ZAKON O PREKRSAJIMA KOJIMA SE POVREDJUJU FEDERALNI PROPISI

Dio prvi

ODGOVORNOST I KAZNJAVANJE ZA PREKRSAJE

Glava I

OPCE ODREDBE

Clan 1.

Ovim zakonom utvrdjuju se opci uvjeti odgovornosti i sankcije koje se propisuju za prekrsaje odredjene u federalnim propisima i uredjuje prekrsajni postupak koji vode federalni organi.

Clan 2.

Prekrsaji odredjeni u federalnim propisima (u daljem tekstu: prekrsaji) jesu povrede javnog poretka utvrdjene federalnim zakonom i drugim federalnim propisima za koje se predvidjaju prekrsajne kazne i zastitne mjere.

Clan 3.

Za prekrsaje se ne odgovara ako prije nego sto je ucinjen nije bilo predvidjen federalnim propisom kao prekrsaj, niti se moze izreci kazna ili druga sankcija koja nije bila unaprijed propisana. Ako je poslije ucinjenog prekrsaja izmijenjen federalni propis o prekrsaju, primjenice se propis koji je blazi za ucinioca.

Clan 4.

Prekrsaji se mogu propisivati federalnim zakonom i uredbom ili odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada).

Clan 5.

Za prekrsaj predvidjen federalnim propisom kaznice se ako je ucinjen na teritoriji Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) ili ako je ucinjen na domacem brodu ili vazduhoplovu dok se nalazi van teritorije Federacije. Pod teritorijom Federacije podrazumijeva se suhozemna teritorija, obalno more i vodene povrsine unutar njenih granica, kao i vazdusni prostor nad njima. Za prekrsaj ucinjen u inozemstvu kaznice se samo ako je to odredjeno federalnim zakonom. U slucaju iz stava 1. ovog clana moze se, pod uvjetom uzajamnosti, ustupiti gonjenje za prekrsaj stranoj drzavi u kojoj ucinilac prekrsaja koji je strani drzavljanin ima prebivaliste.

Clan 6.

Prekrsaj moze biti izvrsen cinjenjem i necinjenjem. Prekrsaj je izvrsen necinjenjem kada je ucinilac propustio cinjenje koje je bio duzan da izvrsi.

Clan 7.

Prekrsaj je izvrsen u vrijeme kad je ucinilac radio ili bio duzan da radi, bez obzira na to kad je posljedica nastupila.

Clan 8.

Prekrsaj je izvrsen kako u mjestu gdje je ucinilac radio ili bio duzan da radi, tako i u mjestu u kome je posljedica nastupila, ako propisom o prekrsaju nije drugacije odredjeno.

Glava II

ODGOVORNOST ZA PREKRSAJE

Clan 9.

Nije odgovoran za prekrsaj ucinilac koji u vrijeme izvrsenja prekrsaja nije mogao shvatiti znacaj svoje radnje (cinjenja ili necinjenja) ili nije mogao upravljati svojim postupcima, uslijed trajne ili privremene dusevne bolesti, privremene dusevne poremecenosti ili zaostalog dusevnog razvoja. Okolnost da je prekrsaj ucinjen pod uticajem alkohola ili opojnih druga ne iskljucuje odgovornost ucinioca.

Clan 10.

Za odgovornost je dovoljan nehat ucinioca, ako propisom o prekrsaju nije odredjeno da ce se ucinilac kazniti samo ako je prekrsaj ucinjen sa umisljajem. Odredbe krivicnog zakona koji se primjenjuje na teritoriji Federacije o umisljaju i nehatu shodno se primjenjuje i na prekrsaje.

Clan 11.

Nije odgovoran ako ucini prekrsaj pod uticajem sile, prijetnje ili prinude, ili ako je u vrijeme izvrsenja prekrsaja pogresno shvatio da postoje okolnosti prema kojima bi, da su postojale, njegova radnja bila dozvoljena.

Clan 12.

Nepoznavanje propisa kojim se predvidja prekrsaj ne izvinjava.

Clan 13.

Nije prekrsaj ona radnja koja je ucinjena u nuznoj odbrani. Nuzna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da ucinilac od sebe ili drugog odbije istovremeni protivpravni napad.

Clan 14.

Nije prekrsaj ona radnja koja je ucinjena u krajnjoj nuzdi. Krajnja nuzda postoji ako je radnja ucinjena radi toga da ucinilac od sebe ili drugog otkloni istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nacin nije mogla otkloniti i ako pri tome ucinjeno zlo nije vece od onog koje je prijetilo.

Clan 15.

Ako je ucinilac prekoracio granice nuzne odbrane, odnosno krajnje nuzde moze se blaze kazniti, a ako je to prekoracenje ucinjeno pod osobito olaksavajucim okolnostima nece odgovarati za prekrsaj.

Clan 16.

Ko s umisljajem drugog podstrekne ili mu pomogne da ucini prekrsaj kaznice se kao da ga je sam ucinio. S obzirom na prirodu prekrsaja, kao i na nacin i okolnosti po kojima je izvrseno podstrekavanje ili pomaganje i stepen odgovornosti podstrekaca i pomagaca, podstrekac i pomagac mogu se blaze kazniti. Ako je podstrekavanje ili pomaganje izvrseno pod osobito olaksavajucim okolnostima ili ako do izvrsenja prekrsaja nije doslo, podstrekac i pomagac nece odgovarati za prekrsaj.

Clan 17.

Za pokusaj prekrsaja ucinilac je odgovoran samo je to federalnim zakonom predvidjeno.

Clan 18.

Pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu mogu biti odgovorni za prekrsaj samo ako je to propisom o prekrsaju predvidjeno. Federacija, kanton i opcina i njihovi organi, i drugi organi ne mogu biti odgovorni za prekrsaj. Federalni zakonom se moze propisati da za prekrsaj odgovara odgovorno lice u organu Federacije, kantona i opcina, i u drugom drzavnom organu.

Clan 19.

Pravno lice je odgovorno za prekrsaj ako je do izvrsenja prekrsaja doslo radnjom ili propustanjem duznog nadzora od strane organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica koje je bilo ovlasteno da postupa u ime pravnog lica.

Clan 20.

Pravno lice koje se nalazi pod stecajem odgovorno je za prekrsaj, bez obzira na to da li je prekrsaj ucinjen prije otvaranja ili u toku stecajnog postupka, ali mu se ne moze izreci novcana kazna nego samo zastitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi.

Clan 21.

Odgovornost odgovornog lica postoji ako je do izvrsenja prekrsaja doslo njegovom radnjom ili njegovim propustanjem duznog nadzora. Odgovornim licem, u smislu ovog zakona, smatra se lice kome su u preduzecu (drustvu) ili drugom pravnom licu povjereni odredjeni poslovi koji se odnose na upravljanje, poslovanje ili proces rada, kao i lice koje u organu Federacije, kantona i opcine ili drugom drzavnom organu obavlja odredjene duznosti.

Clan 22.

Odgovornost odgovornog lica za prekrsaj ne prestaje zato sto mu je prestao radni odnos u pravnom licu ili organu Federacije, kantona i opcine ili drugom drzavnom organu, niti zato sto je nastala nemogucnost kaznjavana pravnog lica uslijed njegovog prestanka.

Clan 23.

Odgovornost odgovornog lica za prekrsaj ne postoji ako je ono postupalo na osnovu naredjenja drugog odgovornog lica ili organa upravljanja ili ako je preduzelo sve radnje koje je na osnovu zakona, drugog propisa ili opceg akta bilo duzno da preduzme da bi sprijecilo izvrsenje prekrsaja.

Clan 24.

Ako drugacije nije odredjeno u federalnom propisu kojim je predvidjen prekrsaj, strano pravno lice i strano odgovorno lice kaznit ce se za prekrsaj ako je prekrsaj ucinjen na teritoriji Federacije i ako strano pravno lice ima sjediste, odnosno predstavnistvo u Federaciji.

Clan 25.

Lice koje je u krivicnom postupku ili u postupku za privredne prestupe pravosnazno oglaseno krivim za djelo koje ima i obiljezje prekrsaja nece se kazniti za prekrsaj.

Glava III

PREKRSAJNE SANKCIJE

1. Kazne

Clan 26.

Za prekrsaj se moze propisati samo novcana kazna. Pod uvjetom predvidjenim ovim zakonom, uciniocu prekrsaja moze se umjesto novcane kazne izreci ukor.

Clan 27.

Novcana kazna za pojedinca moze se propisati u iznosu od 10 do 500 DEM. Za prekrsaje pravnih lica, kao i za prekrsaje imalaca radnje, federalnim propisom moze se propisati novcana kazna od 100 DEM do 5.000 DEM, a za odgovorno lice do 1.000 DEM. Federalnim propisom moze se za prekrsaje koji predstavljaju tezu povredu federalnih propisa propisati za pravno lice, kao i za imaoce radnje, novcana kazna do 10.000 DEM, a za odgovorno lice - do 2.000 DEM, a za pojedinca do 1.000 DEM. Za prekrsaje iz stava 3. ovog clana moze se u srazmjeri i sa visinom pricinjene stete ili neizvrsene obaveze propisati novcana kazna, najvisa do dvadesetostrukog iznosa pricinjene stete, neizvrsene obaveze ili vrijednosti robe ili druge stvari koja je predmet prekrsaja. Novcana kazna koja se naplacuje na licu mjesta moze se federalnim propisom utvrditi u fiksnom iznosu, i to: za pravno lice i imaoca radnje do 500 DEM, a za odgovorno lice i drugog pojedinca - do 100 DEM. Do osnivanja Centralne banke Bosne i Hercegovine i utvrdjivanja valute Bosne i Hercegovine, kod izricanja i placanja prekrsajnih kazni primjenjivat ce se tecaj dinara koji utvrdjuje i obavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine, ako se placanje vrsi u protuvrijednosti valute Bosne i hercegovine. Pod imaocem radnje, u smislu ovog zakona, smatra se fizicko lice koja obavlja neku od zakonom dozvoljenih djelatnosti.

Clan 28.

U rjesenju o prekrsaju odredjuje se rok placanja novcane kazne, koji ne moze biti kraci od 15 dana niti duzi od tri mjeseca od dana pravosnaznosti rjesenja. U opravdanim slucajevima federalni organ koji je donio rjesenje o prekrsaju u prvom stepenu moze dozvoliti da se novcana kazna isplati u otplatama. U tom slucaju federalni organ ce odrediti nacin isplacivanja i rok isplate koji ne moze biti duzi od sest mjeseci, ako federalnim zakonom nije drugacije odredjeno.

Clan 29.

Ako kaznjeni u odredjenom roku ne plati novcanu kaznu koju je izrekao federalni organ, kazna ce se naplatiti prinudno. Ako se novcana kazna ne moze prinudno naplatiti, zamijenice se kaznom zatvora. O zamjeni novcane kazne u kaznu zatvora nadlezni federalni organ koji je izrekao kaznu donijece se posebno rjesenje. Novcana kazna ne moze se zamijeniti kaznom zatovra odgovornom licu, kao ni mladjem oficiru, oficiru ili vojnom sluzbeniku u aktivnoj sluzbi oruzanih snaga Federacije.

Clan 30.

Pri zamjeni novcane kazne kaznom zatovra racunaju se svakih zapocetih 50 DEM u jedan dan zatvora, ali tako da kazna zatvora ne moze biti duza od 30 dana. Ako je naplacen jedan dio novcane kazne, ostatak ce se srazmjerno zamijeniti kaznom zatovra uz ogranicenja predvidjena u stavu 1. ovog clana. Izvrsenje kazne zatvora kojom je zamijenjena novcana kazna prekinuce se, ako kaznjeni plati ostatak novcane kazne.

Clan 31.

Iznosi naplacenih novcanih kazni za prekrsaje unose se u budzet Federacije.

Clan 32.

Novcana kazna odmjerava se u granicama odredjenim propisom u kome je prekrsaj predvidjen, uzimajuci u obzir sve okolnosti koje uticu da novcana kazna bude veca ili manja (otezavajuce ili olaksavajuce okolnosti), a narocito tezinu ucinjenog prekrsaja, okolnosti pod kojima je prekrsaj ucinjen, stepen odgovornosti, licne prilike ucinioca i njegovo drzanje poslije ucinjenog prekrsaja. Pri odmjeravanju novcne kazne uzece se u obzir i imovno stanje ucinioca, odnosno ekonomsko stanje pravnog lica. Ako federalnim zakonom nije drukcije predvidjeno, kao otezavajuca okolnost za prekrsaj ne moze se uzeti novcana kazna ni zastitna mjera ranije izrecena za prekrcaj, ako je od dana pravosnaznosti rjesenja o prekrsaju proteklo vise od dvije godine.

