ZAKON O PRORACUNU FEDERACIJE BOSNE
I HERCEGOVINE
I - TEMELJNE ODREDBE
Clanak 1.
Ovim zakonom uredjuje se sadrzaj i planiranje Proracuna
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Proracun), nacin izrade,
donosenje i izvrsavanje Proracuna, kao i proracunski odnosi izmedju
Proracuna i izvanproracunskih fondova, odnosi Proracuna i proracuna
kantona, principi zaduzivanja te racunovodstvo i nadzor proracuna.
Clanak 2.
Pojmovi u smislu ovog zakona su:
a) izvanproracunski fond je pravna osoba na temelju zakona, koja se
financira iz poreza i doprinosa.
b) proracun-budzet je procjena godisnjih prihoda i primitaka te utvrdjen
iznos izdataka i drugih placanja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Federacija) koji odobrava Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
(u daljem tekstu: Parlament).
c) proracunski korisnici jesu ministarstva i ostala tijela uprave i
ostali koji se financiraju iz proracuna,
d) prihodi su svi neotplativi i nepovrativi tekuci i kapitalni primici
s protuobavezom ili bez protuobaveze,
e) donacije su primici bez protuobaveza,
f) porezi su obvezni, neotplativi primici koje odredjuje Federacija,
g) izdaci su nepovrtna tekuca i kapitalna placanja, s protuobavezom
ili bez protuobaveze te isplacene potpore i transeri drugima,
h) protuobaveza jeste kad se za primljeni ili placeni iznos za uzvat
mora obaviti usluga ili dostaviti roba,
i) pozajmljivanje umanjeno za otplate jeste transakcija u svezi potrazivanja
od trecih osoba proizisla iz javne politike,
j) financiranje jeste dobivanje zajma za financiranje manjka proracuna
ili koristenje viska proracuna,
k) kapitalni izdaci jesu izdaci za nabavku zemljista, zaliha nefinancijske
imovine i drugo, kojih je vijek duzi od jedne ogdine, i izdaci za nabavku
vojne imovine,
l) kapitalni prihodi jesu primici od prodaje nefinancijske imovine,
kao sto su zemljista, robne zalihe i drugo kojih je vijek duzi od jedne
ogdine,
lj) visak ili manjak proracuna rezultat je prihoda uvecnih za potpore,
a umanjenih za izdatke i za pozajmljivanje umanjeno za otplate,
m) riznica (trezor) je organizacijska jedinica Federalnog ministarstva
financija (u daljem tekstu: Ministarstvo financija). Uloga riznica obuhvaca
napose planiranja, izvrsavanja Proracuna, nadzor nad Proracunom, upravljanje
novcem te vodjenje racunovodstava u skladu sa dobivenim ovlastima,
n) ovlast (aproprijacija) je dozvola do odredjenog iznosa riznici (trezoru)
da izda nalog za prijenos i placanje za odredjene namjene iz proracunskih
prihoda.
II - SADRZAJ I PLANIRANJE PRORACUNA
Clanak 3.
Proracun se odnosi na fiskalnu godinu i vazi za godinu
za koju je donesen. Fiskalna godina je razdoblje od 12 mjeseci, koja
pocinje od 1. sijecnja a zavrsava 31. prosinca, svake kalendarske godine.
Ako parlament ne donese Proracun prije pocetka fiskalne godine, financiranje
ce se obavljati privremeno, a najduze za prva tri mjeseca fiskalne godine.
Privremeno financiranje u smislu stavka 3. ovog clanka obavlja se razmjerno
sredstvima koristenim u istim razdobljima prema proracunu za prethodnu
godinu, a najvise do jedne cetvrtine ukupnih prihoda raspredjenih Proracunom
za prethodnu fiskalnu godinu. Odluku o privremenom financiranju donosi
Parlament.
Clanak 4.
Svi prihodi i primici Proracuna moraju biti rasporedjeni
u Proracun i iskazani po izvorima iz kojih potjecu. Svi izdaci Proracuna
moraju biti utvrdjeni u Proracunu i uravnotezeni s prihodima i primicima.
