ZAKON O RADNIM ODNOSIMA I PLACAMA SLUZBENIKA ORGANA UPRAVE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Dio prvi

I TEMELJNE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim zakonom uredjuju se temeljna prava, obveze, odgovornost, place i druge naknade iz radnog odnosa sluzbenika u organima uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i organima uprave zupanija kantona, odnosno u sluzbama za upravu grada i opcina (u daljnjem tekstu: organi uprave i sluzbe za upravu) i drugim organima i sluzbama odredjenim ovim zakonom.

Clanak 2.

Poslove iz nadleznosti organa uprave i sluzbi za upravu vrse sluzbenici i namjestenici (u daljnjem tekstu: sluzbenici). Sluzbenici su djelatnici koji se u organima uprave i sluzbama za upravu rasporedjuju na radna mjesta na kojima se obavljaju poslovi iz osnovne djelatnosti tih organa odnosno sluzbi. Namjestenici su djelatnici koji se u organima uprave i sluzbama za upravu rasporedjuju na radna mjesta na kojima se obavljaju pomocnotehnicki poslovi u tim organima i sluzbama.

Clanak 3.

Nazivi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeca znacenja: 1) skolska sprema zavrseno skolovanje odredjene razine o cemu je izdana javna isprava; 2) struka posjedovanje potrebnih znanja iz pojedinog znanstvenog ili strucnog podrucja koji su steceni zavrsenom odgovarajucom skolskom spremom; 3) zanimanje obavljanje istih ili srodnih poslova odredjene struke, kao i drugih odgovarajucih poslova; 4) sluzbeno zvanje skup uvjeta potrebnih za obavljanje poslova pojedinog radnog mjesta. 5) polozaj skup uvjeta potrebnih za stjecanje mogucnosti vrsenja odredjenih ovlasti i odgovornosti u upravljanju pojedinom organizacionom jedinicom ili pojedinom vrstom poslova; 6) sluzbenicko odnosno namjestenicko mjesto (radno mjesto) skup uvjeta potrebnih za obavljanje poslova predvidjenih za odgovarajuce radno mjesto za cije se obavljanje trazi odredjeno sluzbeno zvanje odnosno polozaj; 7) radna ocjena ocjena strucnosti i pokazanih rezultata u obavljanju poslova radnog mjesta na nacin i po postupku uredjenom zakonom ili drugim propisom; 8) radni staz godine rada koje se sluzbenicima racunaju u mirovinski staz, ne uzimajuci u obzir staz mirovinskog osiguranja sa povecanim trajanjem; 9) godine sluzbe radni staz proveden u svojstvu sluzbenika organa uprave i sluzbe za upravu.

Clanak 4.

Rad sluzbenika u organima uprave i sluzbama za upravu temelji se na ustavu, zakonu i drugim propisima i pravilima o radu, znanstvenim i drugim dostignucima i pravilima struke. U obavljanju poslova, sluzbenik mora postupati nepristrano, pravedno i zakonito, te se, ponasanjem u poslu i u svezi s poslom, zalagati za slobodni demokratski poredak i djelovati u pravcu razvijanja i ocuvanja metoda i odnosa demokratskog poretka i dosljednog ostvarivanja i zastite ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Clanak 5.

Sluzbenici organa uprave i sluzbi za upravu imaju pravo na sindikalno udruzivanje, sukladno opcim propisima o radu, ako posebnim zakonom nije sto drugo odredjeno.

Clanak 6.

Zabranjeno je povlascivanje ili prikracivanje sluzbenika u njihovim pravima, a osobito zbog politicke, nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, pripadnosti po spolu ili na temelju kojega drugog razloga suprotnog ljudskim pravima i slobodama utvrdjenim ustavom i zakonom.

Clanak 7.

Na prava, obveze i odgovornosti iz radnog odnosa , koja nisu uredjena ovim zakonom, primjenjuju se opci propisi o radu i kolektivni ugovori.

II PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI SLUZBENIKA

1. Prijem u radni odnos

Clanak 8.

U radni odnos u organe uprave i sluzbe za upravu moze biti primljena osoba koja ispunjava opce i posebne uvjete utvrdjene ovim zakonom, kao i uvjete utvrdjene pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu organa uprave i sluzbe za upravu. Opci uvjeti su: 1) punoljetnost, 2) opca zdravstvena sposobnost potrebna za obavljanje poslova pojedinog radnog mjesta, 3) skolska sprema odredjene struke i razine potrebne za obavljanje poslova pojedinog radnog mjesta, 4) drzavljanstvo Bosne i Hercegovine, 5) da se protiv te osobe ne vodi krivicni postupak, odnosno da nije osudjivana za krivicno djelo koje po zakonu predstavlja smetnju za zasnivanje radnog odnosa u organu uprave i sluzbi za upravu. Osim uvjeta iz stavka 2. ovog clanka, zakonom i drugim propisom kojim se blize uredjuju unutarnje ustrojstvo organa uprave i sluzbi za upravu, mogu se propisati i drugi uvjeti za prijem u radni odnos sluzbenika na pojedino radno mjesto (struka, radno iskustvo, godine sluzbe, posebni zdravstveni uvjeti, psihofizicka sposobnost i dr). Za rad na pomocnotehnickim poslovima u organu uprave i sluzbi za upravu, radni odnos moze zasnovati i osoba s navrsenih 15 godina zivota. Ako osoba primljena u radni odnos ne stupi na posao u ostavljenom roku, smatra se da nije zasnovala radni odnos.

Clanak 9.

Sluzbenici se mogu primati u radni odnos i postavljati na radna mjesta utvrdjena pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu organa uprave i sluzbe za upravu. O potrebi prijema sluzbenika u radni odnos odlucuje rukovoditelj organa uprave, odnosno u gradu gradonacelnik, a u opcini opcinski nacelnik.

Clanak 10.

Ne moze se primiti u radni odnos niti biti u radnom odnosu osoba koja sama ili njen clan uze obitelji (roditelji, bracni drug ili djeca)u mjestu zivljenja te osobe obavljaju samostalno profesionalnu djelatnost, odnosno koja obavlja vlastiti obrt ili ima vlastito poduzece, ako se prima na radno mjesto za obavljanje inspekcijskog nadzora ili nadzora nad zakonitoscu rada u oblasti obrta, odnosno djelatnosti tog poduzeca. O okolnostima iz stavka 1. ovog clanka, osoba koja se prima u radni odnos daje pismenu izjavu prilikom prijema u radni odnos. Kad se okolnosti iz stavka 1. ovog clanka, steknu u tijeku sluzbe, sluzbenik je duzan u roku od 15 dana od dana nastanka tih okolnosti izjasniti se o tome hoce li otkloniti razloge zapreke ili napustiti inspekcijsku sluzbu.

Clanak 11.

Sluzbenici sa visokom i visom skolskom spremom primaju se u radni odnos na temelju natjecaja, a sluzbenici sa srednjom i osnovnom skolskom spremom i namjestenici na temelju oglasa. Natjecaj, odnosno oglas se ne raspisuje za: 1) sluzbenike koji se unutar istoga organa uprave i sluzbe za upravu postavljaju na slobodna radna mjesta, 2) sluzbenike koji iz jednoga organa uprave i sluzbe za upravu prelaze na rad u drugi organ uprave ili sluzbu za upravu iste razine vlasti, 3) osobe koje su po ugovoru o skolovanju ili stipendiji, u obvezi stupiti u radni odnos u organu uprave i sluzbe za upravu, ako posebnim zakonom nije drukcije odredjeno, 4) osobe ako se prijem u radni odnos vrsi do tri mjeseca, a zbog hitnosti nije bilo moguce sprovesti natjecaj, odnosno oglas, 5) druge slucajeve odredjene zakonom.

Clanak 12.

Objava o natjecaju, odnosno oglasu za prijem u radni odnos mora sadrzavati naziv organa uprave i sluzbe za upravu u koji se primaju sluzbenici, naziv radnog mjesta, opce i posebne uvjete za prijem u radni odnos, trajanje probnog rada, rok za podnosenje prijava i rok u kome ce kandidati biti obavijesteni o rezultatima natjecaja odnosno oglasa. Rok za podnosenje prijava po natjecaju ne moze biti kraci od petnaest ni duzi od trideset dana, a za oglas od sedam do dvanaest dana.

Clanak 13.

Izbor izmedju kandidata koji ispunjavaju uvjete natjecaja, odnosno oglasa vrsi se na temelju svih cinjenica koje se ticu kandidata i njihovih strucnih uvjeta. Izbor kandidata prijavljenih na natjecaj odnosno oglas mora se izvrsiti najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka roka za natjecaj, odnosno u roku od osam dana od isteka roka za oglas. Za kandidate koji se prime u radni odnos donosi se rjesenje, a za kandidate koji ne budu primljeni u radni odnos izdaje se pismeno obavjestenje. To obavjestenje sadrzi podatke o kandidatu koji je primljen u radni odnos, razloge zbog kojih kandidat nije primljen i pouku o pravnom sredstvu. Ako se na natjecaj, odnosno oglas ne javi ni jedan kandidat koji ispunjava postavljene uvjete, donosi se odluka o objavi novog natjecaja odnosno oglasa, ako postoji potreba za prijemom u radni odnos.

Clanak 14.

Rukovoditelj organa uprave odnosno gradonacelnik i opcinski nacelnik obrazuju komisiju za sprovodjenje natjecaja odnosno oglasa koja utvrdjuje listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za natjecaj odnosno oglas za prijem u radni odnos. Rukovoditelj organa uprave, odnosno u gradu gradonacelnik, a u opcini opcinski nacelnik odlucuje o prijemu kandidata u radni odnos.

Clanak 15.

Rjesenje o prijemu u radni odnos sadrzi osobne podatke kandidata, datum kad primljeni kandidat treba da pocne da radi, naziv organizacione jedinice i radnog mjesta na koje se rasporedj uje, osnovno sluzbeno zvanje i vrijeme trajanja radnog odnosa (neodredjeno ili odredjeno vrijeme). Kandidat iz stavka 1. ovoga clanka, odnosno kandidat koji nije primljen u radni odnos, moze na rjesenje iz stavka 1. ovog clanka, odnosno na obavijest iz stavka 3. clanka 13. ovog zakona, podnijeti prigovor rukovoditelju iz stavka 2. clanka 14. ovog zakona u roku od osam dana od dana primitka rjesenja, odnosno obavjestenja. Prigovor protiv rjesenja o prijemu u radni odnos zadrzava izvrsenje rjesenja. Rukovoditelj iz stavka 2. clanka 14. ovog zakona, duzan je odluciti o prigovoru u roku od osam dana od dana isteka roka za ponosenje prigovora. Rjesenje kojim je odluceno o prigovoru je konacno.

Clanak 16.

Sluzbenici se primaju u radni odnos uz obvezni probni rad od tri mjeseca. Za sluzbenika koji na probnom radu nije zadovoljio, po proteku roka za probni rad, rukovoditelj iz stavka 2. clanka 14. ovog zakona donosi rjesenje o otpustu iz sluzbe. Protiv rjesenja iz stavka 2. ovog clanka moze se koristiti pravno sredstvo iz clanka 15. ovog zakona.

Clanak 17.

Sluzbenik stjece svojstvo sluzbenika danom stupanja na posao koji je utvrdjen u rjesenju iz clanka 15. ovog zakona, a moze se iz opravdanih razloga taj rok odgoditi za odredjeno vrijeme, a najduze do 60 dana o cemu se donosi posebno rjesenje. Ako primljena osoba ne stupi na posao u utvrdjenom roku, smatra se da rjesenje o prijemu u radni odnos nije doneseno i da osoba na koju se rjesenje odnosi nije stekla svojstvo sluzbenika i moze se izvrsiti izbor izmedju preostalih kandidata koji ispunjavaju uvjete natjecaja odnosno oglasa ili ponovno raspisati natjecaj, odnosno oglas. 2. Radni odnos na odredjeno vrijeme

Clanak 18.

Za obavljanje izvanrednih ili privremenih ili povremenih poslova ili poslova ciji se opseg privremeno i nepredvidjeno povecao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene duze vrijeme odsutnog sluzbenika, moze se vrsiti prijem u radni odnos na odredjeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanjem tih poslova, odnosno do povratka odustnog sluzbenika, a najduze godinu dana.

Clanak 19.

Prijem u radni odnos na odredjeno vrijeme vrsi se prema odredbama cl. 8. do 17. ovog zakona. 3. Obveze i prava sluzbenika

Clanak 20.

Sluzbenik mora povjerene poslove obavljati savjesno i nepristrasno, pridrzavajuci se zakona, drugih propisa i pravila sluzbe. Sluzbenik mora u radu koristiti nova saznanja i raditi na usvajanju i primjeni najnovijih strucnih dostignuca u okviru svoga zanimanja, te se u tu svrhu kontinuirano strucno usavrsavati. Sluzbenik se mora pridrzavati sluzbenih duznosti utvrdjenih ovim i drugim zakonom i pravila sluzbe.

Clanak 21.

Sluzbenici koji upravljaju organizacionim jedinicama u organu uprave i sluzbi za upravu (u daljnjem tekstu: nadredjeni sluzbenici), osim odgovornosti za svoj rad, odgovorni su i za rad sluzbenika organizacione jedinice kojom upravljaju.

Clanak 22.

