ODLUKU O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 1998. GODINU

I

Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 1998. godinu. Bilans iz stava 1. ove tacke sastavni je dio ove odluke.

II

Ova odluka stupa na snagu danom donosenja i objavit ce se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
V broj 84/98 14. aprila 1998. godine Sarajevo
Premijer Edhem Bicakcic, s. r.

BILANS ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 1998. GODINU

Uvod

a) Cilj Bilansa
Ovaj dokument ima za cilj da definise neophodne elemente Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 1998. godinu i odnosi se na sljedece vrste energije i energenata:
1. Eletricna energija
2. Ugalj
3. Naftni derivati
4. Prirodni plin
b) Sadrzaj
Bilans sadrzi:
kvantitativne i kvalitativne energetske pokazatelje potrebna finansijska sredstva za realizaciju uslove i mjere za realizaciju
c) Planski pokazatelji
Planirano je povecanje proizvodnje i potrosnje osnovnih energenata i energije u privredi i opstem sektoru Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Planirani su sljedeci parametri: proizvodnja elektricne energije 5.911 GWh ili povecanje za 25,7% u odnosu na 1997. godinu, proizvodnja uglja 5.255. 000 tona ili povecanje za 26% u odnosu na 1997. godinu, nabavka i distribucija naftnih derivata 900.000 tona ili povecanje za 42% u odnosu na 1997. godinu, uvoz i potrosnja zemnog gasa 272,81 mil. m 3 ili povec anje za 101,2% u odnosu na 1997. godinu (isporuka gasa u 1997. godine samo 5 mjeseci).
d) Finansijske potrebe
Za realizaciju gornjih pokazatelja i potrebne sanacije i rekonstrukcije objekata, bit ce neophodno iz raznih izvora (donacije, krediti, vlastita sredstva i dr.), obezbijediti odgovarajuca finansijska sredstva, predvidjena Programom rada i Godisnjim planom rada subjekata energetske privrede.
e) Mjere i uslovi
Takodjer su navedene mjere i uslovi za odgovorne subjekte odlucivanja i provodjenja da bi se ovaj Energetski bilans realizirao saglasno planu.

1. ELEKTRICNA ENERGIJA

1.1 Uvod
U toku 1997. godine pusteni su pod napon 220 kV dalekovod TrebinjeMostarJablanicaPrijedorBihac, zatim takodjer 220 kV dalekovod Mostar 3Salakovac i dio 400 kV dalekovoda TuzlaBanjaluka, a od proizvodnih kapaciteta u rad su pusteni HE Mostar 75 MW, i 70 MW u HE Salakovac. Sve ovo je uvjetovalo znacajno poboljsanje rada i stabilizaciju elektroenergetskog sistema Federacije, a veza sa UCPTE mrezom ostvarena je samo DV 220 kV preko elektroenergetskog sistema Hrvatske. Takodjer, dosta je uradjeno i na distributivnoj mrezi Federacije sto je poboljsalo uvjete zivljenja i omogucilo postepeni privredni oporavak.
1.2 Bilans za 1998. godinu
U elektroenergetski Bilans Federacije za 1998. godinu su ukljuceni proizvodni elektroenergetski objekti: hidroelektrane na Neretvi, Vrbasu, PHE Capljina, te termoelektrane Tuzla i Kakanj. Takodje je predvidjena manja kolicina proizvodnje iz distributivnih hidroelektrana, industrijskih termoelektrana.
A) PROIZVODNJA ukupno: 5.911 GWh
A.1. Hidroelektrane 660 GWh
Jablanica 668GWh
Grabovica 281 GWh
Salakovac 409 GWh
Mostar 192 Gwh
Capljina 110 GWh
Jajce 1 204 GWh
Jajce 2 151 Gwh
Distributivne hidroelektrane 37 GWh
A.2. Termoelektrane 3.199 GWh
Tuzla 2.424 GWh
Kakanj 771 GWh
Industrijske TE 4 GWh
B) UKUPNA POTROSNJA: 5.911 GWh
B.1 Distributivna potrosnja bruto 4.329 GWh
B.2 Direktni potrosaci 1.411 GWh
B.3 Gubici na prenosnoj mrezi 171 GWh