Ako se tijekom fiskalne godine donese propis kojim se smanjuje prihod
i primici ili povecaju izdaci utvrdjeni Proracunom, istodobno se moraju
predvidjeti prihodi kojima ce se Proracun uravnoteziti. Ako se tijekom
fiskalne godine, zbog izvanrednih prilika i potreba, povecaju izdaci
ili umanje prihodi ili primici, Proracun se mora uravnoteziti snizenjem
predvidjenih izdataka ili iznalazenjem novih prihoda. Uravnotezenje
Proracuna provodi se putem izmjena i dpouna Proracuna po postupku za
donosenje Proracuna.
Clanak 5.
Prihodi i primici Proracuna sastoje se od:
a) carine i carinske dadzbine u skladu sa raspodjelom izmedju Republike
Bosne i Hercegovine i Federacije;
b) poreznih prihoda;
c) neporeznih prihoda;
d) prihoda ostvarenih od djelatnosti proracunskih korisnika po posebnim
propisima;
e) domacih i inozemnih potpora;
f) i drugih prihoda.
Raspored proracunskih prihoda izmedju Federacije i kantona uredjuje
se posebnim zakonom.
Clanak 6.
Izdaci i druge isplate Proracuna sastoje se od:
a) tekucih izdataka, kao sto su: place, naknade, izdaci za proizvode
i usluge, tekuci transferi, placanje kamata i potpore,
b) kapitalnih izdataka,
c) pozajmljivanja,
d) udjela u osnivackom kapitalu,
e) otplate glavnice i kamate.
Clanak 7.
Transakcije svih prihoda, primitaka, izdataka i placanja
Proracuna upisuje se u glavnu knjigu riznice (trezora). Federalni ministar
financija (u daljem tekstu: ministar financija) obvezan je otvoriti
i drzati otvorenim jedan ili vise bankovnih racuna za primanje, cuvanje,
placanje ili prijenos sredstava i izdataka. Bankovni racuni iz stavka
2. ovog clanka otvaraju se kod Centralne banke Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Centralna banka). Ministar financija ovlasten je zakljucivati
ugovor sa Centralnom bankom radi vodjenja bankovnih poslova Federacije.
Ministar financija ovlasten je uloziti dio ili ukupan raspolozivi saldo
proracuna u depozit kod poslovnih banaka, uz saglasnost zamjenika ministra
financija.
Clanak 8.
S proracunskih racuna ne smiju se isplacivati izdaci koji
nisu predvidjeni.
III - IZRADA I DONOSENJE PRORACUNA
Clanak 9.
Ministar financija obvezan je, u saradnji sa federalnim
tijelima uprave nadleznim za gospodarski razvoj, izraditi izvjesca o
gospodarskoj i fiskalnoj politici u mjesecu srpnju za slijedecu fiskalnu
godinu. Ministar financija obvezan je, u saradnji sa federalnim ministarstvima
i drugim tijelima federalne uprave, predloziti smjernice i ciljeve fiskalne
politike te izraditi procjenu o glavnim vrstama prihoda i izdataka za
slijedecu fiskalnu godinu. Na temelju stajalista Vlade Federacije Bosne
i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada), Ministar financija obvezan je
proracunskim korisnicima u mjesecu rujna uputiti akt o nacinu i elementima
izrade godisnjeg proracuna. U aktu iz stavka 3. ovog clanka treba utvrditi
osnovne elemente politike kojih se treba pridrzavati, kljucne parametre
koji se moraju koristiti te postupke i rokove izrade zahtjeva za dodjelu
sredstava.
Clanak 10.