Sluzbenik je duzan izvrsavati naloge rukovoditelja organa uprave, odnosno sluzbe za upravu, i nadredjenog sluzbenika, te postupati po tim nalozima, ako nalozi nisu suprotni zakonu i drugim propisima. Sluzbenik je ovlasten staviti pismenu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit, suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvrsenje naloga moze izazvati vecu materijalnu stetu. Postavljeni pismeni nalog sluzbenik je duzan izvrsiti, te je u tom slucaju oslobodjen od odgovornosti za posljedice izvrsenja tog naloga. Izvrsenje ponovljenog pismenog naloga koje bi predstavljalo krivicno djelo, sluzbenik je ovlasten zadrzati od izvrsenja i odmah staviti primjedbu neposredno nadredjenom sluzbeniku koji je nalog potpisao, odnosno neposredno visem organu izvrsne vlasti, ako je nalog potpisao rukovoditelj organa uprave, odnosno gradskom ili opcinskom vijecu ako je nalog potpisao gradonacelnik odnosno opcinski nacelnik. Ako sluzbenik izvrsi pismeni nalog cije bi izvrsenje predstavljalo krivicno djelo, sluzbenik odgovora zajedno sa nadredjenim sluzbenikom koji je izdao nalog. Sluzbenik ne moze biti pozvan na odgovornost ili ispriku zbog primjedbe stavljene prema st. 2. i 3. ovog clanka.

Clanak 23.

Sluzbenik je duzan cuvati sluzbenu tajnu utvrdjenu zakonom ili drugim propisom. Obveza cuvanja sluzbene tajne traje i po prestanku sluzbe, a najduze jednu godinu od prestanka sluzbe, a iznimno i duze ako je to odredjeno posebnim zakonom. Rukovoditelj organa uprave i sluzbe za upravu moze sluzbenika osloboditi obaveze cuvanja sluzbene tajne u sudskom ili upravnom postupku, ako se radi o podacima bez kojih nije moguce utvrditi cinjenicno stanje i donijeti zakonitu odluku u tom postupku.

Clanak 24.

Sluzbenik moze, izvan redovnog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pismenom odobrenju rukovoditelja organa uprave i sluzbe za upravu, raditi kod druge pravne osobe, ili kod fizicke osobe samo ako nad radom tih osoba, taj sluzbenik ne vrsi poslove inspekcijskog ili upravnog nadzora ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom.

Clanak 25.

Sluzbenik se ne moze udaljavati iz sluzbenih prostorija za vrijeme radnog vremena u toku rada bez odobrenja nadredjenog sluzbenika, a u slucaju potrebe za hitnim udaljavanjem, svoje udaljavanje mora opravdati odmah po povratku. U slucaju sprijecenosti dolaska na rad sluzbenik je duzan obavijestiti nadredjenog sluzbenika o razlozima sprijecenosti najkasnije u roku od 24 sata od njihovog nastanka, osim ako je iz objektivnih razloga to nemoguce uciniti.

Clanak 26.

Sluzbenik uziva zastitu od prijetnji, napada ili drugih oblika ugrozavanja zbog savjesnog i zakonitog obavljanja poslova na koje je rasporedjen. Rukovoditelj organa uprave i sluzbe za upravu i neposredno nadredjeni sluzbenik duzni su, po prijavi sluzbenika, sindikata ili nakon saznanja na drugi nacin, o ugrozavanju iz stavka 1. ovog clanka, poduzeti odgovarajuce mjere za zastitu sluzbenika u njegovom savjesnom i zakonitom radu. Na trazenje sluzbenika ili sindikata, rukovoditelj organa uprave i sluzbe za upravu i neposredno nadredjeni sluzbenik duzni su sluzbenika, odnosno sindikat obavijesti o poduzetim mjerama. 4. Strucna sprema sluzbenika

Clanak 27.

Na upravnim i drugim strucnim poslovima iz osnovne djelatnosti organa uprave i sluzbe za upravu, odnosno na pomocnotehnic kim poslovima, moze raditi sluzbenik koji ima odgovarajuci stupanj i vrstu skolske spreme, strucni upravni ispit (u daljnjem tekstu: strucni ispit) i radni staz predvidjen ovim i drugim zakonom. Radni staz iz stavka 1. ovog clanka, smatrat ce se da je staz ostvaren na poslovima i zadacima svoje struke nakon sticanja odgvarajuce razine skolske spreme.

Clanak 28.

Od obaveze polaganja strucnog ispita oslobodjen je sluzbenik koji ima polozen pravosudni ispit ili znanstveno zvanje magistra i doktora nauka iz oblasti pravne struke.

Clanak 29.

Sluzbenici visoke i vise skolske spreme, strucni ispit polazu pred komisijom koju imenuje federalni ministar pravde, a sluzbenici srednje skolske spreme strucni ispit polazu pred komisijom koju imenuje nadlezni organ zupanije kantona. Izuzetno, sluzbenici srednje skolske spreme iz federalnih organa uprave i federalnih ustanova i drugih federalnih organa i institucija, strucni ispit polazu pred komisijom iz stavka 1. ovog clanka, koju imenuje federalni ministar pravde. Pred tom komisijom strucni ispit mogu polagati i druge osobe srednje skolske spreme, ako to pismeno zatraze. Strucni ispit polozen pred komisijama iz st. 1. i 2. ovog clanka vazi na teritoriji cijele Federacije kod svih organa uprave i sluzbi za upravu i drugim organima i sluzbama kod kojih je, kao uvjet, predvidjen taj strucni ispit.

Clanak 30.

Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu organa uprave i sluzbe za upravu utvrdjuju se uvjeti o strucnoj spremi (skolska sprema, radni staz, godine sluzbe, strucni ispit i dr.), kao i drugi uvjeti sukladno ovom i drugom zakonu i propisu iz clanka 31. ovog zakona.

Clanak 31.

Vlada Federacije propisuje uvjete i nacin polaganja strucnog ispita sluzbenika i vjezbenika organa uprave i sluzbi za upravu sa visokom i visom skolskom spremom i srednjom skolskom spremom iz stavka 2. clanka 29. ovog zakona, te utvrdjuje poslove koji spadaju u osnovnu djelatnost organa uprave i sluzbe za upravu, odnosno u poslove iz stavka 3. clanka 2. ovog zakona, odredjuje slozenost tih poslova i uvjete u pogledu stupnja skolske spreme i druge uvjete za njihovo vrsenje, na prijedlog federalnog ministra pravde, a uvjete i nacin polaganja strucnog ispita sluzbenika i vjezbenika organa uprave i sluzbi za upravu sa srednjom skolskom spremom, sukladno ovom zakonu, propisuje vlada zupanije kantona.

Clanak 32.

Odredbe ovog zakona i drugi propisi o strucnoj spremi i strucnom ispitu sluzbenika organa uprave i sluzbi za upravu , odgovarajuce se primjenjuju i na sluzbenike koji rade na upravnim poslovima u poduzecima i drugim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti (u daljnjem tekstu: institucije koje imaju javne ovlasti). 5. Strucno obrazovanje i usavrsavanje

Clanak 33.

Sluzbenici su obvezni strucno se obrazovati i usavrsavati za obavljanje poslova iz nadleznosti organa uprave i sluzbe za upravu. Osnovni oblici strucnog obrazovanja i usavrsavanja sluzbenika ostvaruje se putem individualnog obrazovanja i usavrsavanja, skolovanjem za postizanje vise strucne spreme od one koju imaju, za postizanje znanstvenih zvanja, putem tecaja, seminara i na druge nacine. Plan strucnog obrazovanja i usavrsavanja sluzbenika donosi rukovoditelj organa uprave odnosno sluzbe za upravu.

Clanak 34.

Sluzbeniku koga organ uprave i sluzba za upravu uputi na usavrsavanje, skolovanje ili specijalizaciju osiguravaju se potrebni uvjeti (placeni dopust za pripremu i polaganje ispita, placanje troskova). Rjesenjem kojim se sluzbenik upucuje na strucno usavrsavanje, skolovanje ili specijalizaciju, utvrdjuju se, osim uvjeta iz stavka 1. ovog clanka, obveza ostajanja u sluzbi najmanje u trajanju usavrsavanja, skolovanja ili specijalizacije, a najduze u dvostrukom trajanju, odnosno obveza naknade stete ukoliko sluzbenik ne ostane u sluzbi za vrijeme odredjeno ovom odredbom.

Clanak 35.

Sredstva za strucno obrazovanje i usavrsavanje sluzbenika iz cl. 33. i 34. ovog zakona planiraju se i osiguravaju u okviru sredstava za rad organa uprave i sluzbe za upravu ciji se sluzbenici upucuju na strucno obrazovanje, odnosno usavrsavanje. 6. Vjezbenici u organima uprave i sluzbama za upravu

Clanak 36.

Osobe koje nakon zavrsenog fakulteta, vise ili srednje skole nemaju potrebnu praksu u struci i polozen strucni ispit, primaju se u radni odnos u organu uprave i sluzbi za upravu, kao vjezbenici. Vjezbenici se primaju u radni odnos na odredjeno vrijeme.

Clanak 37.

Vjezbenici se primaju putem natjecaja, odnosno oglasa, sukladno ovom zakonu. Odredbe ovog zakona koje se odnose na natjecaj, odnosno oglas za prijem sluzbenika u radni odnos, primjenjuju se i na prijem vjezbenika u radni odnos.

Clanak 38.

Vjezbenik se za vrijeme vjezbenickog staza, kroz prakticni rad i ucenje po utvrdjenom programu, uz strucnu pomoc i pod strucnim nadzorom nadredjenog sluzbenika, osposobljava za samostalno obavljanje poslova svoje struke. Vjezbenicki staz traje jednu godinu za vjezbenika s visokom i visom skolskom spremom, a sest mjeseci za vjezbenika sa srednjom skolskom spremom. Vjezbenik je obvezan u roku od tri mjeseca po isteku vjezbenickog staza poloziti strucni ispit.

Clanak 39.

Strucni ispit vjezbenik polaze pred komisijom iz clanka 29. ovog zakona zavisno od razine skolske spreme.

Clanak 40.

Strucni ispit sastoji se od provjere znanja iz upravnih oblasti koje su potrebne za obavljanje poslove iz nadleznosti organa uprave i sluzbi za upravu.

Clanak 41.

Vjezbeniku koji u roku ne polozi strucni ispit prestaje radni odnos istekom tog roka o cemu se donosi posebno rjesenje. Ako vjezbenik iz opravdanih razloga u roku iz clanka 38. ovog zakona ne polozi strucni ispit, moze se i dalje zadrzati u svojstvu vjezbenika dok ne polozi ispit, ali najduze do tri mjeseca po isteku roka iz stavka 3. clanka 38. ovog zakona, o cemu se donosi posebno rjesenje.. Vjezbenik koji na strucnom ispitu ne polozi najvise dva predmeta pristupa ponovnom polaganju tih predmeta u roku od mjesec dana, a vjezbenik koji ne polozi tri ili vise predmeta, ponavlja cijeli ispit najkasnije u roku od dva mjeseca od dana polaganja ispita. Ako vjezbenik ne polozi ispit u roku iz stavka 3. ovog clanka, prestaje mu radni odnos u organu uprave i sluzbi za upravu danom isteka tog roka o cemu se donosi rjesenje.

Clanak 42.

Troskove polaganja strucnog ispita vjezbenika osigurava organ uprave i sluzba za upravu kod kojih se vjezbenik nalazi u radnom odnosu.

Clanak 43.

Za vrijeme trajanja vjezbenickog staza vjezbeniku pripada osnovna placa najnizeg platnog razreda odgovarajuceg stupnja skolske spreme za koju se vjezbenik osposobljava.

Clanak 44.

Na sluzbenika koji u vrijeme prijema u radni odnos ima u odgovarajucoj struci radni staz duzi od vremena odredjenog za vjezbenicki staz, ali nema polozen strucni ispit, ne primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na vjezbenike, ali mora u roku od sest mjeseci od dana prijema u radni odnos poloziti strucni ispit. Odredbe ovog zakona o strucnom ispitu, primjenjuju se i na sluzbenike kojima je zasnivanje radnog odnosa uvjetovano obvezom polaganja strucnog ispita, odnosno na sluzbenike koji se nalaze u radnom odnosu u organu uprave i sluzbi za upravu, a nemaju polozen strucni ispit. Sluzbeniku iz st. 1. i 2. ovog ovog clanka, koji ne polozi strucni ispit u tom roku prestaje radni odnos u organu uprave i sluzbi za upravu istekom tog roka, o cemu se donosi rjesenje.

Clanak 45.

Sadrzaj i nacin polaganja strucnog ispita za vjezbenike i sluzbenike visoke i vise skolske spreme i vjezbenike i sluzbenike iz stavka 2. clanka 29. ovog zakona, utvrdjuje federalni ministar pravde, a sadrzaj i nacin polaganja strucnog ispita za sluzbenike i vjezbenike srednje skolske spreme utvrdjuje rukovoditelj organa uprave zupanije kantona nadlezan za upravu . 7. Sluzbenici s posebnim ovlastima

Clanak 46.

Poslove inspekcijskog nadzora i druge znacajnije upravne i strucne poslove iz nadleznosti organa uprave i sluzbe za upravu koji se odnose na neposredno izvrsavanje i osiguranje izvrsavanja zakona i drugih propisa, vrse sluzbenici s posebnim ovlastima. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu organa uprave i sluzbe za upravu odredjuju se radna mjesta sluzbenika s posebnim ovlastima i utvrdjuju poslovi koje vrse ti sluzbenici.

Clanak 47.

