Na temelju clanka 10. stavak 4. Zakona o vodama ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 18/98), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU O GRANICAMA GLAVNIH SLIVNIH PODRUCJA

I

Ovom odlukom utvrdjuju se granice glavnih slivnih podrucja na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), i to za:
1. Glavno slivno podrucje Une sa dijelom slivova Korane i Gline;
2. Glavno slivno podrucje Vrbasa;
3. Glavno slivno podrucje Bosne;
4. Glavno slivno podrucje Drine;
5. Glavno slivno podrucje Neretve sa dijelom sliva Trebisnjice;
6. Glavno slivno podrucje Cetine sa dijelom sliva Krke.
U glavno slivno podrucje rijeke Bosne odnosno Neretve ukljuceni su dijelovi neposrednog sliva rijeke Save odnosno neposrednog sliva Jadranskog mora.

II

Granicu glavnih slivnih podrucja prema Republici Hrvatskoj cini drzavna granica Bosne i Hercegovine na teritoriji Federacije.

III

Granicu glavnih slivnih podrucja prema Republici Srpskoj cini medjuentitetska linija Federacije i Republike Srpske (u daljnjem tekstu: medjuentitetska linija).

IV

Za glavna slivna podrucja iz tocke I ove odluke utvrdjuju se granice kako slijedi:

1. GLAVNO SLIVNO PODRUCJE UNE SA DIJELOM SLIVOVA KORANE I GLINE

Granica ovog slivnog podrucja pocinje od sredine rijeke Une na granici Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u mjestu Topolov Panj kod sela Dobretin odakle se odvaja na sjeverozapad i produzava kao granica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske do planinskog prevoja Kaldrma (zapadni dio granice). Od planinskog dijela Kaldrma vododjelnica ide vrhovima Dinare Ujilice preko kote Crni Vrh 1466 i nastavlja jugoistocno vrhovima Jarisa vrh 1604, Jacmiste 1526, Jasenovi vrh 1535, Goli bat 1523 i prolazi istocno od sela Cumisi i Vrankovici odakle izlazi na vrh Spija sa kotom 1228, gdje je tromedja slivova rijeke Une i dijelova slivova Cetine i Krke koji se prostiru na teritorije Bosne i Hercegovine. Od vrha Spija vododjelnica povija prema sjeveroistoku i spusta se obroncima Dinare u Bosansko Grahovsko polje na kotu 1195, odatle prolazi zapadno od sela Pecenci i Kesici i produzava zapadno od sela Marinkovci na Marino brdo vrh Spija sa kotom 1457. Od vrha Spije vododjelnica ide planinom Sator preko kote 1334 i izlazi na vrh Veliki Sator 1873, odakle povija na sjever i kao granica podrucja opcine Glamoc ide na Rore 1283, Crni vrh 1395, pa preko kote 1362 i Marinkovog vrha 1417 izlazi zapadno na Golu kosu 1651, gdje je medjuentitetska linija i zavrsava se na sredini rijeke Une na granici Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u mjestu Topolov Panj kod sela Dobretin, gdje je i pocetak granice ovog glavnog slivnog podrucja.
1.1. Granica prema Republici Hrvatskoj
Granica ovog slivnog podrucja pocinje od medjuentitetske linije sa granicom Bosnom i Hercegovinom i Republikom Hrvatskom (Topolov Panj kod sela Dobretin) i ide kao granica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske do prevoja Kaldrma.
1.2. Granica slivnog podrucja Une prema dijelu slivova Korane i Gline
Od vrha Culumak 570 vododjelnica se odvaja od granice Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i povija na zapad i ide na kotu 450 zapadno od Dobrog Sela, zatim prolazi istocno od sela Bajrisi, produzava zapadno od sela Mrkovine i u selu Gornji Brigovi prelazi put BuzimBosanski Novi. Zatim nastavlja preko kote 495 zapadno od Mahmic sela i izlazi na kotu 427 sjeverno od sela Konjoder, odakle povija na zapad i preko vrha Sljeme 503 i kote 510 izlazi na put CazinOstrozac u selu Gnjilovac, i kod sela Osredak odvaja se od puta CazinOstrozac. Vododjelnica zatim nastavlja preko visoravni Dubrave na kotu 498 Veliki Visoravac, a zatim se kod sela Vrsta odvaja od puta CazinBihac i preko kote 371 izlazi na put BihacLicko Petrovo Selo kod Izacic grada, da bi nastavila putem do mjesta Jasen zapadno od sela Prnjavor, gdje se nalazi granica sliva rijeke Une i dijela slivova Korane i Gline i sliva rijeke Kupe.
1.3. Granica prema slivu rijeke Krke
Od planinskog prevoja Kaldrma vododjelnica ide vrhovima DinareUjilice preko kote Crni vrh 1466, zatim nastavlja juzno na Veliki vrh 1654, pa nastavlja jugoistocno vrhovima Jarica vrh 1604, Jecmiste 1526, Jasenovi vrh 1535 i Goli bat 1523 i prolazi istocno od sela Cumici i Vrankovici i izlazi na vrh Spija sa kotom 1228 gdje je tromedja sliva rijeke Une, dijelova slivova Cetine i Krke koji se prostiru na teritoriji Bosne i Hercegovine.
1.4. Granica prema glavnom slivnom podrucju Cetine
Od tromedje na vrhu Spija 1228 vododjelnica povija prema sjeveroistoku i spusta se obroncima Dinare u Bosansko Grahovo polje na kotu 1195 i prelazi zapadno od sela Pecenci i Kesici ide zapadno od sela Marinkovci na Marino brdo vrh spija sa kotom 1457. Od vrha Spija vododjelnica ide planinom Sator preko kote 1334 i izlazi na vrh Veliki Sator 1873 odakle povija na sjever kao granica opcine Glamoc ide na selo Rore 1283, Crni vrh 1395 pa preko kote 1362 i Marinkovic vrha 1412 izlazi zapadno na Golu kosu 1651 gdje je medjuentitetska linija.