Ministar financija odredjuje sadrzaj i nacin izrade prijedloga
zahtjeva proracunskih korisnika te postupke odobrenje sredstava. Ako
u toku rasprave o predlozenom Proracunu dodje do neslaganja izmedju
korisnika proracuna i Proracuna, ministar financija obvezan je izrditi
izvjestaj za predsjednika Vlade -Premijera - koji ce o tome donijeti
konacan prijedlog za Vladu. U slucaju kada obveze koje proizilaze iz
drugih propisa, stvaraju obveze suprotne ovom zakonu, primjenjivat ce
se ovaj zakon.
Clanak 11.
Ministar financija razmotrice procjenjene prihode i prijedloge
zahtjeva za poracunska sredstva, predloziti potrebne namjene te odrediti
potrebe. Ministar financija obvezan je izraditi nacrt Proracuna i uputiti
ga Vladi do 20. listopada za slijedecu godinu.
Clanak 12.
Vlada je obvezna podnijeti Parlamentu prijedlog Proracuna
radi donosenja najkasnije do 20. studenog.
Clanak 13.
Kod izrade financijskog plana izvanproracunskog fonda
primjenjuju se psotupci i redoslijed izrade Proracuna koje ministar
financija moze i detaljnije propisati. Prijedlog financijskog plana
izvan proracunskog fonda dostavlja se ministru financija koji je ovlasten
predloziti njegove izmjene i dopune. Da bi financijski plan izvan proracunskog
fonda bio pravovaljan na njega treba dobiti suglasnost. Suglasnost iz
stavka 3. ovog clanka daje Parlament na prijedlog Vlade, a prijedlog
priprema ministar financija. Sazeci financijskih planova izvanproracunskih
fondova prilazu se uz prijedlog proracuna koji se podnosi Parlamentu.
Parlament daje suglasnost na financijske planove izvanprorac unskih
fondova.
Clanak 14.
Proracun i izvjestaji koji se uz Proracun podnose Parlamentu
moraju sadrzati:
a) detaljan prikaz prihoda i izdataka Proracuna,
b) prijedlog uporabe proracunskog viska, odnosno izvore za financiranje
proracunskog manjka,
c) funkcionalnu klasifikaciju izdataka proracunskih korisnika u skladu
s metodologijom koju propisuje ministar finacija,
d) prihode i izdatke, svakog proracunskog korisnika u skladu s prihodima
i izdacima (po kategorijama, podkategorijama i stavkama) klasifikacije
racunskog plana.
Clanak 15.
Hitni i nepredvidjeni izdaci koji se pojave tijekom proracunske
godine podmiruju se iz rezervi utvrdjenih u godisnjem proracunu. Koristenje
rezervi iz stavka 1. ovog clanka odobravaju do odredjenog iznosa, predsjednik
Vlade - Premijer - i ministar financija. Ministar financija obvezan
je svaki mjesec izvjestiti Vladu o koristenju proracunskih rezervi.
IV - IZVRSAVANJE PRORACUNA
Clanak 16.
Nakon donosenja Proracuna Ministarstvo financija obvezno
je izvjestiti ministarstva, odnosno proracunske korisnike o odobrenim
sredstvima. Proracunski korisnici odgovorni su za naplatu i ubiranje
prihoda u svojoj nadleznosti i za izvrsavanje svih zadataka u skladu
s namjenama. U okviru svog djelokruga i ovlast izvrsitelj Proracuna
odgovoran je za provedbu propisa koji se odnose na Proracun. Ministarstvo
financija ima pravo obustaviti od izvrsenja akt koji je u suprotnosti
s ovim zakonom ili samim Proracunom.
Clanak 17.
Federalno ministarstvo i druga tijela federalne uprave,
odgovorna za prikupljanje proracunskih prihoda, odgovorna su za potpuno
i pravodobno prikupljanje prihoda na racun Proracuna u skladu s odgovarajucim
zakonom i provedbenim propisima.
Clanak 18.