Tabela I Pregled proizvodnje i potrosnje elektricne energije ostvaren u 1997. godini i plan za 1998. godinu
Plan proizvodnje u 1997. godini je ostvaren za 97,4% a potrosnje za 97,7%, sto znaci da je proizvodnja na podrucju Federacije zadovoljila njenu potrosnju. GWh 1997. g. plan 1997. g. ostvareno plan 97.g/ ostvareno 97.g. 1998. g. plan 1998/1997 Proizvodnja 4.826 4.701 0,974 5.911 1,257 Potrosnja 4.235 4.136 0,977 5.911 1,429 Ukupna proizvodnja u 1998. godini je planirana u iznosu od 5.911 GWh sto podrazumijeva proizvodnju elektricne energije iz TE Tuzla i Kakanj od 3.195 GWh baziranu na proizvodnji uglja od 3.685.000 tona i potrebama potrosaca elektricne energije, sto je ukljuceno u Bilansu uglja. Prema iskazanim planovima proizvodnje i potrosnje elektric ne energije u Federaciji za 1998. godinu i ostvarenju u 1997. godini predvidjen je porast proizvodnje za 25,7% i potrosnje za 42,9%.
1.3. Uvjeti i mjere za realizaciju Elektroenergetskog bilansa:
1. Donosenje Zakona o elektroprivrednoj djelatnosti Federacije. (Zaduzeni: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i indsutrije i Vlada Federacije Bosne i Hercegovineu daljem tekstu: Vlada Federacije).
2. Osigurati uvjete i sredstva za sanaciju 220 i 400 kV mreze i pripadajucih trafostanica. Postici dogovor oko sanacije medjudrzavnih i medjuentitetskih dalekovoda, koji su u funkciji stabilnosti rada elektroenergetskog sistema. (Zaduzeni: Elektroprivredna preduzeca, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Vlade Federacije).
3. Pratiti i sagledavati proizvodnju i potrosnju elektricne energije i barem jednom kvartalno izradjivati izvjestaje o realizaciji Bilansa i procjene elektroenergetskih prilika za naredni period, ako bi se moglo vrsiti uskladjivanje Bilansa i poduzimanje odgovarajucih mjera. (Zaduzeni: Elektroprivredna preduzeca i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
4. Medjusobnim Ugovorima utvrditi odnose izmedju isporuc ilaca uglja i proizvodjaca elektricne energije. (Zaduzeni: Rudnici uglja i Elektroprivreda).
5. Ostvariti visok stepen pogonske spremnosti elektrana, dalekovoda, modernizirati i osposobiti sistem upravljanja, kao i sistem veza. (Zaduzeni: Elektroprivredna preduzeca).
6. Pratiti politiku cijena elektricne energije, povecati stepen naplate, sprijeciti neovlastenu potrosnju (Zaduzeni: Elektroprivredna preduzeca, Federalno ministarstvo trgovine i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
Cetvrtak, 14. maja/svibnja 1998. SLUZBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 19 Strana 493

2. UGALJ

Ugalj predstavlja osnovni domaci energent. Od ukupnih energetskih rezervi BiH, ugalj cini 93%. Na osnovu navedenog, ugalj predstavlja i jednu od osnovnih strategijskih kompenenti za razvoj energetskih potencijala za proizvodnju elektricne i toplotne energije, na kvalitativnoj i kvantitativnoj osnovi. Ugalja takodje, daje mogucnost izvoza elektricne energije za naredni duzi period. Racionalno koristenje tog potencijala i obezbjedjenje proizvodnje uglja i elektricne energije iz njega, prije svega uveliko ce ovisno od statusa koji ce imati rudarstvo, proizvodnja uglja i proizvodnja elektricne energije, u ukupnoj organizaciji drzave Bosne i Hercegovine i Federacije.
2.1 Planirana proizvodnja
Ukupno planirana proizvodnja uglja u 1998. godini (Tabela 1.) iznosi 5.255.000 tona, sto predstavlja indeks porasta proizvodnje u odnosu na ostvarenje u 1997. godini od 1,62.
Tabela 1.
Rudnik  Ostvareno 1997. (t)   Plan za 1998. (t)   Isporuka TE (t)   Ostali (t)  Index 98/97
"S. Bosna"  1.106.000   1.575.000   1.065.000  510.000  1,42
"RU Tuzla"  2.083.654  3.500.000 2.620.000 880.000  1,67
Kamengrad 25.000 100.000 4,00
TusnicaLivno 34.000  80.000  2,35
Mostar Kongora
UKUPNO 3.248.654   5.255.000   3.685.000  1.390.000   1,62