2. GLAVNO SLIVNO PODRUCJE VRBASA

Granica ovog slivnog podrucja pocinje od sredine rijeke Vrbas na medjuentitetskoj liniji jugoistocno od sela Baljvine ispod usca rijeke Ugar i dalje produzava na jug medjuentitetskom linijom do Cukovine 1533 sjeveroistocno od sela Blagaj u Kupreskom polju, odakle se odvaja juzno od medjuentitetske linije i preko vrhova Semesnica 1722 i Demirovac 1765 ide istocno na brdo Vucjak prelazi put Bugojno Kupres sjeveroistocno od Kupreskih vrata i izlazi na vrh Stocer 1622 odakle povija na jug i preko vrhova Vrana 1758 i Viljicevac 1577 izlazi na Vrh Ogledala 1493 jugoistocno od sela Kukavice. Od kote 1943 vododjelnica skrece na istok i ide preko kote 1561 prolazi sjeverno od sela Gornje Vukovsko i izlazi na vrh Radusa Kamen 1664, zatim skrece na jug na vrh Idovac 1955 povija prema istoku na vrh Milicine glave 1807 prolazi istocno od sela Calic i Sajina i izlazi na vrh Sajina 1374, zatim na planinskom prevoju Makljen prelazi preko puta Gornji Vakuf Prozor i izlazi na Crni Vrh 1303, a zatim prolazi istocno od sela Mejnik i Ljubunci i preko kote 1521 izlazi na vrh Strug 1819 te preko vrha Vitreusa 1919 izlazi na kotu 1871 juzno od katuna Kotlov Do gdje se nalazi tromedja slivova rijeke Vrbas, Neretva i Bosna. Od tromedje na koti 1871 vododjelnica povija na sjever prelazi na Kotlov Do i preko vrha Scit 1949 i Tikve 1978 izlazi na vrh planine Vranice Locike 2107 pa preko vrha Krstac 2069 i Runjevice 1728 izlazi na vrh Scit 1780 zapadno od sela Podolnica. Vododjelnica dalje ide preko vrha Milasinovac 1564 na vrh Planinsko Brdo 1557 odakle povija na zapad i prolazi sjeverno od sela Seona i prelazi put Gornji Vakuf Novi Travnik i izlazi na vrh Ostrika 1379, zatim skrece na sjever i preko kote 1379 na Radovan planini izlazi na Crni vrh 1394 i kotu 1262. Od kote 1262 prelazi istocno od sela Cardaci i Harambasici i izlazi na vrh Kastel 1264. Dalje nastavlja zapadno od sela Pecine i ide na vrh Kamenjas 1510 i vrh Rakovice 1217 prolazi istocno od sela Topola i preko prevoja Komar na kome prelazi put Travnik Donji Vakuf izlazi na kotu 1085 i vrh Radalje 1287 zapadno od sela Gradina. Vododjelnica nastavlja na zapad od sela Selici prelazi put Turbe Jajce zapadno od sela Hamandzici i izlazi na vrh Neznanica 1262 odakle povija na istok i produzava na kotu 1098, prolazi sjeverno od sela Gostilj i izlazi na vrh Kneznica 1595, zatim nastavlja preko kote 1625 na vrh Begov Konak 1557 sjeverno od sela Vlajsovici pa preko vrha Devecani 1768 izlazi na vrh Vlasica Paljenik 1993 odakle povija na sjever preko vrhova Pavo 1807 i Ljuta Greda 1739 i izlazi na medjuentitetsku liniju na brdu Zmajevac 1407. Odatle vododjelnica skrece na istok i po medjuentitetskoj liniji izlazi na rijeku Vrbas jugoistocno od sela Baljvine ispod usca rijeke Ugar gdje je i pocetak granice ovog slivnog podrucja.
