavak
1.),
- ako plan obrane ne uskladi s odgovarajucim planom obrane Federacije
(clanak 35.),
- ako ne provodi poslove vojne obveze i mobilizacije sukladno ovom zakonu
(clanak 65. stavak 2. i clanak 147. st. 2. i 3.),
- ako ne provodi mjere sigurnosti, zastite objekata i tajnih podataka
od znacaja za obranu (clanak 151. st. 1. i 2.),
- ako u opcim aktima ne odredi koji su poslovi od posebnog znacaja za
obranu i opce i posebne postupke za njihovo cuvanje (clanak 152. stavak
1.),
- ako ne izvodi propisane postupke za osiguravanje podataka i ako se
protivno zakonu bavi znanstvenoistrazivackim radom u vojne svrhe ili
proizvodnjom vojne opreme i naoruzanja (clanak 152. stavak 2.),
- ako prethodno ne dobije dopustenje ovlastenog tijela za obavljanje
znanstvenih istrazivanja na podrucju Federacije zajedno sa stranim fizickim
i pravnim osobama ili za takve osobe, odnosno za davanje nalazaka tim
osobama, na podrucjima koja su propisom odredjena kao znacajna za obranu
(clanak 155. stavak 2.),
- ako snima iz zraka na teritoriju Federacije bez dopustenja (clanak
156. stavak 1.),
- ako snima iz zraka bez dopustenja ili ako zracne snimke ne posalje
na pregled prije njihove uporabe (clanak 156. stavak 5.),
- ako sredistima za obavjescivanje ne dostave podatke utvrdjene propisima
(clanak 162.),
- ako imatelji sustava i sredstava veze, sluzbi motrenja i obavjescivanja
ne omoguce prvenstveno koristenje tih veza (clanak 163. stavak 2.),
- ako novinske i radiodifuzne organizacije i druga sredstva informiranja
ne objave odredjene obavijesti uz obvezno prekidanje programa (clanak
164.),
- ako ne postupi po zahtjevu mjerodavnog stozera civilne zastite (clanak
174. stavak 2.),
- ako ne provede utvrdjene mjere radi zastite i spasavanja ljudi, materijalnih,
kulturnih i drugih dobara sukladno propisima (clanak 178.),
- ako ne izvrsi obveze u svezi s izgradnjom sklonista (clanak 179.),
- ako sklonista i zastitne objekte neredovito tehnicki kontrolira i
drzi u neispravnom stanju (clanak 180. stavak 2.),
- ako javna i blokovska sklonista koriste suprotno uvjetima koje utvrdi
ministar obrane (clanak 182.),
- ako ne osigura dezaktiviranje i unistavanje odredjenih ubojnih sredstava
sukladno propisima, i ako ne oforme propisane postrojbe civilne zastite
(clanak 183.),
- ako ne osigura osposobljavanje za obranu kadrova rasporedj enih na
ratne duznosti (clanak 189.),
- ako ne postupi po nalozima inspektora i drugih ovlastenih osoba utvrdjenih
u propisu iz clanka 201. stavak 2. ovog zakona,
- ako ne osiguraju financijska sredstva za potrebe obrane (clanak 210.
stavak 2.). Novcanom kaznom u iznosu od 200 DEM do 2000 DEM kaznit ce
se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekrsaj iz stavka 1. ovog clanka.
Clanak 212.
Novcanom kaznom u iznosu od 800 DEM do 4.000 DEM kaznit
ce se za prekrsaj inozemna pravna osoba:
- ako na teritoriju Federacije bez dopustenja ovlastenog tijela obavlja
znanstvena istrazivanja ili neovlasteno koristi rezultate tih istrazivanja
na podrucijima koja su propisima odredjena kao znacajna za obranu (clanak
155. stavak 1.),
- ako bez dopustenja ovlastenog tijela snima ili neovlasteno koristi
snimke teritorije Federacije (clanak 156. stavak 3.). Za prekrsaj iz
stavka 1. ovog clanka, izrice se i sigurnosna mjera oduzimanja pisanog
odnosno snimljenog materijala.
Clanak 213.
Novcanom kaznom u iznosu od 20 DEM do 400 DEM kaznit ce
se za prekrsaj pojedinac:
- ako u propisanom roku ne prijavi mjerodavnom tijelu promjenu prebivalista,
adresu stana i dr. (clanak 6. stavak 1. alineja 3.),
- ako se na poziv ovlastenog organa i bez opravdanog razloga ne javi
na mjesto i u vrijeme koji su navedeni u pojedinacnom ili opcem pozivu
ili ne preda materijalno sredstvo na mjesto i u vremenu oznacenom u
pojedinacnom pozivu (clanak 6. stavak 1. alineja 1. i clanak 14. st.