Stvarni izdaci svakog federalnog ministarstva moraju biti
u skladu s proracunskim iznosima planiranim za svako tromjesecje ili
drugo vremensko razdoblje koje odredjuje ministar financija. Sredstva
iz stavka 1. ovog clanka dodjeljuju se na temelju raspolozivih sredstava
Proracuna, a njihov iznos mora se priopciti svakom federalnom ministru
deset dana prije pocetka razdoblja na koje se odnosi. Proracunski korisnici
mogu zakljucivati ugovore o nabavci proizvoda i dobavljanju usluga na
temelju tromjesecno planiranih iznosa, u skladu sa zakonom i podzakonskim
aktima koje donosi ministar financija. Odredbe iz stavka 3. ovog clanka
ne odnosese na obveze za dugorocne poslove i projekte ulganja, koje
uvjetuje preuzimanje financijske obveze na dulje razdoblje.
Clanak 19.
Sredstva rasporedjena Proracunom ne mogu se preraspodjeljivati
izmedju federalnih ministarstava, osim kada je to izricito dopusteno
zakonom kojim se uredjuje izvrsavanje Proracuna za sto je nadlezan ministar
financija. U okviru proracunske stavke svakog federalnog ministarstva
raspodjela utvrdjenih sredstava dopustena je izmedju pojedinih stavki
izdataka ili izmedju pojedinih proracunskih korisnika ako to odobri
ministar financija. Preraspodjela prema odredbi stavka 2. ovog clanka
ne moze biti veca od 10% sredstava utvrdjenih na stavci koja se umanjuje.
Clanak 20.
Ministar financija obvezan je podnijeti izvjesce Vladi
o izvrsenju Proracuna za prvo polugodiste fiskalne godine do kraja srpnja.
Izvjesce iz stavka 1. ovog clanka mora sadrzavati:
a) prikaz fiskalnog stanja,
b) usporedni prikaz utvrdjenih i stvarnih prihoda, izdataka, manjka
i zaduzivanja te objasnjenje mogucih razlika,
c) prijedlog mjera za poboljsanje stanja.
Clanak 21.
Vlada je obvezna izvjesitit Parlament o izvrsenju Proracuna
za prvo polugodiste od 15. kolovoza fiskalne godine.
Clanak 22.
Godisnji prorazun izvrsava se do 31. prosinca fiskalne
godine. Financijske obveze koje ne budu podmirene od 31. prosinca tekuce
godine podmiruju se iz namjenski odobrenih sredstava proracuna slijedece
fiskalne godine. Samo naplaceni prihodi u fiskalnoj godini jesu prihodi
te godine.
Clanak 23.
U okviru izvrsavanja Proracuna, Vlada poduzima mjere u
odnosu na poduzeca u vlasnistvu Federacije.
V - ZADUZIVANJE I DUG FEDERACIJE
Clanak 24.
Zakonom kojim se uredjuje izvrsavanje godisnjeg Proracuna
utvrdjuje se gornji iznos zaduzivanja u sto ulaze i obveze po osnovu
prekoracenja racuna. Ukupna gornja granica iz stavka 1. ovog clanka
obuhvaca i dugove koje preuzme Proracun. Godisnjim proracunom utvrdjuje
se ukupan iznos jamstva.
Clanak 25.
Kantoni se mogu dugorocno zaduzivati uz prethodno pribavljenu
suglasnost Parlamenta.
Clanak 26.
Izvanproracunski fondovi dugorocno se mogu zaduzivati,
uz prethodnu dobivenu suglasnost za zaduzivanje. Suglasnost iz stavka
1. ovog clanka daje Vlada.
Clanak 27.
Dug Federacije moze biti u obliku zajma, emisije vrijednosnih
papita ili evidentiranjem u knjizi racuna.
Clanak 28.
Odluku o dugu i jamstvima Federacije donosi Parlament
na prijedlog Vlade. Ugovore o zaduzivanju Proracuna i izdavanju jemstva
potpisuje ministar financija. Odluke o dugu, jamstvima i zajmovima objavljuju
se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Clanak 29.
Vlada ne moze jednostrano mijenjati ugovorne uvjete glede
duga, jemstva i danih zajmova.
