ZAKON O FONDACIJAMA I ZAKLADAMA

I TEMELJNE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim zakonom uredjuju se: osnivanje, djelatnost, upravljanje, ustrojstvo i prestanak fondacija i zaklada od znacaja za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i njene organe, odnosno Bosnu i Hercegovinu, te nadzor nad radom tih fondacija i zaklada.

Clanak 2.

U smislu ovog zakona, fondacija je imovina namijenjena da u odredjenom vremenskom razdoblju sluzi ostvarivanju neke opcekorisne ili dobrotvorne svrhe od znacaja za Federaciju, odnosno Bosnu i Hercegovinu. Opcekorisna svrha u smislu ovog zakona smatra se takva svrha cijim ispunjavanjem se postize opcenito unapredjenje kulturne, prosvjetne, znanstvene, duhovne, sportske, zdravstvene, ekoloske ili druge drustvene djelatnosti, kao i organiziranje radova i drugih aktivnosti u oblasti privrednog razvoja, obnove i rekonstrukcije Federacije. Dobrotvorna svrha u smislu ovog zakona je takva svrha cijim se ispunjenjem pruza potpora osobama kojima je potrebna pomoc.

Clanak 3.

U smislu ovog zakona, zaklada je imovina namijenjena da sama, ili prihodima koje ostvaruje ta imovina, trajno sluzi ostvarivanju neke opcekorisne ili dobrotvorne svrhe. Opcekorisna svrha zaklade postize se sukladno odredbi stavka 2. clanka 2. ovog zakona. Svrha zaklade je opcekorisna, odnosno dobrotvorna iako se tice samo osoba koje pripadaju odredjenom stalezu, pozivu, nacionalnoj, jezicnoj, kulturnoj, znanstvenoj i vjerskoj grupi ili slicno, odredjenom krugu osoba, odnosno osoba koje zive na odredjenom podrucju ili su obuhvacena djelatnoscu udruge, ustanove ili druge pravne osobe.

Clanak 4.

Fondacija i zaklada su pravne osobe.

Clanak 5.

Pitanja koja se odnose na osnivanje, djelatnost, upravljanje, ustrojstvo i prestanak fondacija i zaklada od znacaja za kantonz upaniju i njihove organe, uredjuju se zakonom kantonazupanije.

II OSNIVANJE, DJELATNOST, UPRAVLJANJE I USTROJSTVO FONDACIJA OD ZNACAJA ZA FEDERACIJU I NJENE ORGANE

1. Osnivanje i sjediste fondacije

Clanak 6.

Fondaciju osniva Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada), na prijedlog federalnog ministra u ciju oblast spadaju poslovi fondacije koja se osniva. Uz saglasnost Vlade, fondaciju mogu osnovati domace i strane pravne i fizicke osobe. Davanje suglasnosti Vlada ne moze odbiti ako su ispunjeni uvjeti predvidjeni ovim zakonom. Fondacija ima administrativnu, tehnicku i finansijsku samostalnost. Sjediste fondacije mora biti na teritoriju Federacije. 2. Djelatnost fondacije

Clanak 7.

Djelatnost fondacije moze biti: osiguravanje zaposljavanja nezaposlenih osoba putem savjetovanja i nalazenja posla; prekvalifikacija, izvodjenje javnih radova, projekata i programa obnove i rekonstrukcije; informiranja, obuke osoblja, transfer tehnologija i savjetodavnog rada vezanog za glavne aktivnosti fondacije, te druge aktivnosti sukladno posebnim projektima i programima u svim privrednim i drustvenim djelatnostima znacajnim za obnovu i rekonstrukciju na teritoriji Federacije. 3. Prihodi fondacije

Clanak 8.

Prihodi fondacije sastoje se od sredstava dobivenih iz multilateralnih ili bilateralnih programa pomoci, ulaganja koja osiguravaju Bosna i Hercegovina i Federacija, domace i inozemne donacije i ostali izvori financiranja. 4. Statut fondacije

Clanak 9.