Clan 33.

Ako se pri odmjeravanju kazne utvrdi da prekrsaj nije teze prirode, a postoje olaksavajuce koje ukazuju da ce se i sa blazom novcanom kaznom postici svrha kaznjavanja, propisana novcana kazna moze se ublaziti tako da ce se izreci novcana kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekrsaj, ali ne ispod najmanje zakonske mjere te kazne.

Clan 34.

Ako postoje okolnosti koje znatno umanjuju odgovornost ucinioca, tako da se moze ocekivati da ce se ubuduce kloniti vrsenja prekrsaja i bez izricanja propisane novcane kazne, umjesto novcanu kazne moze se izreci ukor. Ukor se moze izreci i ako se prekrsaj sastoji u neispunjavanju propisane obaveze ili je prekrsajem nanesena steta, a ucinilac je prije donosenja rjesenja o prekrsaju ispunio propisanu obavezu, odnosno otklonio ili nadoknadio nanesenu stetu.

Clan 35.

Nece se kazniti ucinilac prekrsaja ako je prekrsaj prema okolnostima pod kojima je ucinjen malog znacaja i ako nije proizrokovao posljedice ili su posljedice neznatne. Nece se kazniti za prekrsaj pravno lice, ako je prekrsaj otkrio i prijavio organ tog pravnog lica, ili radnici u tom pravnom licu.

Clan 36.

Ako je ucinilac jednom radnjom ili sa vise radnji ucinio vise prekrsaja po kojima nije doneseno rjesenje o prekrsaju, a postupak se vodi pred istim organom, utvrdice se prethodno novcana kazna za svaki prekrsaj i izreci jedna ukupna novcana kazna koja je jednaka zbiru pojedinih utvrdjenih kazni, s tim da ukupna novcana kazna ne moze preci dvostruki iznos najvece mjere novcane kazne. Ako za jedan od vise prekrsaja utvrdjena novcana kazna na osnovu clana 27. stav 4. ovog zakona, za taj iznos ce se uvecati ukupna novcana kazna koja je za ostale prekrsaje utvrdjena prema stavu 1. ovog clana.

2. Zastitne mjere

Clan 37.

Federalnim zakonom mogu se uz novcanu kaznu za prekrsaj propisati slijedece zastitne mjere: 1) oduzimanje predmeta; 2) zabrana obavljanja samostalne djelatnosti; 3) zabrana upravljanja motornim vozilima; 4) udaljenje stranca sa teritorije Federacije. Zastitne mjere iz stava 1. tac. 1. i 4. ovog clana mogu se, pod uvjetima predvidjenim ovim zakonom, izreci i kad nisu propisane za prekrsaj. Zastitne mjere mogu se izreci i ako novcana kazne za prekrsaj nije izrecena, samo ako je takva mogucnost predvidjena u federalnom zakonu. Federalnim zakonom mogu se predvidjeti i druge zastitne mjere ako to zahtijeva posebno priroda prekrsaja, ali se one mogu izricati samo uz novcanu kaznu za prekrsaj.

Clan 38.

Predmeti koji su upotrebljeni ili su bili namijenjeni izvrsenju prekrsaja ili su nastali izvrsenjem prekrsaja mogu se oduzeti ako su svojina ucinioca prekrsaja, odnos ako njima raspolaze pravno lice - ucinilac prekrsaja. Predmeti iz stava 1. ovog clana mogu se oduzeti i kad nisu svojina ucinioca prekrsaja ili njima ne raspolaze pravno lice -ucinilac prekrsaja ako to zahtijevaju interesi opce bezbjednosti, cuvanja zivota i zdravlja ljudi, sigurnost robnog prometa ili razlozi javnog morala, kao i u drugim slucajevima predvidjenim zakonom. Oduzimanjem predmeta ne dira se u pravo trecih lica na naknadu stete od ucinioca. Organ koji je donio rjesenje o prekrsaju odredjuje da li ce se oduzeti predmeti unistiti, prodati ili predati zainteresiranom organu, odnosno pravnom licu. Novac dobijen prodajom predmeta koji je svojina ucinioca prekrsaja, odnosno prodajom predmeta kojima raspolaze pravno lice - ucinilac prekrsaja unosi se u budzet Federacije. Ako su prodati predmeti koji nisu svojina ucinioca prekrsaja ili njima ne raspolaze pravno lice - ucinilac prekrsaja, novac se predaje licu cija su svojina ti predmeti, odnosno pravnom licu koje raspolaze tim predmetima. Ako je to lice nepoznato i ne javi se ni za jednu godinu od dana prodaje, novac dobijen od prodaje takvih predmeta unosi se u budzet Federacije.

Clan 39.

Zabrana obavljanja samostalne djelatnosti sastoji se u privremenoj zabrani uciniocu prekrsaja da obavljaju zanatsku ili drugu djelatnost za koju se izdaje dozvola nadleznog organa. Ako federalnim zakonom kojim se odredjuje prekrsaj nisu posebno propisani uvjeti za izricanje mjere iz stava 1. ovog clana, ta mjera se moze izreci uciniocu prekrsaja cije bi dalje bavljenje samostalnom djelatnoscu bilo opasno po zivot ili zdravlje ljudi ili koji je zloupotrijebio samostalnu djelatnost za izvrsenje prekrsaja. Zastitna mjera iz stava 1. ovog clana moze se izreci u trajanju od tri mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izrecene mjere tece od dana pravosnaznosti rjesenja o prekrsaju.

Clan 40.

Zabrana upravljanja motornim vozilom sastoji se u zabrani upravljanja motornim vozilom odredjene vrste ili kategorije. Ako federalnim zakonom kojim se propisuje prekrsaj nisu propisani uvjeti za izricanje mjere iz stava 1. ovog clana, ta mjera moze se izreci uciniocu prekrsaja koji je ucinio tezu povredu propisa o bezbjednosti saobracaja ili cije ranije krsenje tih propisa pokazuje da je opasno da ucinilac prekrsaja upravlja motornim vozilom odredjene vrste ili kategorije. Pri odlucivanju da li ce se izreci ova mjera uzece se u obzir i to da li je ucinilac vozac motornog vozila po zanimanju. Zastitna mjera iz stava 1. ovog clana moze se izreci u trajanju od 30 dana do jedne godine. Ako federalnim zakonom kojim se propisuje prekrsaj nije drugacije odredjeno, vrijeme trajanja izrecene mjere tece od dana pravosnaznosti rjesenja o prekrsaju.

Clan 41.

Udaljenje stranca sa teritorije Federacije moze se izreci strancu koji je kaznjen za prekrsaj zbog koga je nepozeljan njegov dalji boravak u Federaciji. Zastitna mjera iz stava 1. ovog clana moze se propisati u trajanju od sest mjeseci do tri godine. Vrijeme trajanja izrecene mjere tece od dana pravosnaznosti rjesenja o prekrsaju.

Glava IV

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE IZVRSENJEM PREKRSAJA

Clan 42.

Niko ne moze zadrzati imovinsku korist pribavljenu prekrsajem. Imovinska korist oduzece se rjesenjem o prekrsaju kojim je utvrdjeno izvrsenje prekrsaja. Imovinska korist unosi se u budzet Federacije. U pogledu nacin oduzimanja imovinske koristi i zastite ostecenog lica shodno ce se primjenjivati odgovarajuce odredbe krivicnog zakona koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

Glava V

ZASTARJELOST

Clan 43.

Prekrsajni postupak ne moze se voditi ako protekne jedna godina od dana kad je prekrsaj ucinjen. Rok zastarjelosti gonjenja za carinske, poreske, devizne i spoljnotrgovinske prekrsaje iza prekrsaje protiv bezbjednosti vazdusnog saobracaja je tri godine.

Clan 44.

Izrecena novcana kazna i zastitna mjera ne mogu se izvrsiti ako je od dana pravosnaznosti rjesenja o prekrsaju protekla jedna godina.

Clan 45.

Zastarijevanje gonjenja i zastarijevanje izvrsenja novcane kazne, odnosno zastitne mjere za prekrsaje ne tece za vrijeme za koje se gonjenje, odnosno izvrsenje ne moze preduzeti po federalnom zakonu. Zastarijevanje se prekida svakom radnjom nadleznog organa koja se preuzima radi gonjenja ucinioca prekrsaja, ili radi izvrsenja novcane kazne, odnosno zastitne mjere. Sa svakim prekidom zastarijevanje pocinje ponovo da tece, ali zastarjelost u svakom slucaju nastaje kad protekne dvaput onoliko vremena kazne, odnosno zastitne mjere.

Glava VI

POSEBNE ODREDBE O ODGOVORNOSTI I KAZNJAVANJU MALOLJETNIKA

Clan 46.

Za prekrsaj nije odgovoran maloljetnik koji u vrijeme izvrsenja prekrsaja nije navrsio 16 godina (dijete i mladji
maloljetnik). Maloljetniku koji je u vrijeme izvrsenja prekrsaja navrsio 16 godina, a nije navrsio 18 godine (stariji maloljetnik) izrice se ukor ili novcana kazna, kao i zastitna mjera iz clana 37. stav 1. tac. 1, 3. i 4. ovog zakona. Ukor se izrice ako je dovoljno da se zbog ucinjenog prekrsaja stariji maloljetnik samo prekori. Pri izricanju ukora ukazace se starijim maloljetniku na stetnost njegovog postupka i predocice mu se da u slucaju ponovnog izvrsenja prekrsaja moze prema njemu biti izrecena novcana kazna. Starijem maloljetniku ne moze se izreci novcana kazna u vecem iznosu od polovine iznosa propisane novcane kazne za prekrsaj, kao ni ukupna kazna za prekrsaje u sticanju u vecem iznosu od polovine dvostrukog iznosa najvece mjere novcane kazne. Starijem maloljetniku ne moze se novcana kazna zamijeniti kaznom zatvora u trajanju duzem od 15 dana. Clan 47. Federalnim zakonom i propisom Vlade moze se odrediti da ce se roditelj, usvojilac, odnosno staralac maloljetnika koji je ucinio prekrsaj kazniti ako je ucininjeni prekrsaj posljedica njihovog propustanja duznog staranja o maloljetniku, a u mogucnosti su da takav nadzor obavljaju.

Dio drugi

PREKRSAJNI POSTUPAK

Glava VII

OSNOVNE ODREDBE

Clan 48.

Odredbe ovog zakona o prekrsajnom postupku primjenjuje federalni organi kad vode prekrsajni postupak.

Clan 49.

Federalni organ koji vodi prekrsajni postupak duzan je da istinito i potpuno utvrdi cinjenice koje su vazne za donosenje rjesenja. On je duzan da sa jednakom brizljivoscu ispita kako okolnosti koje terete okrivljenog tako i okolnosti koje mu idu u korist.

Clan 50.

Prije donosenja rjesenja o prekrsaju, okrivljenom ce se pruziti mogucnost da se izjasni o onome sto mu se stavlja na teret (clan 106.), osim ako se donosi rjesenje po skracenom postupku. Ako uredno pozvani okrivljeni ne dodje na saslusanje i ne opravda izostanak, a njegovo saslusanje nije nuzno za utvrdjivanje pravog stanja stvari, rjesenje o prekrsaju moze se donijeti i bez saslusanja okrivljenog.

Clan 51.

Protiv pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu sprovodi se jedinstven prekrsajni postupak, osim ako postoje zakonski razlozi da se vodi postupak samo protiv jednog od njih.

Clan 52.

U prekrsajnom postupku federalni organ koji vodi postupak duzan je da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinacno i u vezi s ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvede zakljucak da li je neka cinejnica dokazana.

Clan 53.

Federalni organ koji vodi prekrsajni postupak starace se da neznanje i neukost okrivljenog i drugih lica koja ucestvuju u postupku ne budu na stetu prava koja im po zakonu pripadaju u postupku.

Clan 54.

Federalni organ koji vodi prekrsajni postupak duzan je da nastoji da postupak sprovede bez odugovlacenja i da onemoguci svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja ucestvuju u postupku.

Clan 55.

Prekrsajni postupak vodi se na jednom od jezika koji su u sluzbenoj upotrebi u Federaciji. Okrivljeni, svjedoci i druga lica koja ucestvuju u postupku imaju pravo da pri izvodjenju pojedinih radnji u prekrsajnom postupku ili na usmenom pretresu upotrebljavaju svoj jezik. Ako se prekrsajni postupak, odnosno usmeni pretres ne vodi na jeziku tog lica, obezbijedice se usmeno prevodjenje onoga sto ono, odnosno drugi iznose, kao i isprava i drugog pismenog dokaznog materijala. O pravu na prevodjenje poucice se lice iz stava 2. ovog clana, koje se moze odreci tog prava ako zna jezik na kome se vodi postupak. U zapisniku ce se zabiljeziti da je data pouka i izjava ucesnika. Prevodjenje obavlja tumac, koga odredi federalni organ koji vodi postupak. U prekrsajnom postupku sluzbeno pismo je latinica.