2.1. Granice prema glavnom slivnom podrucju Cetine sa dijelom sliva Krke
Granica prema Glavnom slivnom podrucju Cetine pocinje od medjuentitetske linije kod Cuckovine 1533 sjeveroistocno od Blagaja na Kupreskom polju odakle povija juzno i preko vrhova Semesnica 1722 i Demirovac 1765 ide istocno od sela Vucjak, prelazi put KupresBugojno sjeveroistocno od Kupreskih vrata i izlazi na vrh Stozer 1662 odakle povija na jug i preko vrhova Vrana 1738 i Viljicevac 1577 izlazi na vrh Ogledala 1493 jugoistocno od sela Kukavice. Od vrha Ogledala skrece na istok i ide preko kote 1561 prolazi sjeverno od sela Gornje Vukovsko i izlazi na vrh Radusa kamen 1664, skrece na jug i izlazi na vrh Idovac 1955 gdje je tromedja slivova rijeka Neretve, Cetine i Vrbasa.
2.2. Granice prema glavnom slivnom podrucju Neretve sa dijelom sliva Trebisnjice
Od tromedje Idovac 1955 vododjelnica povija prema istoku na vrh Milicina glava 1807 odakle prelazi istocno od sela Calis i Sejina i izlazi na vrh Sejina 1374 odakle prelazi preko planinskog prevoja Makljen gdje prelazi put Gornji Vakuf Prozor i izlazi na Crni vrh 1303. Zatim vododjelnica prolazi istocno od sela Mejnik i Ljubunici i preko kote 1521 izlazi na vrh Strug 1819 te preko vrha Vitreusa 1919 izlazi na kotu 1871 juzno od katuna Kotlov Do na kojoj je tromedja slivova rijeka Vrbas, Neretva i Bosna.
2.3. Granice prema glavnom slivnom podrucju Bosna
Od tromedje na koti 1871 vododjelnica povija na sjever prelazi Kotlov do i preko vrha Scit 1942 i Tikve 1978 izlazi na vrh Vranica planine Locike 2107 pa preko vrhova Krstac 2069 i Runjevice 1728 izlazi na vrh Scit 1780 zapadno od sela Podolnica. Vododjelnica nastavlja preko vrha Milasinovac 1564 na vrh Planinsko Brdo 1557 odakle povija na zapad i prolazi sjeverno od sela Seona i prelazi na vrh Ostrika 1379 odakle skrece na sjever preko kote 1379 na Radovan planini izlazi na Crni vrh 1394 i kotu 1262, prolazi istocno od sela Cardaci i Harambasici i izlazi na vrh Kastel 1264. Dalje nastavlja zapadno od sele Pecine i ide na vrh Kamenjas 1510 i vrh Rakovice 1217 prolazi istocno od sela Topola i preko prevoja Komar na kome prelazi put Travnik Donji Vakuf izlazi na kotu 1085 i vrh Radalje 1287 zapadno od sela Gradina. Vododjelnica nastavlja zapadno od sela Selici, prelazi put Turbe Jajce zapadno od sela Hamandzici i izlazi na vrh Neznanica 1262, povija na istok i ide na kotu 1098 prolazi sjeverno od sela Gostilj i izlazi na vrh Kneznica 1595. Vododjelnica nastavlja preko kote 1625 na vrh Begov Konak 1557 sjeverno od sela Vlajsovici, pa preko vrha Devecani 1768 izlazi na vrh Vlasica Paljenik 1933, odakle se povija na sjever preko vrhova Pavo 1807 i Ljuta Greda 1739 i izlazi na medjuentitetstku liniju na vrh Zmajevac 1407.