1. i 2.),
- ako se bez odgovarajuce suglasnosti odnosno dopustenja krece na podrucju
gdje je to zabranjeno (clanak 153. st. 1. i 2.),
- ako se bez dopustenja ili u suprotnosti sa danim dopustenjem zajedno
sa stranim fizickim ili pravnim osobama, odnosno za njih snima teritoriju
Federacije (clanak 155. stavak 2. u vezi clanka 156. stavak 3.). Za
prekrsaje iz alineje 4. stavka 1. ovog clanka, izrice se i sigurnosna
mjera oduzimanja snimljenog materijala.
Clanak 214.
Novcanom kaznom u iznosu od 15 DEM do 300 DEM kaznit ce
se za prekrsaj novak ili osoba u pricuvnom sastavu ako se bez opravdanog
razloga ne odazove pozivu ovlastenog tijela u vrijeme i na mjesto koji
su oznaceni u pojedinacnom, odnosno opcem pozivu, za uvodjenje u vojnu
evidenciju, novacenje, lijecnicke ili druge preglede i psiholoska ispitivanja
sto ih propise ministar zdravlja uz suglasnost ministra obrane, te za
sluzenje vojnog roka, odnosno za civilnu sluzbu, vojnu vjezbu ili vojno
-strucno osposobljavanje, sto ih izvodi u organizaciji ovlastenih tijela
i koja se priznaje kao izvodjenje vojne vjezbe te za primanje, odnosno
vracanje osobne vojne opreme ili za drugu vojnu sluzbu (clanak 74. stavak
1, clanak 119. stavak 1. i clanak 124. stavak 4.).
Clanak 215.
Novcanom kaznom u iznosu od 10 DEM do 150 DEM kaznit ce
se za prekrsaj novak ili osoba u pricuvnom sastavu:
- ako iznese vojnu knjizicu iz zemlje ili je pokusa iznijeti, odnosno
ako je ne preda ovlastenom tijelu prije polaska u inozemstvo
- na boravak dulji od jedne godine (clanak 139. st. 8. i 9.),
- ako u propisanom roku ne prijavi ovlastenom tijelu odredjene promjene
ili ako se u propisanom roku ne prijavi diplomatskom predstavnistvu
(clanak 140. i clanak 130. st. 1. i 2.).
Clanak 216.
Novcanom kaznom u iznosu od 100 DEM do 500 DEM kaznit
ce se za prekrsaj pravna osoba ako u propisanom roku ne prijavi ovlastenom
tijelu, zakonom utvrdjene promjene o vojnom obvezniku (clanak 141. stavak
1.). Za prekrsaj iz stavka 1. ovog clanka, kaznit ce se novcanom kaznom
u iznosu od 100 DEM do 250 DEM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Clanak 217.
Novcane kazne za prekrsaje utvrdjene ovim zakonom placaju
se u DEM ili u protuvrijednosti valute Federacije po srednjem tecaju
koji utvrdjuje Centralna banka Federacije na dan uplate. Do osnivanja
Centralne banke Bosne i Hercegovine i utvrdjivanja valute Bosne i Hercegovine,
kod utvrdjivanja novcanih kazni za prekrsaj predvidjenih ovim zakonom,
primjenjivat ce se tecaj dinara koji utvrdjuje i objavljuje Narodna
banka Bosne i Hercegovine, ako se placanje vrsi u protuvrijednosti valute
Bosne i Hercegovine.
XVIII - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE
Clanak 218.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na prava i duznost
opcine u oblasti obrane, primjereno se primjenjuju na tijela gradskih
zajednica.
Clanak 219.
Pripadnicima oruzanih snaga, te redovnog i pricuvnog sastava
policije vrijeme provedeno u obrambeno-oslobodilackom ratu uracunava
se poseban staz u dvostrukom trajanju. Za vrijeme ratnog stanja, osobama
koje su bile nezaposlene, a mobilizirane su u civilnu zastitu, kao i
obveznicima postrojbi radne obveze, vrijeme provedeno u civilnoj zastiti,
odnosno na izvrsavanju radne obveze, uracunava se u poseban staz u jednostrukom
trajanju. Opunomocuje se ministar Federalnog ministarstva socijalne
politike, raseljenih osoba i izbjeglica i ministar obrane da donesu
propise za izvrsenje poslova iz st. 1. i 2. ovog clanka. Prava utvrdjena
odredbama ovog clanka pripadaju i osobama koje su te poslove izvrsavale
u tijeku obrambeno-oslobodilackog rata na teritoriju Federacije.