Clan 56.

Svi organi duzni su da ukazuju pravnu pomoc federalnom organu koji vodi prekrsajni postupak.

Clan 57.

Prekrsajni postupak nece se voditi niti ce se izricati kazna za prekrsaj protiv lica koja uzivaju diplomatski imunitet.

Clan 58.

Ako primjenjivanje propisa o prekrsaju zavisi od prethodnog rjesenja nekog pravnog pitanja za cije je rjesenje nadlezan drugi organ, federalni organ koji vodi prekrsajni postupak moze sam rijesiti to pitanje, a moze odgoditi donosenje rjesenja ako se po tom pitanju vec vodi postupak pred drugim organom. Rjesenje prethodnog pitanja u prekrsajnom postupku ima dejstvo samo za predmet o kome se u tom postupku rjesavalo. O pitanju postojanja krivicnog djela i krivicne odgovornosti ucinioca, federalni organ koji vodi prekrsajni postupak vezan je pravosnaznom presudom krivicnog suda kojom je okrivljeni oglasen krivim za krivicno djelo.

Glava VIII

ORGANI ZA VODJENJE PREKRSAJNOG POSTUPKA

1. Nadleznost

Clan 59.

Za vodjenje prekrsajnog postupka u prvom stepenu nadlezni su federalni organi uprave, svaki iz svog djelokruga (u daljem tekstu: federalni organ), ako federalnim zakonom nije drukcije odredjeno. Federalni organ uprave koji ima podrucne organizacione jedinice moze odrediti da prekrsajni postupak u prvom stepenu vodi podrucna organizaciona jedinica federalnog organa (u daljem tekstu: organizaciona jedinica). Federalni organ nadlezan je da vodi prekrsajni postupak i za vojno lice, osim ako je ono ucinilo prekrsaj na mjestu koje je pod kontrolom vojnih organa ili u drugim slucajevima odredjenim federalnim zakonom.

Clan 60.

O zalbi na rjesenje o prekrsaju koje je donio federalni organ u prvom stepenu rjesava u drugom stepenu Federalno vrijece za prekrsaje (u daljem tekstu: Federalno vrijece). Federalno vijece zauzima nacelne stavove o pravnim pitanjima radi jedinstvenog primjenjivanja propisa o prekrsajima, prati pojave i probleme u oblasti prekrsaja iz svoje nadleznosti i o tome obavjestava Vladu i druge nadlezne federalne organe i daje inicijative za donosenje i za izmjenu federalnih propisa. Fedralno vijece obavlja i druge poslove odredjene federalnim zakonom.

Clan 61.

Ako je funkcioner koji rukovodi federalnim organom odredio da prekrsajni postupak u prvom stepenu vode organizacione jedinice - za vodjenje prekrsajnog postupka mjesno je nadlezna organizaciona jedinica na cijem je podrucju ucinjen prekrsaj. Federalni organ ili organizaciona jedinica, koja je nadlezna za pravno lice, nadlezna je i za odgovorno lice u pravnom licu. Ako je prekrsaj ucinjen na domacem brodu ili vazduhoplovu, za vodjenje prekrsajnog postupka nadlezna je organizaciona jedinica na cijem se pdorucju nalazi domaca luka ili vazduhoplovno pristaniste u kome se zavrsava putovanje ucinioca prekrsaja, a ako je ucinilac prekrsaja clan posade - organizaciona jedinica na cijem se podrucju nalazi maticna luka broda, odnosno maticno pristaniste vazduhoplova.

Clan 62.

Ako se nadleznost organa iz clana 61. ovog zakona ne moze odrediti prema mjestu izvrsenja prekrsaja, ili ako je prekrsaj izvrsen u inozemstvu, nadleznost se odredjuje prema prebivalistu, odnosno boravistu pojedinca - ucinioca prekrsaja, a ako je prekrsaj ucinilo pravno lice - prema sjedistu pravnog lica.

Clan 63.

Federalni organ koji je nadlezan za ucinioca prekrsaja nadlezan je i za saucesnika. Protiv ucinioca prekrsaja i saucesnika provodi se jedinstven prekrsajni postupak. Ako je to svrsishodno, nadlezni federalni organ moze odvojeno da vodi postupak protiv pojedinih saucesnika. Ako su prekrsaj kao saucesnici ucinili gradjanin i vojno lice, a za postupak protiv vojnih lica nadlezan je vojni organ, postupak ce se voditi odvojeno za gradjanina, a odvojeno za vojno lice.

Clan 64.

Federalni organ duzan je da po sluzbenoj duznosti pazi na stvarnu i mjesnu nadleznost. Ako utvrdi da je za vodjenje prekrsajnog postupka nadlezan drugi federalni organ, ustupice bez odgadjanja predmet tom organu.

Clan 65.

Organizaciona jedinica moze, prije nego sto donese rjesenje o prekrsaju, ustupiti predmet organizacionoj jedinici na cijem podrucju ucinilac prekrsaja ima prebivaliste ili boraviste, ako se time olaksava postupak. Organizaciona jedinica moze u roku od osam dana od dana prijema predmeta zahtijevati da o opravdanosti ustupanja prema stavu 1. ovog clana odluci Federalno vijece. Odluka Federalnog vijeca je konacna.

Clan 66.

O sukobu nadleznosti izmedju federalnih organa nadleznih za vodjenje prekrsajnog psotupka, odlucuje Federalno vijece. Protiv rjesenja kojim je odluceno o sukobu nadleznosti nije dozvoljena zalba.

Clan 67.

Ako se stranoj drzavi na osnovu medjunarodnog ugovora ustupa gonjenje i kaznjavanje za prekrsaj iz nadleznosti federalnog orana, koji je na teritorije Federacije izvrsio strani drzavljanin cije je prebivaliste u stranoj drzavi, odluku o ustupanju donosi Federalno vijece. Ako strana drzava predlozi da se u Federaciji preduzme gonjenje i kaznjavanje za prekrsaj koji je u stranoj drzavi izvrsio drzavljanin Federacije sa prebivalistem u Federaciji, odluku o preuzimanju gonjenja i kaznjavanja donosi Federalno vijece.

2. Organizacija i sastav

Clan 68.

U federalnom organu prekrsajni postupak za prelazenje drzavne granice, carinske, devizne, spoljnotrgovinske prekrsaje, prekrsaje protiv bezbjednosti saobracaja na putevima, kretanja i boravka stranaca i za prekrsaje protiv bezbjednosti vazdusnog saobracaja u prvom stepenu vodi i rjesenje o prekrsaju donosi Komisija za prekrsaje (u daljem tekstu: Komisija), sastavljena od tri clana od kojih je jedan clan predsjednik. Predsjednik i clanovi Komisije mogu imati zamjenike. Komisija moze ovlastiti pojedinog svog clana da preduzima odredjene radnje u prekrsajnom postupku. Ako je sjediste organizacione jedinice federalnog organa udaljeno od sjedista Komisije tako da Komsija, odnosno njen ovlasteni clan nije u mogucnosti da u sjedistu organizacione jedinice blagovremeno preuzima pojedine radnje prekrsajnog postupka, funkcioner koji rukovodi federalnim organim moze odrediti radnika organizacione jednice za preduzimanje odredjenih radnji prekrsajnog postupka koje se ne mogu kasnije izvesti ili bi njihovo kasnije izvodjenje bilo otezano.

Clan 69.

Predsjednika i clanove Komisije, kao i njihove zamjenike, imenuje funkcioner koji rukovodi federalnim organom koji vodi postupak u prvom stepenu iz reda radnika u federalnom organu uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade. Predsjednik i clanovi Komisije, kao i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici sa polozenim pravosudnim ispitom ili ispitom za prekrsaje i imati potrebno radno iskustvo na odgovarajucim pravnim poslovima. Uvjeti, program ispita i nacin polaganja ispita za prekrsaje uredjuju se federalnim zakonom.

Clan 70.

U fedealnom organu prekrsajni postupak za prekrsaje iz clana 68. ovog zakona za koje je propisana novcana kazna za pravno lice i imaoca radnje od 2.000 DEM, a za odgovorno lice i druge pojedince do 200 DEM, kao i za druge prekrsaje, prekrsajni postupak vodi i rjesenje o prekrsaju donosi ovlasteno sluzbeno lice u federalnom organu. Sluzbeno lice iz stava 1. ovog clana mora ispunjavati uvjete predvidjene u clanu 69. stav 2. ovog zakona, a odredjuje ga iz reda radnika u federalnom organu - funkcioner koji rukovodi tim organom, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade.

Clan 71.

Federalno vijece je samostalni federalni organ. Federalno vijece donosi poslovnik o svom radu.

Clan 72.

Federalno vijece sastoji se od odredjenog broja clanova od kojih je jedan predsjednik. Broj clanova Federalnog vijeca utvrdjuje Vlada. Predsjednika i clanove Federalnog vijeca imenuje i razrjesava duznosti Vlada, na prijedlog ministra pravde. Predsjednik i clanovi Federalnog vijeca moraju biti diplomirani pravnici sa polozenim pravosudnim ispitom ili ispitom sudija za prekrsaje i imati duze radno iskustvo na odgovarajucim pravnim poslovima. Predsjednik i clanovi Federalnog vijeca imenuju se za period od cetiri godine i mogu biti ponovo imenovani.

Clan 73.

Federalno vijece rjesava u vijecima sastavljenim od tri clana. Predsjednik vijeca iz stava 1. ovog clana je predsjednik Federalnog vijeca ili drugi clan Federalnog vijeca.

Clan 74.

Federalno vijece, na sjednici svih clanova obavlja poslove iz clana 60. stav 2. ovog zakona i donosi poslovnik o svom radu, razmatra program rada i izvjestaj o radu. Sjednicu svih clanova Federalnog vijeca saziva i njenim radom rukovodi predsjednik Federalnog vijeca. Za punovazno odlucivanje na sjednici Federalnog vijeca potrebno je prisustvo najmanje dvije trecine clanova, a odluke se donose vecinom glasova svih clanova. Usvojeni nacelni stavovi na sjednici svih clanova Federalnog vijeca obavezni su za sva vijeca Federalnog vijeca i mogu biti izmijenjeni samo na sjednici svih clanova Federalnog vijeca.

Clan 75.

U Federalnom vijecu, za obavljanje strucnih i administrativnih- tehnickih poslova, postoji potreban broj radnika koji imaju odgovarajucu strucnu spremu. Unutarnja organizacija Federalnog vijeca uredjuje se pravilnikom o unutarnjoj organizaciji. Pravilnik iz stava 2. ovog clana donosi predsjednik Federalnog vijeca po prethodno pribaljenom misljenju sjednice svih clanova Federalnog vijeca i uz saglasnost ministra pravde.

Clan 76.

Na radnike u Fedralnom vijecu primjenjuju se propisi koji vaze za radnike u federalnim organima uprave.

Clan 77.

Sredstva za rad Federalnog vijeca obezbjedjuju se u budzetu Federacije.

Glava IX

IZUZECE

Clan 78.

Sluzbeno lice koje vrsi odredjenu duznost u prekrsajnom postupku izuzece se: 1) ako je osteceno prekrsajem; 2) ako mu je okrivljeni, predstavnik pravnog lica, branilac okrivljenog, osteceni li njegov zastupnik, bracni drug ili srodnik u pravoj liniji do cetvrtog, a po tazbini do drugog stepena; 3) ako je u stiom predmetu bilo predstavnik pravnog lica, branilac okrivljenog, zastupnik ili punomocnik ostecenog, svjedok ili vjestak; 4) ako postoje druge okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost. Izuzeta su od donosenja rjesenja u drugom stepenu lica koja su ucestvovala u donosenju rjesenja o prekrsaju u prvom stepenu.

Clan 79.