Fondacija ima statut. Statut fondacije sadrzi narocito: 1. ime i sjediste fondacije, 2. podatke o osnivanju i osnovnoj imovini i svrsi fondacije, 3. nacin uporabe njenih prihoda, 4. odredbe o organima upravljanja fondacije, postupak za njihovo postavljenje i razrjesenje, kao i odgovornost za rad njihovih clanova, 5. odredbe o nadleznostima organa fondacije i njihovom radu, 6. odredbe o podnosenju izvjesca o radu i financijskom poslovanju fondacije, 7. odredbe o prenamjeni preostale imovine u slucaju prestanka fondacije, 8. odredbe o donosenju akata i njihovom objavljivanju i druge odredbe od znacaja za organizaciju i nacin rada fondacije. Statut mora biti u skladu sa ovim zakonom i propisima Vlade. Suglasnost na statut fondacije daje Vlada, kada je Vlada njen osnivatelj.

Clanak 10.

Organi fondacije su odbor povjerenika i izvrsni odbor. Odbor povjerenika je organ upravljanja i sastoji se od predsjednika i odredjenog broja clanova. Kada je osnivac fondacije Vlada, predsjednika i clanove odbora povjerenika imenuje Vlada. Kada je osnivac fizicka ili pravna osoba iz clanka 6. stavak 2, Odbor povjerenika imenuje osnivac. Predsjednik Odbora povjerenika je federalni ministar ili njegov zamjenik, ili osoba koju odrede ministar ili njegov zamjenik. Clanovi Odbora povjerenika su predstavnici federalnih ministarstava i drugih institucija koje odredi Vlada, na prijedlog nadleznog federalnog ministra, u fondacijama koje osniva Vlada.

Clanak 11.

Odbor povjerenika vrsi narocito slijedece poslove: donosi statut, planove poslovanja, utvrdjuje poslovnu politiku, strategiju i program razvoja, odlucuje o raspodjeli i uporabi sredstava, donosi godisnji obracun prihoda i vrsi druge poslove utvrdjene statutom fondacije.

Clanak 12.

Izvrsni odbor je izvrsni organ fondacije, koga sacinjavaju osobe koje odredi Vlada, na prijedlog nadleznog federalnog ministra, kada je osnivatelj Vlada. U slucajevima iz clanka 10. stavak 4. izvrsni odbor imenuje odbor povjerenika. Sastav, nadleznost, mandat, nacin odlucivanja, odgovornost i druga pitanja od znacaja za rad izvrsnog odbora uredjuju se statutom, u skladu sa ovim zakonom. 6. Registracija fondacije

Clanak 13.

Fondacija se upisuje u Registar. Registar svih fondacija koje se osnivaju po ovome zakonu vodi Federalno ministarstvo pravde (u daljnjem tekstu: Ministarstvo pravde). Fondacija pocinje sa radom danom upisa u registar iz stavka 2. ovog clanka. Federalni ministar pravde propisat ce sadrzaj i nacin vodjenja registra iz stavka 2. ovoga clanka. 7. Prestanak fondacije

Clanak 14.

Fondacija prestaje sa radom kada prestane svrha njenog osnivanja, o cemu odlucuje Vlada, odnosno osnivac fondacije, a na prijedlog federalnog ministra u cijoj su nadleznosti poslovi fondacije, odnosno na prijedlog tijela kojeg statutom odredi osnivac fondacije. 8. Nadzor nad radom fondacije

Clanak 15.

Nadzor nad radom fondacije vrsi federalno ministarstvo u cijem su djelokrugu poslovi iz nadleznosti fondacije i Federalno ministarstvo financija Federalno ministarstvo finansija, svaki u pitanjima iz svoje nadleznosti.

Clanak 16.

Fondacija podnosi Vladi godisnje izvjesce o radu fondacije.

III OSNIVANJE, DJELOVANJE I UPRAVLJANJE ZAKLADOM OD ZNACAJA ZA FEDERACIJU I NJENE ORGANE

1. Osnivanje zaklade

Clanak 17.

Zakladu moze osnovati fizicka ili pravna osoba iz Bosne i Hercegovine, ili strana fizicka ili pravna osoba (u daljnjem tekstu: zakladnik). Zakladnik koji namjerava osnovati zakladu u korist Federacije ili njenih organa ili drugih federalnih institucija donosi akt o osnivanju zaklade.

Clanak 18.

