ZAKON O VODAMA

I TEMELJNE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim se zakonom uredjuje nacin i uvjeti upravljanja vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom radi koristenja voda, zastite voda od oneciscenja, uredjenja voda i vodotoka i zastite od stetnog djelovanja voda, nacin organiziranja i obavljanja poslova i zadaca kojima se ostvaruje upravljanje vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom, osiguravaju sredstva za financiranje poslova i zadaca kojima se ostvaruje upravljanje vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom, ovlasti i duznosti tijela Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), tijela zupanija kantona i drugih pravnih osoba i gradjana, kao i druga pitanja od vaznosti za upravljanje vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom. Ovim se zakonom osnivaju javna poduzeca za upravljanje vodama na vodnim podrucjima, i to: 1. Javno poduzece za "Vodno podrucje slivova Jadranskog mora" i 2. Javno poduzece za "Vodno podrucje slivova rijeke Save" (u daljnjem tekstu: Javno poduzece za vodno podrucje). Za obavljanje dijela poslova iz clanka 157. stavka 1. ovoga zakona javna poduzeca za vodna podrucja osnivaju Poslovno udruzenje javnih vodoprivrednih poduzeca Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Poslovno udruzenje).

Clanak 2.

Odredbe ovoga zakona odnose se : 1. na povrsinske i podzemne vode 2. na mineralne i termalne vode 3. na obalne vode Jadranskog mora u granicama Bosne i Hercegovine na podrucju Federacije (u daljnjem tekstu: vode obalnog mora) u pogledu zastite od oneciscenja s kopna i mora i koristenja priobalnih podmorskih vrela u vodama obalnog mora.

Clanak 3.

Vode kao opce dobro ne mogu biti ni u cijem vlasnistvu. Vode imaju osobitu zastitu Federacije i zupanija kantona.

Clanak 4.

Federacija i zupanije kantoni upravljaju vodama na nacin utvrdjen ovim zakonom. Upravljanje vodama, prema stavku 1. ovoga clanka, vrsi se jedinstveno za teritorij Federacije, vodna podrucja i za glavna slivna podrucja osiguravajuci, sukladno mogucnostima, potreban vodni rezim. Dio poslova i zadaca upravljanja vodama, kao i vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom, sukladno ovom zakonu vrse javna poduzeca za vodna podrucja.

Clanak 5.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu, imaju sljedece znacenje: 1. vodni rezim cine elementi kojima se utvrdjuju kolicine i kakvoce voda na odredjenom podrucju i u odredjenom vremenu; 2. pod promjenama vodnog rezima smatraju se sve promjene koje nastaju usljed djelovanja prirodnih sila ili ljudske djelatnosti i ponasanja kojima se mijenjaju kolicina ili kakvoca voda; 3. vodoprivredni sustav cine vodotoci i vodoprivredni objekti na odredjenom podrucju; 4. vodna bilanca je odnos raspolozivih i potrebnih kolicina voda odredjene kakvoce za odredjeno podrucje i vremensko razdoblje; 5. medjudrzavne vode su vode koje cine ili presijecaju granicu s drugim drzavama; 6. vodotokom se smatra korito s obalama i vodom koja njime tece; 7. korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode ili u kojem se nalaze stajace vode; 8. obala je pojas zemljista uz korita tekucih i drugih kopnenih voda koji sluzi za pristup i redovito odrzavanje korita voda; 9. morska obala je pojas kopna uz more do kojeg dopiru najveci valovi, udaljen najmanje deset metara od linije najvise plime; 10. uredjeno inundacijsko podrucje je pojas kopna izmedju korita za malu vodu i vanjskog ruba obrambenog nasipa; 11. neuredjeno inundacijsko podrucje je pojas kopna izmedju korita za malu vodu i poplavne linije na podrucju na kojem nisu izgradjeni zastitni vodoprivredni objekti; 12. pod vodama odnosno objektima na podrucjima dviju ili vise zupanija kantona smatraju se i vode i vodoprivredni objekti na podrucju jedne odnosno dvije zupanije kantona i drugog entiteta.

II UPRAVLJANJE VODAMA, VODOPRIVREDNIM OBJEKTIMA I JAVNIM VODNIM DOBROM

1. Upravljanje vodama

Clanak 6.

Upravljanje vodama cini skup odluka, aktivnosti i mjera cija je svrha odrzavanje, poboljsanje i ostvarivanje potrebnog i odrzivog vodnog rezima na odredjenom prostoru u skladu s prirodnim uvjetima, planom, potrebama i mogucnostima. Upravljanje vodama iz stavka 1. ovoga clanka ostvaruje se osobito osiguranjem potrebnih kolicina voda odgovarajuce kakvoce za razlicite namjene, zastitom voda od oneciscenja, uredjenjem voda i vodotoka i zastitom od stetnog djelovanja voda.

Clanak 7.

Upravljanje vodama zasniva se na nacelima: 1. voda je nezamjenjiv uvjet zivota i rada. Obveza je svih pravnih osoba i gradjana s pozornoscu cuvati njezinu kakvocu, stedljivo je i racionalno koristiti, uz jednake zakonom utvrdjene uvjete; 2. vodama se upravlja prema nacelu jedinstva vodoprivrednog sustava i nacelu odrzivog razvoja kojima se zadovoljavaju potrebe sadasnjeg narastaja i ne ugrozavaju prava i mogucnosti buducih narastaja da to ostvare za sebe; 3. teritorijalne jedinice za upravljanja vodama su vodna i slivna podrucja kao hidrografske i vodoprivredne cjeline. Granice zupanija kantona i opcina ne mogu biti zaprekom za integralno upravljanje vodama na tim podruc jima; 4. u pripremi i donosenju planova koji su temelj upravljanja vodama polazi se od obveze cjelovite zastite okolisa i ostvarivanja opceg i gospodarskog razvoja; 5. za koristenje voda za opcu uporabu i koristenja voda koje prelaze granice dopustene opce uporabe voda, kao i za svako pogorsanje kakvoce voda, placa se opca vodna naknada i posebne vodoprivredne naknade razmjerno koristi odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene u stanju voda; 6. planskim se aktima utvrdjuju zadace i obveze vodoprivrede za ulaganja u rad i poboljsanje vodoprivrednih sustava, utvrdjuju se izvori i opseg sredstava za njihovo financiranje. a) Teritorijalne osnove za upravljanje vodama

Clanak 8.

Teritorij Federacije se u svrhu upravljanja vodama dijeli na vodna i glavna slivna podrucja.

Clanak 9.

Vodna podrucja obuhvacaju podrucje jednog ili vise glavnih slivnih podrucja ili njihovih dijelova koji cine prirodnu, hidrografsku i vodoprivrednu cjelinu. Vodna podrucja su: 1. vodno podrucje slivova rijeke Save 2. vodno podrucje slivova Jadranskog mora. Granice vodnih podrucja iz stavka 2. ovoga clanka utvrdjuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije).

Clanak 10.

Glavno slivno podrucje, u okviru vodnog podrucja, obuhvaca jedan ili vise vecih slivnih podrucja za koje se, zbog povezanosti vodoprivredne problematike, izgradjenog vodoprivrednog sustava i prirodnih uvjeta, osigurava jedinstveno upravljanje vodama. Glavna slivna podrucja, prema ovome zakonu,su: 1. slivno podrucje Une s dijelom slivova Korane i Gline, 2. slivno podrucje Vrbasa, 3. slivno podrucje Bosne, 4. slivno podrucje Drine, 5. slivno podrucje Neretve s dijelom sliva Trebisnjice, 6. slivno podrucje Cetine s dijelom sliva Krke. U glavna slivna podrucja, prema stavku 2. ovoga clanka, ukljuceni su i dijelovi neposrednih slivova rijeke Save i Jadranskoga mora. Granice glavnih slivnih podrucja iz stavka 2. ovoga clanka utvrdjuje Vlada Federacije. b) Planske osnove za upravljanje vodama

Clanak 11.