Sluzbeni lice koje ucestvuje u prekrsajnom postupku duzno je da smo trazi svoje izuzece cim sazna da za to postoji razlog. Zahtjev za izuzece moze podnijeti i okrivljeni, odnosno predstavnik okrivljenog pravnog lica, do donosenja rjesenja o prekrsaju. Lice cije se izuzece trazi moze do donosenja rjesenja o izuzecu preduzimati samo radnje koje ne trpi odlaganje. O izuzecu sluzbenog lica rjesava funkcioner koji rukovodi federalnim organima, odnosno predsjednik Federalnog vijeca, ako se trazi izuzece clana tog vijeca, a o izuzecu predsjednika Federalnog vijeca - ministar pravde. Prije donosenja rjesenja o izuzecu uzece se izjava od lica cije je izuzece u pitanju. Protiv rjesenja kojim se usvaja zahtjev za izuzece nije dozvoljena zalba, a rjesenje kojim se zahtjev za izuzece odbija moze se pobijati samo zalbom protiv rjesenja o prekrsaju.

Glava X

OKRIVLJENI I OSTECENI

Clan 80.

Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz strucnu pomoc branioca.

Clan 81.

Za okrivljeno pravno lice u prekrsajnom postupku ucestvuje njegov predstavnik, koji je ovlasten da preduzima sve radnje koje moze da preduzima sam okrivljeni.

Clan 82.

Predstavnik pravnog lica je lice koje je ovlasteno da predstavlja pravno lice na osnovu zakona ili drugog propisa, opsteg akta ili drugog akta pravnog lica. Predstavnik pravnog lica mora da ima pismeno ovlastenje organa upravljanja. Predstavnik pravnog lica moze biti samo jedno lice.

Clan 83.

Predstavnik stranog pravnog lica je lice koje upravlja pravnim licem ili predstavnistvom tog pravnog lica u Federaciji, ako za predstavnika nije odredjeno drugo lice.

Clan 84.

Predstavnik pravnog lica ne moze biti lice koje je u istoj stvari svjedok. Predstavnik pravnog lica ne moze biti ni odgovorno lice protiv koga se vodi postupak za isti prekrsaj, a koje istice da je postupalo na osnovu naredjenja drugog odgovornog lica ili organa upravljanja (clan 23.). Vise okrivljenih pravnih lica mogu imati kao predstavnika isto lice samo ako to nije u suprotnosti sa interesima njihove odbrane. U slucajevima iz st. 1. do 3. ovog clana federalni organ koji vodi prekrsajni postupak duzan je da obavijesti pravno lice radi odredjivanja drugog predstavnika. Federalni organ je duzan da uvijek upozori i pravno lice ako je predstavnik pravnog lica u isto vrijeme i odgovorno lice protiv koga se vodi prekrsajni postupak. Za strano pravno lice obavjestenje i upozorenje iz st. 4. i 5. ovog clana upucivace se pravnom licu, odnosno predstavnistvu stranog pravnog lica u Federaciji.

Clan 85.

Ako pravno lice na poziv federalnog organa koji vodi prekrsajni postupak ne odredi svog predstavnika (clan 84. stav 3. i clan 101. stav 3.) kaznice se rjesenjem tog organa novcanom kaznom od 250 DEM. Ako i poslije izricanja kazne pravno lice ne odredi svog predstavnika, kaznice se za svako dalje neodazivanje pozivu novcanom kaznom od 500 DEM.

Clan 86.

Okrivljeno pravno lice i okrivljeno odgovorno lice mogu imati svaki svog branioca ili zajednickog branioca.

Clan 87.

Osteceni ima pravo da predlaze dokaze, da stavlja druge prijedloge, da istice zahtjev za naknadu stete i da ostvaruje druga prava predvidjena ovim zakonom. Ako je ucinjenim prekrsajem steta nanesena drzavnoj svojini, o tome ce se uvijek obavijestiti nadlezno pravobranilastvo. Zakonski zastupnik ostecenog vrsi prava koja po ovom zakonu ima osteceni. Osteceni moze svoja prava vrsiti i preko punomocnika.

Clan 88.

Okrivljeni, predstavnik pravnog lica, branilac okrivljenog, osteceni i zastupnik ostecenog imaju pravo da razmatraju spise predmeta. Ako je prekrsajni postupak u toku, razmatranje i prepisivanje spisa dozvoljava federalni organ koji vodi postupak. Razmatranje spisa moze da se uskrati ako bi se time ometalo pravilno vodjenje psotupka. Poslije izvedenih dokaza, licima iz stava 1. ovog clana, kao i svakom drugom licu koje ima opravdan interes, ne moze se uskratiti razmatranje i prepisivanje spisa.

Glava XI

DONOSENJE I SAOPSTAVANJE ODLUKA I POVRAT U PRIJASNJE STANJE

Clan 89.

Odluke u prekrsajnom postupku donose se u obliku rjesenja, ako u ovom zakonu za pojedine odluke nije predvidjeno da se donese u obliku zakljucka ili naredbe. U pogledu nacina donosenja odluka shodno se primjenjuju odgovarajuce odredbe zakona o krivicnom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

Clan 90.

Odluke se saopstavaju okrivljenom i drugim zainteresiranim licima usmeno ako su prisutna, a dostavljanjem ovjerenog prepisa ako su odsutna. Ako je odluka usmeno saopstena, to ce se naznaciti u zapisniku ili na spisu. Zainteresiranom licu dostavice se ovjereni prepis usmeno saopstene odluke samo ako se protiv te odluke moze izjaviti zalba. Prepis odluka protiv kojih je dozvoljena zalba dostavljaju se sa uputstvom o pravu na zalbu.

Clan 91.

Poziv za saslusanje i poziv za prisustvovanje na usmenom pretresu dostavljaju se okrivljenom licno. Odluke od cijeg dostavljanja tece rok za zalbu dostavljaju se licno licu kome su upucene. U pogledu dostavljanja pismena shodno se primjenjuju odgovarajuce odredbe zakona o krivicnom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

Clan 92.

Okrivljenom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavu prigovora ili zalbe na rjesenje o prekrsaju dozvolice se povrat u prijasnje stanje ako u roku od tri dana od dana prestanka razloga zbog kojih je propustio rok podnese molbu za povrat u prijasnje stanje i ako istovremeno s tom molbom preda prigovor, odnosno zalbu. Nakon isteka 30 dana od dana propustanja roka ne moze se traziti povrat u prijasnje stanje. Za rjesavanje o povratu u prijasnje stanje zbog propustanja roka na zalbu nadlezno je Federalno vijece za prekrsaje, a zbog propustanja roka za prigovor - federalni organ nadlezan za donosenje rjesenja o prekrsaju u prvom stepenu. Ako Federalno vijece, odnosno federalni organ dozvoli povrat u prijasnje stanje, odlucice o tome rjesenjem o zalbi, odnosno prigovoru.

Clan 93.

Molba za povrat u prijasnje stanje predaje se federalnom organu protiv cijeg je rjesenja trebalo izjaviti zalbu, odnosno prigovor. Molba ne zadrzava izvrsenje rjesenja, ali federalni organ moze odluciti da se zastane sa izvrsenjem do donosenja odluke po molbi. Protiv rjesenja donesenog o molbi za povrat u prijasnje stanje nije dozvoljena zalba.

Glava XII

TROSKOVI PREKRSAJNOG POSTUPKA I IMOVINSKO-PRAVNI ZAHTJEV

Clan 94.

Troskovi prekrsajnog postupka obuhvataju stvarne izdatke ucinjene radi vodjenja postupka. U troskove prekrsajnog postupka padaju i stvarno ucinjeni izdaci za prinudno dovodjenje oduzetog prevoznog ili drugog sredstva kojim je ucinjen prekrsaj.

Clan 95.

Troskovi prekrsajnog postupka padaju na teret lica kaznjenog za prekrsaj. Troskovi prekrsajnog postupka za prekrsaj po kome je postupak obustavljen snosi federalni organ koji je vodio taj postupak. Predstavnik okrivljenog pravnog lica i okrivljeno odgovorno lice snosi troskove postupka koje su prouzrokovali svojom krivicom. Lice koje je svjesno podnijelo neistinitu prijavu za prekrsaj snosi troskove postupka. U rjesenju o prekrsaju odredice se ko snosi troskove i u kom iznosu. Ako za utvrdjivanje visine troskova nema dovoljno podataka, donijece se naknadno posebno rjesenje o troskovima. U pogledu troskova postupka shodno se primjenjuju odgovarajuce odredbe zakona o krivicnom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

Clan 96.

Zahtjev za naknadu stete moze osteceni u prekrsajnom postupku da postavi do donosenja rjesenja o prekrsaju. Zahtjev ne moze da predje iznos do kog je za raspravljanje imovinsko-pravnih zahtjeva nadlezan sudija pojedinac u parnicnom postupku na tom podrucju, a visak iznosa moze osteceni ostvarivati u parnicnom postupku. Ako iznos stete ne moze da se utvrdi ili ako bi utvrdjivanje stete usporilo ili otezalo prekrsjani postupak, ili ako je zahtjev za nakandu stete samo djelimicno usvojen, osteceni ce se uputiti da svoj zahtjev za naknadu stete, odnosno neusvojeni iznos ostvaruje u parnicnom postupku. Ako psotupak bude obustavljen, osteceni ce se uputiti da svoj zahtjev za naknadu stete ostvaruje u parnicnom postupku. Ako je ostecena imovina u drzavnoj svojini, o obustavljanju postupka obavijestice se nadlezno pravobranilastvo.

Glava XIII

POKRETANJE I TOK PREKRSAJNOG POSTUPKA

1. Pokretanje postupka

Clan 97.

Prekrsajni postupak pokrece federalni organ na osnovu prijave za pokretanje prekrsajnog postupka. Prijavu za pokretanje prekrsajnog psotupka moze podnijeti ovlasteni organ i osteceni (u daljem tekstu: podnosilac prijave). Ovlasteni organi su tuzilac i drugi organ, ovalsteni inspektor ili ovlastena lica koja vrse inspekcijske poslove, kao i preduzece (drustvo) i drugo pravno lice.

Clan 98.

Prijava za pokretanje prekrsajnog postupka sadrzi: osnovne podatke za ucinioca prekrsaja; cinjenicni opis iz kojeg proizilaze pravna obiljezja prekrsaja, vrijeme i mjesto izvrsenja prekrsaja i druge okolnosti potrebne da se prekrsaj sto bize odredi; pravnu ocjenu prekrsaja i prijedlog o dokazima koje treba izvesti u toku postupka. Ako prijava za pokretanje prekrsajnog postupka ne sadrzi podatke iz stava 1. ovog clana vratice se podnosiocu da u odredjenom roku otkloni nedostatke. U slucaju da podnosilac prijave ne otkloni nedostatke u roku koji ne moze biti kraci od tri ni duzi od osam dana smatrace se da je od prijave odustao pa ce federalni organ takvu prijavu zakljuckom odbaciti.

Clan 99.

Ako federalni organ ocijeni da postoje uvjeti za pokretanje prekrsajnog postupka, provesce postupak i donijeti rjesenje o prekrsaju. O pokretanju prekrsajnog postupka donosi se zakljucak koji se saopstava okrivljenom prilikom saslusanja. Ako je ucinilac prekrsaja nepoznat, federalni organ moze i prije donosenja zakljucka o pokretanju prekrsajnog postupka preduzeti one radnje koje ne trpe odlaganje. O pokretanju postupka protiv vojnog lica, federalni organ obavijestice vojnu jedinicu, odnosno vojnu ustanovu kojoj to lice pripada.

Clan 100.

Prijavu za pokretanje prekrsajnog postupka federalni organ ce odbaciti zakljuckom ako je utvrdio: 1) da radnja opisana u prijavi nije prekrsaj; 2) da postoje osnovi koji iskljucuju odgovornost za prekrsaj; 3) da je nastupila zastarjelost gonjenja za prekrsaj; 4) da su se stekli drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne moze pokrenuti ni voditi. Zakljucak iz stava 1. ovog clana dostavice se podnosiocu prijave, a osteceni ce se obavijestiti da imovinsko pravni zahtjev moze ostvariti u parnici.

2. Mjere za obezbjedjenje prisustva okrivljenog i drugih lica u prekrsajnom postupku i jamstvo

Clan 101.

Lice cije je licno prisustvo u prekrsajnom postupku potrebno poziva se, po pravilu, pismenim pozivom. U pozivu ce se naznaciti naziv federalnog organa koji poziva, vrijeme i mjesto dolaska, predmet zbog koga se poziva i u kom svojstvu (kao okrivljeni, predstavnik okrivljenog pravnog lica, svjedok, vjestak itd.). Ako se osteceni poziva kao svjedok, to u pozivu mora da se naznaci. U pozivu za orivljenog naznacice se zasto se okrivljuje i da li mora licno da pristupi radi saslusanja ili moze svoju odbranu da podnese pismeno. Kad se poziva da licno pristupi, okrivljeni ce se u pozivu upozoriti da se u slucaju neodazivanja pozivu moze narediti njegovo privodjenje. Ako za utvrdjivanje cinjenicnog stanja prisustvo okrivljenog nije neophodno u pozivu ce se okrivljeni upozoriti da ce se, u slucaju njegovog neodazivanja, rjesenje o prekrsaju donijeti i bez njegovog saslusanja. Odredbe st. 1. i 2. ovog clana shodno ce se primjenjivati i na pozivanje predstavnika okrivljenog pravnog lica. Ako federalnom organu nije poznato ko je odredjen za predstavnika okrivljenog pravnog lica, zatrazice od pravnog lica da odredi i uputi svog predstavnika. U pozivu svjedocima i vjestacima naznacice se da se, u slucaju neopravdanog izostanka, moze narediti njihovo privodjenje. Ako je pozivanje izvrseno usmeno, to ce se u spisima zabiljeziti.