Ako zakladu osniva jedan zakladnik, zaklada se osniva izjavom o osnivanju zaklade (odluka, izjava, posljednje volje i sl.). Ako zakladu osniva zajednicki vise osoba, akt o osnivanju donosi se u obliku ugovora. Akt o osnivanju zaklade mora sadrzavati: 1. ocitovanje volje zakladnika da se odredjena imovina trajno namjenjuje za osnivanje zaklade, 2. podatke kojima se tocno odredjuje imovina namijenjena zakladnoj svrsi (osnovna imovina), s procjenom sudskog vjestaka o njenoj vrijednosti i predvidivim prihodima koje bi ona mogla davati, 3. odredjenje opcekorisne ili dobrotvorne svrhe zaklade. Akt o osnivanju zaklade mora biti sastavljen u pismenom obliku, a moze sadrzavati i odredbu o upravitelju zaklade, kao i druge odredbe koje mora sadrzavati statut zaklade. Ako se zaklada osniva za zivota zakladnika, potpis zakladnika na takvoj izjavi mora biti ovjeren sudski ili od strane drugog nadleznog organa. Ako se zaklada osniva za slucaj smrti zakladnika, izjava o njenom osnivanju mora biti u obliku izjave posljednje volje (oporuke, legata).

Clanak 19.

Osnivanje zaklade dopusteno je: 1. ako je akt o osnivanju zaklade donesen sukladno odredbama clanka 18. ovog zakona; 2. ako je svrha zaklade opcekorisna ili dobrotvorna, te 3. ako je imovina zaklade dostatna za trajno ispunjavanje svrhe zaklade. Imovina zaklade nije dostatna za trajno ispunjavanje svrhe zaklade ako bi njezini predvidivi prihodi trajno ili za dulje vrijeme omogucavali samo ocuvanje te imovine, osobito nekretnina, a ne i ostvarenje neposredne svrhe zaklade. Osnivanje zaklade nije dopusteno: 1. ako je svrha zaklade nemoguca, pravno ili moralno nedopustiva, 2. ako za osnivanje zaklade ne postoji razborit razlog ili kad svrha zaklade ocito ne bi bila ozbiljna.

Clanak 20.

Zakladnik moze opozvati akt o osnivanju zaklade sve do trenutka dok mu ne bode dostavljeno rjesenje kojim se dopusta osnivanje zaklade. Nasljednici zakladnika mogu pobijati njegovu izjavu posljednje volje o osnivanju zaklade po pravilima o pobijanju oporuke. Izjavu o pobijanju nasljednici mogu dati najkasnije prigodom davanja svoje nasljednicke izjave, odosno odmah nakon sto su saznali za izjavu posljednje volje zakladnika o osnivanju zaklade. Ako je akt o osnivanju donijelo vise osoba, pojedini zakladnik moze taj akt pobijati tuzbom iz razloga koji ga cine pobijajuc im po opcim pravilima obveznog prava. Tuzba se moze podnijeti sudu do predaje akta o osnivanju zaklade Ministarstvu pravde. Ako je akt o osnivanju zaklade pravodobno opozvan, odnosno ako je pravodobno pokrenut postupak za njegovo pobijanje, Ministarstvo pravde ne moze donijeti rjesenje kojim se dopusta osnivanje zaklade do okoncanja toga postupka. Ako tuzba za pobijanje akta o osnivanju bude pravomocno odbijena, Ministarstvo pravde ce donijeti rjesenje o dopustenju osnivanja zaklade. Akt o osnivanju zaklade mogu pobijati i vjerovnici zakladnika po opcim zakonskim propisima o pobijanju pravnih radnji. Pokretanje parnice za pobijanje ne sprijecava osnivanje zaklade. Radi zastite prava zaklade, odnosno drugih suosnivaca, sud moze tijekom parnice, po sluzbenoj duznosti ili na zahtjev Ministarstva pravde ili drugih suosnivaca, odrediti privremene mjere osiguranja.

Clanak 21.

Ako je izjava o osnivanju zaklade data oporucno, ostavinski sud ce o toj izjavi obavijestiti Ministarstvo pravde, koje ce, ako ocijeni da su ispunjene pretpostavke za osnivanje zaklade, donijeti rjesenje o davanju odobrenja za osnivanje zaklade na temelju oporuke. Ako Ministarstvo pravde odbije dati takvo dopustenje, smatrat ce se da zaklada nije ni osnovana.