Planske osnove za upravljanje vodama su vodoprivredna osnova Federacije i vodoprivredne osnove glavnih slivnih podruc ja iz clanka 10. stavka 2. ovoga zakona. Za manje slivove koji su dijelovi glavnih slivnih podrucja moze se donijeti odgovarajuca vodoprivredna osnova. Vodoprivredna osnova glavnog slivnog podrucja mora biti sukladna vodoprivrednoj osnovi Federacije. Vodoprivredna osnova manjih slivova iz stavka 2. ovoga clanka mora biti sukladna vodoprivrednoj osnovi glavnog slivnog podrucja i vodoprivrednoj osnovi Federacije.

Clanak 12.

Vodoprivredne osnove iz clanka 11. st. 1. i 2. ovoga zakona su dugorocni planski akti kojima se utvrdjuju tehnicko ekonomske osnove za upravljanje vodama, bilanca voda, mjere za poboljsanje vodnog rezima i za promicanje vodoprivrednog sustava, cime se osigurava uskladjen vodni rezim na teritoriju Federacije odnosno na vodnim podrucjima. Vodoprivredna osnova mora se uskladjivati s promjenama koje nastaju u vodoprivrednom sustavu, gospodarskom i drustvenom razvoju, kao i medjudrzavnim obvezama. Vodoprivrednom se osnovom osobito utvrdjuje: raspored, rezerve i osobine voda, potrebe za vodom u svim podrucjima zivota, rada i drugih djelovanja, osiguravaj udovoljne kolicine voda odgovarajuce kakvoce za razlicite namjene, osigurava zastita voda od oneciscenja, utvrdjuju najpovoljnija tehnicka i druga rjesenja za uredjenje voda i vodotoka, zastitu od poplava i drugih oblika stetnog djelovanja voda i druga rjesenja od vaznosti za upravljanje vodama i osiguranje potrebnog vodnog rezima. Vodoprivredna se osnova mora zasnivati: 1. na znanstveno zasnovanim istrazivanjima, kontinuiranom pracenju vodnog rezima i elemenata bilance voda uvazavajuci specificnosti vodoprivredne problematike svakog vodnog podrucja i cjelovite zastite okolisa; 2. na medjusobnom uskladjivanju sa strategijom prostornog uredjenja Federacije i dugorocnim planovima razvoja gospodarstva.

Clanak 13.

Vlada Federacije osniva Komisiju za pracenje i uskladjivanje rada na izradi vodoprivrednih osnova iz clanka 11. stavka 1. ovoga zakona i imenuje predsjednika i njezine clanove iz reda predstavnika zupanija kantona, nadleznih federalnih ministarstava i istaknutih znanstvenih i strucnih osoba s podrucja upravljanja vodama i tome srodnih podrucja, na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Komisija iz stavka 1. ovoga clanka donosi poslovnik o svome radu.

Clanak 14.

Vodoprivrednu osnovu Federacije i vodoprivredne osnove glavnih slivnih podrucja iz clanka 11. stavka 1. ovoga zakona donosi Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament Federacije). Vodoprivrednu osnovu iz clanka 11. stavka 2. ovoga zakona donosi zakonodavno tijelo zupanije kantona. Vodoprivrednu osnovu iz clanka 11. stavka 2. ovoga zakona za manje slivove koji se nalaze na podrucju dviju ili vise zupanijakantona sporazumno donose zakonodavna tijela zupanija kantona.

Clanak 15.

Nacrt vodoprivredne osnove iz clanka 11. stavka 1. ovoga zakona dostavlja se na javnu raspravu. Nacrt vodoprivredne osnove dostavlja se osobito zupanijama kantonima i zainteresiranim federalnim ministarstvima. U tijeku rasprave zainteresirane zupanije kantoni i federalna ministarstva imaju pravo stavljati primjedbe na nacrt vodoprivredne osnove.

Clanak 16.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva (u daljnjem tekstu: Ministar) donosi propise o sadrzaju, nacinu i postupku donosenja vodoprivrednih osnova iz clanka 11. stavka 1. ovoga zakona i javne rasprave o nacrtima vodoprivrednih osnova.

Clanak 17.

Radi promicanja vodnog rezima, osiguranja vodne bilance i rada vodoprivrednih sustava na teritoriju Federacije donose se i provode dugorocni i srednjorocni planovi razvoja vodoprivrede sukladno vodoprivrednoj osnovi iz clanka 11. stavka 1. ovoga zakona. Planovi iz stavka 1. ovoga clanka sadrze osobito: aktivnosti i mjere koje treba realizirati u planskom razdoblju i sredstva potrebna za njihovu realizaciju. Parlament Federacije donosi dugorocni plan razvoja vodoprivrede. Vlada Federacije donosi srednjorocni plan razvoja vodoprivrede, sukladno dugorocnom planu iz stavka 3. ovoga clanka. Planovi razvoja vodoprivrede u zupanijama kantonima moraju biti sukladni dugorocnim i srednjorocnim planovima razvoja vodoprivrede iz stavka 1. ovoga clanka. 2. Upravljanje vodoprivrednim objektima

Clanak 18.

Vodoprivredni objekti su hidrogradjevinski objekti ili skupovi takvih objekata zajedno s pripadajucom opremom koji cine tehnicku odnosno tehnolosku cjelinu, a sluze za uredjenje vodotoka i drugih voda, zastitu od stetnog djelovanja voda, zahvacanje voda radi njihova namjenskog koristenja i za zastitu voda.

Clanak 19.

Vodoprivredni objekti, s obzirom na njihovu namjenu, su: 1. zastitni vodoprivredni objekti nasipi, obaloutvrde, uredjena korita vodotoka, odvodni kanali, obodni kanali za zastitu od vanjskih voda, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retenzije, crpne stanice za obranu od poplava i drugi pripadajuci objekti kao i objekti za zastitu od erozija i bujica 2. vodoprivredni objekti za odvodnjavanje osnovna i detaljna odvodna kanalska mreza, crpne stanice za odvodnjavanje, drenaze i drugi pripadajuci objekti 3. vodoprivredni objekti za koristenje voda: a) za navodnjavanje akumulacije,dovodni kanali i tuneli, vodozahvatne gradjevine, crpne stanice, ustave, dovodna i razvodna mreza i drugi pripadajuci objekti i oprema b) za vodoopskrbu akumulacije, vodozahvati (bunari, zahvati na vodotocima, jezerima i akumulacijama, crpke i sl.), uredjaji za kondicioniranje voda, crpne stanice, rezervoari, glavni cjevovodi i drugi pripadajuci objekti i oprema c) za koristenja vodnih snaga akumulacije,dovodni i odvodni tuneli i kanali, strojare i drugi pripadajuci objekti i oprema d) za plovidbu plovni putovi, prevodnice, ustave i drugi pripadajuci objekti i oprema e) umjetni ribnjaci i rekreacijski bazeni i jezera. 4. vodoprivredni objekti za zastitu voda kolektori za prijam i transport otpadnih voda, uredjaji za prociscavanje otpadnih voda, odlagalista za otpadne tvari, ispusti u prijamnik i drugi pripadajuci objekti i oprema. Vodoprivredni objekti iz stavka 1. ovoga clanka mogu sluziti istodobno i za vise namjena (u daljnjem tekstu: visenamjenski vodoprivredni objekti).

Clanak 20.

Zastitni vodoprivredni objekti iz clanka 19. stavka 1. tocke 1. ovoga zakona su dobra od interesa za Federaciju i zupanije kantone. Zastitni vodoprivredni objekti iz stavka 1. ovoga clanka, osim uredjenih korita vodotoka u naseljenim mjestima,u vlasnistvu su Federacije. Uredjena korita vodotoka u naseljenim mjestima u vlasnistvu su zupanija kantona, ako zupanijskim kantonalnim zakonom o vodama nije drukcije odredjeno. Zastitnim vodoprivrednim objektima iz stavka 2. ovoga clanka upravljaju javna poduzeca za vodna podrucja u skladu sa svojim planom i kriterijima o odrzavanju vodoprivrednih objekata i brine se o njihovu cuvanju, odrzavanju i namjenskom koristenju. Ovlasti i obveze Federacije prema zastitnim vodoprivrednim objektima u vlasnistvu Federacije vrse javna poduzeca za vodna podrucja. Odredbe st. 1 do 5. ovoga clanka odnose se i na zastitne vodoprivredne objekte izgradjene do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 21.