Clan 102.

Ako se lice koje je uredno pozvano ne odazove pozivu i svoj izostanak ne opravda, a njegovo je prisustvo neophodno radi utvrdjivanja cinjenicnog stanja, naredice se njegovo privodjenje. Privodjenje okrivljenog moze se narediti i bez prethodnog pismenog poziva, ako okrivljeni ne moze da dokaze svoj identitet ili nije poznato njegovo prebivaliste. Privodjenje ostecenog moze se narediti samo ako je pozvan kao svjedok. Privodjenje se naredjuje pismenom naredbom cije se izvrsenje povjerava organu federalne ili kantonalne policije. U naredbi mora biti naznaceno ime i prezime i adresa lica koje se ima privesti i razlog privodjenja. Naredba mora biti ovjerena sluzbenim pecatom i potpisom sluzbenog lica federalnog organa koji vodi prekrsajni postupak. Protiv vojnih lica i pripadnika policije nece se izdavati naredba za privodjenje nego ce se od njihove komande, odnosno federalne odnosno kantonalne policije zatraziti da ih privede.

Clan 103.

Okrivljeni moze biti zadrzan: a) ako se ne moze utvrditi njegov identitet ili ako nema prebivalista, a postoje osnovi sumnje da je izvrsio prekrsaj i da ce pobjeci; 2) ako namjerava da napusti Federaciju tako da postoji mogucnost da osujeti vodjenje prekrsajnog postupka. O zadrzavanju okrivljenog, federalni organ koji vodi prekrsajni postupak donosi naredbu u kojoj ce naznaciti dan i sat kad je zadrzavanje zapoceto. Okrivljeni svojim potpisom potvrdjuje da mu je naredba saopstena. Izvrsenje naredbe o zadrzavanju povjerice se, po potrebi, federalnoj ili kantonalnoj policiji. Zadrzavanje moze trajati najduze dvadeset i cetiri sata. U tom roku okrivljeni mora biti saslusan i mora se donijeti rjesenje o prekrsaju. Vrijeme za koje je okrivljeni zadrzan prije donosenja rjesenja o prekrsaju uracunava se u izrecenu novcanu kaznu. Pri uracunavanju u novcanu kaznu, zadrzavanje koje je trajalo duze od dvanaest sati racuna se kao 50 DEM novcane kazne.

Clan 104.

Na molbu okrivljenog koji ne zivi stalno u Federaciji, a zeli da je prije okoncanja prekrsaja postupka napusti, federalni organ moze dozvoliti da okrivljeni polozi jamstvo kao obezbjedjenje za ispunjenje obaveza koje mogu biti odredjene u rjesenju o prekrsaju. Federalni organ moze zahtijevati da okrivljeni, pored polaganja jamstva, odredi punomocnika koji ce u njegovo ime primati pismena i zastupati ga u postupku ako su u pitanju njegova imovinska prava. Sluzbeno lice organa inspekcije ili drugog organa, koje je na osnovu zakona ovlasteno da privremeno oduzme predmete u vezi sa izvrsenim prekrsajem, duzno je da te predmete odmah preda federalnom organu. Jamstvo se ne moze odrediti prije nego sto je okrivljeni saslusan. Jamstvo uvijek glasi na novcani iznos koji se odredjuje s obzirom na tezinu prekrsaja, visinu propisane novcane kazne i velicinu stete nanesene ostecenom licu. Jamstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, vrijednosnih papira ili dragocjenosti. Ako bude doneseno rjesenje o obustavljanju postupka, polozeno jamstvo se vraca. Ako lice koje je kaznjeno za prekrsaj po pravosnaznosti rjesenja o prekrsaju ne plati izrecenu novcanu kaznu ili ne otpocne da izdrzava kaznu zatvora kojom je zamijenjena novcana kazna, ili ne plati iznos utvrdjene naknade stete ili utvrdjene imovinske koristi, iz polozenog jamstva ce se naplatiti ti iznosi i troskovi postupka, a ostatak ce se vratiti kaznjenom licu.

3. Saslusanje okrivljenog

Clan 105.

Saslusanje okrivljenog vrsi se, po pravilu, usmeno. Ako federalni organ koji vodi prekrsajni postupak nadje da neposredno usmeno saslusanje nije potrebno s obzirom na znacaj prekrsaja i podatke kojima raspolaze, pozvace okrivljenog da svoju odbranu da pismeno. U takvom slucaju okrivljeni moze zahtijevati da bude i usmeno saslusan.

Clan 106.

Kad se okrivljeni prvi put saslusava uzece se od njega licni podaci: ime i prezime, zanimanje, dan, mjesec, godina i mjesto rodjenja, adresa, porodicne prilike, drzavljanstvo i narodnost, skolska sprema, imovno stanje, da li je i kad osudjivan ili kaznjavan za prekrsaj, a ako je maloljetan ko mu je zakonski zastupnik. Poslije uzimanja licnih podataka okrivljenom ce se saopstiti zasto se okrivljuje i pozvace se da iznese svoju odbranu. Ako se saslusava predstavnik okrivljenog pravnog lica, prethodno ce se utvrditi njegov identitet i da li je ovlasten da predstavlja okrivljeno pravno lice.

Clan 107.

U pogledu saslusanja okrivljenog suocenja i ucestvovanja tumaca shodno se primjenjuju odgovarajuce odredbe zakona o krivicnom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

4. Saslusanje svjedoka

Clan 108.

Svjedoci se saslusavaju kad je to potrebno za utvrdjivanje cinjenica. Svako lice koje je pozvano kao svjedok duzno je da se odazove pozivu da svjedoci. Lica koja se zbog iznemoglosti ili bolesti ne mogu da odazovu pozivu saslusace se u svom stanu.

Clan 109.

Svjedok koji, i pored upozorenja na posljedice, bez opravdanog razloga odbije da svjedoci kaznice se novcanom kaznom do 30 DEM. Ako svjedok ne plati novcanu kaznu federalni organ moze narediti da se kazna naplati prinudno. Zalba na rjesenje o novcanoj kazni ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clan 110.

U pogledu oslobodjenja od duznosti svjedocenja, nacina saslusavanja svjedoka, suocenja i ucestvovanja tumaca shodno se primjenjuju odgovarajuce odredbe zakona o krivicnom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

5. Uvidjaj i vjestacenje

Clan 111.

Ako je za utvrdjivanje i razjasnjenje kakve vazne cinjenice potrebno licno i neposredno opazanje, izvrsice se uvidjaj. Federalni organ koji je naredio uvidjaj odredice koja ce se lica pozvati da prisustvuju uvidjaju.

Clan 112.

Ako je za utvrdjivanje ili za ocjenjivanje neke cinjenice neophodno strucno znanje kojim ne raspolaze ovlasteno sluzbeno lice u federalnom organu odredit ce se jedan ili dva vjestaka radi vjestacenja. Vjestacenje se moze povjeriti i strucnoj ustanovi (bolnici, hemijskoj laboratoriji i dr.). U slucaju odbijanja vjestacenja shodno ce se primjenjivati odredbe clana 109. st. 1. do 3. i clana 4. ovog zakona.

Clan 113.

U pogledu izuzeca vjestaka i nacina vjestacenja shodno se primjenjuju odgovarajuce odredbe zakona o krivicnom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

6. Pretresanje prostorija i lica

Clan 114.

Pretresanje stana i drugih prostorija, kao i pretresanje lica, moze se preuzeti samo u slucaju tezih prekrsaja ako ima dovoljno osnova da ce se u prostorijama ili kod pojedinih lica naci predmet ili tragovi koji bi mogli biti bitni za prekrsajni postupak. Pretresanje u vojnim ustanovama i vojnim jedinicama, kao i pretresanje vojnih lica, moze obavljati samo ovlasteni vojni organ. Pretresanje prostorija koje pripadaju licima koja uzivaju imunitet u medjunarodnom pravu nije dopusteno.

Clan 115.

Pretresanje odredjuje pismenom naredbom federalni organ koji vodi prekrsajni postupak. U slucaju potrebe, izvrsenje naredbe o pretresanju povjerice se federalnoj odnosnoj kantonalnoj policiji. Prije pocetka pretresanja, naredba o pretresanju predaje se licu na koje se odnosi. To lice ce se pozvati da dobrovoljno preda ono sto se pretresanjem trazi. Pretresanje se obavlja danju, a nocu samo kad treba da se nastavi pretresanje zapoceto danju.

Clan 116.

Drzalac stana ili prostorija, a u njegovom odsustvu jedan od odraslih clanova domacinstva, pozvace se da prisustvuje pretresanju. Ako se pretresanje obavlja u preduzecu (drustvu) ili drugom pravnom licu pozvace se ovlasteni predstavnik tog pravnog lica da prisustvuje pretresanju. Pretresanju prisustvuju dva punoljetna gradjanina. O svakom pretresanju sastavlja se zapisnik u kome se navodi naredba o pretresanju, kao i predmeti koji su oduzeti prilikom pretresanja. Zapisnik potpisuju sva lica koja obavezno prisustvuju pretresanju. Licu kod koga je pretresanje izvrseno izdaje se prepis zapisnika o pretresanju.

7. Privremeno oduzimanje predmeta

Clan 117.

Predmeti mogu biti privremeno oduzeti i prije donosenja rjesenja o prekrsaju. Privremeno oduzimanje predmeta odredjuje naredbom federalni organ. Prepis te naredbe mora se predati licu od kog se predmeti oduzimaju. Licu od kog se predmeti privremeno oduzimaju izdaje se potvrda sa tacnim naznacenjem i opisom oduzetih predmeta. Ako je predmet podlozan kvaru, ili ako njegovo cuvanje iziskuje nesrazmjerne troskove, federalni organ odredice da se takav predmet proda. Federalni organ moze, povodom prigovora zainteresiranog lica ili po sluzbenoj duznosti, privremeno oduzete predmete vratiti vlasniku.

8. Prekid prekrsajnog postupka

Clan 118.

Federalni organ koji vodi prekrsajni postupak rjesenjem ce prekinuti postupak: 1) ako se ne zna prebivaliste ili boraviste okrivljenog, ili je u bjekstvu, ili inace nije dostizan drzavnim organima, ili se nalazi u inozemstvu na neodredjeno vrijeme; 2) ako je kod okrivljenog nastupilo privremeno dusevno oboljenje ili privremena dusevna poremecenost. Prije nego sto se postupak prekine, prikupice se svi dokazi o prekrsaju i odgovornosti okrivljenog do kojih se moze doci. Prekinuti postupak nastavice se kad prestanu smetnje koje su ga izazvale. O prekidu i nastavljanju postupka obavijestice se osteceni.

9. Usmeni pretres

Clan 119.

Federalni organ koji vodi prekrsajni postupak odredice usmeni pretres, ako je to potrebno radi boljeg razjasnjenja stvari. Na usmeni pretres pozivaju se okrivljeni i njegov branilac, a po potrebi, sjedoci i vjestaci. Ako je okrivljeni pravno lice, na usmeni pretres poziva se predstavnik pravnog lica. O danu, satu i mjestu usmenog pretresa obavjestava se i osteceni, ako se pozivanjem postupak ne bi odugovlacio.

Clan 120.

Federalni organ moze odluciti da se usmeni pretres odrzi u odsustvu okrivljenog koji je uredno pozvan, ako je on ranije saslusan, a federalni organ nadje da prisustvo okrivljenog nije nuzno za pravilno utvrdjivanje stanja stvari. Pod istim uvjetima usmeni pretres moze se odrzati i u odsustvu uredno pozvanog predstavnika okrivljenog pravnog lica. Usmeni pretres ce se odrzati i ako ne dodje uredno pozvani branilac okrivljenog.

Clan 121.

Usmeni pretres je javan. Federalni organ moze odluciti da se pretres ili jedan njegov dio odrzi bez prisustva javnosti, ako to zahtijeva opci interes ili razlozi morala. Ako se postupak vodi samo protiv maloljetnika, usmeni pretres ce se uvijek odrzati bez prisustva javnosti.