VI - RACUNOVODSTVO, NADZOR I REVIZIJA PRORACUNA
Clanak 30.
Nadzor nad financijskim, materijalnim i racunovodstvenim
poslovanjem korisnika, te nad zakonitoscu i svrsishodnom upotrebom proracunskih
sredstava obavlja ministar financija. Federalni ministri su odgovorni
za racunovodstvo i unutarnji nadzor transakcija prihoda i izdataka Federalnih
ministarstava i proracunskih korisnika koji spadaju u njihovu nadleznost.
Clanak 31.
Korisnici Proracuna moraju proracunskim inspektorima
omoguciti obavljanje nadzora i dati sve potrebne podatke, isprave i
izvjescta koji se odnose na inspekcijski pregled. Proracunski inspektori
duzni su prilikom vrsenja nadzora cuvati drzavnu, vojnu i poslovnu tajnu.
Clanak 32.
Ako proracunski inspektor prilikom obavljanja proracunskog
nadzora utvrdi da je bio povrijedjen zakon, drugi propis ili opci akt,
rjesenjem nalaze postupak za uklanjanje utvrdjenih nepravilnosti u odredjenom
roku. Ako proracunski inspektor utvrdi da pocinjene nepravilnosti imaju
obiljezja krivicnog djela, gospodarskog prijestupa ili prekrsaja, predlaze
pokretanje postupka radi prekrsaja ili gospodarskog prijestupa ili prijavljuje
krivicno djelo.
Clanak 33.
Ako se prilikom vrsenja proracunskog nadzora utvrdi da
su sredstva bila upotrebljiva protivno zakonu ili Proracunu, stavka
izdataka u financijskom planu korisnika umanjuju se za opseg nenamjensko
utrosenih sredstava ili se privremeno obustavlja isplata sredstava sa
stavki s kojih su sredstva bila nenamjenski utrosena. Mjere iz prethodnog
stavka izvrsavaju se na temelju rjesenja koje donosi proracunski inspektor.
Clanak 34.
Protiv rjesenja proracunskog inspektora iz clanka 33.
stavak 2. ovog zakona, dozvoljava se zalba Ministarstvu financija u
roku od osam dana od dana urucenja rjesenja. Zalba protiv rjesenja proracunskog
inspektora ne zadrzava njezino izvrsenje.
Clanak 35.
O obavljenom nadzoru, zakljuccima i odlukama u smislu
clanova od 30. do 34. ovog zakona Ministarstvo financija izvjesc uje
Vladu.
Clanak 36.
Vlada donosi Uredbu o racunovodstvu za Proracun. Vlada
donosi uredbu kojom se uredjuje sustav Glavne knjige riznice, te nacin
vodjenja jedinstvenog racuna riznice.
Clanak 37.
Ministar financija donosi pravilnike o knjigovodstvu,
sadrzaju i nacinu financijskog izvjescivanja za federalna ministarstva,
proracunske korisnike i izvanproracunske fondove i kantone. Svi prihodi
i izdaci upisuju se u bruto iznosima.
Clanak 38.
Ministar financija obvezan je do 20. prosinca fiskalne
godine donijeti propis o zatvaranju racuna otvorenih u skladu sa clankom
7. stavom 2. ovog zakona, kao i izradi godisnjeg obracuna.
Clanak 39.
Proracunski korisnik i izvanproracunski fond obavezni
su izraditi godisnji obracun i dostaviti ih nadleznom federalnom ministarstvu
najkasnije do kraja veljace tekuce godine za prethodnu godinu.
Clanak 40.
Federalna ministarstva su obavezna pregledati i uskladiti
godisnje obracune proracunskih korisnika, odnosno izvanprorac unskih
fondova za koje su odgovorna, konsolidirati te obracune i sastaviti
konsolidarni godisnji obracun. Godisnji obracun iz stavka 1. ovog clanka
dostavlja se Ministarstvu financija najkasnije do 31. ozujka fiskalne
godine za prethodnu godinu.