Clanak 22.

Poslove u svezi s osnivanjem i druge poslove od znacaja za rad zaklade, odredjene ovim zakonom, obavlja Ministarstvo pravde.

Clanak 23.

Rjesenje o davanju odobrenja za osnivanje zaklade donosi se na osnovu pismenog zahtjeva zakladnika. Ako je zakladnik pravna ili fizicka osoba koja je u vrijeme osnivanja zaklade ziva, akt o osnivanju zaklade, uz zahtjev za njezino osnivanje, podnosi se Ministarstvu pravde. Zahtjev za osnivanje zaklade podnosi se u dva primjerka na posebnom obrascu. Podnositelj zahtjeva je duzan uz zahtjev priloziti dokaze iz clanka 18. ovog zakona potrebne za osnivanje zaklade. Prilozi se podnose u izvorniku, prijepisu ili presliku. Ako se podnese u prijepisu ili presliku koji nije ovjeren, sluzbena ce osoba utvrditi da li su prijepis ili preslik vjerni izvorniku. Obrazac zahtjeva i priloge koje treba priloziti zahtjevu iz stavka 2. ovog clanka propisuje federalni ministar pravde.

Clanak 24.

Ministarstvo pravde je duzno donijeti rjesenje o davanju odobrenja za osnivanje zaklade u roku od 60 dana od dana predaje urednog zahtjeva za osnivanje zaklade. Rjesenje iz stavka 1. ovog clanka sadrzi: ime i sjediste zaklade, svrhu zaklade s naznakom kruga osoba prema kojima se svrha zaklade ostvaruje, ime i prezime osobe, odnosno naziv zakladnog tijela ovlastenog za zastupanje zaklade, te druge podatke predvidjene odredbama ovog zakona, kao i odredbu da zaklada ne moze sklapati pravne poslove dok Ministarstvo pravde ne da suglasnost na njezin statut. Nakon sto rjesenje o davanju odobrenja za osnivanje zaklade postane pravomocno, Ministarstvo pravde ce po sluzbenoj duznosti izvrsiti upis zaklade u zakladni upisnik. Protiv rjesenja kojim se ne dopusta osnivanje zaklade zakladnik, odnosno privremeni upravitelj zaklade, moze pokrenuti spor pred Vrhovnim sudom Federacije.

Clanak 25.

Po primitku zahtjeva za osnivanje zaklade Ministarstvo pravde ce bez odgode odrediti osobu koja ce se starati o imovini nad kojom se zaklada osniva, do okoncanja postupka. Osobu iz stavka 1. ovog clanka odredit ce Ministarstvo pravde ukoliko zakladnik sam ne odredi tu osobu. Privremeni upravitelj moze biti osoba koja je odredjena za upravitelja u aktu o osnivanju zaklade, a ako u tom aktu nema odredbe o upravitelju, privremenog upravitelja postavit ce Ministarstvo pravde. 2. Ime zaklade

Clanak 26.

Ime zaklade odredjuje zakladnik u aktu o osnivanju. Ime zaklade treba biti takvo da se posve jasno razlikuje od imena drugih vec registriranih zaklada. U imenu zaklade treba biti navedena rijec "zaklada", ili druga odgovarajuca rijec (npr. "vakuf"). Ime zaklade moze sadrzavati i ime odredjene fizicke ili pravne osobe, te naznaku svrhe zaklade. Ako zakladnik nije odredio ime zaklade, ime zaklade odredit ce Ministarstvo pravde. Ako fizicka ili pravna osoba cije je ime sadrzno u imenu zaklade nije zakladnik, njegovo se ime moze unijeti u ime zaklade samo uz pristanak te osobe ili njezinih nasljednika. Pristanak se daje pisanom ovjerenom izjavom. 3. Sjediste zaklade

Clanak 27.

Sjediste zaklade mora biti u Federaciji. Kao sjediste zaklade uzima se mjesto odredjeno u aktu o osnivanju. U sjedistu zaklade je i sjediste njezinih tijela upravljanja. 4. Imovina zaklade

Clanak 28.