Clan 122.

Usmeni pretres pocinje objavljivanjem glavne sadrzine predmeta po kome se vodi postupak, a nakon toga se pristupa saslusavanju okrivljenog. Ako su okrivljeni pravno lice i odgovorno lice, prvo se saslusava predstavnik pravnog lica, a poslije njega odgovorno lice. Nakon saslusanja okrivljenog, provodi se dokazni postupak saslusavanjem svjedoka i vjestaka i izvodjenjem drugih dokaza.

Clan 123.

Okrivljeni i njegov branilac, predstavnik i branilac pravnog lica i osteceni imaju pravo da u toku pretresa predlazu dokaze i stavljaju druge prijedloge, a po odobrenju federalnog organa mogu da postavljaju i pitanja licima koja se saslusavaju. Na usmenom pretresu posljednja rijec uvijek pripada okrivljenom, odnosno predstavniku okrivljenog pravnog lica.

10. Povreda reda u prekrsajnom postupku

Clan 124.

Lice koje se pred federalnim organom i pored opomene nepristojno ponasa, ili na drugi nacin ometa rad federalnog organa, kaznice se novcanom kaznom do 30 DEM. Zalba na rjesenje iz stava 1. ovog clana ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Glava XIV RJESENJE O PREKRSAJU

1. Donosenje rjesenja o prekrsaju

Clan 125.

Prekrsajni postupak zavrsava se donosenjem rjesenja o prekrsaju.

Clan 126.

Rjesenje o prekrsaju zasniva se na izvedenim dokazima i cinjenicama koje su utvrdjene u postupku.

Clan 127.

Rjesenjem o prekrsaju obustavlja se prekrsajni postupak ili se okrivljeni oglasava odgovornim i kaznjava za prekrsaj. Ako se prekrsajni postupak vodi zbog vise prekrsaja, u rjesenju ce se navesti za koje se prekrsaje postupak obustavlja, a za koje se okrivljeni oglasava odgovornim i kaznjava.

Clan 128.

Rjesenje kojim se prekrsajni postupak obustavlja donijece se: 1) ako je u pitanju radnja koja nije predvidjena kao prekrsaj; 2) ako je okrivljeni za isti prekrsaj pravosnazno kaznjen ili je prekrsajni postupak bio obustavljen; 3) ako okrivljeni uziva pravo imuniteta po pravilima medjunarodnog prava; 4) ako nastupi zastarjelost gonjenja prekrsaja; 5) ako nema dokaza da je prekrsaj ucinio okrivljeni; 6) ako u toku postupka okrivljeni umre ili okrivljeno pravno lice prestane da postoji; 7) ako postoje okolnosti koje po ovom zakonu iskljucuju odgovornost za prekrsaj, odnosno protivpravnost radnje; 8) ako postoje druge okolnsoti koje iskljucuju vodjenje prekrsajnog postupka.

Clan 129.

Rjesenje o prekrsaju kojim se okrivljeni oglasava odgovornim sadrzi: 1) za koji se prekrsaj okrivljeni kaznjava, uz naznacenje cinjenica i okolnosti iz kojih proizilaze obiljezja prekrsaja; 2) koji su propisi o prekrsaju primijenjeni; 3) kojom novcanom kaznom se okrivljeni kaznjava; 4) odluku o zastitnim mjerama i o oduzimanju imovinske koristi; 5) odluka o uracunjavanju mjera zadrzavanja; 6) odluka o troskovima postupka; 7) odluka o imovinskopravnom zahtjevu. U rjesenju o prekrsaju naznacit ce se i rok u kome se novcana kazna ima platiti i upozorice se da ce se, u slucaju neplacanja novcane kazne u tom roku, naplata izvrsiti prinudno, odnosno da ce se novcana kazna zamjeniti kaznom zatvora. Ako je izrecena zastitna mjera oduzimanja predmeta, u rjesenju ce se odrediti i kako ce se sa oduzetim predmetima postupiti. Ako tom mjerom nisu obuhvaceni predmeti koji su privremeno oduzeti (clan 117), u rjesenju ce se odrediti da se takvi predmeti vrate vlasniku.

2. Objavljivanje, izrada i dostavljanje rjesenja o prekrsaju

Clan 130.

Rjesenje o prekrsaju objavljuje se ako je okrivljeni prisutan. Ako okrivljeni nije prisutan, rjesenje o prekrsaju ce se pismeno izraditi u roku od osam dana od dana okoncanja svih radnji u prekrsajnom postupku i dostavice se okrivljenom.

Clan 131.

Rjesenje o prekrsaju koje je objavljeno u prisustvu okrivljenog dostavice mu se u ovjerenom prepisu, osim ako on to ne zahtijeva i ako se odrekao prava na zalbu. Na zahtjev okrivljenog, ovjereni prepis rjesenja o prekrsaju dostavice se braniocu okrivljenog. Ostalim licima koja po ovom zakonu imaju pravo na zalbu protiv rjesenja o prekrsaju, prepis rjesenja o prekrsaju ce se dostaviti samo na njihov zahtjev. Tuziocu i drugom drzavnom organu, ako je podnio prijavu za prekrsaj, dostavice se rjesenje o prekrsaju i kad to nije zahtijevao.

Clan 132.

Ako se rjesenje o prekrsaju objavljuje, u zapisnik se unosi izreka rjesenja.

Clan 133.

Pismeno izradjeno rjesenje o prekrsaju sastoji se iz uvoda, izreke i obrazlozenja. Uvod rjesenja sadrzi: naziv federalnog organa, ime i prezime lica koja su donijela rjesenja i zapisnicara, ime i prezime okrivljenog, predstavnika pravnog lica i branioca, odnosno naziv i sjediste okrivljenog pravnog lica, koji je prekrsaj predmet postupka i dan donosenja rjesenja. Izreka rjesenja kojim se okrivljeni oglasava odgovornim sadrzi: licne podatke o okrivljenom, odnosno naziv i sjediste okrivljenog pravnog lica, odluku kojom se okrivljeni oglasava odgovornim za prekrsaj i podatke navedene u clanu 129. ovog zakona. U slucaju sticanja prekrsaja, u izreci rjesenja unijece se novcane kazne utvrdjene za pojedini prekrsaj i ukupna novcana kazna koja se izrice, kao i zastitne mjere ako su izrecene za jedan ili vise prekrsaja. Izreka rjesenja o prekrsaju kojim se postupak obustavlja sadrzi najpotrebnije podatke o okrivljenom, odnosno naziv i sjediste okrivljenog pravnog lica, odluku kojom se prekrsajni postupak obustavlja sa pozivom na odgovarajuce propise, odluku o troskovima postupka i uputstvo za ostvarivanje imovinsko pravnog zahtjeva. U obrazlozenju rjesenja iznijece se sazeto koje se cinjenice iz kojih razloga uzimaju kao dokazane ili nedokazane, koji razlozi su bili odlucni za primjenjivanje pravnih propisa, narocito pri utvrdjivanju da li postoji, odnosno ne postoji prekrsaj i odgovornost okrivljenog, koje okolnosti su uzete u obzir pri odmjeravanju novcane kazne, odnosno za obustavu prekrsajnog postupka, kao i osnov za odluku o troskovima postupka i o imovinsko pravnom zahtjevu. Pismeno rjesenje o prekrsaju mora biti potpisano od sluzbenog lica koje je donijelo rjesenje i na njemu mora biti stavljen sluzbeni pecat. Pismeno rjesenje o prekrsaju koje se dostavlja okrivljenom i drugim licima koja imaju pravo zalbe sadrzi uputstvo o pravu na zalbu.

3. Donosenje rjesenja o prekrsaju u skracenom postupku

Clan 134.

Rjesenje o prekrsaju moze se donijeti i bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog (skraceni postupak) ako federalni organ nadje da se na osnovu prijave ovlastenog podnosioca, koja je sacinjena na osnovu sluzbenih ili drugih podataka ili neposrednog zapazanja, nesumnjivo utvrdjuje da je okrivljeni izvrsio prekrsaj za koji je propisana novcana kazna do odredjenog iznosa. Rjesenje o prekrsaju u skracenom postupku moze se donijeti samo za prekrsaje za koje je za pojedinca propisana novcana kazna do 200 DEM, a za imaoca radnje i za pravno lice - do 2.000 DEM. U skracenom postupku ne moze se rjesavati i o naknadi stete niti se mogu izreci zastitne mjere, osim zastitna mjera oduzimanja predmeta cija vrijednost ne prelazi iznos od 500 DEM, i ne moze se oduzeti imovinska korist cija vrijednost prelazi iznos od 500 DEM. Rjesenje o prekrsaju dostavice se okrivljenom u roku od tri dana od dana donosenja. Protiv ovog rjesenja o prekrsaju okrivljeni moze u roku od osam dana od dana prijema rjesenja izjaviti prigovor. Neblagovremeni i nedopusteni prigovor odbacice federalni organ koji je donio rjesenje o prekrsaju. Protiv rjesenja o odbacivanju prigovra okrilvjeni ima pravo zalbe Federalnom vijecu u roku od osam dana od dana prijema rjesenja. Ako okrivljeni u odredjenom roku podnese prigovor i prigovor se ne odbaci, federalni organ koji je donio rjesenja o prekrsaju stavice van snage to rjesenje i nastavice se redovan postupak. Rjesenje o prekrsaju doneseno u redovnom prekrsajnom postupku ne moze za okrivljenog biti nepovoljnije od rjesenja koje je povodom njegovog prigovora stavljeno van snage. Rjesenje o prekrsaju maloljetnika ne moze se donijeti u skracenom postupku.

Glava XV

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

Clan 135.

Protiv rjesenja o prekrsaju donesenog u prvom stepenu moze se izjaviti zalba Federalnom vijecu. Zalba se podnosi u roku od osam dana od dana prijema rjesenja. Zalba se podnosi federalnom organu koji je donio rjesenje u prvom stepenu. Ako je rjesenje o prekrsaju doneseno u prvom stepenu objavljeno, za lica koja su prisutna rok za zalbu pocinje teci od dana objavljivanja.

Clan 136.

Zalbu mogu izjaviti okrivljeni, zakonski zastupnik okrivljenog, odnosno branilac, kao i bracni drug, roditelj i dijete okrivljenog. Za okrivljenog pravno lice zalbu izjavljuje njegov predstavnik ili branilac. Zalbu moze izjaviti i tuzilac ili drugi drzavni organ, kao i drugi podnosilac prijave. Osteceni moze izjaviti zalbu samo u pogledu odluke o troskovima prekrsajnog postupka. Ako je izrecena zastitna mjera oduzimanja predmeta ciji vlasnik nije okrivljeni, vlasnik predmeta moze izjaviti zalbu samo u pogledu odluke o toj mjeri. Branilac, bracni drug, roditelj ili dijete okrivljenog mogu izjaviti zalbu i bez posebnog ovlastenja okrivljenog, ali ne i protiv njegove volje.

Clan 137.

Okrivljeni se moze odreci prava na zalbu ako je u njegovom prisustvu objavljeno rjesenje o prekrsaju, a od izjavljene zalbe moze odustati do donosenja odluke u drugom stepenu. Odricanje i odustajanje od zalbe ne moze se opozvati.

Clan 138.

Podnosilac zalbe je duzan da u zalbi navede u cemu je nezadovoljan rjesenjem o prekrsaju donesenom u prvom stepenu, ali zalbu ne mora posebno obrazloziti. U zalbi se mogu iznositi nove cinjenice i novi dokazi. Pozivajuci se na nove cinjenice podnosilac zalbe je duzan da navede dokaze kojima bi se te cinjenice imale dokazati. Ako podnosilac zalbe u zalbi iznosi i nove dokaze, duzan je da obrazlozi iz kojih razloga te dokaze nije ranije iznio, kao i da navede cinjenice koje pomocu novih dokaza zeli da dokaze.

Clan 139.

Rjesenje o prekrsaju moze se pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba prekrsajnog postupka; 2) zbog povrede materijalnog propisa o prekrsajima; 3) zbog pogresno i nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja; 4) zbog odluke o novcanoj kazni, ukoru, zastitnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi i troskovima prekrsajnog postupka.

Clan 140.