Vodoprivredni objekti za odvodnjavanje iz clanka 19. stavka 1. tocke 2. ovoga zakona su dobra od interesa za zupanije kantone i Federaciju. Vodoprivredni objekti iz stavka 1. ovoga clanka u vlasnistvu su zupanija kantona, ako zupanijskim kantonalnim zakonom o vodama nije drukcije odredjeno. Vodoprivrednim objektima iz stavka 1. ovoga clanka (hidromelioracijski sustavi) upravljaju hidromelioracijske zadruge sukladno svojim planovima. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga clanka dijelom vodoprivrednih objekata za odvodnjavanje: glavnim dovodnim kanalima na crpnu stanicu, u duzini, po pravilu, do 1000 metara, crpnim stanicama s odvodnim kanalima do recipijenta, tunelima s pripadajucim objektima i glavnim ustavama upravljaju javna poduzeca za vodna podrucja sukladno planu javnih poduzeca za vodna podrucja i planu hidromelioracijske zadruge, kao i kriterijima za odrzavanje vodoprivrednih objekata. Vodoprivredni objekti za odvodnjavanje koje su za svoje potrebe izgradile druge pravne osobe i gradjani od njihovog su interesa i vlasnistvo su tih pravnih osoba i gradjana koji njima upravljaju. Odredbe st. 1. do 5. ovoga clanka odnose se i na vodoprivredne objekte za odvodnjavanje izgradjene do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 22.

Vodoprivredni objekti za navodnjavanje iz clanka 19. stavka 1. tocke 3a. ovoga zakona su objekti od interesa za zupanijekantone. Vodoprivredni objekti iz stavka 1. ovoga clanka su u vlasnistvu zupanija kantona, ako zupanijskim kantonalnim zakonom o vodama nije drukcije odredjeno. Vodoprivrednim objektima za navodnjavanje (hidromelioracijski sustavi) upravljaju hidromelioracijske zadruge sukladno svojim planovima i opcim aktima. Vodoprivredni objekti za navodnjavanje koje su za svoje potrebe izgradile druge pravne osobe i gradjani od njihovog su interesa i u vlasnistvu su tih pravnih osoba i gradjana koji njima upravljaju. Odredbe st. 1. do 4. ovoga clanka odnose se i na vodoprivredne objekte za navodnjavanje izgradjene do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 23.

Vodoprivredni objekti za vodoopskrbu iz clanka 19. stavka 1. tocke 3b. ovoga zakona su od interesa za zupanije kantone i Federaciju. Vodoprivredni objekti iz stavka 1. ovoga clanka koji sluze za vodoopskrbu potrosaca na teritoriju Federacije i druge drzave (izvorista, vodozahvati ili akumulacije, crpne stanice, uredjaji za kondicioniranje voda i glavni transportni cjevovodi do distribucijskih rezervoara na teritoriju Federacije) i vodoprivredni objekti iz stavka 1. ovoga clanka koji sluze za vodoopskrbu potrosaca na podrucju dviju ili vise zupanija kantona (izvorista, vodozahvati ili akumulacije, crpne stanice, uredjaji za kondicioniranje voda i glavni transportni cjevovodi do distribucijskih rezervoara) su objekti od interesa za Federaciju. Vodoprivredni objekti iz st. 1. i 2. ovoga clanka su u vlasnistvu zupanija kantona, ako zupanijskim kantonalnim zakonom o vodama nije drukcije odredjeno. Vodoprivrednim objektima iz st. 1. i 2. ovoga clanka upravljaju pravne osobe registrirane za obavljanje komunalne djelatnosti opskrbe vodom, ako to pravo nije preneseno na drugu pravnu osobu. Vodoprivredni objekti za vodoopskrbu koje su za svoje potrebe izgradile druge pravne osobe i gradjani od njihovog su interesa i u vlasnistvu su tih pravnih osoba i gradjana koji njima upravljaju. Odredbe st. 1. do 5. ovoga clanka odnose se i na vodoprivredne objekte za vodoopskrbu izgradjene do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 24.

Vodoprivredni objekti za koristenje vodnih snaga iz clanka 19. stavka 1. tocke 3c. ovoga zakona su objekti od interesa za Federaciju i zupanije kantone. Vodoprivredni objekti za koristenje vodnih snaga iz stavka 1. ovoga clanka koje su za svoje potrebe izgradile pravne osobe i gradjani od njihovog su interesa i u vlasnistvu su tih pravnih osoba i gradjana koji njima upravljaju, ako nisu u vlasnistvu Federacije odnosno zupanija kantona. Vodoprivrednim objektima iz stavka 1. koji su u vlasnistvu Federacije odnosno zupanije kantona upravlja pravna osoba kojoj je Federacija odnosno zupanija kanton prenijela te objekte na upravljanje. Odredbe st. 1. do 3. ovoga clanka odnose se i na vodoprivredne objekte za koristenje vodnih snaga izgradjene do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 25.

Vodoprivredni objekti za plovidbu iz clanka 19. stavka 1. tocke 3d. ovoga zakona su objekti od interesa za Federaciju odnosno zupanije kantone. Vodoprivredni objekti za plovidbu iz stavka 1. ovoga clanka koje su za svoje potrebe izgradile druge pravne osobe i gradjani od njihovog su interesa i u vlasnistvu su tih pravnih osoba i gradjana koji njima upravljaju, ako nisu u vlasnistvu Federacije odnosno zupanija kantona. Vodoprivrednim objektima iz stavka 1. ovoga clanka koji su u vlasnistvu Federacije odnosno zupanije kantona upravlja pravna osoba kojoj je to Federacija odnosno zupanija kanton prenijela to na upravljanje. Odredbe st. 1. do 3.ovoga clanka odnose se i na vodoprivredne objekte za plovidbu izgradjene do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 26.

Vodoprivredni objekti iz clanka 19. stavka 1. tocke 3e. ovoga zakona umjetni ribnjaci i rekreacijski bazeni i jezera su od interesa za zupanije kantone. Vodoprivredni objekti stavka 1. ovoga clanka koje su za svoje potrebe izgradile druge pravne osobe i gradjani od njihovog su interesa i u vlasnistvu su tih pravnih osoba i gradjana koji njima upravljaju, ako nisu u vlasnistvu Federacije odnosno zupanija kantona. Vodoprivrednim objektima iz stavka 1. koji su u vlasnistvu Federacije odnosno zupanija kantona upravlja pravna osoba kojoj je Federacija odnosno zupanija kanton prenijela to na upravljanje. Odredbe st. 1. do 3. ovoga clanka odnose se i na vodoprivredne objekte umjetne ribnjake i rekreacijske bazene i jezera izgradjene do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 27.

Vodoprivredni objekti za zastitu voda iz clanka 19. stavka 1. tocke 4. su objekti od interesa za zupanije kantone i Federaciju. Vodoprivredni objekti koji sluze za zastitu voda od otpadnih voda naselja i od gospodarstva s teritorija Federacije i druge drzave odnosno dviju ili vise zupanija kantona (kolektori za prijam i transport otpadnih voda, uredjaji za prociscavanje otpadnih voda, ispusti u prijamnik i odlagalista za otpadne tvari iz uredjaja za prociscavanje otpadnih voda) su objekti od interesa za Federaciju. Vodoprivredni objekti iz st. 1. i 2. ovoga clanka u vlasnistvu su zupanija kantona, ako zupanijskim kantonalnim zakonom nije drukcije odredjeno. Vodoprivrednim objektima iz st. 1. do 3. ovoga clanka upravljaju pravne osobe za obavljanje komunalne djelatnosti odvodjenja i prociscavanja otpadnih voda, ako to pravo nije preneseno na drugu pravnu osobu. Vodoprivredni objekti za zastitu voda koje su za svoje potrebe izgradile druge pravne osobe i gradjani od njihovog su interesa i u vlasnistvu su tih pravnih osoba i gradjana koji njima upravljaju. Odredbe st. 1. do 5. ovoga clanka odnose se i na vodoprivredne objekte za zastitu voda izgradjene do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 28.