3. GLAVNO SLIVNO PODRUCJE BOSNE

Granica ovog slivnog podrucja pocinje od sredine rijeke Bosne na medjuentitetskoj liniji u selu Karusama juzno od Doboja i ide medjuentitetskom linijom do vrha Zmajevac 1407, zatim se penje na planinu Vlasic i preko vrhova Police 1650 i Pavo 1807 i izlazi na najveci vrh Vlasica Paljenik 1933. Odatle vododjelnica povija na jug na kotu 1768, i nastavlja zapadno na planinu Galicu preko cijih vrhova Kostolac 1600 i Vis 1611 izlazi na Ukalj 1347 gdje prolazi zapadno od sela Hamandzici, i izlazi na Crni vrh 1263. Odatle vododjelnica produzava na planinu Radalj i preko Igrista prelazi put Travnik Donji Vakuf na prevoju Komar, produzava na jugoistog i preko vrha Kamenjas 1510 produzava istocno od sela Grgici i Harambasici, prelazi na vrhove Vinorac 1297, Crni Vrhovi 1394 i Crni Vrh 1380. Vododjelnica dalje povija na jug i preko vrha Ostrika 1379 izlazi na Brezovacu 1453 zapadno od sela Sebesic. Vododjelnica dalje produzava vrhovima Panje 1712 i Gradski 1880 i preko Bijele Gromilice izlazi na najvisi vrh Vranice Nadkrstac 2111. Dalje preko vrhova Locika 2106 i Tikva 1978 izlazi na Zec planinu na kotu 1871 Smiljeva kosa gdje se nalazi tromedja slivova rijeka Vrbasa, Neretve i Bosne. Od kote 1871 Kotlov do vododjelnica ide prema jugoistoku vrhovima planine Pogorelica preko kota 1448 i 1366 izlazi na vrh Cadori 1700, zatim na vrh Bitovnje planine 1660 i kroz selo Scavnje izlazi na vrh Ivan Planine Veliko sljeme 1534, pa preko Ivansedla prelazi put SarajevoPloce i izlazi na vrh Rudno brdo 1270. Vododjelnica dalje produzava vrhovima BjelasniceMedena Glava 1681, Krvavac 2062 i Bjelasnica 2067 i preko vrhova Siljak 1689, Hojta 1672 i Borikovci 1577 prelazi na Treskavicu preko vrha Barice 2062, pa preko Velikog Ljeljena i DJevigrada izlazi na najvisi vrh Treskavice DJokin Toranj 2086 gdje se nalazi tromedja slivova rijeka Bosne, Drine i Neretve. Od tromedje DJokin Toranj vododjelnica povija na jugoistok na kotu 2070, a odatle na vrh Surdupi 1970 na medjuentitetsku liniju odakle tom linijom ide do vrha Ostri rat 1524. Vododjelnica dalje produzava na sjever, pa preko Debelog brda izlazi na Hadzica brdo 1315, prelazi zapadno od sela Kozarevici i preko kote 1333 Gradac izlazi na medjuentitetsku liniju na planini Jahorini Trijeske 1804. Vododjelnica nastavlja medjuentitetskom linijom i zavrsava na desnoj obali rijeke Bosne u selu Karusama kod Doboja gdje je pocetak granice Glavnog slivnog podrucja Bosne.
3.1. Granica prema glavnom slivnom podrucju Vrbas