2.2. Mjere za realizaciju bilansa uglja:
1. Zapocetu aktivnost u 1997. godini, na izradi Programa prestrukturiranja rudnika uglja, nastaviti i intenzivirati, uz obezbjedjenje sredstava za izradu Programa. U svim rudnicima obezbijediti strucne ekipe za rad na ovom poslu. Nosilac: Rudnici uglja, Rudarski institut i resorno Ministarstvo. Rok: U kontinuitetu.
2. Nedostajuca sredstva za urgentnu obnovu proizvodnje i sanacije rudnika, pokusat ce se obezbjediti iz: ino donacija, povoljnih kredita, zajednickih ulaganja i dr. Nosilac: Resorno Ministarastvo i Rudnici uglja. Rok: U kontinuitetu.
3. U okviru ostvarivanju mjera ekonomske politike u 1998. godini, a cijeneci izuzetno slozeno stanje u rudnicima uglja kako sa aspekta zastite na radu, tako i mogucnosti ispunjenja planskih obaveza Vlada Federacije ce iz interventnih sredstava i sredstava rezervi pruziti pomoc u nabavci sredstava zastite na radu, eksplozivnih sredstava, kao i dizel goriva, a sve u cilju ispunjenja obaveza utvrdjenih energetskim Bilansom. Nosilac: Resorno Ministarstvo, Vlada Federacije. Rok: U kontinuitetu.