Visenamjenski vodoprivredni objekti iz clanka 19. stavka 2. ovoga zakona su od interesa za Federaciju i zupanije kantone. Vlasnistvo i nacin upravljanja nad visenamjenskim vodoprivrednim objektima iz stavka 1. ovoga clanka koji se grade iz sredstava dviju ili vise pravnih osoba utvrdjuje se ugovorom o financiranju izgradnje tih objekata odnosno posebnim ugovorom suvlasnika tih objekata, sukladno ovom zakonu. Visenamjenski vodoprivredni objekti koje su za svoje potrebe izgradile druge pravne osobe od njihovog su interesa i u vlasnistvu su tih pravnih osoba koje njima upravljaju. Odredbe st. 1. do 3. ovoga clanka odnose se i na visenamjenske vodoprivredne objekte izgradjene do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 29.

Lokalna izvorista voda za pice kaptirana i nekaptirana koja bi usljed izgradnje novih vodoprivrednih objekata za vodoopskrbu mogla ostati izvan uporabe, moraju se zastititi od unistavanja ili propadanja i redovito odrzavati u najnuznijem opsegu zbog osiguranja njihove pogonske spremnosti za slucajeve ponovnog koristenja u izvanrednim okolnostima. Za cinidbe iz stavka 1. ovoga clanka odgovorna je pravna osoba koja upravlja novim vodoprivrednim objektom za vodoopskrbu i lokalnim izvoristem iz stavka 1. ovoga clanka.

Clanak 30.

Preneseno pravo upravljanja na vodoprivrednim objektima iz clanka 19. ovoga zakona na javna poduzeca za vodna podrucja ,ili pravne osobe registrirane za obavljanje komunalne djelatnosti vodoopskrbe, ili pravne osobe registrirane za obavljanje komunalne djelatnosti za odvod i prociscavanje otpadnih voda ili druge pravne osobe, ne iskljucuje odgovornost vlasnika tih objekata da se ti objekti odrzavaju u funkcionalnom stanju i koriste samo u skladu s njihovom prirodom i namjenom, izdanim vodoprivrednim suglasnostima i vodoprivrednim dozvolama i opcim aktom iz clanka 31. stavka 4. ovoga zakona, kao i naknade stete trecim osobama.

Clanak 31.

Vlasnik odnosno korisnik vodoprivrednog objekta iz clanka 19. ovoga zakona duzan je objekt odrzavati u funkcionalnom stanju i koristiti ga samosukladno njegovoj prirodi i namjeni. Vlasnik odnosno korisnik vodoprivrednog objekta iz stavka 1. ovoga clanka duzan je u slucaju prestanka uporabe tog objekta postupiti sukladno vodoprivrednoj dozvoli, odnosno objekt dovesti u odredjeno stanje i odrzavati taj objekt u takvu stanju dane prouzroci stete vodnom rezimu i trecim osobama. Ako vlasnik odnosno korisnik ne odrzava vodoprivredni objekt u funkcionalnom stanju i ne koristi ga na nacin odredjen u stavku 1. ovoga clanka, federalno odnosno zupanijsko kantonalno tijelo vodoprivredne inspekcije rjesenjem ce naloziti potrebne mjere. Vlasnik odnosno korisnik vodoprivrednog objekta duzan je vodoprivredni objekt odrzavati i koristiti sukladno opcem aktu o odrzavanju, koristenju i osmatranju vodoprivrednog objekta i postupanju u slucaju kvara ili havarije na objektu koji se donosi prije izdavanja vodoprivredne dozvole i uz pribavljeno strucno misljenje. Vlasnik odnosno korisnik vodoprivrednog objekta duzan je brinuti se o cuvanju vodoprivrednih objekata i uredjaja na njima od slucajnog ili namjernog ostecenja ili unistenja. Ministar donosi propis o minimumu sadrzaja opceg akta iz stavka 4. ovoga clanka. Javna poduzeca za vodna podrucja nisu odgovorna za stete trecim osobama nastale zbog neizgradjenosti ili nedovoljne osposobljenosti vodoprivrednog objekta za namjene za koje je izgradjen i za koje nije opremljen odgovarajucim sredstvima i opremom tog objekta. 3.UPRAVLJANJE VODNIM DOBROM a) Vodno dobro

Clanak 32.

Vodno je dobro, prema ovome zakonu,skup zemljisnih cestica koji obuhvaca: 1.vodonosna i napustena korita i obale povrsinskih kopnenih voda i njihovi otoci 2.uredjeni ili neuredjeni inundacijski pojas. Vodno dobro je i skup zemljisnih cestica ispod i pored vodoprivrednih objekata iz clanka 19. ovoga zakona. Vodno dobro sluzi za odrzavanje i razvoj vodoprivrednog sustava. Vodno dobro je dobro od interesa za Federaciju i zupanije kantone. Vodno dobro koristi se na nacin utvrdjen ovim zakonom.

Clanak 33.

Zemljiste iz clanka 32. stavka 1. ovoga zakona i zemljiste ispod i pokraj vodoprivrednih objekata (clanak 32. stavak 2.), ciji je, prema ovome zakonu, vlasnik Federacija, vodno je dobro i u vlasnistvu Federacije, osim vodnog zemljista koje je do dana stupanja na snagu ovoga zakona bilo u vlasnistvu poduzeca i drugih pravnih osoba i gradjana. Vodnim dobrom iz stavka 1. ovoga clanka upravljaju javna poduzeca za vodna podrucja na nacin utvrdjen ovim zakonom.

Clanak 34.

Rjesenjem Ministarstva utvrdjuje se pripadnost nekog zemljis ta vodnom dobru. b) Javno vodno dobro

Clanak 35.

Javno vodno dobro cine zemljisne cestice iz clanka 33. stavka 1.ovoga zakona koje su do dana stupanja na snagu ovoga zakona bile upisane u zemljisnim knjigama odnosno u katastru nekretnina kao javno dobro, vodno dobro, drzavno vlasnistvo ili vlasnistvo opcine, odnosno koje su na temelju zakona postale vlasnistvo drzave. Javnim vodnim dobrom smatraju se, sve do dokaza suprotnog, i one zemljisne cestice iz clanka 33. stavka 1. ovoga zakona koje su do dana njegovog stupanja na snagu bile upisane u zemljisne knjige odnosno katastar nekretnina, ali nitko nije naveden kao vlasnik.

Clanak 36.

Javno vodno dobro iz clanka 33. stavka 1. ovoga zakona je u vlasnistvu Federacije, ako nije u vlasnistvu drugih pravnih osoba i gradjana. Javno vodno dobro ne moze biti predmet prometa, osim u slucaju zakupa iz stavka 5. ovoga clanka. Rjesenjem o vodnom dobru iz clanka 34. ovoga zakona utvrdjuje se pripadnost vodnog dobra javnom vodnom dobru. Ovlasti i obveze Federacije prema javnom vodnom dobru u vlasnistvu Federacije vrse javna poduzeca za vodna podrucja. Javna poduzeca za vodna podrucja, u okviru upravljanja javnim vodnim dobrom, ovlastena su za zakljucivanje ugovora i drugih pravnih radnji u svezi s ulaganjima u to dobro, odrzavanje, koristenje i davanje na koristenje (zakup), koristenje za uzgoj i sjecu sumskog zastitnog pojasa i u druge svrhe, osim zakljucenja ugovora o prodaji javnog vodnog dobra. Zemljisna cestica iz stavka 3. ovoga clanka prestaju biti dijelom javnog vodnog dobra pod sljedecim uvjetima: 1.ako se rjesenjem Ministarstva utvrdi da je ta zemljisna cestica postala trajno nepotrebnom za namjene iz clanka 32. stavka 3. ovoga zakona i da je zbog toga prestala biti javnim vodnim dobrom; 2.ako se u katastru nekretnina brise njezino svojstvo javnog vodnog dobra.

Clanak 37.