Sluzbenike s posebnim ovlastima postavlja i smjenjuje, rukovoditelj organa uprave odnosno sluzbe za upravu, ako zakonom nije drukcije odredjeno. Sluzbenici s posebnim ovlastima postavljaju se na vrijeme od cetiri godine i mogu, po isteku vremena na koje su postavljeni, biti ponovno postavljeni na isto radno mjesto . Ako sluzbenik iz stavka 2. ovog clanka, ne bude ponovno postavljen, rasporedjuje se, odnosno postavlja bez natjecaja na drugo radno mjesto u organu uprave i sluzbi za upravu za koje ispunjava uvjete radnog mjesta, sukladno pravilniku o unutarnjem ustrojstvu organa uprave i sluzbe za upravu. Ako sluzbenik s posebnim ovlastima ne prihvati raspored odnosno postavljenje na odgovarajuce radno mjesto, prestaje mu radni odnos, o cemu se donosi posebno rjesenje. Ako nije moguce izvrsiti raspored odnosno postavljenje sukladno stavku 3. ovog clanka, taj sluzbenik ostvaruje prava iz radnog odnosa sukladno odredbama ovog zakona o sluzbenicima na raspolaganju.

Clanak 48.

Sluzbenici s posebnim ovlastima primaju se u radni odnos putem natjecaja, sukladno odredbama ovog zakona o natjecaju.Ocjenjivanje i unapredjenje sluzbenika a) Ocjenjivanje

Clanak 49.

Za rad i postignute rezultate u radu, suzbenici se radno ocjenjuju svake godine najkasnije u roku 30 dana po isteku kalendarske godine. Ne ocjenjuju se sluzbenici koji su u kalendarskoj godini radili manje od sest mjeseci, bez obzira na razloge.

Clanak 50.

Sluzbenike ocijenjuje rukovoditelj organa uprave, odnosno sluzbe za upravu na prijedlog neposredno nadredjenog sluzbenika, ako takav sluzbenik postoji, odnosno samostalno ako nadredjeni sluzbenik ne postoji. Ocjene sluzbenika temelji se na podacima o pokazanom strucnom znanju, zalaganju i postignutim rezultatima rada, odgovornosti u radu i radnoj disciplini, blagovremenosti i urednosti u izvrsavanju poslova. Ocjena moze biti "ne zadovoljava", "zadovoljava", "uspjesan" i "narocito uspjesan". Ocjena "ne zadovoljava" mora biti posebno obrazlozena.

Clanak 51.

Ocjena se utvrdjuje rjesenjem. Sluzbenik moze, u roku od osam dana od dana prijema rjesenja o datoj ocjeni podnijeti prigovor rukovoditelju organa uprave odnosno sluzbe za upravu na to rjesenje. Rukovoditelj organa uprave i sluzbe za upravu obvezan je rijesiti prigovor u roku 15 dana od dana primitka prigovora. Rjesenje doneseno po prigovoru je konacno. b) Redovno unapredjenje

Clanak 52.

Sluzbenici se unapredjuju prema iskaznoj strucnoj sposobnosti, uspjehu u radu i godinama sluzbe. Sluzbenici se unapredjuju postavljenjem u visi platni razred, odnosno utvrdjivanjem prava na periodske povisice, postavljenjem u vise sluzbeno zvanje, postavljenjem na visi polozaj ili dobivanjem vece polozajne place. Sluzbenik u tijeku sluzbe ne moze biti vracen u nize sluzbeno zvanje od onog kojeg je imao.

Clanak 53.

U istom sluzbenom zvanju sluzbenik se redovno unapredjuje u visi platni razred svake trece godine. Godina u kojoj je sluzbenik ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava" ta godina ne racuna se za unapredjenje u visi platni razred. Sluzbenik protiv kojeg je pokrenut postupak zbog teske povrede sluzbene duznosti ili je udaljen s duznosti, zaustavlja se u unapredjenju za vrijeme trajanja postupka. Ako u postupku zbog teske povrede sluzbene duznosti sluzbenik bude oslobodjen od odgovornosti ili povreda bude prekvalificirana u laku povredu sluzbene duznosti, vrijeme zaustavljanja racuna se za unapredj enje.

Clanak 54.

Sluzbenik se unapredjuje u neposredno vise sluzbeno zvanje ako je proveo najmanje tri godine u prethodnom sluzbenom zvanju i ako je posljednje dvije godine ocijenjen najmanje ocjenom "zadovoljava".

Clanak 55.

Sluzbenik koji ne bude unaprijedjen u vise sluzbeno zvanje, moze dobiti periodske povisice.

Clanak 56.

Sluzbeniku unaprijedjenom u vise sluzbeno zvanje, a koji bi dobio osnovnu placu manju od one koju bi dobio sa periodskim povisicama iz clanka 55. ovog zakona, pripada placa sa periodskim povisicama ranijeg sluzbenog zvanja.

Clanak 57.

Za unaprijedjenje u sluzbi priznaju se godine sluzbe i to kao jedna godina sluzbe svaka godina ostvarena kao radni staz na poslovima za koje se trazi strucna sprema istog stupnja, kao i za sluzbeno zvanje u koje se postavlja. c) Izvanredno unapredjenje

Clanak 58.

Sluzbenik koji je tri godine uzastopce ocijenjen najmanje ocjenom "uspjesan" moze se unaprediti u neposredno vise sluzbeno zvanje neovisno o uvjetima potrebnim za redovno unapredjenje ako ima najmanje polovinu radnog staza potrebnog za postizanje najviseg platnog razreda u svom sluzbenom zvanju.

Clanak 59.

Sluzbenik koji je ocijenjen tri godine uzastopce ocjenom "narocito uspjesan", moze se unaprijediti u neposredno vise sluzbeno zvanje neovisno o uvjetima potrebnim za redovno unapredjenje, ako ima najmanje jednu trecinu staza potrebnog za postizanje najviseg platnog razreda u svojem sluzbenom zvanju. d) Posljedice negativne ocjene

Clanak 60.

Sluzbenik koji je ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava" ne moze se unapredjivati za vrijeme od jedne godine od dana dobijanja te ocjene, a moze se, bez njegovog pristanka, premjestiti na drugo radno mjesto svoje struke i u neposredno manji platni razred. Sluzbenik koji je tri puta uzastopce ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava" moze se otpustiti iz sluzbe na nacin uredjen ovim zakonom. 9. Sluzbena zvanja sluzbenika

Clanak 61.

Za svako radno mjesto iz osnovne djelatnosti organa uprave i sluzbi za upravu sukladno ovom zakonu, odredjuje se sluzbeno zvanje. Sluzbeno zvanje moze biti osnovno i posebno. Osnovno sluzbeno zvanje utvrdjuje se pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu organa uprave i sluzbe za upravu, a posebno sluzbeno zvanje odredjuje se rjesenjem.

Clanak 62.

Osnovno i posebno sluzbeno zvanje odredjuje se prema stupnju skolske spreme. Osnovna sluzbena zvanja su: 1) za sluzbenike visoke skolske spreme strucni suradnik, 2) za sluzbenika vise skolske spreme mladji samostalni referent, 3) za sluzbenike srednje skolske spreme mladji referent. Posebna sluzbena zvanja su: 1) za sluzbenike visoke skolske spreme visi strucni suradnik i strucni savjetnik, 2) za sluzbenike vise skolske spreme samostalni referent i visi samostalni referent, 3) za sluzbenike srednje skolske spreme referent i visi referent. Sluzbenici mogu steci posebno sluzbeno zvanje kada poloze strucni ispit i steknu radni staz u struci nakon sticanja odgovarajuce skolske spreme, sukladno ovom i drugom zakonu i pravilniku o unutarnjem ustrojstvu organa uprave i sluzbe za upravu.

Clanak 63.

Radna mjesta na kojima se obavljaju poslovi koji sadrze odredjene ovlasti i odgovornosti u upravljanju pojedinom organizacionom jedinicom ili druga radna mjesta s posebnim ovlastima, predstavljaju radna mjesta koja osiguravaju odgovarajuci polozaj i smatraju se kao posebna sluzbena zvanja. Radna mjesta iz stavka 1. ovog clanka su, po pravilu, sef grupe, sef odsjeka, sef centra, sef biroa, sef racunovodstva, nacelnik odjeljenja, inspektor i slicna rukovodna radna mjesta. Ova radna mjesta mogu biti utvrdjena za sluzbenike visoke, vise i srednje skolske spreme. Radna mjesta iz stavka 2. ovog clanka utvrdjuju se pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu organa uprave, odnosno sluzbe za upravu. Sluzbenici se postavljaju na radno mjesto odgovarajuceg polozaja iz stavka 2. ovog clanka, kada poloze strucni ispit i steknu radni staz u struci nakon sticanja odgovarajuce skolske spreme sukladno ovom i drugom zakonu i pravilniku o unutarnjem ustrojstvu organa uprave i sluzbe za upravu.

Clanak 64.

Postavljenje sluzbenika na radna mjesta iz stavka 2. clanka 63. ovog zakona, vrsi se rjesenjem o postavljenju na polozaj. Postavljenje sluzbenika na radna mjesta za koja su utvrdjena osnovna sluzbena zvanja iz odredbe clanka 62. stavak 2. ovog zakona, vrsi se rjesenjem o rasporedu na radno mjesto. 10. Radno vrijeme, odmori i odsustva sluzbenika

Clanak 65.

Radno vrijeme sluzbenika u organima uprave i sluzbama za upravu iznosi 42 sata u sedmici, a rasporedjuje se na najmanje pet radnih dana. Odmor sluzbenika u toku radnog dana s jednokratnim punim radnim vremenom traje 30 minuta. Vrijeme rada i raspored radnog vremena sluzbenika u organima uprave utvrdjuje vlada, a u sluzbama za upravu u gradu gradsko vijece, a u opcini opcinsko vijece.

Clanak 66.

Ako se u odredjenom periodu poveca obim poslova u organu uprave i sluzbama za upravu, ili kad do odredjenog roka treba izvrsiti neodlozan posao ili zadatak, koji nije moguce izvrsiti u redovnom radnom vremenu, rukovoditelj organa uprave odnosno sluzbe za upravu moze sluzbeniku utvrditi i drukciji raspored radnog vremena, tako da u odredjenom periodu ili u odredjene radne dane radi duze od punog dnevnog radnog vremena, a u kasnijem periodu da radi krace, s tim da ukupno radno vrijeme u toku godine ne moze biti, u prosjeku, duze od 42 sata sedmicno. Raspored radnog vremena prema stavku 1. ovog clanka utvrdjuje se rjesenjem rukovoditelja organa uprave odnosno sluzbe za upravu.

Clanak 67.

Kad je neophodno da se u odredjenom periodu ili do odredjenog roka izvrsi neodlozan posao ili zadatak organa uprave i sluzbe za upravu koji nije moguce na drugi nacin izvrsiti, rukovoditelj organa uprave odnosno sluzbe za upravu moze sluzbeniku narediti da radi duze od punog radnog vremena (prekovremeni rad) o cemu se za svaki slucaj donosi rjesenje. Prekovremeni rad sluzbenika moze da traje najduze cetiri sata dnevno, odnosno 20 sati sedmicno, a izuzetno i duze u slucajevima za koje je zakonom dopusteno.

Clanak 68.

Sluzbenici organa uprave odnosno sluzbi za upravu imaju pravo na godisnji odmor u trajanju od najmanje 18, a najvise 30 radnih dana, prema kriterijima utvrdjenim opcim aktom organa uprave odnosno sluzbi za upravu, a ovisno od vrste, slozenosti i znacaja poslova i zadataka na kojima rade, duzine radnog staza, uvjeta pod kojima zive i zdravstvenog stanja. Izuzetno, godisnji odmor sluzbenika koji rade na poslovima i zadacima opasnim po zivot ili stetnim po zdravlje ili koji postizu nadprosjecne rezultate u radu, moze se odrediti u trajanju do 36 radnih dana. Duzinu i raspored koriscenja godisnjeg odmora djelatniku utvrdjuje rukovoditelj organa uprave odnosno sluzbe za upravu sukladno opcem aktu iz stavka 1. ovog clanka, a polazeci od potreba organa uprave i sluzbe za upravu i zelje sluzbenika.

Clanak 69.

Sluzbenici organa uprave odnosno sluzbe za upravu imaju pravo na odustvovanje s rada u slucajevima i pod uvjetima utvrdjenim zakonom i opcim aktom organa uprave odnosno sluzbe za upravu. O odsustvovanju sluzbenika s rada odlucuje rukovoditelj organa uprave odnosno sluzbe za upravu, o cemu se donosi rjesenje. 11. Odgovornost sluzbenika za povrede sluzbene duznosti a) Zajednicke odredbe

Clanak 70.

Sluzbenici odgovaraju za povredu sluzbene duznosti disciplinski. Krivicna odgovornost ne iskljucuje odgovornost za povredu sluzbene duznosti, ako djelo koje je predmet krivicnog postupka ujedno predstavlja i povredu sluzbene duznosti. Oslobadjanje od krivicne odgovornosti ne pretpostavlja oslobadj anje od odgovornosti za povredu sluzbene duznosti, ako je izvrseno djelo propisano kao povreda sluzbene duznosti.

Clanak 71.

Sluzbenik disciplinski odgovara samo za povrede sluzbene duznosti koje su utvrdjene zakonom, drugim propisom i pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu organa uprave odnosno sluzbe za upravu. b) Vrste povreda sluzbene duznosti

Clanak 72.

Povrede sluzbene duznosti su lake i teske. Teske povrede sluzbene duznosti utvrdjuju se zakonom, a lake povrede zakonom, uredbom vlade odnosno propisom gradskog i opcinskog vijeca ili pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu organa uprave odnosno sluzbe za upravu.

Clanak 73.

Lake povrede sluzbene duznosti su: 1) ucestalo zakasnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla, bez odobrenja; 2) napustanje sluzbenih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga; 3) neuredno cuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije; 4) neopravdan izostanak s posla dva dana uzastopce ili tri dana tijekom 30 dana; 5) ne obavjestavanje nadredjenog sluzbenika o sprijecenosti dolaska na rad u roku 24 sata bez opravdanih razloga.