Bitna povreda odredaba prekrsajnog postupka postoji: 1) ako je rjesenje o prekrsaju donijelo sluzbeno lice koje se moralo izuzeti ili je bilo izuzeto da vodi postupak; 2) ako okrivljeni nije ispitan prije donosenja rjesenja o prekrsaju osim u slucajevima predvidjenim ovim zakonom; 3) ako je okrivljenom ili ostecenom uskraceno pravo da u postupku upotrebljava svoj jezik (clan 55.); 4) ako federalni organ nije bio stvarno nadlezan da rjesava u toj stvari; 5) ako je povrijedjen propis prekrsajnog postupka po pitanju da li je prijava za pokretanje prekrsajnog postupka podnesena od ovlastenog organa ili ostecenog; 6) ako u cijelosti nije odluceno o prijavi za pokretanje prekrsajnog postupka, ili ako je odluceno mimo te prijave; 7) ako se rjesenje o prekrsaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona nije moglo zasnivati osim ako je, s obzirom na druge dokaze, ocigledno da bi i bez toga dokaza bilo doneseno isto rjesenje; 8) ako je rjesenjem o prekrsaju povrijedjena odredba clana 134. stav 6. ovog zakona; 9) ako je izreka rjesenja o prekrsaju nerazumljiva, protivrjecna sama sebi ili razlozima rjesenja, ili ako rjesenje uopste nema razloga ili u njemu nisu navedeni razlozi o odlucnim cinjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivrjecni, ili ako o odlucnim cinjenicama postoji znatna protivrjecnost izmedju onoga sto se navodi u razlozima rjesenja i sadrzine isprava ili zapisnika o iskazima datim u prekrsajnom postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Bitna povreda odredaba prekrsajnog postupka postoji i ako sluzbeno lice u toku postupka ili prilikom donosenja rjesenja o prekrsaju nije primjenilo ili je pogresno primjenilo neku odredbu ovog zakona ili je u postupku povrijedjeno pravo odbrane, a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donosenje rjesenja o prekrsaju.

Clan 141.

Povreda materijalnog propisa o prekrsajima postoji ako je povrijedjen taj propis po pitanju: 1) da li je radnja opisana u prijavi za pokretanje prekrsajnog postupka prekrsaj; 2) da li ima okolnosti koje iskljucuju odgovornost za prekrsaj; 3) da li ima okolnosti koje iskljucuju gonjenje za prekrsaj, a narocito da li je nastupila zastarjelost pokretanja i vodjenja prekrsajnog postupka ili je stvar vec pravosnazno rjesena; 4) da li je u pogledu prekrsaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekrsajnog postupka primjenjen zakon ili drugi propis koji se ne moze primjeniti; 5) da li je odlukom o novcanoj kazni, ukoru, zastitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekoraceno ovlastenje koje sluzbeno lice ima po zakonu; 6) da li su povrijedjene odredbe o uracunavanju zadrzavanja odnosno pritvora u novcanu kaznu.

Clan 142.

Rjesenje o prekrsaju moze se pobijati zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja kada je neka odlucna cinjenica pogresno utvrdjena ili nije utvrdjena. Nepotpuno utvrdjeno cinjenicno stanje postoji i kada na to ukazuju nove cinjenice ili novi dokazi.

Clan 143.

Rjesenje o prekrsaju moze se pobijati zbog odluke o novcanoj kazni kada nije prekoraceno zakonsko ovlastenje ali sluzbeno lice nije pravilno odmjerilo novcanu kaznu s obzirom na okolnosti koje uticu da novcana kazna bude veca ili manja. Odluka o novcanoj kazni moze se pobijati i zbog toga sto je sluzbeno lice primijenilo ili nije primjenilo odredbe o ublazavanju kazne ili sto sluzbeno lice nije izreklo ukor i ako su za to postojali zakonski uvjeti. Rjesenje o prekrsaju u pogledu zastitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi moze se pobijati ako ne postoje povrede zakona, ali je sluzbeno lice nepravilno izreklo ove mjere ili ih nije izreklo iako su za to postojali zakonski uvjeti. Rjesenje o prekrsaju moze se pobijati u pogledu odluke o troskovima postupka kada je ta odluka donesena protivno odredbama ovog zakona.

Clan 144.

Neblagovremenu ili nedopustenu zalbu odbacice federalni organ koji je rjesenje o prekrsaju donio u prvom stepenu. Protiv ovog rjesenja moze se izjaviti zalba Federalnom vijecu. Blagovremenu zalbu federalni organ koji je rjesenje o prekrsaju donio u prvom stepenu duzan je da je bez odlaganja dostavi Federalnom vijecu.

Clan 145.

Ako federalni organ koji je donio rjesenje o prekrsaju u prvom stepenu povodom zalbe na to rjesenje nadje da je provedeni dokazni postupak bio nepotpun, a to bi moglo da bude od uticaja na pravilno odlucivanje, dopunice postupak prije dostavljanja zalbe Federalnom vijecu. Ako federalni organ koji je donio rjesenje o prekrsaju u prvom stepenu u cjelini usvoji razloge iznesene u zalbi, moze izmijeniti rjesenje protiv kog je izjavljena zalba. Taj organ moze rjesenje izmijeniti poslije provedene dopune postupka u skladu sa stavom 1. ovog clana.

Clan 146.

Federalno vijece odbacice rjesenjem neblagovremenu ili nedopustenu zalbu, ako je to propustio da ucini federalni organ koji je rjesenje o prekrsaju donio u prvom stepenu. Rjesavajuci o zalbi, Federalno vijece moze rjesenje o prekrsaju potvrditi, ukinuti ili preinaciti. Federalno vijece odbice zalbu kao neosnovanu i potvrditi rjesenje federalnog organa koji je rjesenje o prekrsaju donio u prvom stepenu, ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rjesenje probija, niti takve bitne povrede prekrsajnog postupka, odnosno materijalnog propisa na koje treba paziti po sluzbenoj duznosti. Federalno vijece ce uvazavajuci zalbu ukinuti rjesenje doneseno u prvom stepenu i predmet vratiti na ponovno rjesenje ako utvrdi da je ucinjena bitna povreda odredaba prekrsajnog postupka ili nadje da zbog pogresnog ili nepotpunog utvrdjenog cinjenicnog stanja federalni organ koji je rjesenje o prekrsaju donio u prvom stepenu treba da provede novi postupak i da ponovo rjesava u istoj stvari. Federalno vijece ce uvazavajuci zalbu preinaciti rjesenje doneseno u prvom stepenu, ako utvrdi da su odlucne cinjenice u rjesavanju pravilno utvrdjene, ali da se s obzirom na utvrdjeno cinjenicno stanje, a na osnovu pravilne primjene propisa ima donijeti drugacije rjesenje. Taj organ ce preinaciti rjesenje doneseno u prvom stepenu i kad nadje da postoje povrede zakona koje se mogu otkloniti i bez ukidanja takvog rjesenja ili da pri odmjeravanju novcane kazne ili izricanju zastitne mjere treba drugacije ocijeniti okolnosti koje se uzimaju u obzir. Federalno vijece moze preinaciti rjesenje doneseno u prvom stepenu i kad nadje da je federalni organ koji je rjesenje donio pogresno ocijenio isprave ili druge dokaze koje je sam izveo i na kojima je rjesenje zasnovano.

Clan 147.

Lica cija su prava povrijedjena rjesenjem donesenim u prekrsajnom postupku, osim rjesenja iz cl. 128. i 134. ovog zakona, mogu izjaviti zalbu uvijek kada u ovom zakonu nije izricito odredjeno da zalba nije dozvoljena. Zalba se podnosi u roku od tri dana od dana usmenog saopstenja rjesenja, a ako rjesenje nije usmeno saopsteno, od dana prijema rjesenja. Na zalbu iz stava 1. ovog clana shodno se primjenjuju odredbe cl. 135. do 146. ovog zakona. Clan 148. U pogledu postupka po zalbi shodno se primjenjuju odgovarajuce odredbe Zakona o krivicnom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

Glava XVI VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Ponavljanje postupka

Clan 149.

Na zahtjev lica kaznjenog za prekrsaj ili njegovog branioca, federalni organ koji je odlucivao u prvom stepenu ponovice prekrsajni postupak: 1) ako se dokaze da je rjesenje o prekrsaju zasnovano na laznoj ispravi ili na laznom iskazu svjedoka ili vjestaka; 2) ako se dokaze da je do rjesenja o prekrsaju doslo uslijed krivicnog djela sluzbenog lica koje je provodilo postupak ili je u njemu ucestvovalo; 3) ako se utvrdi da je lice koje je kaznjeno za prekrsaj za istu radnju vec jednom kaznjeno u prekrsajnom postupku, krivicnom postupku ili u postupku za privredni prestup; 4) ako se iznesu nove cinjenice ili se podnesu novi dokazi koji bi sami za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drukcijeg rjesenja, da su bili poznati u ranijem postupku. Zahtjev za ponavljanje postupka u slucajevima iz stava 1. tac. 1 do 3. ovog clana moze se podnijeti u roku od sest mjeseci od dana pravosnaznosti odluke donesene u krivicnom postupku, odnosno prekrsajnom postupku, odnosno postupku za privredni prestup. Zahtjev za ponavljanje postupka u slucaju iz stava 1. tacka 4. ovog clana moze se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za nove cinjenice ili nove dokaze, a najkasnije u roku od jedne godine od dana pravosnaznosti rjesenja o prekrsaju. Poslije smrti lica koje je kaznjeno za prekrsaj, zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bracni drug, djeca, roditelj, staralac ili usvojilac.

Clan 150.

Zahtjev za ponavljanje postupka ne odgadja izvrsenje rjesenja o prekrsaju povodom kog se trazi ponavljanje postupka, ali ako federalni organ koji odlucuje o ponavljanju postupku smatra da ima osnova da se zahtjev uvazi, moze odgoditi, odnosno prekinuti izvrsenje rjesenja dok ne odluci o ponavljanju postupka. Ako se ponavljanje postupka dozvoli, federalni organ koji odlucuje o ponavljanju postupka odgodice izvrsenje rjesenja za koje je dozvolio ponavljanje postupka. Ako je pravno lice koje je kaznjeno za prekrsaj prestalo da postoji, zahtjev za ponavljanje postupka moze podnijeti pravno lice koje je preuzelo imovinu pravnog lica kaznjenog za prekrsaj. U ponovljenom postupku rjesenje o prekrsaju ne moze biti izmijenjeno na stetu kaznjenog lica.

Clan 151.

U pogledu ponavljanja postupka shodno se primjenjuju odgovarajuce odredbe zakona o krivicnom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

2. Zahtjev za sudsku zastitu

Clan 152.

Zahtjev za sudsku zastitu dozvoljen je protiv rjesenja o prekrsaju koje je donijelo Federalno vijece. Zahtjev za sudsku zastitu moze podnijeti kaznjeni, zakonski zastupnik kaznjenog, odnosno njegov branilac. Ako je izrecena zastitna mjera oduzimanja predmeta ciji vlasnik nije kaznjen, vlasnik predmeta moze podnijeti zahtjev za sudsku zastitu samo u pogledu odluke o toj mjeri. O zahtjevu za sudsku zastitu rjesava Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud). Zahtjev za sudsku zastitu ne odgadja izvrsenje rjesenja, ali na zahtjev kaznjenog Vrhovni sud moze narediti nadleznom federalnom organu da odgodi, odnosno prekine izvrsenje rjesenja dok ne odluci o zahtjevu, ako ima osnova iz kojih moze zakljuciti da ce udovoljiti zahtjevu.

Clan 153.

Zahtjev za sudsku zastitu moze se izjaviti protiv rjesenja Federalnog vijeca donesenog u drugom stepenu kojim je pravnom licu ili imaocu radnje izrecena novcana kazna preko 1.000 DEM, a odgovornom licu ili drugom pojedincu - preko 500 DEM ili ako je izrecena zastitna mjera oduzimanja predmeta cija vrijednost prelazi 3.000 DEM ili je oduzeta imovinska korist u vrijednosti preko 3.000 DEM, u slijedecim slucajevima: 1) ako je rjesenjem o prekrsaju povrijedjen materijalni propis; 2) ako je u prekrsajnom postupku ucinjena povreda odredaba postupka koja je uticala ili je mogla uticati na zakonito i pravilno donosenje rjesenja o prekrsaju (bitna povreda postupka); 3) ako je cinjenicno stanje nepotpuno utvrdjeno ili ako je iz utvrdjenih cinjenica izveden nepravilan zakljucak u pogledu cinjenicnog stanja.

Clan 154.

Zahtjev za sudsku zastitu podnosi se u roku od osam dana od dana prijema rjesenja o prekrsaju donesenog u drugom stepenu. Zahtjev za sudsku zastitu predaje se pismeno organu koji je donio rjesenje o prekrsaju u prvom stepenu, koji ce bez odlaganja taj zahtjev zajedno sa spisima, dostaviti Vrhovnom sudu.