Sastavni dio sustava obrane od poplava i bolje koristenje javnog vodnog dobra u vlasnistvu Federacije u uredjenim i neuredjenim inundacijskim podrucjima cini zastitni pojas sa sumom (u daljnjem tekstu: zastitne sume). Zasadjivanje, sjeca i obnavljanje zastitnih suma vrsi se sukladno ovom zakonu i godisnjem planu Javnih poduzeca za vodna podrucja uz prethodno pribavljenu vodoprivrednu suglasnost, koju izdaje Ministarstvo.

III VODOPRIVREDNI AKTI

Clanak 38.

Radi osiguranja upravljanja vodama sukladno ovom zakonu izdaju se vodoprivredni akti: 1)vodoprivredni uvjeti, 2)vodoprivredne suglasnosti, 3)vodoprivredne dozvole, 4)vodoprivredni nalozi.

Clanak 39.

Vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole odnosno vodoprivredni nalozi su upravni akti i izdaju se u formi rjesenja odnosno zakljucka. Vodoprivredni uvjeti nisu upravni akti. Na postupak izdavanja upravnih akata iz clanka 38. toc. 2., 3. i 4. ovoga zakona primjenjuju se odredbe Zakona o opcem upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno. Ministar donosi propis o sadrzaju, obliku, uvjetima, nacinu izdavanja i cuvanja akata i drugim znacajnim pitanjima za vodoprivredne akte iz clanka 38. ovoga zakona, kao i slucajevima kada za izdavanje vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole nije potrebno pribaviti vodoprivredno misljenje.

Clanak 40.

Posebne troskove koji nastanu u postupku izdavanja vodoprivrednih akata i vodoprivrednih misljenja snosi podnositelj zahtjeva. Pod posebnim troskovima postupka, prema stavku 1. ovoga clanka, smatraju se putni troskovi sluzbenih osoba, izdaci za strucna vjestacenja, analize i ekspertize, izrada vodoprivrednih misljenja, troskovi ocevida na licu mjesta i dr. 1. Vodoprivredni uvjeti

Clanak 41.

Vodoprivrednim uvjetima odredjuju se uvjeti koje mora sadrzavati dokumentacija za gradnju novih i za rekonstrukciju postojecih objekata, za promjene tehnologije i drugih radova koji se ne smatraju gradnjom, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog rezima. Vodoprivredni uvjeti potrebni su i za izvodjenje geoloskih, hidrogeoloskih, hidroloskih i drugih istrazivanja koja mogu utjecati na promjene vodnog rezima. Vodoprivredni uvjeti nisu potrebni za gradnju i rekonstrukciju stambenih objekata u kojima se voda koristi iskljucivo za pice i sanitarne potrebe ako su ti objekti prikljuceni na komunalne sustave za opskrbu vodom za pice i komunalnu kanalizacijsku mrezu. Propisom iz clanka 39. stavka 3. ovoga zakona mogu se blize odrediti slucajevi iz stavka 3. ovoga clanka za koje nisu potrebni vodoprivredni uvjeti. Za objekat ili radove za koje su pribavljeni vodoprivredni uvjeti, a za koji nije podnesen zahtjev za izdavanje vodoprivredne suglasnosti, vodoprivredni uvjeti prestaju vaziti istekom roka od dvije godine od dana njihova izdavanja. Vodoprivredne uvjete izdaje Ministarstvo odnosno zupanijsko kantonalno tijelo uprave nadlezno za poslove vodoprivrede (clanak 44. st. 1 i 2.). 2. Vodoprivredna suglasnost

Clanak 42.

Vodoprivredna je suglasnost potrebna za izgradnju novih ili rekonstrukciju ili uklanjanje postojecih objekata i postrojenja i promjenu tehnologije ako to moze utjecati na promjene kakvoce i kolicine voda, odnosno ako se time mogu trajno, povremeno ili privremeno prouzrociti promjene u vodnom rezimu. Vodoprivredna je suglasnost potrebna i za radove koji mogu utjecati na promjene u vodnom rezimu za odlaganje krutog i tekuceg otpada, za rudarske radove, geoloske radove i za vadjenje sljunka, pijeska, kamena i gline iz korita i obala vodotoka, jezera i obalnog mora (u daljnjem tekstu: vadjenje materijala iz vodotoka).

Clanak 43.

Vodoprivrednom se suglasnoscu utvrdjujeda je dokumentacija prilozena uz zahtjev za izdavanje vodoprivredne suglasnosti sukladno donesenim vodoprivrednim uvjetima, propisima o vodama i vodoprivrednoj osnovi. Odobrenje za gradnju novih ili rekonstrukciju postojecih objekata za koje je ovim zakonom propisana obveza pribavljanja vodoprivredne suglasnosti, prema propisima o prostornom uredjenju, izdaje se po prethodno izdanoj vodoprivrednoj suglasnosti.

Clanak 44.

Ministarstvo izdaje vodoprivrednu suglasnost : 1. za gradnju nuklearnih elektrana i svih drugih objekata u cijem se tehnoloskom procesu koriste radioaktivne tvari odnosno nastaju radioaktivne tvari; 2. za gradnju hidroelektrana,termoelektrana i toplana instalirane snage preko 30 MW; 3. za gradnju vodoprivrednih objekata za koje su investitori javna poduzeca za vodna podrucja; 4. za gradnju vodoprivrednih objekata iz clanka 23. stavka 2. ovoga zakona; 5. za gradnju objekata za zastitu voda kanalizacija i uredjaja za prociscavanje otpadnih voda, kao i kisne kanalizacije, iz clanka 27. stavka 2. ovoga zakona za dvije ili za dvije ili vise zupanija kantona; 6. za gradnju kanalizacija i uredjaja za prociscavanje otpadnih voda industrije koje se poslije prociscavanja ispustaju u medjudrzavne vode; 7. za gradnju naftovoda, plinovoda i drugih magistralnih cjevovoda koji prelaze granicu s drugom drzavom ili podrucje dvije ili vise zupanija kantona; 8. za gradnju akumulacija na podrucju Federacije i druge drzave, odnosno dvije ili vise zupanija kantona; 9. za gradnju objekata za prevodjenje voda iz medjudrzavnih vodotoka ili iz jednog u drugo vodno podrucje ili iz jednog glavnog sliva u drugi; 10.za gradnju zastitnih vodoprivrednih objekata na medjudrzavnim vodotocima; 11.za gradnju hidromelioracijskih sustava za odvodnjavanje na medjudrzavnim vodotocima, odnosno koji se prostiru na podrucju dvije ili vise zupanija kantona; 12.za gradnju hidromelioracijskih sustava za navodnjavanje na medjudrzavnim vodotocima odnosno koji se prostiru na podrucju dvije ili vise zupanija kantona; 13.za gradnju ribnjaka koji koriste vodu izmedju drzavnih vodotoka; 14.za vrsenje geoloskih istrazivanja uz medjudrzavne vodotoke; 15. za gradnju objekata za povrsinsku ili podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina na podrucju dvije ili vise zupanija kantona, odnosno uz medjudrzavne vodotoke; 16. za gradnju objekata za odlaganje ili skladistenje cvrstih i tecnih otpadaka i jalovine i sanitarnih deponija; 17. za gradnju putova i zeljeznickih pruga koji prelaze granicu s drugom drzavom odnosno koji prelaze podrucje izmedju dvije ili vise zupanija kantona; 18. za gradnju mostova na medjudrzavnim vodotocima; 19. za gradnju plovnih putova na medjudrzavnim vodotocima; 20. za gradnju objekata na morskoj obali ili u obalnom moru koji mogu utjecati na promjenu kakvoce voda obalnog mora; 21. za vadjenje materijala iz medjudrzavnih vodotoka koji cine granicu s drugom drzavom koje moze utjecati na opskrbu vodom za pice; 22. za vadjenje materijala iz vodotoka koje vrse javna poduzeca za vodna podrucja za regulaciju vodotoka; 23. za gradnju gospodarskih i drugih objekata cije otpadne vode mogu utjecati na rezim medjudrzavnih voda, odnosno vodni rezim na podrucju druge zupanije kantona. Zupanijsko kantonalno tijelo uprave nadlezno za poslove vodoprivrede izdaje vodoprivrednu suglasnost : 1. za gradnju hidroelektrana, termoelektrana i toplana instalirane snage do 30 MW, kao i drugih objekata koji koriste vodne snage; 2. za gradnju sustava za opskrbu vodom naselja iz clanka 23. stavka 1. ovoga zakona; 3. za gradnja kanalizacije i uredjaja za prociscavanje otpadnih voda, kao i kod kisne kanalizacije, iz clanka 27. stavka 1. ovoga zakona; 4. za gradnju kanalizacije i uredjaja za prociscavanje otpadnih voda industrije koje se poslije prociscavanja ispustaju u vodotoke koji ne spadaju u medjudrzavne vodotoke; 5. za gradnju naftovoda, plinovoda i drugih magistralnih cjevovoda koji ne prelaze podrucje zupanije kantona; 6. za gradnja akumulacija na podrucju jedne zupanije kantona; 7. za gradnju objekata za prevodjenje voda u podrucju zupanije kantona; 8. za gradnju hidromelioracijskih sustava za odvodnjavanje na vodotocima koji nisu medjudrzavni vodotoci na podruc ju zupanije kantona; 9. za gradnju hidromelioracijskih sustava za navodnjavanje koji ne koriste vode medjudrzavnih vodotoka na podrucju zupanije kantona; 10.za gradnju ribnjaka koji ne koriste vodu medju drzavnih vodotoka; 11.za vrsenje geoloskih istrazivanja na podrucju zupanije kantona; 12.za gradnju objekata za povrsinsku ili podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina napodrucjuzupanije kantona; 13.za gradjenju putova, zeljeznickih pruga, mostova i plovnih putova na podrucju zupanije kantona; 14.za vadjenje materijala iz vodotoka; 15.za gradnju gospodarskih i drugih objekata koji iskoris tavaju vodu i koji mogu utjecati na pogorsanje vodnog rezima; 16.za gradnju turistickih naselja i kampova; 17.za gradnju gospodarskih i drugih objekata cije otpadne vode ne mogu utjecati na vodni rezim na podrucju druge zupanije kantona.