Osnovnu imovinu zaklade cini imovina koju je zakladnik namijenio zakladi u aktu o osnivanju a cija se vrijednost ostvarivanjem zakladne svrhe ne smije umanjivati ili gubiti. Ta imovina postaje imovinom zaklade upisom zaklade u zakladni upisnik. Ministarstvo pravde moze, izravno ili putem privremenog upravitelja, i prije upisa zaklade u zakladni upisnik poduzimati pred nadleznim tijelima radnje radi zastite osnovne imovine. Imovinu zaklade cini i imovina koju je zaklada stekla gospodarskim iskoristavanjem svoje imovine (npr. zakupnina, najamnina, dobit, kamate, dividende, prihodi od autorskih prava, patenata, licenci i sl.; prihodi od poljodjelskog, sumskog i drugog zemljista), prilozima, donacijama i sl. Radi stjecanja imovine, zaklada moze organizirati odredjene aktivnosti (dobrotvorne priredbe, prigodnu lutriju, izradu i prodaju prigodnih tiskovina, amblema, znacki i sl.). Imovina zaklade moze se nalaziti u inozemstvu. Novcana sredstva koja cine dio imovine zaklade moraju se unijeti u Federaciju i poloziti na racun zaklade. Imovina zaklade moze se koristiti samo za ostvarivanje svrhe zbog koje je zaklada osnovana. Nepokretna imovina, unijeta u zakladu kao njezina glavnica ili kupljena od kamata radi ostvarivanja svrhe zaklade i uvecanja njezine financijske podloge, ne smije se otudjiti (prodati, zamijeniti) na stetu vec ostvarne financijske podloge i svrhe glavnice.

Clanak 29.

Federacija moze biti osnivac ili suosnivac zaklade samo na temelju posebnog federalnog zakona. 5. Statut zaklade

Clanak 30.

Statut zaklade mora osobito sadrzavati: 1. ime i sjediste zaklade, 2. podatke o osnivanju i osnovnoj imovini zaklade, 3. odredbe o svrsi zaklade, uporabi njezinih prihoda, odnosno krugu osoba koje se zakladom potpomazu, te o nacinu na koji se odobrava potpora, 4. odredbe o tijelu upravljanja i zastupanja zakladom, te odredbe o postupku za njegovo postavljenje i razrjesenje, kao i odgovornost za rad clanova tog tijela, 5. odredbe o ovlastima tijela upravljanja i zastupanja zakladom, zakladnom vijecu, kao i o njihovom pravu na nagradu za posao koji obavljaju, te na naknadu troskova, 6. odredbe o podnosenju izvjesca o radu i o polaganju racuna Ministarstvu pravde i Federalnom ministarstvu financija Federalnom ministarstvu finansija o imovinskom i financijskom stanju zaklade, 7. odredbe o pravnim poslovima za cije je obavljanje potrebna suglasnost, odnosno naknadno odobrenje Ministarstva pravde, 8. odredbe o prenamjeni preostale imovine u slucaju prestanka zaklade, 9. druge odredbe, sukladno aktu o osnivanju, koje su potrebne za uspjesno uredjenje i djelovanje zaklade. Na statut zaklade suglasnost daje Ministarstvo pravde. Upravitelj zaklade duzan je u roku od 30 dana od postavljenja za upravitelja podnijeti statut zaklade Ministarstvu pravde na suglasnost. 6. Upravljanje zakladom a) Upravitelj zaklade

Clanak 31.

Ako zakladnik nije odredio upravitelja, istog ce odrediti Ministarstvo pravde svojim rjesenjem, vodeci pri tome racuna o motivima i interesima osnivanja zaklade.

Clanak 32.

Upravitelj zaklade je osobito duzan: 1. preuzeti, odnosno prikupiti zakladnu imovinu, te upravljati i zastupati zakladu, ako poduzimanje odredjenih radnji ili pravnih poslova u svezi s zakladom, ovim zakonom nije pridrzano Ministarstvu pravde, 2. predloziti statut zaklade, te 3. predloziti Ministarstvu pravde osobe za prvo postavljanje tijela upravljanja i zastupanja zaklade koja su predvidjena statutom zaklade. b) Tijelo upravljanja zakladom

Clanak 33.