Clan 155.

Vrhovni sud odlucuje o zahtjevu za sudsku zastitu u nejavnoj sjednici, u vijecu sastavljenom od trojice sudija. Ako je prijavu za pokretanje prekrsajnog postupka podnio tuzilac ili drugi organ Vrhovni sud ce, prije zakazivanja sjednice vijeca. primjerak zahtjeva za sudsku zastitu, zajedno sa spisima, dostaviti federalnom tuziocu, koji je duzan da ih bez odlaganja razmotri i u roku od 15 dana od dana prijema spisa vrati tom sudu sa svojim pismenim prijedlogom ili obavjestenje da ce prijedlog staviti na sjednicu vijeca. Sjednica vijeca moze se odrzati i bez prisustva uredno pozvanog federalnog tuzioca.

Clan 156.

Vrhovni sud ce ukinuti rjesenje o prekrsaju ako utvrdi da je zahtjev za sudsku zastitu osnovan. Ako Vrhovni sud utvrdi da je povrijedjen materijalni propis, a utvrdjeno cinjenicno stanje pruza pouzdan osnov za donosenje drukcijeg rjesenja, moze donijeti odluku kojom preinacava drugostepeno rjesenje.

Clan 157.

U pogledu postupka za rjesavanje o zahtjevu za sudsku zastitu shodno se primjenjuju odgovarajuce odredbe o zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnazne presude zakona o krivicnom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

3. Zahtjev za zastitu zakonitosti

Clan 158.

Zahtjev za zastitu zakonitosti moze se podici protiv pravosnaz nog rjesenja o prekrsaju kojim je povrijedjen federalni zakon ili drugi federalni propis koji predvidja prekrsaje. Zahtjev za zastitu zakonitosti podize federalni tuzilac u roku od tri mjeseca od dana kad je kaznjenom licu urucena odluka o zalbi, odnosno od dana kad je postala pravosnazna odluka federalnog organa koji je odlucivao u prvom stepenu, a o kojoj je Federalno vijece rijesilo povodom zalbe.

Clan 159.

O zahtjevu za zastitu zakonitosti rjesava Vrhovni sud, u nejavnoj sjednici, u vijecu sastavljenom od trojice sudija. O nejavnoj sjednici sud ce uvijek obavijestiti federalnog tuzioca.

Clan 160.

Zahtjev za zastitu zakonitosti ne odgadja izvrsenje rjesenja o prekrsaju, ali Vrhovni sud pri rjesavanju zahtjeva moze narediti nadleznom federalnom organu da odgodi, odnosno prekine izvrsenje rjesenja dok konacno ne odluci o podignutom zahtjevu.

Clan 161.

U pogledu postupka za rjesavanje o zahtjevu za zastitu zakonitosti shodno se primjenjuju odgovarajuce odredbe zakona o krivicnom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

Glava XVII

POSEBNI POSTUPCI

1. Postupak za oduzimanje predmeta i za oduzimanje imovinske koristi

Clan 162.

Rjesenje o prekrsaju kojim je izrecena zastitna mjera oduzimanja predmeta koji nije svojina ucinioca prekrsaja ili njima ne raspolaze pravno lice - ucinilac prekrsaja dostavlja se vlasniku predmeta, ako je vlasnik poznat. Protiv rjesenja iz stava 1. ovog clana vlasnik predmeta ima pravo na zalbu zbog nepostojanja zakonskog osnova za oduzimanje predmeta.

Clan 163.

Imovinska korist postignuta izvrsenjem prekrsaja utvrdjuje se u prekrsajnom postupku po sluzbenoj duznosti. Federalni organ duzan je da u toku postupka prikuplja dokaze i izvidja okolnosti koje su vazne za utvrdjivanje imovinske koristi. Ako je osteceni postavio imovinsko pravni zahtjev u pogledu iznosa koji odgovara vrijednosti stvari, imovinska korist ce se utvrdjivati samo u onom dijelu koji nije obuhvacen imovinsko-pravnim zahtjevom.

Clan 164.

Federalni organ odmjerice visinu iznosa imovinske koristi po slobodnoj ocjeni ako bi njeno utvrdjivanje bilo vezano sa nesrazmjernim teskocama ili sa znatnim odugovlacenjem postupka.

Clan 165.

Ako je nakon pokretanja prekrsajnog postupka okrivljeno pravno lice prestalo da postoji, fedrealni organ koji je pokrenuo postupak provesce poseban postupak protiv pravnog lica na koje su presle obaveze pravnog lica koje je prestalo da postoji, i to samo u pogledu oduzimanja imovinske koristi koja je postignuta izvrsenjem prekrsaja. Oduzimanje imovinske koristi moze se izreci samo u visini vrijednosti imovine koja je preuzeta od okrivljenog pravnog lica koje je prestalo da postoji. Protiv rjesenja donesenog u skladu sa stavom 1. ovog clana dopustena je zalba Federalnom vijecu u roku od osam dana od dana dostavljanja rjesenja.

Clan 166.

U pogledu postupka za oduzimanje imovinske koristi shodno ce se primjenjivati odgovarajuce odredbe zakona o krivicnom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

2. Naplata novcane kazne na licu mjesta

Clan 167.

Za lakse prekrsaje za koje je federalnim zakonom ili propisom Vlade propisana novcana kazna u utvrdjenom iznosu koji za pravno lice i imaoca radnje ne prelazi 500 DEM, a za odgovorno lice i drugog pojedinca ne prelazi 100 DEM, mogu se tim propisom ovlastiti odredjena sluzbena lica federalnog organa da na licu mjesta naplacuju novcane kazne u utvrdjenom iznosu od lica koja se zateknu u izvrsenju prekrsaja. O naplacenoj novcanoj kazni izdaje se potvrda. Protiv naplate novcane kazne na licu mjesta ne moze se izjaviti zalba ni drugi pravni lijek. Nije dozvoljeno naplacivanje novcane kazne na licu mjesta za vise prekrsaja izvrsenih u sticaju. Ako se novcana kazna ne naplati na licu mjesta ili ako lice koje je ucinilo prekrsaj novcanu kaznu ne plati odmah, odnosno u roku od petnaest dana, podnijece se prijava federalnom organu koji vodi prekrsajni postupak. Za taj prekrsaj ne moze se izreci novcana kazna veca od kazne koja se moze naplatiti na licu mjesta.

3. Postupak za povrat novcanih iznosa u slucaju neopravdanog kaznjavanja

Clan 168.

Lice kome je u prekrsajnom postupku neopravdano izrecena novcana kazna, zastitna mjera oduzimanja predmeta ili oduzimanja imovinske koristi ima pravo na povrat placene novcane kazne, povrat predmeta ili novcane vrijednosti oduzetog predmta i povrat oduzete imovinske koristi (u daljem tekstu: povrat novcanog iznosa). Smatra se da je lice neopravdano kaznjeno ako je u slucaju preinacenja pravosnaznog rjesenja o prekrsaju ili ukidanja pravosnaznog rjesenja o prekrsaju, postupak protiv njega pravosnazno obustavljen uslijed toga sto je utvrdjeno da djelo nije prekrsaj ili sto postoje osnovi koji iskljucuju odgovornost ucinioca prekrsaja, ili sto nema dokaza da je ono ucinilo prekrsaj. Povrat novcanog iznosa ne moze zahtijevati kaznjeno lice koje je svojim laznim priznanjem prouzrokovalo kaznjavanje.

Clan 169.

Pravo na povrat novcanog iznosa prestaje ako je zahtjev za povrat podnesen nakon isteka sest mjeseci od dana prijema pravosnaznog rjesenja o obustavi postupka. Zahtjev za povrat novcanog iznosa podnosi se federalnom organu uprave nadleznom za poslove finansija. Ako federalni organ uprave nadlezan za poslove finansija zahtjev djelimicno ili u cjelini odbije, ili ako u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva ne donese rjesenje po zahtjevu, moze se podnijeti tuzba za naknadu stete. Rok za podnosenje tuzbe je 30 dana od dana saopstenja rjesenja, odnosno prijema rjesenja, odnosno 60 dana. U pogledu povracaja novcanih iznosa zbog neopravdanog kaznjavanja shodno se primjenjuju odgovarajuce odredbe zakona o krivicnom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

Dio treci

Glava XVIII

PRELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clan 170.

Odredbe o novcanim kaznama i zastitnim mjerama koje su predvidjene za prekrsaje u federalnim propisima donesenim da dana stupanja na snagu ovog zakona uskladit ce se u roku od sest mjeseci u odnosu na visinu novcane kazne, odnosno zastitne mjere sa novcanom kaznom, odnosno zastitnim mjerama propisanim ovim zakonom. Dok se ne izvrsi uskladjivanje propisa u skladu sa stavom 1. ovog clana, novcane kazne i zastitne mjere predvidjene za prekrsaje u federalnim propisima donesenim do dana stupanja na snagu ovog zakona ne mogu se izricati preko najvece mjere novcane kazne, odnosno vrste zastitne mjere odredjene ovim zakonom. Odredbe stava 2. ovog clana primjenjivat ce se i na zatecene propise iz oblasti prekrsaja.

Clan 171.

Prekrsajni postupak u kome do dana stupanja na snagu ovog zakona ne bude doneseno pravosnazno rjesenje o prekrsaju predvidjenom u federalnom propisu, zavrsit ce se po odredbama ovog zakona. Na zahtjev za ponavljanje postupka, zahtjev za sudsku zastitu i zahtjev za zastitu zakonitosti, zbog prekrsaja predvidjenog federalnim propisom, a koji je podnesen do dana stupanja na snagu ovog zakona i o njemu nije odluceno, primjenjit ce se odredbe ovog zakona. Rjesenje o prekrsaju predvidjeno federalnim propisom koje je postalo pravosnazno prije pocetka primjene ovog zakona izvrsit ce se po propisima koji su do tog dana bili na snazi.

Clan 172.

Federalno vijece za prekrsaje i komisije za prekrsaje federalnih organa uprave pocinju sa radom petnaestog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Do dana odredjenog u stavu 1. ovog clana Vlada ce imenovati predsjednika i clanove Federalnog vijeca za prekrsaje, a funkcioneri koji rukovode federalnim organima uprave ovlastiti sluzbena lica za vodjenje prekrsajnog postupka, odnosno imenovati predsjednika i clanove komisije za prekrsaje kao i njihove zamjenike.

Clan 173.

Predmete iz dosadasnje nadleznosti drugostepenih organa za prekrsaje na teritoriji Federacije, a za koje je nadlezno Federalno vijece za prekrsaje i u kojima ne bude zavrsen postupak u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona preuzet ce Federalno vijece.

Clan 174.

Predmete iz dosadasnje nadleznosti prvostepenih organa za prekrsaje na teritoriji Federacije a koji se odnose na prekrsaje kojima se povrijedjuju federalni propisi i u kojima ne bude zavrsen prekrsajni postupak u prvom stepenu u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, preuzet ce federalni organi uprave, svaki iz svog djelokruga, a preostale predmete iz prvostepene nadleznosti tih organa preuzet ce nadlezi organi za prekrsaje u kantonima.

Clan 175.

Predsjednicima i sudijama drugostepenih sudova za prekrsaje na teritoriji Federacije koji ne budu imenovani za clanove Federalnog vijeca pripadaju prava predvidjena Zakonom o drzavnoj upravi koji se primjenjuje na teritoriji Federacije. Djelatnike organa za prekrsaje iz stava 1. ovog clana koji se petnaestog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona zateknu na radu u tim organima preuzet ce Federalno vijece u skladu sa aktom o unutrasnjoj organizaciji. Djelatnici koji ne budu rasporedjeni na poslove i zadatke u skladu sa stavom 2. ovog clana ostvaruju svoja prava iz radnog odnosa po Zakonu o radnim odnosima djelatnika u organima uprave koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

Clan 176.

Neutrosena novcana sredstva, inventar i drugu imovinu sa kojom budu raspolagali dosadasnji drugostepeni organi za prekrsaje na teritoriji Federacije, petnaestog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, preuzet ce Federalno vijece.

Clan 177.

Dosadasnji prvostepeni organi za prekrsaje na teritoriji Federacije ustupit ce federalnim organima uprave ili nadleznim organima za prekrsaje u kantonima neutrosena novcana sredstva i opremu, registarski materijal i arhivsku gradju u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 178.

Ovlascuje se federalni ministar pravde da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donese blize propise o troskovima prekrsajnog postupka. Do donosenja tih propisa shodno ce se primjenjivati propisi o naknadi troskova u krivicnom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

Clan 179.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajuci
Ustavotvornom skupstinom,
Mariofil Ljubic, v. r.