Clanak 74.

Teske povrede sluzbene duznosti su: 1) neizvrsavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvrsavanje sluzbenih poslova; 2) nezakoniti rad ili propustanje poduzimanja mjera ili radnje na koje je sluzbenik ovlasten radi sprijecavanja nezakonitosti; 3) davanje netocnih podataka kojima se utjece na donosenje odluka nadleznih organa ili time nastaju druge stetne posljedice; 4) zloupotreba polozaja ili prekoracenje ovlasti u sluzbi; 5) odbijanje izvrsenja zakonito naredjenih zadataka ako za to ne postoje opravdani razlozi; Broj 13 Strana 326 SLUZBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 11. aprila/travnja 1998. 6) naovlastena posluga sredstvima povjerenim za izvrsavanje poslova; 7) neopravdano izostajanje s posla u trajanju od pet radnih dana uzastopce; 8) odavanje sluzbene tajne; 9) obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s interesima sluzbe ili bez prethodnog dopustanja rukovoditelja tijela uprave odnosno sluzbe za upravu; 10) onemogucavanje gradjana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnosenje zahtjeva, zalbi, prigovora, drugih podnesaka i predstavki ili drugih zakonom utvrdjenih prava, odnosno ne rjesavanje tih podnesaka u zakonskim rokovima; 11) nedolicno ponasanje u sluzbi ili u svezi s sluzbom; 12) druge povrede sluzbene duznosti koje su kao teske propisane posebnim zakonom. c) Disciplinske mjere i kazne za povrede sluzbene duznosti

Clanak 75.

Za povrede sluzbene duznosti sluzbeniku se moze izreci disciplinska mjera ili disciplinska kazna na nacin i po postupku utvrdjenom ovim zakonom. Za jednu povredu sluzbene duznosti moze biti izrecena samo jedna od mjera, odnosno jedna od kazni propisanih za tu vrstu povrede. Za vise povreda sluzbene duznosti zbog kojih se protiv sluzbenika vodi jedan postupak, moze se, uz jednu od ostalih mjera ili kazni izreci i novcana kazna, odnosno kazna zaustavljanja u napredovanju. Kazne za povrede sluzbene duznosti unose se u osobnu evidenciju sluzbenika.

Clanak 76.

Za lake povrede sluzbene duznosti mogu se izreci disciplinske mjere opomena ili javna opomena, a ako se cesce ponavljaju lake povrede sluzbene duznosti uz mjeru se moze izreci i novcana kazna u visini do 10% mjesecne place sluzbenika isplacene u mjesecu kada je ta kazna izrecena.

Clanak 77.

Za teske povrede sluzbene duznosti mogu se izreci slijedece disciplinske kazne: 1) novcana kazna u visini do 20% odnosno najvise do 30% ukupne mjesecne place sluzbenika; 2) zaustavljanje u napredovanju u vise sluzbeno zvanje ili platni razred, odnosno uskracivanje periodske povisice; 3) premjestaj sluzbenika na drugo radno mjesto; 4) smjenjivanje s polozaja odnosno duznosti; 5) udaljenje iz sluzbe; 6) otpust iz sluzbe sa zabranom ponovnog prijema u radni odnos na vrijeme od jedne godine u organe uprave, odnosno sluzbe za upravu racunajuci od dana otpusta. Novcana kazna u visini do 20% ukupne place sluzbenika izrice se tako da se uzima u obzir placa sluzbenika isplacena u mjesecu kada je kazna izrecena, ali tako da zbir novcanih kazni u jednom mjesecu ne moze preci iznos od 30% ukupne place sluzbenika za taj mjesec. Zaustavljanje u napredovanju u vise sluzbeno zvanje ili platni razred, odnosno uskracivanje periodske povisice izrice se na vrijeme od sest mjeseci do jedne godine. Premjestaj sluzbenika na drugo radno mjesto izrice se na vrijeme od sest mjeseci do jedne godine.

Clanak 78.

Vodjenje postupka zbog lake povrede sluzbene duznosti zastarjeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja za izvrsenu povredu i pocinitelja, a najduze u roku od sest mjeseci od dana izvrsenja povrede. Vodjenje postupka zbog teske povrede sluzbene duznosti zastarjeva u roku od sest mjeseci od dana saznanja za izvrsenu povredu i pocinitelja, a najduze u roku od godine dana od dana izvrsene povrede. Izvrsenje kazne za laku povredu sluzbene duznosti zastarjeva u roku od tri mjeseca, a za tesku povredu sluzbene duznosti u roku od sest mjeseci, racunajuci od pravomocnosti rjesenja kojim je disciplinska mjera odnosno kazna izrecena. U pogledu prekida zastare pokretanja postupka odnosno izvrsenja odgovarajuce se primjenjuju odredbe o prekidu zastare pokretanja odnosno izvrsenja utvrdjene krivicnim zakonom.

Clanak 79.

Pri izricanju disciplinske mjere odnosno kazne za povrede sluzbene duznosti ocjenjuju se tezina povrede i njene posljedice, eventualno nastala steta, kao i sve olaksavajuce i otezavajuce okolnosti.

Clanak 80.

Pravomocno izrecena disciplinska kazna za tesku povredu sluzbene duznosti moze se ublaziti ili se sluzbenik moze djelimicno ili potpuno osloboditi od izvrsenja kazne. Ublazavanje, odnosno oslobadjanje od izvrsenja kazne, izrice drugostepena disciplinska komisija na prijedlog rukovoditelja organa uprave i sluzbe za upravu, odnosno po molbi sluzbenika ili sindikata ciji je sluzbenik clan, a po prethodno pribavljenom misljenju rukovoditelja organa uprave odnosno sluzbe za upravu. d) Postupak zbog povrede sluzbene duznosti

Clanak 81.

U postupku zbog lake povrede sluzbene duznosti odgovarajuce se primjenjuju pravila upravnog postupka. U postupku zbog teske povrede sluzbene duznosti odgovarajuce se primjenjuju odredbe zakona kojim je uredjen krivicni postupak. U postupku zbog teske povrede sluzbene duznosti ne placaju se takse niti troskovi postupka. Postupak zbog povrede sluzbene duznosti provodi se sto prije, s tim da se mora okoncati najkasnije u roku od 30 dana od dana donosenja rjesenja o pokretanju postupka.

Clanak 82.

Postupak zbog povrede sluzbene duznosti je javan. Organ koji vodi postupak moze odluciti da se iznimno iskljuci javnost, ako to zahtijeva potreba cuvanja sluzbene ili druge zakonom propisane tajne. Sluzbenik u postupku zbog povrede sluzbene duznosti ima pravo na branitelja. Branitelj u postupku zbog povrede sluzbene duznosti ima polozaj branitelja u krivicnom postupku.

Clanak 83.

Postupak zbog lake povrede sluzbene duznosti rjesenjem, pokrece rukovoditelj organa uprave, odnosno sluzbe za upravu. Rukovoditelj organa uprave i sluzbe za upravu moze ovlastiti odredjenog sluzbenika da provede postupak i utvrdi cinjenicno stanje bitno za odlucivanje o izricanju disciplinske mjere zbog lake povrede sluzbene duznosti.

Clanak 84.

Postupak zbog teske povrede sluzbene duznosti pokrece rjesenjem prvostepena disciplinska komisija (u daljnjem tekstu: prvostepena komisija) po pismenom prijedlogu rukovoditelja organa uprave odnosno sluzbe za upravu. Prijedlog iz stavka 1. ovog clanka dostavlja se sluzbeniku na koga se odnosi koji moze podnijeti pismeni odgovor na prijedlog u roku od tri dana od dana prijema prijedloga. U odgovoru na prijedlog iz stavka 2. ovog clanka , sluzbenik, njegov branitelj ili sindikat, ukoliko ga ovlasti za zastupanje, imaju pravo predloziti izvodjenje dokaza mjerodavnih za donosenje odluke (saslusavanje svjedoka, uvid u spis kojim potkrepljuju svoje navode i izvodjenje drugih dokaza). Protiv rjesenja kojim se pokrece disciplinski postupak iz stavka 1. ovog clanka, nije dopusteno ulagati pravna sredstva.

Clanak 85.

U postupku utvrdjivanja odgovornosti sluzbenika zbog lake ili teske povrede sluzbene duznosti, mora se saslusati taj sluzbenik i mora mu se omoguciti odbrana. O saslusanju sluzbenika i o sprovodjenju drugih dokaza u postupku utvrdjivanja odgovornosti sluzbenika za laku ili tesku povredu sluzbene duznosti vodi se zapisnik.

Clanak 86.

Prvostepena komisija koja vodi postupak zbog povrede sluzbene duznosti, duzna je, na zahtjev sluzbenika protiv koga se postupak vodi, osigurati sudjelovanje predstavnika sindikata ciji je sluzbenik clan. U slucaju iz stavka 1. ovoga clanka, predstavnik sindikata u postupku zbog povrede sluzbene duznosti ima polozaj izjednacen polozaju branitelja.

Clanak 87.

Disciplinske mjere i disciplinske kazne izricu se rjesenjem. Disciplinske mjere i kaznu iz clanka 76. ovog zakona, izrice rukovoditelj organa uprave, odnosno sluzbe za upravu, a disciplinske kazne iz clanka 77. ovog zakona, prvostupanjska komisija. Zakljuckom se obustavlja postupak, odbacuje prijedlog za pokretanje postupka zbog povrede sluzbene duznosti i odlucuje o drugim radnjama koje se ticu postupka za utvrdjivanje odgovornosti sluzbenika zbog povrede sluzbene duznosti.

Clanak 88.

Na prvostepeno rjesenje o izrecenoj disciplinskoj mjeri, odnosno disciplinskoj kazni iz stavka 1. clanka 87. ovog zakona, kao i na zakljucak o obustavljanju postupka i na zakljucak o odbacivanju prijedloga za pokretanje disciplinskog postupka, moze se izjaviti zalba drugostepenoj disciplinskoj komisiji (u daljnjem tekstu: drugostepena komisija). Zalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana prijema prvostupanjskog rjesenja, odnosno zakljucka. Rjesenje drugostepene komisije doneseno po zalbi je konacno.

Clanak 89.

Prvostepena komisija ima predsjednika i dva clana. Drugostepena komisija ima predsjednika i cetiri clana. Clanovi komisija iz st. 1. i 2. ovog clanka, imenuju se na dvije godine. Komisije iz st. 1. i 2. ovog clanka odlucuju u punom sastavu, s tim da odluke donose vecinom glasova.

Clanak 90.

Prvostupanjsku komisiju imenuje rukovoditelj organa uprave, odnosno sluzbe za upravu. Drugostupanjsku komisiju za organe uprave imenuje vlada, odnsono za sluzbe za upravu u gradu gradsko, a u opcini opc insko vijece. e) Udaljenje iz sluzbe

Clanak 91.

Sluzbenik protiv kojeg je pokrenut istrazni postupak ili odredjen pritvor zbog krivicnog djela odnosno koji izdrzava kaznu zatvora do sest mjeseci, udaljit ce se iz sluzbe za vrijeme trajanja istraznog postupka ili pritvora odnosno za vrijeme izdrzavanja te kazne zatvora. Sluzbenik ce biti udaljen iz sluzbe i ako je protiv njega pokrenut postupak zbog teske povrede sluzbene duznosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak sluzbenika u sluzbi dok traje disciplinski postupak zbog teske povrede sluzbene duznosti mogao stetiti interesima sluzbe.

Clanak 92.

Rjesenje o udaljenju iz sluzbe donosi rukovoditelj organa uprave odnosno sluzbe za upravu. Protiv rjesenja o udaljenju iz sluzbe sluzbenik moze izjaviti zalbu drugostepenoj komisiji u roku od pet dana od primitka rjesenja o udaljenju iz sluzbe. Izjavljena zalba ne odgadja izvrsenje rjesenja. Drugostupanjska komisija obvezna je odluciti po zalbi najkasnije u roku od pet dana od primitka zalbe. Rjesenje drugostupanjske komisije doneseno po zalbi je konacno. Clanak 93. Udaljenje iz sluzbe moze trajati do okoncanja disciplinskog postupka, a u slucaju iz clanka 91. stavak 1. ovog zakona, do zavrsetka istraznog postupka, isteka pritvora, odnosno isteka kazne zatvora do sest mjeseci.

Clanak 94.

Za vrijeme udaljenja iz sluzbe sluzbeniku se isplacuje naknada place koja iznosi 70%, a ako izdrzava obitelj 85% osnovne mjesecne place koju je imao u vrijeme donosenja rjesenja o udaljenju iz sluzbe. Puna placa pripada sluzbeniku od dana vracanja u sluzbu, odnosno ako drugostepena komisija uvazi njegovu zalbu protiv rjesenja o udaljenju iz sluzbe, od prvog dana udaljenja iz sluzbe. Sluzbeniku se isplacuje obustavljeni dio place i u slijedecim slucajevima: 1) ako je pravomocnim rjesenjem izrecena disciplinska mjera samo za laku povredu sluzbene duznosti; 2) ako je pravomocnim rjesenjem obustavljen krivicni, odnosno disciplinski postupak zbog teske povrede sluzbene duznosti, 3) ako je pravomocnom presudom u krivicnom, odnosno pravomocnim rjesenjem u disciplinskom postupku zbog povrede sluzbene duznosti, oslobodjen od odgovornosti, ili je optuzba odbijena ili odbacena, ali ne iz razloga nenadleznosti. Za vrijeme izdrzavanja kazne zatvora do sest mjeseci, sluzbeniku ne pripada pravo na placu niti naknada place. f) Smjenjivanje s polozaja odnosno duznosti

Clanak 95.