3. NAFTNI DERIVATI

3.1. Osvrt na 1997. godinu:
U 1997. godini izvrsena je nabavka cca 632.000 tona naftnih derivata (prema podacima uvoznika sa teritorija Federacije), sto je 27,8 % od planiranih kolicina po Bilansu (494.500 tona). Predpostavka je da je uvoz veci jer su uvoz vrsila i preduzeca koja nisu prijavila uvoz.
Uvoznici/distributeri Nabavka n/d u 1997. godini (tona)
UKUPNO: 632.000
1. "Energopetrol" Sarajevo 188.000
2. "INA BH" Sarajevo 267.000
3. DDRR 56.230
4. Ostali uvoznici * 120.770 *
U toku 1997. godine uvoz naftnih derivata je vrsilo dvadesetak vecihmanjih preduzeca, medju kojima:
"CIRCLEINTERNATIONAL"Medj ugorje,
"EUROBENZ" i "GAGI" Grude,
"ZOVKO" Zepce,
"ANTUNOVIC" i
"FAMICOOP" Orasje,
"GRATEX" Tomislavgrad,
"KOPEX SARAJLIC" Srebrenik, ciji je uvoz oko 20% ukupno.
Posebno je pitanje postovanja tada vazecih Odluka iz ove oblasti i podmirenja obaveza prema Vladi Federacije, preduzeca koja nisu bila ovlastena za uvoz naftnih derivata sto treba normativno doraditi u 1998. godini.
3.2. Bilans potreba u 1998. godini
Prema iskazanim potrebama pojedinih subjekata u Federaciji, te planu uvoza evidentiranih uvoznika, planiran je Bilans potreba za naftnim derivatima u 1998. godini u ukupnoj kolicini od 900.000 tona u sljedecoj proporciji:
a) Prioritetni korisnici 70.000 tona
b) Strategijske rezerve 70.000 tona
c) Komercijalne kolicine 760.000 tona
UKUPNO 900.000 tona
3.3. Struktura derivata nafte po pojedinim segmentima
a) Prioritetni korisnici
Tabela 3.1.
Red.br. Derivati nafte Plan 1998.
(tona) %
UKUPNO 70.000 100
1. Motorni benzini 10.000 14,4
2. Dizel gorivo 46.000 65,7
3. Loz ulja 5.900 8,4
4. Mazut 4.600 6,6
5. Kerozin 2.500 3,5
6. Ostalo 1.000 1,4
b) Strategijske rezerve
Tabela 3.2.
Red.br. Derivati nafte Plan 1998.
(tona) %
UKUPNO 70.000 100
1. Motorni benzini 20.000 28,6
2. Dizel gorivo 29.000 41,4
3. Loz ulja 14.000 20,0
4. Mazut 5.000 7,2
5. Kerozin 1.000 1,4
6. Ostalo 1.000 1,4
Broj 19 Strana 494 SLUZBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Cetvrtak, 14. maja/svibnja 1998.
c) Komercijalni kontingent
Tabela 3.3.
Red.br. Derivati nafte Plan 1998.
(tona) %
UKUPNO 760.000 100
1. Motorni benzini 150.000 19,7
2. Bezolovni motorni benzini 83.000 10,9
3. Dizel gorivo 256.000 33,7
4. Loz ulja 180.000 23,7
5. Mazut 60.000 7,9
6. Propanbutan 6.000 0,8
7. Kerozin 4.000 0,5
8. Ostalo 21.000 2,8
d) Struktura ukupnih potreba (Prioritetni korisnici+Strategijske rezerve + Komercijalni kontingent)
Tabela 3.4.
Red.br. Derivati nafte Plan 1998.
(tona) %
UKUPNO 900.000 100
1. Dizel gorivo 331.000 36,8
2. Motorni benzin 263.000 29,2
3. LUEL 199.900 22,2
4. Mazut 69.600 7,7
5. Kerozin 7.500 0,8
6. Ostalo 29.000 3,3 3.4.
Nabavka derivata nafte u 1998. godini:
a) Nabavka za prioritetne korisnike
Vrsit ce se putem Federalne direkcije robnih rezervi i ostalih uvoznika na svjetskom trzistu po najpovoljnijim uslovima putem natjecaja (procjena 350 DEM/toninabavna cijena+manipulativni troskovi + transport) u kolicini od cca 70.000 tona, sto iznosi cca 24,5 miliona DEM (bez uracunatih carinskih i poreskih dazbina). Placanje naftnih derivata ce vrsiti korisnici iz sredstava planiranih u proracunu Federacije za te namjene (ukljucivo carinske poreske obaveze). Eventualno oslobadjanje od placanja dijela poreskih obaveza ce biti regulisano Odlukom Vlade Federacije.
b) Nabavka za strategijske rezerve
Plan obezbjedjenja strategijskih rezervi Federacije potrebnih sredstava Vladi Federacije predlaze Federalna direkcija robnih rezervi. Procjenjene potrebne za strategijskim rezervama iznose cca 70.000 tona. Iz gornjih kolicina ce se podmirivati neophodne potrbe prioritetnih korisnika i vrsiti intervencije na trzistu. Sredstva za nabavku od cca 24,5 mil. DEM (bez uracunatih carinskih i poreskih obaveza) treba obezbijediti iz Budzeta.
c) Komercijalni kontingent
Nabavku ovog kontingenta u iznosu od: cca 760.000 tona sto iznosi cca 266 miliona DEM (bez uracunatih carinskih i poreskih obaveza) ce vrsiti uvoznici naftnih derivata u skladu sa potrebama trzista. Uvoznici i distributeri su obavezni raspolagati stalnom rezervom od 10% u odnosu na nabavljene kolicine.
3.6. Uvjeti i mjere za realizaciju Bilansa naftnih derivata
1. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije prati realizaciju Bilansa u skladu sa datim mjerama.
2. Uvozne komercijalne kolicine, te kolicine za prioritetne korisnike i strateske rezerve prate Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo trgovine, a po ovom Bilansu Federacije.
3. Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financijaCarinska uprava vrsi kontrolu izmirenja carinskih dazbina i posebnog poreza od strane uvoznika.
4. Poreska uprava Federacije Bosne i HercegovineSredisnji ured Sarajevo prati realizaciju naplate poreza na promet i naknade za puteve na nivou Federacije, a na osnovu mjesecnih izvjestaja koje poreski obveznici podnose nadleznim poreskim uredima, shodno vazecim Zakonima.
5. Derivate nafte namjenjene komercijalnoj opskrbi ostalih korisnika obezbjedjuju uvoznici koji ispunjavaju uslove propisane Odlukom o posebnim uslovima uvoza naftnih derivata ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 31/97). Obavezno je raspolaganje 10% rezerve u odnosu na uvezene kolicine. 6. Plan obezbjedjenja strategijskih rezervi n/d (kolicinu i sredstva) donosi Vlada Federacije, a prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi.
7. Uvoznici naftnih derivata podnose Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije i Federalnom ministarstvu trgovine mjesecni Izvjestaj o realiazciji uvoza i stanju zaliha naftnih derivata.
8. Kontrola potrosnje naftnih derivata za prioritetne/budzetske korisnike vrsit ce se tromjesecno prema utvrdjenim normama (lit/MWh, lit/toni uglja).