Tijelo upravljanja zakladom i njegove clanove postavit ce prvi put Ministarstvo pravde izmedju osoba koje je predlozio upravitelj zaklade, uz suglasnost zakladnika. Osobe predlozene za clanove tijela upravljanja zakladom moraju dati svoju prethodnu pismenu ovjerenu suglasnost, biti poslovno sposobne i dostojne povjerenja s obzirom na svoju strucnost, prethodni rad i vladanje, te ne mogu pripadati osobama kojima su namijenjene koristi zaklade, niti mogu biti sluzbenici Ministarstva pravde i clanovi zakladnog vijeca. Danom pravomocnosti odluke o postavljenju tijela upravljanja zakladom prestaju ovlastenja upravitelja zaklade, a upravljanje i zastupanje zakladom preuzima postavljeno tijelo upravljanja zakladom. O preuzimanju upravljanja zakladom izmedju upravitelja i novopostavljenog tijela upravljanja zakladom sastavit ce se poseban zapisnik i pocetna zakladna bilanca, na temelju izvjesca upravitelja i obavljene revizije od ovlastenih osoba. Razrjesnicu upravitelju zaklade daje Ministarstvo pravde. c) Zakladno vijece

Clanak 34.

Zakladno vijece je najvise strucno i savjetodavno tijelo koje: 1. raspravlja o stanju zaklade i utvrdjuje prijedloge i smjernice s tim u svezi, 2. raspravlja i daje prijedloge i misljenja o pitanjima koja nadlezni federalni ministri iznose pred zakladno vijece, 3. daje misljenje i prijedloge o propisima koji se donose radi provedbe ovog zakona, kao i o drugim propisima kojima se uredjuju pitanja zaklada, te 4. odlucuje o drugim pitanjima predvidjenim ovim zakonom i statutom zaklade.

Clanak 35.

Zakladno vijece ima predsjednika i odredjen broj clanova, koji se imenuju iz redova strucnjaka za odredjena podrucja u kojima se osniva zaklada, te istaknutih javnih djelatnika i dobrotvora. Predsjednika i clanove zakladnog vijeca imenuje Vlada na prijedlog nadleznog federalnog ministra. Aktom o imenovanju odredjuje se i broj clanova zakladnog vijeca. Mandat clanova zakladnog vijeca je cetiri godine. 7. Prestanak zaklade

Clanak 36.

Zaklada prestaje: 1. ako izgubi imovinu, 2. ako njena imovina prestane biti dostatna za trajno ispunjavanje svrhe zaklade, a nema uvjeta za pretvorbu zaklade u fondaciju, ali se svrha zaklade moze postici njenim prestankom i prijenosom zakladne imovine u neku drugu zakladu, koja sluzi istoj ili slicnoj svrsi, te 3. ako svrha zaklade prestane biti opcekorisna ili dobrotvorna ili je njezino ostvarivanje postalo nemoguce, pravno ili moralno nedopusteno.

Clanak 37.

O prestanku zaklade odlucuje rjesenjem Ministarstvo pravde na prijedlog tijela upravljanja zakladom ili po sluzbenoj duznosti. U postupku prestanka zaklade stranke su zakladnik odnosno njegovi nasljednici i zastupnik zaklade. U rjesenju o prestanku zaklade Ministarstvo pravde ce postaviti zakladi povjerenika, koji ce odmah preuzeti upravljanje i zastupanje zakladom.

Clanak 38.

Povjerenik zaklade ovlasten je da izvrsi primopredaju zakladne imovine, knjiga i drugih isprava od dotadasnjih tijela zaklade, o cemu ce sastaviti posebne zapisnike. Ako dotadasnja tijela zaklade odbiju sudjelovati u primopredaji, odnosno ne odazovu se pozivu povjerenika, povjerenik ce sam sastaviti zapisnike o preuzimanju zakladne imovine i arhiva. Primjerak zapisnika o primopredaji, odnosno preuzimanju zakladne imovine dostavit ce se Ministarstvu pravde. Ministarstvo pravde ce, na prijedlog povjerenika ili po sluzbenoj duznosti, odluciti treba li protiv clanova dotadasnjih tijela zaklade pokrenuti odredjeni sudski ili drugi postupak.

Clanak 39.