Granica ovog glavnog slivnog podrucja prema Vrbasu pocinje od medjuentitetske linije Zmajevac 1407 do kote 1871 juzno od katuna Kotlov Do gdje se nalazi tromedja slivova rijeka Bosne, Vrbasa i Neretve. Zapadna granica Glavnog slivnog podrucja Bosne opisana je u Glavnom slivnom podrucju Vrbasa pod podtockom 2.3. ove odluke.
3.2. Granica prema Glavnom slivnom podrucju Neretve sa dijelovima sliva Trebisnjice
Od kote 1871 Kotlov Do vododjelnica povija prema jugoistoku vrhovima planine Pogorelica preko kota 1448 i 1336 izlazi na vrh Cadori 1700 zatim na vrh Bitovnje planine 1660 i kroz selo Scavnje prelazi put Sarajevo Ploce i izlazi na vrhove BjelasniceMedena Glava 1681, Krvavac 2062 i Bjelasnica 2067 i odatle preko vrhova Siljak 1689, Hojta 1672 i Borikovci 1577 prelazi na Treskavicu, dalje nastavlja preko vrhova Barice 2062, Velikog Ljeljena i DJevigrada izlazi na najvisi vrh Bjelasnice DJokin Toranj 2068 gdje se nalazi tromedja slivova rijeka Bosne, Drine i Neretve.
3.3. Granice prema Glavnom slivnom podrucju Drine
Od DJokinog Tornja na Bjelasnici vododjelnica povija prema jugoistoku na kotu 2070 a odatle na vrh Sudrupi 1970 na medjuentitetsku liniju i tom linijom produzava do vrha Ostri rat 1524. Odatle produzava na sjever, pa preko Debelog Brda izlazi na Hadzica Brdo 1315, zatim prolazi zapadno od sela Kozarevici i preko kote 1333 Gradac izlazi na vrh Trijeska 1804 na Jahorini na medjuentitetsku liniju.
3.4. Granica prema Republici Hrvatskoj
Glavno slivno podrucje Bosne, suglasno clanku 10. stavak 4. Zakona o vodama, obuhvata i dijelove neposrednog sliva rijeke Save na podrucju opcina Odzak, DomaljevacSamac i Orasje. Granicu Glavnog slivnog podrucja Bosne na podrucju opcine Odzak prema Republici Hrvatskoj ide sredinom rijeke Save od Male Brusnice do usca rijeke Bosne u Savu. Zapadna, juzna i istocna granica ovog dijela slivnog podrucja na podrucju opcine Odzak, ide medjuentitetskom linijom pocev od medjuentitetske linije kod Male Brusnice zakljucno sa uscem rijeke Bosne u Savu kod Bosanskog Samca. Granica Glavnog slivnog podrucja Bosne na podrucju opcina DomaljevacSamac i Orasje prema Republici Hrvatskoj pocinje od sredine rijeke Save na medjuentitetskoj liniji kod luke u Bosanskom Samcu i nastavlja sredinom rijeke Save do usca rijeke Smrdulje u rijeku Savu kod sela Vucilovca na podrucju opcine Orasje. Zapadna, juzna i istocna granica ovog dijela Glavnog slivnog podrucja Bosne na podrucju opcina DomaljevacSamac i Orasje pocinje od medjuentitetske linije na rijeci Savi kod luke u Bosanskom Samcu i nastavlja medjuentitetskom linijom do usca rijeke Smrdulje kod sela Vucilovac na podrucju opcine Orasje.