Clanak 45.

U slucaju izdavanja vodoprivredne suglasnosti za gradnju odredjenog objekta ili vrsenje odredjenih radova koji se ne nalaze na popisu objekata i radova u clanku 44. ovoga zakona rjesenje donosi Ministarstvo.

Clanak 46.

Rjesenjem kojim se izdaje vodoprivredna suglasnost utvrdjuju se uvjeti pod kojima se izdaje vodoprivredna suglasnost, kao i obveze investitora radi otklanjanja ili smanjenja stetnih posljedica izgradnjom objekata, odnosno izvodjenjem odredjenih radova i potrebne mjere. Rjesenjem iz stavka 1. ovoga clanka moze se postaviti uvjet investitoru odnosno korisniku objekta ili izvodjacu radova da poslije roka odredjenog za koristenje objekta ili svrsetka izvodjenja radova odredjenih u vodoprivrednoj suglasnosti ukloni objekt, odnosno dovede u onakvo stanje korita i obale vodotoka, jezera ili obalnog mora kako je to predvidjeno vodoprivrednom suglasnoscu odnosno tako da se do krajnjih mogucnosti smanje stetne posljedice na vodni rezim, vodoprivredne objekte i trece osobe. Vodoprivrednom suglasnoscu obvezatno ce se uvjetovati postavljanje kontrolnih i mjernih instrumenata i uredjaja za pracenje potrebnih parametara znacajnih za sigurnost objekta, njegov rad i odrzavanje i moguceg utjecaja na vodni rezim. Rjesenje o izdavanju vodoprivredne suglasnosti ne oslobadja investitora, odnosno korisnika objekta ili izvodjaca radova od naknade steta koje mogu nastati trecim osobama.

Clanak 47.

Vaznost vodoprivredne suglasnosti prestaje ako se izgradnjom objekata ili izvodjenjem radova, osim vadjenja materijala iz vodotoka, ne otpocne u roku odredjenom u rjesenju o davanju vodoprivredne suglasnosti koji ne moze biti kraci od godinu ni dulji od dvije godine. Vodoprivredna suglasnost za vadjenje materijala iz vodotoka vazi za tekucu godinu u kojoj je izdana vodoprivredna suglasnost. Vodoprivredna suglasnost za vadjenje materijala prestaje i prije isteka vremena iz stavka 2. ovoga clanka ako se pregledom od strane federalne odnosno zupanijske kantonalne vodoprivredne inspekcije utvrdi da se korisnik vodoprivredne suglasnosti nije pridrzavao uvjeta odredjenih u vodoprivrednoj suglasnosti ili ako se utvrdi da korisnik vodoprivredne suglasnosti ne placa ili neuredno placa naknadu za koristenje koncesije za vadjenje materijala iz vodotoka, odnosno posebnu vodoprivrednu naknadu za vadjenje materijala iz vodotoka. Po isteku roka vazenja vodoprivredne suglasnosti za vadjenje materijala iz vodotoka, izvodjac radova koji je vrsio vadjenje materijala duzan je u najkracem roku dovesti korito i obale vodotoka, jezera ili mora u stanje predvidjeno vodoprivrednom suglasnoscu. U slucaju da izvodjac radova ne udovolji obvezi iz stavka 4. ovoga clanka ni poslije pismenog upozorenja od strane federalne vodoprivredne inspekcije odnosno zupanijske kantonalne vodoprivredne inspekcije, federalna odnosno zupanijska kantonalna vodoprivredna inspekcija naredit ce Javnom poduzecu za vodno podrucje da organizira izvrsenje naredjenih mjera na trosak izvodjaca koji je doveo korito i obale voda u neispravno stanje.

Clanak 48.

Za gradnju objekata ili izvodjenje radova na medjudrzavnim vodama za koje se po ovom zakonu izdaje vodoprivredna suglasnost, vodoprivredna se suglasnost izdaje i u skladu s medjunarodnim ugovorom ili konvencijom. 3. Vodoprivredna dozvola

Clanak 49.

Za koristenje voda, praznjenje akumulacija, za ispustanje otpadnih voda u vode i za odlaganje odnosno ispustanje stetnih i opasnih tvari na javno vodno dobro, poljoprivredno, gradjevno i sumsko zemljiste i u atmosferu (u daljnjem tekstu: ispustanje otpadnih voda) potrebna je vodoprivredna dozvola.

Clanak 50.

Vodoprivredna je dozvola potrebna za sve objekte za koje je izdana vodoprivredna suglasnost. Vodoprivredna je dozvola potrebna i ako izdavanju vodoprivredne dozvole nije prethodilo izdavanje vodoprivredne suglasnosti. Ako se zbog promjena u tehnologiji ili iz drugih razloga naknadno izmijene opseg i uvjeti koristenja voda odnosno ispustanje otpadnih voda u vode, odlaganje na javno vodno dobro odnosno ispustanja opasnih i stetnih tvari u atmosferu, potrebna je nova vodoprivredna dozvola.

Clanak 51.

Vodoprivredna dozvola nije potrebna : 1. za koristenje voda iz javnog vodoopskrbnog sustava i ispustanje otpadnih voda naselja u javnu kanalizaciju; 2. za vadjenje materijala iz vodotoka; 3. za koristenje bunara (osim arterskih, reni bunara i sl.), izvora, cisterni i slicnih objekata za opskrbu jednog kucanstva vodom za pice; 4. za gasenje pozara i poduzimanje hitnih sanitarnih i drugih mjera u slucaju opce opasnosti kada se koriste vode.

Clanak 52.

Vodoprivrednom se dozvolom utvrdjuju namjena, nacin i uvjeti za iskoristavanje voda, rezim rada objekata i postrojenja, nacin i uvjeti ispustanja otpadnih voda, kao i plinova u atmosferu, nacin i uvjeti odlaganja krutih i tecnih otpadaka i drugi uvjeti. Vodoprivrednom se dozvolom utvrdjuje da su ispunjeni uvjeti odredjeni vodoprivrednom suglasnoscu i da je pribavljen opci akt iz clanka 31. stavka 4. ovoga zakona. U slucaju kada se vodoprivredna dozvola izdaje bez vodoprivredne suglasnosti, vodoprivrednom dozvolom utvrdjuju se uvjeti pod kojima se moze vrsiti djelatnost koja je predmet izdane vodoprivredne dozvole.