Disciplinska kazna smjenjivanja s polozaja izrice se sluzbenicima s posebnim ovlastima koji se nalaze na radnim mjestima iz clanka 63. ovog zakona.

Clanak 96.

Sluzbenik s posebnim ovlastima koji vrsi poslove inspekcijskog nadzora ili druge poslove iz okvira upravnog nadzora, moze se smijeniti s polozaja za vrsenje tih poslova, narocito: 1) ako ne poduzima sluzbene radnje nadzora koje su neophodne za ostvarivanje redovnog uvida u stanje zakonitosti poslovanja i postupanja poduzeca i drugih pravnih lica i gradjana; 2) ako ne pokrene, odnosno ne zahtijeva pokretanje postupka kod nadleznih organa povodom utvrdjenih nezakonitosti i nepravilnosti; 3) ako pri vrsenju nadzora prekoraci ili zloupotrijebi svoja ovlastenja; 4) ako nezakonitim ili nepravilnim radom u vrsenju nadzora, pricini imovinsku stetu poduzecu i drugom pravnom licu, odnosno gradjaninu ili drugom licu.

Clanak 97.

Sluzbenik koji je ovlasten da vrsi upravne poslove, kao sto su rjesavanje u upravnim stvarima i vrsenje drugih upravnih poslova u vezi s ostvarivanjem prava, obveza i interesa gradjana, moze se smijeniti s duznosti za vrsenje tih poslova, narocito: 1) ako nezakonitim ili nepravilnim postupkom onemoguc ava ili otezava gradjanima , pravnim i drugim osobama da efikasno i blagovremeno ostvaruju svoja prava kod organa uprave odnosno sluzbe za upravu; 2) ako ne postupi, u skladu sa zakonom, po rjesenju drugostepenog organa, odnosno presudi suda donesenoj u upravnom sporu.

 

Clanak 98.

Sluzbenik koji je ovlasten da vrsi strucne poslove na prikupljanju i evidentiranju podataka o odredjenim cinjenicama iz nadleznosti organa uprave i sluzbe za upravu, moze se smijeniti s duznosti za vrsenje tih poslova, narocito: 1) ako zbog nesavjesnog ili nemarnog rada propusti da evidentira potrebne podatke, ili ako evidentira netacne podatke; 2) ako iz sluzbenih evidencija ili druge dokumentacije izda javnu ispravu ili na drugi nacin da netacne podatke; 3) ako nadleznim organima, poduzecima i drugim pravnim licima ne dostavi blagovremeno podatke, koje je na osnovu zakona ili drugog propisa duzan dostaviti. g) Izvrsenje izrecenih disciplinskih mjera, odnosno kazni

Clanak 99.

Pravomocno rjesenje o izrecenoj disciplinskoj mjeri, odnosno kazni izvrsava rukovoditelj organa uprave i sluzbe za upravu na nacin predvidjen u cl. 100 do 102. ovog zakona.

Clanak 100.

Disciplinska mjera opomena saopcava se sluzbeniku kome je izrecena, a o izrecenoj javnoj opomeni obavjestavaju se svi sluzbenici u organu uprave i sluzbi za upravu. Kad je izrecena disciplinska kazna premjestaja na drugo radno mjesto, odnosno smjenjivanje s polozaja ili duznosti, donosi se rjesenje o rasporedu tih sluzbenike na druga radna mjesta. Sredstva od novcanih kazni unose se u sredstva za rad organa uprave, odnosno sluzbe za upravu.

Clanak 101.

Sluzbenik iz stavka 2. clanka 100. ovog zakona, rjesenjem se postavlja na drugo radno mjesto u organu uprave, odnosno sluzbi za upravu za koje ispunjava uvjete strucne spreme, a moze se postaviti i na radno mjesto za koje je uvjet neposredno nizi stepen skolske spreme od one koju sluzbenik ima.

Clanak 102.

Ako ne postoje uvjeti da se sluzbenik rasporedi na nacin predvidjen u clanku 101. ovog zakona ili odbije ponudjeni raspored, stavlja se na raspolaganje. Rjesenje iz clanka 101. ovog zakona i stavka 1. ovog clanka donosi rukovoditelj organa uprave odnosno sluzbe za upravu. 12. Odgovornost za stetu

Clanak 103.

Sluzbenik je duzan naknaditi materijalnu stetu koju na radu u sluzbi ili u svezi sa sluzbom, namjerno ili krajnjom nepaznjom nanese organu uprave odnosno sluzbi za upravu u kome radi, sukladno s ovim i drugim zakonom. Stetom iz stavka 1. ovog clanka, smatra se i steta koju je organ uprave i sluzba za upravu imao naknadjujuci gradjanima i pravnim osobama stetu koju su pretrpjeli namjernom ili krajnjom nepaznjom rada sluzbenika. Propisima za pojedine upravne oblasti mogu se predvidjeti i posebni slucajevi odgovornosti za stetu nanesenu u sluzbi ili u svezi sa sluzbom, ali se odgovornost mora temeljiti na namjeri ili krajnjoj nepaznji sluzbenika.

Clanak 104.

Postojanje stete, njenu visinu i okolnosti pod kojima je steta nastala utvrdjuje komisija koju rjesenjem obrazuje rukovoditelj organa uprave, odnosno sluzbe za upravu.

Clanak 105.

O visini i nacinu naknade stete moze se postici pismeni sporazum izmedju rukovoditelja organa uprave, odnosno sluzbe za upravu i sluzbenika koji je stetu ucinio. Na temelju izvjestaja komisije iz clanka 104. ovog zakona, rukovoditelj organa uprave, odnosno sluzbe za upravu donosi rjesenje o naknadi stete kojom se utvrdjuje visina stete, rok i nacin isplate stete. Prema visini stete, a po molbi sluzbenika, moze se dopustiti i placanje u obrocima sto se utvrdjuje rjesenjem. Prije donosenja rjesenja o naknadi stete mora se sluzbenik saslusati, odnosno pismeno izjasniti o izvjestaju komisije koja je utvrdila stetu. Protiv rjesenja o naknadi stete, sluzbenik moze izjaviti zalbu rukovoditelju organa uprave, odnosno sluzbe za upravu. Rjesenje doneseno po zalbi je konacno i protiv njega se moze pokrenuti spor kod nadleznog suda. Rjesenje o naknadi stete odnosno pismeni sporazum o visini i nacinu naknade stete, izvrsna je isprava.

Clanak 106.

Ako je steta nastala na stvari, moze se na zahtjev sluzbenika dozvoliti da se naknada stete nadoknadi uspostavom prijasnjeg stanja na stvari o njegovom trosku u odredjenom roku. Ako sluzbenik ne dovede stvar u prijasnje stanje o svom trosku u roku koji mu je za to ostavljen, donijet ce se rjesenje o nakndi stete, sukladno odredbama cl. 103. do 105. ovog zakona.

Clanak 107.

Sluzbenik se moze iz opravdanih razloga na njegov zahtjev u cijelosti ili dijelom osloboditi od obaveze naknade stete. Ako je do stete doslo postupanjem sluzbenika po nalogu nadleznog nadredjenog sluzbenika, te ako ga je sluzbenik prethodno pismeno upozorio da ce izvrsenjem naloga nastati ili da bi mogla nastati steta, sluzbenik ce se osloboditi u cijelosti od naknade stete.

Clanak 108.

Stetu koju sluzbenik nanese gradjaninu, poduzecu (drustvu) i drugoj pravnoj osobi, svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u vrsenju sluzbe, nadoknadit ce Federacija ili zupanija kanton ili grad i opcina ciji je sluzbenik ucinio stetu. Federacija, zupanija kanton, grad i opcina imaju pravo traziti od sluzbenika naknadu iznosa koji je isplacen na ime naknade stete iz stavka 1. ovog clanka. Osteceni ima pravo da i neposredno od sluzbenika zahtijeva naknadu stete, ako je steta nastala krivicnim djelom ucinjenim u vrsenju sluzbe.

Clanak 109.

Odredbe ovog zakona o odgovornosti sluzbenika za stetu primjenjuju se i na rukovoditelja organa uprave i njegovog zamjenika, rukovodece sluzbenike, odnosno gradonacelnika i opcinskog nacelnika, s tim sto postojanje stete, njenu visinu i okolnosti pod kojima je steta ucinjena, utvrdjuje komisija koju obrazuje vlada, odnosno u gradu gradsko vijece, a u opcini opc insko vijece.

Clanak 110.

Federacija, zupanija kanton, grad i opcina obvezni su naknaditi stetu sluzbeniku koju on pretrpi na sluzbi ili u vezi sluzbe, po opcim propisima o odgovornosti za stetu.

Clanak 111.

Ako sluzbenik odbije da naknadi stetu utvrdjenu rjesenjem iz stavka 2. clanka 105. ovog zakona, postupak za naknadu stete pokrece se pred nadlezenim sudom. 13. Stavljanje sluzbenika na raspolaganje

Clanak 112.

Sluzbenici organa uprave i sluzbi za upravu mogu biti stavljeni na raspolaganje u slucaju ukidanja organa uprave odnosno sluzbe za upravu ili u slucaju kada se pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu organa uprave i sluzbe za upravu, iz bilo kojih razloga, ukinu pojedina radna mjesta, i u drugim slucajevima odredjenim ovim i drugim zakonom.

Clanak 113.

Ako su pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu organa uprave i sluzbe za upravu ukinuta pojedina radna mjesta, sluzbenik koji je radio na tom radnom mjestu, bez natjecaja odnosno oglasa, postavlja se na drugo radno mjesto odnosno na drugi polozaj koji odgovara njegovoj strucnoj spremi u istom ili drugom organu uprave odnosno sluzbi za upravu iste razine vlasti. Ako se ukida organ uprave odnosno sluzba za upravu, organ uprave odnosno sluzba za upravu u ciji djelokruga prelaze poslovi ukinutog organa uprave odnosno sluzbe za upravu, preuzima sluzbenike koji su obavljali te poslove u organu uprave i sluzbi za upravi na dan donosenja akta o ukidanju organa uprave odnosno sluzbe za upravu . Preuzimanje sluzbenika vrsi se istovremeno sa preuzimanjem poslova ukinutog organa uprave i sluzbe za upravu i bez natjecaja odnosno oglasa vrsi se njihovo postavljenje na radna mjesta odnosno imenuju na polozaj koja odgovaraju njihovoj strucnoj spremi i radnom stazu.

Clanak 114.

Sluzbenici koji ne budu postavljeni na druga radna mjesta sukladno odredbama clanka 113. ovog zakona, stavljaju se na raspolaganje, i to: 1) na vrijeme od tri mjeseca, ako nisu navrsili petnaest godina radnog staza ; 2) na vrijeme od sesti mjeseci, ako imaju navrsenih petnaest do dvadeset pet godina radnog staza; 3) na vrijeme od jedne godine, ako imaju navrsenih preko dvadeset pet godina radnog staza. Rjesenje o stavljanju sluzbenika na raspolaganje, sukladno odredbi stavka 1. ovog clanka, donosi: 1) rukovoditelj organa uprave odnosno sluzbe za upravu iz stavka 1. clanka 113. ovog zakona za sluzbenike iz te odredbe, 2) rukovoditelj organa uprave odnosno sluzbe za upravu iz stavka 2. clanka 113. ovog zakona, u ciji djelokrug prelaze poslovi ukinutog organa uprave odnosno sluzbe za upravu za sluzbenike ukinutog organa uprave odnosno sluzbe za upravu.

Clanak 115.

Za vrijeme trajanja raspolaganja sluzbenik ostvaruje pravo na placu u visini place koju je imao do stavljanja na raspolaganje sa svim povecanjima koja nastanu dok je na raspolaganju. Pravo na placu iz stavka 1. ovog clanka i druga prava iz radnog odnosa sluzbenik na raspolaganju ostvaruje: 1) u organu uprave odnosno sluzbi za upravu u kojem je bio na sluzbi do donosenja rjesenja o stavljanju na raspolaganje, ako je na raspolaganje stavljen zbog ukidanja radnog mjesta pravilnikom o unutarnjoj organizaciji organa uprave, odnosno sluzbe za upravu; 2) u organu uprave odnosno sluzbe za upravu koji je preuzeo poslove iz nadleznosti ukinutog organa uprave odnosno sluzbe za upravu, ako je na raspolaganje stavljen zbog ukidanja organa uprave odnosno sluzbe za upravu.

Clanak 116.

Za vrijeme raspolaganja sluzbenici na raspolaganju mogu se privremeno ili stalno postaviti odnosno rasporediti u bilo koji organ uprave odnosno sluzbu za upravu iste razine vlasti na radna mjesta, koja odgovaraju njihovoj strucnoj spremi i radnom stazu, bez obzira na zvanje, do isteka roka iz clanka 114. stavak 1. ovog zakona. Sluzbenik na raspolaganju ima pravo prvenstva na postavljenje odnosno raspored u bilo koji organ uprave odnosno sluzbe za upravu iste razine vlasti, bez natjecaja odnosno oglasa, o cemu sporazumno odlucuju rukovoditelji organa uprave u kojem se sluzbenik nalazi na raspolaganju i organa uprave u koji se sluzbenik na raspolaganju treba da postavi odnosno rasporedi, uz pristanak sluzbenika na raspolaganju, a postavljenje odnosno raspored u sluzbama za upravu vrsi u gradu gradonacelnik, a u opcini opcinski nacelnik.

Clanak 117.