4. GLAVNO SLIVNO PODRUCJE DRINE

Granica ovog glavnog slivnog podrucja pocinje od vrha DJokin Toranj 2086 na planini Treskavica i povija jugoistok na kotu 2070, a odatle na vrh Surdupi 1970 na medjuentitetsku liniju. Vododjelnica nastavlja medjuentitetskom linijom i zavrsava na vrhu Trijeska 1804 na planini Jahorina gdje se spaja sa vododjelnicom sliva rijeke Bosne.
4.1. Granica prema glavnom slivnom podrucju rijeke Bosne
Granica prema Glavnom slivnom podrucju Bosne pocinje od vrha DJokin Toranj 2086 na planini Treskavici, odakle se povija na jugoistok na kotu 2070, a odatle na vrh Sudrupi 1970 izlazi na medjuentitetsku liniju. Vododjelnica ide dalje tom linijom do vrha Ostri Rat 1524, Vododjelnica nastavlja dalje na sjever, pa preko Debelog Brda izlazi na Hadzica Brdo 1315 i ostaje zapadno od sela Kozarevici i preko vrha Gradac 1333 izlazi na planinu Jahorinu na vrh Trijeske 1804 gdje je medjuentitetska linija.

5. GLAVNO SLIVNO PODRUCJE NERETVE SA DIJELOM SLIVA TREBISNJICE

Granica ovog glavnog slivnog podrucja pocinje od sredine rijeke Neretve uzvodno od Metkovica na granici Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i od te granice ide sjeverozapadno medjudrzavnom granicom do vrha Veliki Malovan 840 juzno od sela Kazaginac. Vododjelnica dalje povija istocno preko vrhova Kovljevac 941 i Jaram 1290 i izlazi na planinu Zavalim na vrh Kolokovac 1347, produzava vrhovima 1190, Debelo brdo 1184 i 1039. Granicna linija povija jugoistocno od planine Ostrc i vrha Veliki Ostrc 1304. Zatim preko vrha Osljar 1255 povija na sjeveroistok i preko vrha Slobodnik 1111 izbija na vrh Libplanine Svinjar 1481, odakle preko Kobilje glave 1383 skrece na sjever na planinu Vran i preko njenih vrhova Mali Vran 1961, Vran 2020, Veliki Vran 2074, Crno 1966 i Divic 1842 ide sjeverno preko Vrska 1576, Veliki Oprav 1561 i Bovan na planinu Ljubusu i njen vrh Velika Ljubusa 1797. Vododjelnica zatim produzava na sjever preko Zahumskog sedla 1225 i vrha Razvrsce 1585 i izlazi sjeveroistocno na planinu Radusu i njen vrh Idovac 1955, gdje je tromedja slivova Vrbasa, Cetine i Neretve. Vododjelnica dalje povija prema istoku na vrh Milicine glave 1807, prolazi istocno od sela Calis i Sajina i izlazi na vrh Sajina 1374, zatim na planinskom prevoju Makljen prelazi preko puta Gornji Vakuf Prozor i izlazi na Crni Vrh 1303, prolazi istocno od sela Mejnik i Ljubunci i preko kote 1521 izlazi na vrh Strug 1819 i preko vrha Vitreusa 1919 izlazi na kotu 1871 juzno od katuna Kotlov Do, gdje se nalazi tromedja slivova Vrbasa, Neretve i Bosne. Od vrha Kotlov Do 1871 vododjelnica produzava prema jugoistoku vrhovima planine Pogorelice kote 1448 i 1366 izlazi na vrh Cadori 1700, zatim na vrh Bitovnje planine 1660 i kroz selo Scavije izlazi na vrh Ivan Planine V. Sljeme 1534. Vododjelnica nastavlja