Clanak 53.

Za koristenje medjudrzavnih voda i ispustanje otpadnih voda u medjudrzavne vode za koje se po ovom zakonu izdaje vodoprivredna dozvola, vodoprivredna se dozvola izdaje u skladu s medjunarodnim ugovorom ili konvencijom i izdanom vodoprivrednom suglasnoscu iz clanka 48. ovoga zakona.

Clanak 54.

Vodoprivredna se dozvola izdaje na odredjeno vrijeme, a najdulje s rokom trajanja do trideset godina, ako ugovorom o koncesiji nije odredjen dulji rok. Pravo na iskoristavanje ili uporabu voda ili ispustanje otpadnih voda steceno na osnovi vodoprivredne dozvole ne moze se prenositi bez suglasnosti tijela koje je vodoprivrednu dozvolu izdalo.

Clanak 55.

Vodoprivrednu dozvolu izdaje tijelo koje je nadlezno za izdavanje vodoprivredne suglasnosti (clanak 44.).

Clanak 56.

Pravo na iskoristavanje voda ili ispustanje otpadnih voda steceno na osnovi vodoprivredne dozvole prestaje: 1. istekom roka vaznosti vodoprivredne dozvole 2. odricanjem korisnika od prava iz vodoprivredne dozvole 3. nekoristenjem prava iz vodoprivredne dozvole bez opravdanih razloga dulje od dvije godine. Rjesenje o utvrdjivanju prestanka prava, prema odredbi stavka 1. ovoga clanka, donosi tijelo koje je izdalo vodoprivrednu dozvolu. U slucaju iz stavka 1. tocke 1. ovoga clanka pravo na koristenje vode ili ispustanje otpadnih voda moze se produljiti na zahtjev korisnika, nakon provedenog dokaznog postupka.

Clanak 57.

Ako korisnik koristi vodu na nacin i za svrhe protivno vodoprivrednoj dozvoli, ili ispusta otpadne vode na nacin protivan vodoprivrednoj dozvoli, ili ne ispunjava uvjete i obveze postavljene u vodoprivrednoj dozvoli, tijelo koje je izdalo vodoprivrednu dozvolu duzno ga je na to upozoriti i odrediti mu rok u kome je obvezatan iskoristavanje voda odnosno ispustanje otpadnih voda uskladiti s vodoprivrednom dozvolom. Ako korisnik u odredjenom roku ne uskladi nacin iskoris tavanja odnosno ispustanja otpadnih voda s vodoprivrednom dozvolom, tijelo iz stavka 1. ovoga clanka donijet ce rjesenje o prestanku vazenja vodoprivredne dozvole. Tijelo iz stavka 1. ovoga clanka donijet ce rjesenje o prestanku vazenja vodoprivredne dozvole ili privremeno obustaviti koristenje prava po izdanoj dozvoli, ako su se zbog vise sile ili krivnjom korisnika vodoprivredne dozvole izmijenili uvjeti pod kojima je dozvola izdana i time se doveli u opasnost zivoti i zdravlje ljudi. Kopija rjesenja o prestanku vazenja ili trajnom oduzimanju vodoprivredne dozvole dostavlja se i Federalnom ministarstvu prostornog uredjenja i okolisa.

Clanak 58.

Ako nastupi nestasica vode u tolikoj mjeri da se ne mogu zadovoljiti potrebe korisnika vode na odredjenom podrucju, tijelo koje je izdalo vodoprivrednu dozvolu moze pojedinim korisnicima privremeno ograniciti ili privremeno obustaviti koristenje odnosno uporabu voda, vodeci racuna o pravu prvenstva iz clanka 111. ovoga zakona i posljedicama.

Clanak 59.

Uporabna dozvola objekta, prema propisu o prostornom uredjenju, ne moze se izdati bez prethodno pribavljene vodoprivredne dozvole. 4. Zajednicke odredbe za vodoprivredne uvjete, vodoprivrednu suglasnost i vodoprivrednu dozvolu

Clanak 60.

Vodoprivredni uvjeti odnosno vodoprivredna suglasnost i vodoprivredna dozvola izdaju se na pismeni zahtjev investitora odnosno korisnika. Uz zahtjev za izdavanje akta iz stavka 1. ovoga clanka prilaze se dokumentacija odredjena aktom iz clanka 39. stavka 4. ovoga zakona.

Clanak 61.

Za objekte i postrojenja koji ispustaju otpadne vode ili druge opasne i stetne tvari u atmosferu, u vode, na javno vodno dobro, poljoprivredno, gradjevno i sumsko zemljiste ne moze se izdati odobrenje za gradnju ako investitor ili korisnik nema pouzdanih dokaza da je osigurao potrebna sredstva za izgradnju uredjaja za prociscavanje otpadnih voda odnosno uredjaja za smanjenje kolicina i koncentracija opasnih ili stetnih tvari koje se ispustaju u atmosferu, u vode, na javno vodno dobro, poljoprivredno, gradjevno i sumsko zemljiste. 5.Vodoprivredni nalog

Clanak 62.

Vodoprivredni je nalog akt koji se izdaje tijekom trajanja roka vazenja vodoprivredne dozvole. Vodoprivredni se nalog izdaje radi uskladjivanja ponasanja i radnji korisnika vodoprivredne dozvole s uvjetima i obvezama iz tog akta. Vodoprivrednim nalogom nalaze se korisniku vodoprivredne dozvole da u odredjenom roku obavi neku radnju, izvrsi ulaganja ili se suzdrzi od nekog cinjenja radi uklanjanja opasnosti od prijeteceg ili vec nastalog poremecaja ili nesuglasnosti s uvjetima i obvezama iz vodoprivredne dozvole, kao i radi uspostavljanja stanja sukladno tom aktu. Na oblik i nacin izdavanja vodoprivrednog naloga na odgovarajuci nacin se primjenjuju odredbe o zakljucku u opcem upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno.

Clanak 63.

Vodoprivredni nalog izdaje tijelo koje je izdalo vodoprivrednu dozvolu. Primjerak vodoprivrednog naloga dostavlja se federalnoj odnosno zupanijskoj kantonalnoj vodoprivrednoj inspekciji.

Clanak 64.

Protiv vodoprivrednog naloga moze se izjaviti prigovor tijelu koje je izdalo vodoprivrednu dozvolu. Prigovor ne odlaze izvrsenje vodoprivrednog naloga.

Clanak 65.

Rok za donosenje rjesenja po prigovoru na vodoprivredni nalog je 15 dana od dana podnosenja prigovora.

Clanak 66.

Za neizvrsenje vodoprivrednog naloga,pravnoj se osobi moze trajno ili privremeno oduzeti vodoprivredna dozvola. Rjesenje o trajnom ili privremenom oduzimanju vodoprivredne dozvole donosi Ministarstvo odnosno zupanijsko kantonalno tijelo uprave nadlezno za poslove vodoprivrede.

Clanak 67.

Vodoprivredna dozvola oduzet ce se privremeno ako korisnik u roku odredjenom vodoprivrednim nalogom ne obavi radnju, ne izvrsi ulaganje ili se ne suzdrzi od nekog cinjenja nalozenog u vodoprivrednom nalogu, a zbog neizvrsenja vodoprivrednog naloga ne prijete posljedice iz clanka 68. stavka 1. tocke 2. ovoga zakona. Vodoprivredna dozvola moze se privremeno oduzeti na vrijeme do sest mjeseci, u kojem se roku korisniku obustavlja pravo koje je stekao na osnovi tog akta i u kome je korisnik duzan izvrsiti radnju zbog koje mu je privremeno oduzeta vodoprivredna dozvola.

Clanak 68.