U rjesenju o prestanku zaklade odredjuje se na koga ce se prenijeti preostala zakladna imovina. Zakladna ce se imovina prenijeti, uz njihovu prethodnu pisanu suglasnost, fizickim ili pravnim osobama kojima ona treba pripasti prema aktu o osnivanju zaklade ili njezinom statutu, u slucaju prestanka zaklade, ili, ako to nije moguce, nekoj drugoj zakladi sa slicnom zakladnom svrhom. Ako ni to nije moguce, zakladna ce se imovina namijeniti nekoj opcekorisnoj ili dobrotvornoj svrsi koja je najbliza volji utemeljitelja zaklade sto je prestala. U slucaju kada se zakladna imovina prenosi drugoj zakladi sa slicnom svrhom Ministarstvo pravde ce rjesenjem o prijenosu imovine odrediti nacin na koji ce se ime osnivaca zaklade sacuvati od zaborava. Prestankom zaklade njena preostala imovina postaje imovina osobe koja je rjesenjem o prestanku zaklade odredjena za preuzimatelja te imovine. Rjesenje o prestanku zaklade s izvatkom iz zakladnog upisnika o brisanju zaklade moze biti valjana osnova za upis promjene vlasnika u zemljisnim knjigama. Protiv rjesenja o prestanku zaklade mjerodavno tijelo za zastupanje zaklade moze pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom Federacije. 8. Zakladni upisnik

Clanak 40.

Zaklada se upisuje u zakladni upisnik. Zakladni upisnik vodi Ministarstvo pravde. Sadrzaj i nacin vodjenja zakladnog upisnika propisuje federalni ministar pravde. Zakladni upisnik i spisi cuvaju se trajno.

IV PRETVORBA ZAKLADE U FONDACIJU

Clanak 41.

Zaklada ce se pretvoriti u fondaciju kada njezini prihodi vise nisu dostatni za trajno ispunjavanje svrhe zaklade, cak i prema izmijenjenom statutu, ali je uporabom osnovne imovine zaklade predvidivo moguce ispunjavanje njezine svrhe za najmanje jos deset godina, ukoliko se utemeljitelj zaklade ne opredijeli za neko drugo rjesenje. Pretvorba zaklade u fondaciju obavlja se promjenom statuta zaklade, sto se objavljuje u "Sluzbenim novinama Federacije BiH". O pretvorbi zaklade u fondaciju odlucuje Vlada na prijedlog nadleznog federalnog ministra.

V INSPEKCIJSKI NADZOR

Clanak 42.

Inspekcijski nadzor nad radom zaklade provode Ministarstvo pravde i Federalno ministarstvo financija Federalno ministarstvo finansija. Ministarstvo pravde provodi inspekcijski nadzor radi provjere da li se odrzava osnovna imovina zaklade, ispunjava li se njena svrha, te da li se njome upravlja sukladno propisima. Federalno ministarstvo financija Federalno ministarstvo finansija provodi inspekcijski nadzor nad financijskim poslovanjem zaklade.

Clanak 43.

Tijela upravljanja zakladom duzna su svake godine podnijeti ministarstvima iz clanka 42. ovog zakona zakljucni racun za proteklu kalendarsku godinu. Zakljucni racun mora sadrzavati, izmedju ostalog, pregled prihoda i rashoda zaklade u proteklom obracunskom razdoblju, te stanje imovine zaklade. VI

PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 44.

Promjene imena, sjedista, imovine, svrhe, statutarnih odredbi o tijelima upravljanja zakladom vrsi se na nacin i po postupku koji je ovim zakonom predvidjen za osnivanje zaklade.

Clanak 45.

Federalni ministar pravde donijet ce propise za koje je ovlasten ovim zakonom u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clanak 46.

Fondacije i zaklade koje su osnovane prije stupanja na snagu ovog zakona, sukladno propisima koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije, a odluce da nastave djelovati sukladno s zakonom, duzne su u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoja opca akta s odredbama ovog zakona i nadleznom ministarstvu u tom roku dostaviti uskladjena opca akta i akt o osnivanju fondacije i zaklade. Nadlezno ministarstvo izvrsit ce upis fondacije i zaklade iz stavka 1. ovog clanka u registar fondacija, odnosno upisnik zaklada na nacin propisan u clanku 13. stavak 4. i clanku 40. stavak 3. ovog zakona.

Clanak 47.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mariofil Ljubic, v. r.

Predsjedatelj Predstavnickog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, v. r.