preko Ivan Sedla prelazi put Sarajevo Ploce i izlazi na vrh Rudno brdo 1270, odakle nastavlja prema Bjelasnici i ide preko njenih vrhova Medena Glava 1681, Krvavac 2062 i Bjelasnica 2067. Granica dalje nastavlja preko vrhova Siljak 1689, Hojta 1672 i Borikovci 1577 prelazi na Treskavicu nastavlja preko vrha Barice 2062, pa preko Velikog Ljeljena i DJevigrada izlazi na vrh DJokin Toranj 2086, gdje se nalazi tromedja slivova Bosne, Drine i Neretve. Od DJokinog Tornja vododjelnica povija na jugoistok na kotu 2070 a odatle na vrh Surdupi 1970 na medjuentitetsku liniju istocno od sela Ljuta i nastavlja kao vododjelnica medjuentitetskom linijom na jug do granice Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske sjeverno od sela Stravce vrh Zica 728. Vododjelnica dalje nastavlja i skrece na sjeverozapad i granicom Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske ide do vrha Treskavac odakle preko vrhova Glusac 555, Gradina 595, Zabe 955 i Carina 817 izlazi ponovo na granicu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske istocno od sela Dobranja i produzava granicom do sredine rijeke Neretve uzvodno od Metkovica,a sjeverozapadno od sela Doljana, gdje se zavrsava granica glavnog slivnog podruc ja Neretve sa dijelom sliva Trebisnjica. Glavnom slivnom podrucju Neretve sa dijelom sliva Trebisnjice pripada, suglasno clanku 10. stavak 4. Zakona o vodama, i dio neposrednog sliva Jadranskog mora koje se nalazi na teritoriji Federacije. Granica neposrednog sliva Jadranskog mora pocinje od granice Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i preko vrhova Treskavac, Glusac 555, Gradina 595, Zabe 955 i Carina 817 i dalje zavrsava ponovnim izlazom na granicu Bosne i Hercegovine istocno od sela Dobranje.
5.1. Granica prema Glavnom slivnom podrucju Vrbasa
Granica prema Glavnom slivnom podrucju Vrbasa pocinje od sela Idovac 1955 povija se na istok i preko Makljena izlazi na kotu 1871 juzno od katuna Kotlov Do na kojoj je tromedja slivova Vrbasa, Bosne i Neretve. Granica prema ovom glavnom slivnom podrucju opisana je u podtocki 2.2. ove odluke.
5.2. Granica prema Glavnom slivnom podrucju Bosne
Granica prema Glavnom slivnom podrucju Bosne polazi od kote 1871 Kotlov Do i vrhovima Bjelasnice izlazi na vrh DJokin Toranj 2086 na Treskavici, gdje se nalazi tromedja slivova Bosne, Drine i Neretve. Ova granica opisana je u podtocki 3.2. ove odluke.
5.3. Granica prema Glavnom slivnom podrucju Cetine sa dijelom sliva Krke
Granica prema Glavnom slivnom podrucju Cetine sa dijelom sliva Krke pocinje od granice Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske kod vrha Veliki Malovan 846 i preko planina Vrana i Ljubusa zavrsava na vrhu planine Radusa Idovac 1955, gdje je tromedja slivova Vrbasa, Cetine i Neretve. Ova granica opisana je u tocki 5.