Clanak 41.
Na temelju godisnjih obracuna iz clanka 40. stavka 2.
ovog zakona Ministarstvo financija izradjuje godisnji obracun Proracuna
do 15. travnja fiskalne godine za prethodnu godinu.
Clanak 42.
Sva sredstva koja do 31. prosinca fiskalne godine preostanu
na bankovnom racunu nekog federalnog ministarstva ili proracunskog korisnika,
koji je prema clanku 7. stava 2. ovog zakona otvorio ministar financija,
moraju se vratiti na racun proracuna, osim ako ministar financija ne
odredi drugacije.
Clanak 43.
Ministar financija obvezan je izvjestiti Vladu o izvrsenju
Proracuna za prethodnu godinu, najkasnije do kraja 15 svibnja fiskalne
godine. Vlada je obavezna izvjestiti Parlament o izvrsenju Proracuna
za prethodnu godinu do 15. lipnja fiskalne godine.
Clanak 44.
Sadrzaj izvjesca iz clanka 43. ovog zakona mora biti
u skladu s klasifikacijama racuna, a sadrzi: 1. pocetno i zavrsno stanje
racuna Proracuna, 2. objasnjenje odstupanja, 3. podatke o svim poslovima
zaduzivanja, 4. podatke o koristenju proracunske rezerve te o jamstvima.
Clanak 45.
Reviziju Proracuna, proracuna kantona i izvanproracunskih
fondova, obavlja federalni revizor.
VII - KAZNENE ODREDBE
Clanak 46.
Novcanom kaznom od 500 do 5.000 DEM, kaznice se za prekrsaj
odgovorna osoba proracunskog korisnika, odgovorne osobe izvanproracunskih
fondova, nositelj izvrsne vlasti kantona, rukovoditelj tijela kantona
nadlezan za proracun ili druga odgovorna osoba: 1. ako odobri zaduzivanje
kantona i opcine suprotno odredbama ovog zakona, 2. ako bez suglasnost
Vlade odgodi rok naplate nekog potrazivanja, 3. ako s proracunskih racuna
isplati neki izdatak koji u Proracunu nije predvidjen, 4. ako se u izradi
i donosenju proracuna ne pridrzava odredaba cl. 9. do 12. ovog zakona;
5. ako Proracun i izvjestaj koji se uz Proracun podnose Parlamentu,
ne sadrzi dijelove propisane u cl. 14. ovog Zakona, 6. ako se pri izvrsavanju
Proracuna ne pridrzava odredbi cl. 16. do 23. ovog zakona, 7. ako provede
zaduzivanje suprotno odredbama cl. 24. do 28. ovog zakona, 8. ako se
ne pridrzava odredaba cl. 29. do 44. ovog zakona.
VIII - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE
Clanak 47.
Ovlascuje se Vlada da do 30. rujna 1996. godine, donese
program o postupnom uvodjenju sustava glavne knjige riznice (trezora)
i jedinstvenog racuna riznice tako da bi riznica u cjelosti djelovala
od 1. sijecnja 1997. godine.
Clanak 48.
Nadleznosti iz clanka 7. stavak 3. ovog zakona do formiranja
Centralne banke Bosne i Hercegovine i banaka obavljat ce Zavod za platni
promet Federacije Bosne i Hercegovine sa svojim organizacionim jedinicama.
Clanak 49.
Ovlascuje se ministar financija da racune ministarstava,
ostalih tijela drzavne uprave i tijela drzavne vlasti, otvorene kod
ovlastenih organizacija, postupno zatvara.
Clanak 50.
Ovlascuje se Vlada da po potrebi, donosi propise o provedbi
ovog zakona. Ovlascuje se ministar financija da donosi pravilnike, naredbe
i naputke o provedbi pojedinih odredaba ovog zakona.
Clanak 51.
Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Sluzbenim novinama
Federacije BiH".
Predsjedavajuci
Ustavotvornom skupstinom
Mariofil Ljubic, v. r.