Pregled zahtjeva prioritetnih korisnika za naftnim derivatima u 1998. godini na federalnom nivou (Prilog A)
Plan '98.
(tona)
UKUPNO: 70.000
1. Federalno ministarstvo odbrane/ Federalno ministarstvo obrane 18.500
2. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (za rudnike uglja i termoelektrane) 21.000
3. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva 25.500
4. Ostala federalna ministarstva 5.000

Pregled planiranih potreba za naftnim derivatima u 1998. godini od strane kantona/zupanija (Prilog B)
Plan '98.
(tona)
UKUPNO: 760.000
1. Unskosanski kanton/zupanija 110.000
2. Posavski kanton/zupanija 50.000
3. Tuzlanskopodrinjski kanton/zupanija 120.000
4. Zenickodobojski kanton/zupanija 110.000
5. Bosanskopodrinjski kanton/zupanija 15.000
6. Srednjobosanski kanton/zupanija 80.000
7. Hercegovackoneretvanski kanton/zupanija 60.000
8. Zapadnohercegovacki kanton/zupanija 60.000
9. Sarajevski kanton/zupanija 100.000
10. Hercegbosanski kanton/zupanija 55.000
Cetvrtak, 14. maja/svibnja 1998. SLUZBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 19 Strana 495

4. PRIRODNI GAS

4.1. Osvrt na 1997. godinu
Bilans prirodnog gasa za 1997. godinu ostvaren je za Federaciju u ukupnoj kolicini 135,56 mil. m 3 , (od planiranih 298,90 mil. m 3 ). Podbacaj u realizaciji planirane potrosnje je nastao iz poznatih razloga prekida dotoka prirodnog gasa u Federaciji u periodu 1. 4. do 1. 11. 1997. godine (7 mjeseci). Uvoznici Energoinvest/BH Gas, izvrsili su uvoz i transport gasa, a distribuciju distributerska i industrijska preduzeca.
4.2. Bilans potreba u 1998. godini (Tabela)
Prema podacima prikupljenim od potrosaca za Federaciju potrebno je obezbijediti 272,81 mil. m 3 (fco. Zvornik) sto je povecanje za 101,2 % u odnosu na realizaciju u 1997. godini. Planska cijena prirodnog gasa racunata na bazi maksimalno moguceg kapaciteta gasovoda ZvornikSarajevo za potrebe Federacije (450 mil. m 3 /god) i na bazi zahtjeva potrosaca u Federaciji (272,81 mil. m 3 /god.) je cca 77 mil. DEM, odnosno 282 DEM/1000 m 3 . Veliki uticaj na cijenu gasa ima diskontinuitet u potrosnji ljetozima, tj. placanje panela za neiskoristeni transportni kapacitet.
Tabela: Bilans potrebnih kolicina prirodnog gasa prema zahtjevima potrosaca u Federaciji za 1998. godinu
mil. m 3 Sarajevo Zenica Kakanj Visoko Ukupno Ukupno: 200,00 47,41 20,0 5,40 272,81
4.3. Uvjeti i mjere za realizaciju Bilansa:
1. Obezbijediti finansijska sredstva za placanje isporuka gasa (uvoznik i potrosaci)
2. Obezbijediti naplatu utrosenih kolicina gasa od svih potrosaca (uvoznik, distributeri)
3. Regulisati ugovorne obaveze za isporuku, transport i distribuciju planiranih kolicina gasa (uvoznik, transporteri, distributeri)
4. Izgraditi mjerno reguliacionu stanicu za mjerenje komercijalnih kolicina gasa na ulazu u Federaciji (Kladanj)( uvoznik, transporteri)
5. Raditi na definisanju novih izvora i pravaca snabdijevanja Federacije gasom u okviru projekta povezivanja gasne mreze u Evropi (FMERI, Vlada Federacije)
6. Definisati strategijske pravce razvoja gasne privrede (FMERI, Vlada Federacije)
7. Donijeti Zakon o gasnoj privredi (FMERI, Vlada Federacije).