Rukovoditelji organa uprave odnosno sluzbi za upravu obvezni su popunu upraznjenih radnih mjesta, prije raspisivanja natejecaja, odnosno oglasa vrsiti sluzbenicima na raspolaganju, iz bilo kojeg organa uprave odnosno sluzbe za upravu iste razine vlasti, ako ispunjavaju uvjete skolske spreme i druge uvjete utvrdjene pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu organa uprave, odnosno sluzbe za upravu.

Clanak 118.

Ako sluzbenik na raspolaganju ne bude rasporedjen u organ uprave odnosno sluzbu za upravu, ili ne zasnuje radni odnos u poduzecu i drugom pravnom licu u rokovima iz stavka 1. clanka 114. ovog zakona, i stavka 2. ovog clanka, prestaje mu radni odnos u organu uprave, odnosno sluzbi za upravu. Za sluzbenike iz clanka 114. stavka 2. tocke 1. ovog zakona otkazni rok iznosi 30 dana, a za sluzbenike iz toc. 2. i 3. stavka 1. tog clanka, otkazni rok iznosi tri mjeseca. Otkazni rok iz stavka 2. ovog clanka tece od isteka posljednjeg dana roka iz stavka 1. clanka 114. ovog zakona. Vrijeme provedeno na raspolaganju i otkaznom roku smatra se kao vrijeme provedeno u radnom odnosu.

Clanak 119.

Na sluzbenike ukinutog organa uprave odnosno sluzbe za upravu koji ne budu rasporedjeni u organ odnosno sluzbu koji je preuzeo poslove ukinutog organa uprave, odnosno sluzbe za upravu, primjenjuju se odredbe ovog zakona o pravima sluzbenika na raspolaganju.

Clanak 120.

Odredbe ovog zakona o stavljanju sluzbenika na raspolaganje primjenjuju se i na rukovoditelja organa uprave i njegovog zamjenika, rukovodece sluzbenike, odnosno gradonacelnika i opcinskog nacelnika. 14. Prestanak radnog odnosa

Clanak 121.

Sluzbeniku prestaje radni odnos u organu uprave odnosno sluzbi za upravu, i to: 1) pismenim sporazumom izmedju rukovoditelja organa uprave i sluzbe za upravu i sluzbenika na dan utvrdjen sporazumom; 2) kod radnog odnosa na odredjeno vrijeme istekom posljednjeg dana roka koji je utvrdjen za rad na odredjeno vrijeme, odnosno izvrsenjem posla, ako se o ranijem prestanku radnog odnosa ne postigne pismeni sporazum izmedju sluzbenika i rukovoditelja organa uprave odnosno sluzbe za upravu; 3) pismenim otkazom od strane sluzbenika na dan utvrdjen u otkazu, s tim da taj dan ne moze biti predvidjen u roku kracem od sedam dana od dana podnosenja otkaza; 4) otpustom istekom posljednjeg dana probnog rada, ako sluzbenik ne bude primljen u radni odnos, odnosno ako sluzbenik na raspolaganju ne bude postavljen na drugo radno mjesto odnosno polozaj istekom posljednjeg dana otkaznog roka; 5) ako odbije da radi na poslovima na koje je rasporedjen sukladno ovom zakonu istekom 30 dana od dana kad pismeno izjavi da odbija taj raspored.

Clanak 122.

Sluzbeniku prestaje radni odnos po sili zakona: 1) kad bude izabran ili imenovan na duznost koja prema posebnim propisima nije spojiva sa sluzbom u organu uprave odnosno sluzbi za upravu na dan donosenja odluke o izboru ili imenovanju; 2) kad nadlezni organ mirovinskoinvalidskog osiguranja utvrdi da je trajno i potpuno nesposoban za sluzbu na dan dostave pravomocnog rjesenja kojim se utvrdjuje nesposobnost za sluzbu; 3) kad navrsi 65 godina zivota na dan dostave pravomocnog rjesenja o prestanku radnog odnosa zbog navrsenih 65 godina zivota; 4) kad je pravomocnom sudskom presudom osudjen za krivicno djelo na kaznu zatvora u trajanju duzem od sest mjeseci na dan dostave pravomocne presude; 5) kad se sazna da je u vrijeme prijema u radni odnos postojala zapreka iz clanka 8. stavka 2. tocka 5. ovog zakona danom saznanja za tu smetnju; 6) kad se steknu okolnosti koje predstavljaju zapreku za prijem u radni odnos iz clanka 10. stavka 1. ovog zakona na dan isteka posljednjeg dana roka koji mu je ostao za izjasnjenje; 7) kad se neopravdano ne javi na posao u roku pet radnih dana uzastopce narednog dana po isteku petog dana od dana ne dolaska na posao, 8) kad je izrecena disciplinska kazna otpusta iz sluzbe zbog teske povrede sluzbene duznosti danom dostave konacnog rjesenja o izrecenoj kazni.

Clanak 123.

Kad sluzbenik navrsi 65 godina zivota moze se, uz pismeni pristanak sluzbenika, radi dovrsenja neophodnih poslova ili iz drugih opravdanih razloga, donijeti rjesenje o zadrzavanju sluzbenika na radu za odredjeno vrijeme koje se utvrdjuje posebnim rjesenjem, ali najduze do godinu dana.

Clanak 124.

Sluzbenik koji otkazuje radni odnos ili se otpusta iz sluzbe, ima pravo i duznost ostati u sluzbi do isteka otpusnog, odnosno otkaznog roka, ako zakonom nije drukcije uredjeno. Sluzbenik kome je izrecna disciplinska kazna otpusta iz sluzbe zbog teske povrede sluzbene duznosti, otpusta se iz sluzbe bez otpusnog roka. Otkazni i otpusni rok moze trajati najduze tri mjeseca.

Clanak 125.

O prestanku radnog odnosa donosi se rjesenje. Rjesenje iz stavka 1. ovog clanka mora se donijeti u roku od sedam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak radnog odnosa. Rjesenje o prestanku radnog odnosa iz razloga utvrdjenih ovim zakonom, donosi rukovoditelj organa uprave, odnosno u gradugradonacelnik, a u opcini opcinski nacelnik.

Clanak 126.

Sluzbeniku moze prestati radni odnos po pismenoj molbi i prije isteka otpusnog, odnosno otkaznog roka.

Clanak 127.

Sluzbenik ima pravo na placu sa svim povecanjima i druge naknade iz radnog odnosa do dana koji je rjesenjem o prestanku radnog odnosa, odnosno sporazumu utvrdjen kao dan prestanka radnog odnosa.

Clanak 128.

Sluzbenik kome prestane radni odnos zbog odlaska u mirovinu ima pravo na otpremninu u visini trostrukog iznosa svoje place koju je imao u mjesecu u kojem je ostvario prava na mirovinu ili u visini trostrukog iznosa prosjecne mjesecne place po radniku u privredi Federacije koja je utvrdjena u prethodna tri mjeseca, ako je to za sluzbenika povoljnije.

Clanak 129.

Sluzbenik organa uprave i sluzbe za upravu, za vrijeme obavljanja poslova iz nadleznosti organa uprave odnosno sluzbe za upravu ima pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slucaja sa ukljucenjem rizika od prirodne smrti. Odluku o naknadi troskova iz stavka 1. ovog clanka donosi Vlada Federacije za federalne organe uprave, vlada zupanije kantona za zupanijske kantonalne organe uprave, a u gradu gradsko vijece, odnosno u opcini opcinsko vijece za gradske odnosno opcinske sluzbe za upravu. Odredba st. 1. i 2. ovog clanka odnosi se i na rukovoditelja organa uprave, njegovog zamjenika i rukovodece sluzbenike, odnosno gradonacelnika i opcinskog nacelnika. 15. Place sluzbenika

Clanak 130.

Place sluzbenika utvrdjuju se razvrstavanjem u platne razrede ili na drugi nacin odredjen zakonom i drugim propisima. 16. Pravo na strajk

Clanak 131.

Sluzbenici organa upave odnosno sluzbi za upravi ostvaruju pravo na strajk pod uvjetima i na nacin utvrdjen posebnim zakonom o strajku, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno.

Clanak 132.

Sluzbenici organa uprave odnosno sluzbi za upravu ostvaruju pravo na strajk pod uvjetom da se strajkom bitno ne ugrozava ostvarivanje poslova osnovne djelatnosti organa uprave odnosno sluzbe za upravu, a koji se zbog potrebe hitnog postupanja ne mogu odlagati. Za vrijeme strajka mora se osigurati vrsenje poslova i zadataka cije je vrsenje potrebno radi zastite javnog interesa ili radi ostvarivanja prava i izvrsavanja obaveze gradjana, poduzeca i drugih pravnih osoba u upravnom postupku kod organa uprave odnosno sluzbe za upravu usljed cijeg bi neblagovremenog obavljanja tih poslova mogle nastati stetne posljedice. Poslove iz st. 1. i 2. ovog clanka, odredjuje rukovoditelj organa uprave i sluzbe za upravu u dogovoru sa strajkackim odborom.

Clanak 133.

Strajkacki odbor je duzan da strajk najavi rukovoditelju organa uprave i sluzbe za upravu najkasnije sedam dana prije pocetka strajka i da dostavi odluku o stupanju u strajk. U sporazumnom rjesavanju nastalog spora ucestvuje strajkac ki odbor, predstavnici sindikata ako sindikat ne obavlja funkciju strajkackog odbora, rukovoditelj organa uprave i sluzbe za upravu i predstavnik vlade.

Clanak 134.

Sluzbenici su duzni prekinuti strajk, ako vlada odnosno u gradu gradonaclenik, a u opcini opcinski nacelnik ocijeni da bi povredom odredaba clanka 132. ovog zakona mogla da nastupi neposredna opasnost ili izuzetno teske posljedice za zivot i zdravlje ljudi ili njihovu sigurnost i sigurnost imovine ili druge neotklonjive stetne posljedice, u skladu sa posebnim zakonom. O prekidu strajka u slucaju iz stavka 1. ovog clanka, odlucuje sporazumno strajkacki odbor i rukovoditelj organa uprave odnosno sluzbe za upravu. 17. Rjesavanje o pravima i duznostima sluzbenika.

Clanak 135.

O pravima i duznostima sluzbenika organa uprave i sluzbi za upravu iz radnog odnosa, na osnovu ovog i drugog zakona i drugih propisa, odlucuje rukovoditelj organa uprave, odnosno sluzbe za upravu, osim kad je zakonom ili drugim propisom utvrdjeno da odlucuje drugi organ, o cemu se donosi rjesenje. Za donosenje i dostavljanje sluzbeniku rjesenja iz stavka 1. ovog clanka, primjenjuju se odgovarajuce odredbe zakona o upravnom postupku.

Clanak 136.

Ako sluzbenik smatra da je rjesenjem rukovoditelja organa uprave odnosno sluzbe za upravu povrijedjeno njegovo pravo, ima pravo da tom rukovoditelju podnese prigovor na rjesenje. Prigovor se podnosi u roku od osam dana od dana prijema rjesenja. Prigovor odlaze izvrsenje rjesenja, ako zakonom nije odredjeno da ne odlaze izvrsenje rjesenja. Rjesenje rukovoditelja organa uprave i sluzbe za upravu doneseno po prigovoru je konacno. Rukovoditelj organa uprave i sluzbe za upravu obvezan je donijeti rjesenje po prigovoru najkasnije u roku od osam dana, od dana podnesenog prigovora.

Clanak 137.

Protiv rjesenja rukovoditelja organa uprave odnosno sluzbe za upravu, donesenog po prigovoru, sluzbenik ima pravo na zastitu svojih prava kod nadleznog suda, odnosno kod drugih zakonom odredjenih organa u roku od 30 dana od dana prijema rjesenja donesenog po prigovoru. Clanak 138. Odredbe cl. 1. do 137. ovog zakona primjenjuju se na kantonalnoz upanijske organe uprave, opcinske i gradske sluzbe te upravne ustanove, ako zupanijskimkantonalnim zakonom nije drugacije odredjeno.

Dio drugi

PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI SLUZBENIKA U FEDERALNIM ORGANIMA UPRAVE

III RADNI ODNOSI

1. Prijem u radni odnos

Clanak 139.

U federalni organ uprave i federalnu ustanovu ne moze se primiti u radni odnos osoba koja izdrzava kaznu izrecnu od strane Medjunarodnog suda za ratne zlocine pocinjene na teritoriji bivse Jugoslavije i nijedna osoba koja je optuzena od strane Medjunarodnog suda za ratne zlocine pocinjene na teritoriji bivse Jugoslavije, a koja se ne pojavi pred Sudom po njegovom pozivu ili koja je osudjena na kaznu zatvora od najmanje godinu dana za krivicno djelo protiv zivota i tijela, protiv slobode i prava gradjana, protiv dostojanstva osobe i morala, protiv imovine, protiv pravosudja, protiv sluzbene i druge odgovorne duznosti, protiv osnova drustvenog uredjenja i sigurnosti Federacije, kao ni osoba osudjena na kaznu zatvora u trajanju od najmanje tri godine za drugo krivicno djelo, ako posebnim zakonom nije drukcije odredjeno. Odredbe stavka 1. ovog clanka ne odnose se na osobe kod kojih je proteklo deset i vise godina od izdrzane ili oprostene kazne, kao i od nastupa zastare izvrsenja kazne.

Clanak 140.

O potrebi prijema sluzbenika u radni odnos odlucuje rukovoditelj federalnog organa uprave odnosno ravnatelj federalne ustanove u okviru radnih mjesta utvrdjenih pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu federalnog organa uprave i federalne ustanove. Sve odluke o prijemu sluzbenika u radni odnos, dostavljaju se Federalnom ministarstvu financija Federalnom ministarstvu finansija, radi osiguranja potrebnih sredstava za place i druge naknade, ako sredstva nisu osigurana u okviru sredstava za rad federalnog organa uprave i federalne ustanove.