6. GLAVNO SLIVNO PODRUCJE CETINE SA DIJELOM SLIVA KRKE

Glavno slivno podrucje Cetine sa dijelom sliva Krke pocinje od planinskog prevoja Kaldrma na zapadnoj granici Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i produzava vrhovima Dinare Ujilice preko vrha 1654, pa jugoistocno vrhovima Jarica vrh 1604, Jecmiste 1526, Jasenovi vrh _ 1535 i Goli bat 1523 prelazi istocno od sela Cumici i Vrankovici i izlazi na vrh Spija sa kotom 1228, gdje je tromedja slivova Une i Cetine i Krke na teritoriji Federacije. Od vrha spija vododjelnica povija prema sjeveroistoku i spusta se obroncima Dinare u Bosansko Grahovsko polje na kotu 1195, zatim prelazi zapadno od sela Pesenci i Kesici. Dalje granica nastavlja zapadno od sela Marinkovci na Marino brdo i vrh Spija sa kotom 1457. Odatle vododjelnica ide planinom Sator i preko kote 1334 izlazi na Veliki Sator 1873, odakle povija na sjever i kao granica opcine Glamoc ide na Rore 1283 i Crni vrh 1395, pa preko kote 1362 i Marinkovog vrha 1412 izlazi zapadno na Golu kosu 1651 gdje je medjuentitetska linija. Vododjelnica nastavlja jugoistocno kao medjuentitetska linija do Cuckovine 1533 sjeveroistocno od Blagaja u Kupreskom polju (sjeverna granica podrucja opcine Kupres) odakle se povija prema medjuentitetskoj granici i ide na jug i preko vrhova Semesnica 1722 i Demirovac 1765 produzava istocno od Kupreskih vrata i izlazi na vrh Stozer 1662. Odatle granica povija na jug i preko vrhova Vrana 1758 i Viljicevac 1577 izlazi na Vrh Ogledala 1493 jugoistocno od sela Kukavice. Od vrha Ogledala vododjelnica skrece na istok prelazi preko kote 1561 prolazi sjeverno od sela Gornje Vukovsko i izlazi na vrh Radusa kamen 1664. Vododjelnica dalje skrece na jug na vrh Idovac 1955, gdje je tromedja slivova Cetine, Vrbasa i Neretve. Od vrha Idovac vododjelnica povija na jugozapad i preko vrhova Razvrsce 1565, Zahumsko sedlo i Orlovaca 1560 izlazi na planinu Ljubusu i njen vrh Velika Ljubusa 1797. Vododjelnica odatle produzava i vrhovima planine Ljubuse Bovan 1676, Veliki Oprav 1561 i Vrsak 1576 i preko kote Muslinka 1535 izlazi na planinu Vran odakle njenim vrhovima Divic 1842 i Crno brdo 1966 izlazi na vrh Veliki Vran 2074, odakle povija juzno na vrh Vran 2020, i produzava istocno na Mali Vran 1961. Vododjelnica nastavlja juzno na Kobilju glavu 1383, prelazi put DuvnoJablanica, i izlazi istocno na Libplaninu na vrh Svinjar 1481, odakle produzava jugoistocno i preko V.Zmijaca izlazi na vrh Stitar 1426. Vododjelnica skrece na sjeverozapad na brdo Ober 1350, pa jugozapadno preko brda Jaram izlazi na planinu Ostrc na vrhove Osljar 1255 i Veliki Ostrc 1304. Vododjelnica dalje povija na sjeverozapad prolazi pored sela Mesihovina i prelazi put DuvnoPosusje i izlazi na kotu 1039 odakle povija na jugozapad i izlazi na planinu Zavalim. Vododjelnica dalje produzava zapadnim vrhovima planine ZavalimDebelo brdo 1184, Velika Mosnjaca 1190 i Kolokovac 1347 i produzava sjeverozapadno preko vrhova Jaram 1290, Koviljevac 941 i Mala Privija 923 izlazi na granicu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske na koti Veliki Malovan 840 juzno od sela Kazaginac odakle povija na sjeverozapad i kao granica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske zavrsava na planinskom prevoju Kaldrma.
6.1. Granice prema Glavnom slivnom podrucju Une sa dijelom slivova Korane i Gline
Granica ovog glavnog slivnog podrucja pocinje na planinskom prevoju Kaldrme i preko planina Dinare i Satora zavrsava na medjuentitetskoj liniji kod Gole Kose 1651. Ova granica opisana je u tocki 1. ove odluke.
6.2. Granica prema Glavnom slivnom podrucju Vrbas
Granica prema ovom Glavnom slivnom podrucju pocinje na medjuentitetskoj liniji kod vrha Cuckovine 1553 sjeveroistocno od Blagaja u Kupreskom polju i ide jugoistocno na planinu Radusu njen vrh Idovac 1955, gdje je tromedja slivova Neretve, Cetine i Vrbasa. Ova granica je opisana u podtocki 2.1. ove odluke.
6.3. Granica prema Glavnom slivnom podrucju Neretve sa dijelom sliva Trebisnjice
Granica prema ovom glavnom slivnom podrucju pocinje od granice Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske juzno od sela Kazaginac odakle preko planina Zavalin, Vran i Ljubusa izlazi na planinu Radusa i njen vrh Idovac 1955, gdje je tromedja slivova Vrbasa, Cetine i Neretve. Ova granica opisana je u tocki 5. ove odluke.
6.4. Granica prema dijelu sliva Krke
Granica prema dijelu ovog sliva pocinje od vrha Spije 1228 gdje se nalazi tromedja slivova Une, Cetine i Krke. Vododjelnica dalje nastavlja u pravcu juga i na vrhu Siljak 1299 zavrsava sa granicom Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

V

Granice glavnih slivnih podrucja iz tocke IV ove odluke odredjene su prema karti 1:100 000 izdanje iz 1985. godine.

VI

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
V broj 205/98 Sarajevo
Premijer Edhem Bicakcic, v. r.