Clanak 220.
Vlada Federacije, Ministarstvo obrane i druga tijela Federacije
koji su ovim zakonom ovlasteni za donosenje propisa radi izvrsenja ovog
zakona, donijet ce, odnosno uskladit ce propise sa odredbama ovog zakona,
najkasnije u roku od sest mjeseci, od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Kantoni i opcine, poduzeca i druge pravne osobe uskladit ce svoje akte
sa odredbama ovog zakona najkasnije u roku od tri mjeseca od dana donosenja
propisa iz stavka 1. ovog clanka.
Clanak 221.
Odredbe clanka 81. do 94. ovog zakona, nece se primjenjivati
za vrijeme ratnog stanja.
Clanak 222.
Od dana stupanja na snagu ovog zakona do sprovedbe drzavnih
izbora, sukladno sa Deytonskim dogovorom i konstituisanja Predsjednistva
BiH, Predsjednik Predsjednistva RBiH u ime Bosnjaka i Predsjednik Federacije
BiH iz reda hrvatskog naroda, u ime Hrvata, vrsit ce funkciju duznosnika
iz clanka 22. ovog zakona, kako je to regulirano u clanku V. 5. a) Ustava
BiH.
Clanak 223.
Integracija Vojske Federacije, izvrsena sukladno ovom
zakonu, ce biti implementirana na temelju planova i programa sacinjenih
od strane Ministarstva obrane, sto ce odobriti duznosnici iz clanka
22. u slijedecim vremenskim rokovima, a nakon stupanja ovog zakona na
snagu:
- u roku od jednog mjeseca ce biti naimenovano zapovjednistvo Vojske
Federacije, a u roku od dva mjeseca ce biti naimenovan Zdruzeni stozer,
- u roku od tri mjeseca, donijet ce se regulacija glede zajednic ke
uniforme za Vojsku Federacije, njene funkcije, cinovi, amblemi i skolovanje,
- u roku od sest mjeseci, biti ce formirana ujedinjena organizacija
Vojske Federacije, postivajuci Becki Sporazum iz svibnja 1994.godine,
- u roku od sest mjeseci, u kantonima i opcinama, biti ce formirani
uredi Ministarstva obrane za novacenje i vodjenje evidencija o upisanim
novacima,
- integracija Ministarstva obrane, kroz razinu Zdruzenog stozera, ce
poceti odmah, pod jedinstvenim lancem zapovjedanja. Obuka i logistika,
kao i druge aktivnosti na podrucju cijele Federacije, ce biti takodjer
konsolidirane neposredno nakon prihvatanja ovog zakona,
- u roku od jedne godine, Vojni Savjet Federacije ce razmotriti dodatne
mogucnosti daljnje integracije Vojske Federacije i
- integracija svih vojnih snaga Federacije kako je stipulirano ovim
zakonom je jedan od ciljeva Federacije. Integracija ce biti izvrsena
u krajnjem vremenskom roku od tri godine, neposredno nakon stupanja
ovog zakona na snagu. Proracun Federacije ce osigurati nuzno financiranje,
potrebno za sav obrambeni posao koji slijedi iz ovog zakona.
Clanak 224.
Popuna Ministarstva obrane sluzbenicima i djelatnicima,
po pravilu, izvrsit ce se djelatnicima tijela uprave mjerodavnih za
obranu na teritoriju Federacije, koji su zateceni na radu u tim tijelima,
na dan stupanja na snagu ovog zakona. Preuzimanje djelatnika iz stavka
1. ovog clanka izvrsit ce se sukladno aktu o unutarnjoj organizaciji
Ministarstva obrane. Ministarstvo obrane izvrsit ce preuzimanje materijalnih
sredstava, opreme, naoruzanja, inventara i drugih stvari, kao i arhive
i dokumentacije tijela iz stavka 1. ovog clanka. Preuzimanje sredstava
iz stavka 3. ovog clanka izvrsit ce komisija koju obrazuje ministar
obrane.
Clanak 225.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja
u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajuci
Ustavotvorne skupstine
Mariofil Ljubic, v. r.