Clanak 141.

Federalno ministarstvo pravde (u daljnjem tekstu: Ministarstvo pravde) vodi evidencije svih sluzbenika koji se nalaze na raspolaganju u federalnim organima uprave i federalnim ustanovama. Evidencija se ustrojava i vodi na osnovu podataka koje su obvezni federalni organi uprave i federalne ustanove dostaviti Ministarstvu pravde, o sluzbenicima na raspolaganju u tim organima i ustanovama. Ministarstvo pravde obvezno je pismeno upoznati federalne organe uprave i federalne ustanove o sluzbenicima na raspolaganju, njihovoj skolskoj spremi i godinama sluzbe, radi njihovog angaziranja, ako se za tim ukaze potreba u bilo kojem od federalnih organa uprave i federalnih ustanova.

Clanak 142.

Rukovoditelj federalnog organa uprave i federalne ustanove obvezan je prije donosenja odluke za raspisivanje natjecaja odnosno oglasa za prijem sluzbenika u radni odnos informisati se kod Ministarstva pravde da li ima sluzbenika na raspolaganju, odgovarajuce skolske spreme i radnog staza. Ako se sukladno stavku 1. ovog clanka, utvrdi da nema sluzbenika na raspolaganju odgovarajuce skolske spreme, rukovoditelj federalnog organa uprave i federalne ustanove moze raspisati natjecaj odnosno oglas za prijem u radni odnos sluzbenika. Rukovoditelj federalnog organa uprave i federalne ustanove ne moze raspisati natjecaj odnosno oglas za prijem sluzbenika u radni odnos ako ima sluzbenika na raspolaganju odgovarajuce skolske spreme i potrebnog radnog staza.

Clanak 143.

Ako rukovoditelj federalnog organa uprave i federalne ustanove ne primi u radni odnos sluzbenika koji se nalazi na raspolaganju, vec raspise natjecaj, odnosno oglas za prijem sluzbenika u radni odnos, Ministarstvo pravde obvezno je o tome izvjestiti Vladu Federacije radi poduzimanja odgovarajucih mjera u vezi rjesavanja tog pitanja.

Clanak 144.

Natjecaj, odnosno oglas obvezno se objavljuje u dnevnom tisku, a moze se istovrmeno objaviti u dnevnom tisku i "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Clanak 145.

Rukovoditelj federalnog organa uprave i federalne ustanove i njihov zamjenik mogu se imenovati na tu funkciju ako imaju visoku skolsku spremu, koja odgovara djelokrugu i prirodi poslova federalnog organa uprave odnosno federalne ustanove. Vrsta skolske spreme iz stavka 1. ovog clanka, utvrdjuje se propisom Parlamenta Federacije.

Clanak 146.

Ako rukovoditelj federalnog organa uprave i federalne ustanove i njegov zamjenik ne budu po isteku vremena na koje su imenovani, ponovo imenovani na istu funkciju u federalni organ uprave i federalnu ustanovu, a nisu, sukladno zakonu, mogli ostvariti pravo da se vrate na rad u organ ili pravnu osobu u kojoj su privremeno prestali da rade, bez natjecaja, rasporedjuju se na radno mjesto u istom ili drugom federalnom organu uprave i federalnoj ustanovi za koje ispunjavaju uvjete strucne spreme. Ako rukovoditelj i njegov zamjenik iz stavka 1. ovog clanka ne prihvate raspored na odgovarajuce radno mjesto, prestaje im radni odnos. Ako se rukovoditelj i njegov zamjenik u roku od tri mjeseca ne rasporede sukladno stavku 1. ovog clanka, po isteku tog roka ostvaruju prava iz radnog odnosa sukladno odredbama ovog zakona koje se odnose na prava sluzbenika koji se stavljaju na raspolaganje. Rjesenje o rasporedjivanju odnosno stavljanju na raspolaganje i prestanku radnog odnosa rukovoditelja i njegovog zamjenika, sukladno odredbama ovog clanka, donosi Vlada Federacije.

Clanak 147.

Rukovoditelju federalnog organa uprave i federalne ustanove i njihovom zamjeniku koji budu smijenjeni s funkcije ne prestaje radni odnos, vec se bez natjecaja rasporedjuju na odgovarajuce radno mjesto u isti ili drugi federalni organ uprave ili federalnu ustanovu za koje ispunjava uvjete strucne spreme. Rjesenje o rasporedjivanju smjenjenog rukovoditelja i njegovog zamjenika donosi Vlada Federacije najkasnije u roku od 15 dana od dana smjenjivanja. Ako smjenjeni rukovoditelj i njegov zamjenik ne prihvate raspored sukladno rjesenju iz stavka 2. ovog clanka, prestaje im radni odnos istekom 30 dana od dana kad im je uruceno rjesenje iz stavka 2. ovog clanka. Ako nije moguce izvrsiti raspored smijenjenog rukovoditelja i njegovog zamjenika, sukladno odredbi stavka 1. ovog clanka, oni ostvaruju prava iz radnog odnosa sukladno odredbama ovog zakona koje se odnose na prava sluzbenika koji se stavljaju na raspolaganje. Rjesenje o rasporedjivanju i stavljanju na raspolaganje rukovoditelja i njegovog zamjenika, sukladno odredbama ovog clanka, donosi Vlada Federacije. Tim rjesenjem odredjuje se federalni organ uprave odnosno federalna ustanova u kojima ce rukovoditelj i njegov zamjenik ostvarivati prava iz radnog odnosa za vrijeme raspolaganja.

Clanak 148.

Ako rukovodeci sluzbenik koje postavlja ili imenuje Vlada Federacije ne bude, po isteku vremena na koje je postavljen odnosno imenovan ponovno postavljen ili imenovan na istu duznost u federalnom organu uprave i federalnoj ustanove, Vlada Federacije, bez natjecaja, rasporedjuje tog sluzbenika na druge poslove u istom ili drugom federalnom organu uprave i federalnoj ustanovi za koje ispunjava uvjete strucne spreme. Ako rukovodeci sluzbenik odbije raspored na odgovarajuce poslove iz stavka 1. ovog clanka, prestaje mu radni odnos. Ako u roku od mjesec dana nije moguce izvrsiti raspored rukovodeceg sluzbenika koji nije ponovo postavljen ili imenovan, taj sluzbnik stavlja se na raspolaganje sukladno odredbama ovog zakona koje se odnose na sluzbenike na raspolaganju. Rjesenjem o stavljanju rukovodeceg sluzbenika iz stavka 1. ovog clanka na raspolaganje, odnosno prestanku radnog odnosa donosi Vlada Federacije. Za vrijeme raspolaganja rukovodeci sluzbenik ostvaruje pravo na placu i druge naknade u federalnom organu uprave i federalnoj ustanovi u kojima je rukovodeci sluzbenik bio na sluzbi do donosenja rjesenja o stavljanju na raspolaganje. Odredbe ovog clanka primjenjuju se i u slucaju ako rukovodec i sluzbenik bude smijenjen s duznosti. Odredbe ovog clanka odnose se i na rukovodece sluzbenike koje, sukladno federalnom zakonu, postavlja i smjenjuje rukovoditelj federalnog organa uprave i federalne ustanove. 2. Premjestaj sluzbenika na radna mjesta

Clanak 149.

Rukovoditelj federalnog organa uprave i federalne ustanove, rjesenjem rasporedjuje sluzbenike na radna mjesta, sukladno pravilniku o unutarnjem ustrojstvu federalnog organa uprave i federalne ustanove. Sluzbenik se moze, po potrebi sluzbe, premjestiti sa jednog na drugo radno mjesto u federalnom organu uprave i federalnoj ustanovi , ali samo u njegovom zanimanju, u istom sluzbenom zvanju i u istom platnom razredu.

Clanak 150.

Sluzbenik moze biti uz svoj pristanak premjesten u organizacionu jedinicu federalnog organa uprave i federalne ustanove cije se sjediste nalazi van sjedista federalnog organa uprave i federalne ustanove, s tim da mu se mora najkasnije u roku od sest mjeseci od dana premjestaja osigurati uvjeti za odgovarajuci smjestaj njega i njegovu obitelj, ako posebnim zakonom nije drukcije odredjeno.

Clanak 151.

Do osiguravanja uvjeta za smjestaj sluzbenika i njegove obitelji iz clanka 150. ovog zakona, sluzbenik ima pravo na naknadu povecanih troskova zbog odvojenog zivota od obitelji, kao i na naknadu troskova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora, drzavnih praznika i neradnih dana, sukladno zakonu i drugim propisima.

Clanak 152.

Premjesteni sluzbenik ima pravo na naknadu stvarnih troskova preseljenja. Sluzbeniku koji se premjesta po potrebi sluzbe, pripada naknada putnih i drugih troskova iz clanka 151. ovog zakona, prema propisu Vlade Federacije. 3. Odgovornost rukovodecih sluzbenika za povrede sluzbene duznosti

Clanak 153.

Rukovodeci sluzbenici u federalnim organima uprave i federalnim ustanovama koje postavlja ili imenuje Vlada Federacije, odnosno rukovodeci sluzbenici koje postavlja rukovoditelj federalnog organa uprave i federalne ustanove disciplinski su odgovorni, shodno odredbama ovog zakona, o disciplinskoj odgovornosti sluzbenika i sluzbenika s posebnim ovlastima, i to disciplinskoj komisiji Vlade Federacije za teske povrede sluzbene duznosti, a rukovoditelju federalnog organa uprave i federalne ustanove za lake povrede sluzbene duznosti. Protiv rjesenja disciplinske komisije iz stavka 1. ovog clanka, zakljucka o odbacivanju zahtjeva za utvrdjivanje disciplinske odgovornosti i zakljucka o obustavljanju disciplinskog postupka moze se izjaviti zalba Vladi Federacije, a protiv rjesenja rukovoditelja federalnog organa uprave i federalne ustanove zalba se izjavljuje disciplinskoj komisiji iz stavka 1. ovog clanka. 4. Ocjena opce zdravstvene sposobnosti sluzbenika

Clanak 154.

Opcu zdravstvenu sposobnost potrebnu za obavljanje poslova pojedinog radnog mjesta ocjenjuje posebna strucna komisija, koju suglasno imenuju federalni ministar pravde i federalni ministar nadlezan za poslove zdravstva. O nacinu rada komisije iz stavka 1. ovog clanka, federalni ministar pravde i federalni ministar nadlezan za poslove zdravstva donese pravilnik. Rukovoditelj federalnog organa uprave i federalne ustanove moze u tijeku sluzbe, odnosno trajanja radnog odnosa, uputiti na ponovnu ocjenu zdravstvene sposobnosti, ako nastane promjena u zdravstvenom stanju bitna za obavljanje sluzbenih poslova. O upucivanju na ponovnu ocjenu zdravstvene sposobnosti donosi se rjesenje. Komisija iz stavka 1. ovog clanka moze predloziti rasporedj ivanje sluzbenika na drugo radno mjesto ili ga uputiti nadleznom organu mirovinskoinvalidskog osiguranja na ocjenu radne sposobnosti. Pitanje ocjene zdravstvene sposobnosti sluzbenika u pojedinim federalnim organima uprave i federalnim ustanovama mogu se posebnim federalnim zakonom i drukcije urediti. 5. Sluzbena zvanja

Clanak 155.

Sluzbenici u federalnim organima uprave i federalnim ustanovama postavljaju se , i unapredjuju u sluzbena zvanja i na polozaje na nacin i pod uvjetima utvrdjenim ovim i drugim federalnim zakonom i drugim federalnim propisom. Sluzbena zvanja sluzbenika u federalnim organima uprave i federalnim ustanovama, u smislu ovog zakona, mogu biti: 1) Za sluzbenike visoke skolske spreme: a) rukovodeci sluzbenici: tajnik ministarstva; pomocnik federalnog ministra; ravnatelj federalne uprave i federalne ustanove u sastavu ministarstvaz glavni federalni inspektor; savjetnik ministra, pomocnik ravnatelja samostalne federalne uprave, odnosno samostalne federalne ustanove i savjetnici ravnatelja federalne uprave i federalne ustanove u sastavu federalnog ministarstva. b) sluzbenici: federalni inspektor; nacelnik odjeljenja i nacelnik centra,; sef odsjeka, sef centra, sef biroa, sef grupe i sef racunovodstva; strucni savjetnik; visi strucni suradnik; strucni suradnik; 2. Za sluzbenike vise skolske spreme: sef odsjeka, sef centra, sef biroa, sef grupe, sef pisarnice i sef racunovodstva, visi samostalni referent; samostalni referent; mladji samostalni referent; 3. Za sluzbenike srednje skolske spreme: sef grupe i sef pisarnice, visi referent; referent; mladji referent. Sluzbena zvanja: strucni suradnik, mladji samostalni referent i mladji referent su osnovna sluzbena zvanja, a ostala zvanja iz stavka 2. tocka 1) podtocka b) i toc. 2. i 3. ovog clanka su posebna sluzbena zvanja sto se utvrdjuje pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu federalnog organa uprave i federalne ustanove, sukladno odredbama ovog clanka.

Clanak 156.

Sluzbenici dobijaju osnovno sluzbeno zvanje danom rasporedj ivanja na odgovarajuce radno mjesto, a posebno sluzbeno zvanje dobijaju danom postavljenja u odgovarajuce posebno sluzbeno zvanje iz clanka 155. ovog zakona, kada poloze strucni ispit i steknu radni staz u struci nakon sticanja odgovarajuce skolske spreme, i to: 1) mladji referent radni staz najmanje sest mjeseci; 2) referent radni staz najmanje dvije godine; 3) visi referent radni staz preko tri godine; 4) sef grupe i sef pisarnice radni staz preko cetiri godine; 5) mladji samostalni referent radni staz od jedne godine; 6) samostalni referent radni staz preko tri godine; 7) visi samostalni referent radni staz preko pet godina; 8) sef odsjeka, sef centra, sef biroa, sef grupe, sef pisarnice i sef racunovodstva radni staz preko sest godina; 9) strucni suradnik nakon polozenog strucnog ispita; 10) visi strucni suradnik radni staz od cetiri godine; 11) strucni savjetnik radni staz najmanje pet godina; 12) inspektor radni staz najmanje od tri godine; 13) sef odsjeka, sef centra, sef biroa, sef racunovodstva i sef grupe radni staz od najmanje sest godina; 14) nacelnik odjeljenja i nacelnik centra radni staz od najmanje sedam godina. Za rukovodeceg sluzbenika moze se postaviti osoba koja ima visoku skolsku spremu, polozen strucni ispit i najmanje pet godina radnog staza nakon sticanja visoke skolske spreme.

IV PLACE SLUZBENIKA FEDERALNIH ORGANA UPRAVE

Clanak 157.

Place sluzbenika u federalnim organima uprave i federalnim ustanovama utvrdjuju se odredjivanjem koeficijenata. Koeficijenti iz stavka 1. ovog clanka utvrdjuju se u vrijednostima, i to: 1) Za rukovodece sluzbenike koje postavlja ministar odnosno ravnatelj: savjetnik ministra, pomocnik ravnatelja samostalne federalne uprave i federalne ustanove odnosno savjetnik ravnatelja federalne uprave i federalne ustanove u sastavu federalnog ministarstva . 7,20 2) Za sluzbenike visoke skolske spreme: federalni inspektor 7,00 nacelnik odjeljenja i nacelnik centra 6,70 sef odsjeka, sef centra, sef biroa, sef grupe i sef racunovodstva 6,40 strucni suradnik. 6,00 3) Za sluzbenike vise skolske spreme: sef odsjeka, sef centra, sef biroa, sef grupe, sef pisarnice i sef racunovodstva 4,90 mladji samostalni referent i VKV radnik. 4,50 4) Za sluzbenike srednje skolske spreme: sef grupe i sef pisarnice 3,80 mladji referent i KV radnik 3,50 PK radnik 2,50 NK radnik. 2,00 Sluzbeniku koji u toku sluzbe stekne posebno sluzbeno zvanje: referent, samostalni referent, i visi strucni suradnik uvecava se koeficijent njegovog osnovnog sluzbenog zvanja iz stavka 2. ovog clanka u visini od 5%. Sluzbeniku koji u toku sluzbe stekne posebno sluzbeno zvanje visi referent, visi samostalni referent i strucni savjetnik, koeficijent koji se dobije sukladno stavku 3. ovog clanka, uvecava se u visini od 5% od odgovarajuceg posebnog sluzbenog zvanja iz stavka 3. ovog clanka.

Clanak 158.

Place sluzbenika koje se utvrde sukladno odredbama clanka 157. ovog zakona, predstavljaju platne razrede. Osnovnu placu sluzbenika cini vrijednost koeficijenta platnog razreda u koji je razvrstano sluzbeno zvanje u koje je sluzbenik postavljen, umnozen s osnovicom za placu.

Clanak 159.

Sluzbenici koji se nalaze na odredjenim radnim mjestima mogu imati pravo na polozajni dodatak. Polozajni dodatak je dio place koji se odredjuje prema slozenosti i znacaju poslova pojedinog radnog mjesta odnosno polozaja, kao i o odgovornosti i posebnim ovlastenjima u obavljanju tih poslova. Polozajni dodatak moze iznositi do 5% iznosa osnovne place pojedinog radnog mjesta odnosno polozaja, ali tako da osnovna placa i polozajni dodatak nizeg sluzbenog zvanja ne mogu prijeci iznos osnovne place neposredno viseg sluzbenog zvanja. Radna mjesta iz stavka 1. i visina polozajnog dodatka iz stavka 3. ovog clanka, utvrdjuju se pravilnikom iz stavka 2. clanka 163. ovog zakona.

Clanak 160.

Sluzbenik koji postize natprosjecne radne rezultate, odnosno narocite uspjehe u radu moze se isplatiti nagrada najvise u iznosu do 30% njegove mjesecne place. Nagrada se moze isplacivati, po pravilu, sestomjesecno ili godisnje. Vlada Federacije propisuje uvjete i nacin dodjele nagrada sluzbenicima iz stavka 1. ovog clanka.

Clanak 161.

Za sluzbenike koji rade na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada sukladno s posebnim federalnim zakonom, Vlada Federacije moze utvrditi pravo na poseban dodatak u visini do 20% od osnovice iz clanka 165. ovog zakona. Propisom iz stavka 1. ovog clanka utvrdjuju se poslovi s posebnim uvjetima rada i procenat posebnog dodatka za predvidjene poslove, ako kolektivnim ugovorom nije drukcije odredjeno.

Clanak 162.

Sluzbenicima pripada naknada troskova u svezi sa sluzbom (ishrana, prevoz na posao i sa posla), kao i druge naknade i materijalna prava utvrdjena kolektivnim ugovorom. Uvjete za ostvarivanje naknada iz stavka 1. ovog clanka utvrdjuje Vlada Federacije na usuglasen prijedlog federalnog ministra financija, federalnog ministra pravde i federalnog ministra za socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice.

Clanak 163.

Osnovna sluzbena zvanja sluzbenika i radna mjesta u federalnim organima uprave i federalnim ustanovama utvrdjuju se pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu federalnog organa uprave i federalne ustanove, ovisno o stupnju skolske spreme, godinama radnog staza i drugim uvjetima, sukladno ovom zakonu. Rukovoditelj federalnog organa uprave i federalne ustanove obvezan je donijeti pravilnik o placama sluzbenika i namjestenika, sukladno odredbama ovog zakona i pravilnikom iz stavka 1. ovog clanka, kao i odgovarajucim propisima Vlade Federacije, odnosno propisima i ugovorom iz stavka 2. clanka 164. ovog zakona.

Clanak 164.

Placa se isplacuje unatrag jedan put mjesecno, ako propisom Vlade Federacije nije drukcije odredjeno. Na pitanja placa i drugih primanja i naknada na temelju rada, a koja nisu uredjena ovim zakonom, primjenjuju se opci propisi o radu i kolektivni ugovori.

Clanak 165.

Vlada Federacije utvrdjuje osnovicu za place iz clanka 157. ovog zakona, na usuglasen prijedlog federalnog ministra financija, federalnog ministra pravde i federalnog ministra za socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice.

V NADZOR NAD PROVODJENJEM OVOG ZAKONA

Clanak 166.

Upravni nadzor nad primjenom ovog zakona, kao i propisa donesenih na temelju ovog zakona u organima uprave i sluzbama za upravu i institucijama koje imaju javne ovlasti provodi Ministarstvo pravde, putem upravne inspekcije. Ministarstvo pravde provodi nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i u sudovima Federacije, Federalnom tuziteljstvu, Federalnom pravobraniteljstvu, Federalnom vijecu za prekrsaje, federalnim ustanovama za izvrsenje krivicnih sankcija i zatvorima i drugim federalnim institucijama i sluzbama federalnih organa vlasti u kojima se primjenjuju odredbe ovog zakona.

Clanak 167.

Nadzor nad primjenom ovog zakona u dijelu koji se odnosi na place i druge naknade sluzbenika i namjestenika u federalnim organima uprave i federalnim ustanovama, strucnim i drugim sluzbama Prlamenta Federacije, Predsjednika i Dopredsjednika Federacije, Vladi Federacije i organima iz stavka 2. clanka 166. ovog zakona, provodi Federalno ministarstvo financija Federalno ministarstvo finansija.

VI PRIMJENJIVANJE ODREDABA OVOG ZAKONA NA ODREDJENE ORGANE I SLUZBE

Clanak 168.

Odredbe clanka. 1. do 137. ovog zakona primjenjuju se i na namjestenike u organima uprave i sluzbama za upravu, kao i na sluzbenike i namjestenike u sluzbama organa zakonodavne vlasti, organa izvrsne vlasti, organima sudske vlasti, tuziteljstvima, pravobraniteljstvima, ustanovama za izvrsenje krivicnih sankcija, zatvorima i u drugim institucijama kantona zupanije, grada i opcine, ako drugim federalnim zakonom nije drukcije odredjeno. Odredbe ovog zakona koje se odnose na sluzbenike shodno se primjenjuju i na namjestenike u federalnim organima uprave i federalnim ustanovama, kao i na sluzbenike i namjestenike u uredima i sluzbama Parlamenta Federacije, Predsjednika i Dopredsjednika Federacije, Vladi Federacije, sudovima Federacije, Federalnom tuziteljstvu, Federalnom pravobraniteljstvu, Ombudsmanima i Federalnom vijecu za prekrsaje i drugim institucijama Federacije, ako drugim federalnim zakonom nije drukcije odredjeno. Odredbe ovog zakona o pravima i obvezama rukovoditelja organa uprave, njihovih zamjenika i rukovodecih sluzbenika shodno se primjenjuju i na rukovoditelje, njihove zamjenike i rukovodece sluzbenike u uredima i sluzbama organa i institucija iz stavka 2. ovog clanka i u drugim federalnim organima i njihovim strucnim i drugim sluzbama, ako drugim federalnim zakonom nije drukcije odredjeno. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na pripadnike oruzanih snaga Federacije, ako federalnim zakonom i drugim federalnim propisima nije drukcije odredjeno.

VII KAZNENE ODREDBE

Clanak 169.

Novcanom kaznom od 300 do 800 KM kaznit ce se za prekrsaj rukovoditelj organa uprave i sluzbe za upravu: 1) ako povlascuje ili prikracuje sluzbenike u njihovim pravima (clanak 6), 2) ako primi u radni odnos osobu koja ne ispunjava opce i posebne uvjete za prijem u radni odnos i po postupku suprotnom odredbama ovog zakona (cl. 8. do 19), 3) ako sluzbenika pozove na odgovornost zbog primjedbe stavljene prema st. 2. i 3. clanka 22. ovog zakona, 4) ako ne cuva tajnu utvrdjenu zakonom ili drugim propisom (clanak 23), 5) ako ne poduzme potrebite mjere za zastitu sluzbenika od prijetnji, napada ili drugih oblika ugrozavanja zbog savjesnog i zakonitog obavljanja poslova na koje je rasporedj en (clanak 26), 6) ako postavi sluzbenika ili namjestenika na radno mjesto za koje ne ispunjava uvjete radnog mjesta utvrdjene pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu organa uprave odnosno sluzbe za upravu ili udalji ili smijeni ili stavi na raspolaganje sluzbenika i namjestenika sa radnog mjesta suprotno ovom zakonu (clanak 64. i cl. 91. do 98 i cl. 112. do 119), 7) ako naredi prekovremeni rad suprotono odredbi clanka 67. ovog zakona, 8) ako sluzbeniku onemoguci koristenje godisnjeg odmora odnosno odsustva, sukladno zakonu (cl. 68. i 69), 9) ako onemoguci ostvarivanje prava sluzbenika na raspolaganju sukladno odredbama cl. 112. do 120. ovog zakona, 10) ako donese rjesenje o prestanku radnog odnosa sluzbeniku i namjesteniku suprotno odredbama ovog zakona (cl. 121. i 122), 11) ako onemogucava gradjane ili pravne osobe na podnosenje zahtjeva, molbi, prigovora i drugih podnesaka radi ostvarivanja svojih prava i pravnih interesa i ako ne rjesava te podneske u zakonskim rokovima, 12) ako onemoguci prava sluzbenika na strajk sukladno odredbama cl. 131. do 134. ovog zakona, 13) ako zahtjeve, prigovore i druge podneske sluzbenika podnesene radi ostvarivanja njihovih prava iz radnog odnosa ne rjesava u rokovima predvidjenim ovim ili drugim zakonom ili ne donese nikakvo rjesenje po tim podnescima sluzbenika (cl. 15, 51, 105, 107, 135. i 136).

Clanak 170.

Novcanom kaznom od 300 do 800 KM kaznit ce se za prekrsaj rukovoditelj federalnog organa uprave i federalne ustanove: 1) ako primi u radni odnos sluzbenika suprotono odredbi cl. 139, 142. i 143. ovog zakona, 2) ako rukovodecim sluzbenicima onemoguci ostvarivanje prava sukladno odredbi clanka 148. ovog zakona, 3) ako izvrsi premjestaj sluzbenika na radna mjesta suprotno odredbama cl. 149. do 152. ovog zakona.

Clanak 171.

Do pustanja u opticaj KM novcane kazne predvidjene u odredbi cl. 169. i 170. ovog zakona, mogu se placati u DEM ili u protuvrijednosti valuta koje se koriste u Platnom prometu Federacije po srednjem tecaju koje objavljuje nadlezna financijska institucija na dan placanja.

VIII PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 172.

Vlada Federacije donijet ce propise iz svoje nadleznosti za koje je ovlastena ovim zakonom u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Federalni ministar pravde i drugi federalni ministri donijet ce propise za koje su ovlasteni ovim zakonom u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clanak 173.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena odredaba o radnim odnosima i placama iz zakona o drzavnoj upravi koji se primjenjuju na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clanak 174.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mariofil Ljubic, v. r.

Predsjedatelj Zastupnickog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, v. r.