Vodoprivredna dozvola trajno ce se oduzeti: 1.ako u odredjenom roku korisnik ne obavi radnje, ne izvrsi ulaganje ili se ne suzdrzi od nekog cinjenja nalozenog u vodoprivrednom nalogu zbog cega mu je vodoprivredna dozvola privremeno oduzeta; 2.ako bi neizvrsenje vodoprivrednog naloga moglo dovesti do teske i neposredne opasnosti za zivot ili zdravlje ljudi ili do poremecaja u gospodarstvu. Korisnik kojem je oduzeta vodoprivredna dozvola moze zatraziti izdavanje nove vodoprivredne dozvole ako ispuni za to potrebne uvjete. Rjesenje o trajnom oduzimanju vodoprivredne dozvole dostavlja se i Federalnom ministarstvu prostornog uredjenja i okolisa i zupanijskom kantonalnom tijelu nadleznom za poslove prostornog uredjenja i okolisa.

IV KONCESIJE NA VODAMA I JAVNOM VODNOM DOBRU

Clanak 69.

Koncesije na vodama i javnom vodnom dobru daju se radi promicanja vodoprivrednih sustava i brzeg i potpunijeg koristenja voda i javnog vodnog dobra i stvaranja uvjeta za brze osiguranje i priliv potrebnih financijskih sredstava iz inozemstva i zemlje, kao i brzeg angaziranja potrebnog prostora za vodoprivredne objekte od vaznosti za Federaciju i zupanije kantone. Koncesijom u smislu stavka 1. ovoga clanka daje se pravo na koristenje voda i javnog vodnog dobra, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, kao i za vadjenje materijala iz vodotoka. Korisnici koncesije iz ovoga zakona su pod jednakim uvjetima, strane pravne i fizicke osobe (strane osobe) i pravne osobe sa sjedistem na teritoriju Bosne i Hercegovine i drzavljani Bosne i Hercegovine (domace osobe). Koncesija iz stavka 1. ovoga clanka daje se na odredjeno vrijeme, a najdulje s rokom trajanja do devedeset devet godina.

Clanak 70.

Koncesija na vodama i javnom vodnom dobru potrebna je : 1. za koristenje voda za potrebe javne opskrbe vodom naselja; 2. za koristenje vodnih snaga za proizvodnju elektricne energije; 3. za koristenje vodnih snaga za pogon postrojenja, osim za proizvodnju elektricne energije; 4. za koristenje voda za tehnoloske i slicne potrebe pravnih osoba i gradjana koje obavljaju gospodarsku ili drugu slicnu djelatnost; 5. za crpljenje mineralnih i termalnih voda; 6. za zahvacanje voda za hidromelioracijske sustave za navodnjavanje poljoprivrednog zemljista; 7. za uredjenje plovnih putova; 8. za gradnju luka i luckih postrojenja; 9. za uzgoj ribe u gospodarske svrhe i druge svrhe; 10. za gospodarsko i drugo koristenje javnog vodnog dobra izgradnjom trajnih objekata odnosno ugradnjom uredjaja; 11. za koristenje javnog vodnog dobra za sportske i rekreacijske namjene izgradnjom trajnih objekata; 12. za vadjenje materijala iz vodotoka u trajanju duljem od tri godine. Iznimno od stavka 1. ovoga clanka, vode i javno vodno dobro za namjene iz stavka 1. toc. 2.,3.,4. i 6. ovoga clanka mogu se koristiti i bez koncesije ako se radi o manjem opsegu koristenja bez trajnih objekata odnosno ugradnje uredjaja, ako to pravo treba koristiti gradjanin odnosno skupina gradjana. Za takvo koristenje voda i javnog vodnog dobra Javno poduzece za vodno podrucje i gradjanin zakljucuju ugovor u skladu s propisima o obligacijskim odnosima. Iznimno od odredbi st. 1. i 2. ovoga clanka koncesija nije potrebna za ulaganja u objekte i radove iz plana Javnog poduzeca za vodno podrucje i ako je za ta ulaganja i radove investitor ili vrsitelj poslova Javno poduzece za vodno podrucje. Koncesija se ne moze dati ako se njome ugrozavaju bilance proizvodnje hrane, energije i druge gospodarske bilance.

Clanak 71.

O davanju koncesije po ovom zakonu odlucuju : 1. za prevodjenje voda iz jednog u drugo vodno podrucje odnosno iz jednog glavnog u drugo glavno slivno podruc je, za visenamjenske akumulacije, za hidroelektrane i termoelektrane snage preko 30 MW, za uredjenje plovnih putova na vodama, za gradnju umjetnih kanala za plovidbu i za gradnju luka i luckih postrojenja Parlament Federacije; 2. za hidroelektrane i termoelektrane snage od 5 do 30 MW, za medjudrzavne i za medjuzupanijske medjukantonalne ustave za opskrbu vodom, bez obzira na kapacitet, za vodovode za potrebe javne opskrbe vodom naselja s vise od 50.000 stanovnika i za crpljenje mineralnih i termalnih voda Vlada Federacije; 3. za hidroelektrane snage do 5 MW, za zahvacanje vode za potrebe javne opskrbe vodom naselja od 30.000 do 50.000 stanovnika, koristenje vodnih snaga za pogon drugih postrojenja, zahvacanje vode za tehnoloske i slicne potrebe pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku ili drugu slicnu djelatnost, zahvacanje vode za hidromelioracijske sustave za navodnjavanje i za vadjenje materijala iz vodotoka s rokom trajanja preko tri godine zakonodavno tijelo zupanije kantona; 4. za zahvacanje vode za potrebe javne opskrbe vodom naselja do 30.000 stanovnika, proizvodnju ribe u gospodarske i druge slicne svrhe u ribnjacima i kavezima, za gospodarsko i drugo koristenje javnog vodnog dobra s podizanjem trajnih objekata i za koristenje javnog vodnog dobra za sportske i rekreacijske namjene s podizanjem objekata tijelo odredjeno zupanijskim kantonalnim zakonom o vodama. Zakljuckom o postupku davanja koncesije odredjuje se osobito: jednaki uvjeti za strane i domace osobe za koristenje koncesije, namjena za koju se koncesija daje, vrijeme trajanja koncesije, naknada za koristenje koncesije i uvjeti prestanka prava iz koncesije. Za davanje koncesije moraju biti ispunjeni uvjeti odredjeni dokumentima vodoprivrednog razvoja utvrdjeni ovim zakonom. Koncesija se daje: 1. za namjene iz clanka 70. stavka 1. toc. 2.,4.,5.,7.,9.,10. i 12. na osnovi javnog natjecaja; 2. za namjene iz clanka 70. stavka 1. toc. 1.,3.,6.,8. i 11.na osnovi prikupljenih ponuda ili neposrednog zahtjeva, ako tijelo iz stavka 1. ovoga clanka ne odluci da se i u tim slucajevima za davanje koncesije provede javni natjecaj.

Clanak 72.

Vlada Federacije odnosno vlada zupanije kantona donosi program za dodjelu koncesija za razdoblje od pet godina. Na osnovi programa iz stavka 1. ovoga clanka Ministarstvo odnosno zupanijsko kantonalno tijelo uprave nadlezno za poslove vodoprivrede podnosi prijedlog za pokretanje postupka za dodjelu koncesije, osim za slucajeve iz clanka 70. st. 2. i 3. ovoga zakona.

Clanak 73.

Ministarstvo predlaze tijelu nadleznom za odlucivanje o koncesiji iz clanka 71. stavka 1. toc. 1. i 2. ovoga zakona donosenje zakljucka o raspisivanju natjecaja za davanje koncesija odnosno prikupljanja ponuda za dodjelu koncesije odnosno razmatranja zahtjeva iz clanka 71. stavka 4. tocke 2.ovoga zakona. Po donosenju zakljucka iz stavka 1. ovoga clanka javni natjecaj za davanje koncesije odnosno prikupljanje ponuda za dobijanje koncesija raspisuje i provodi Ministarstvo i donosi odluku o dodjeli koncesije odredjenoj stranoj ili domacoj osobi. Zupanijsko kantonalno tijelo uprave nadlezno za poslove vodoprivrede predlaze nadleznom tijelu iz clanka 71. stavka 1. toc. 3. i 4. ovoga zakona donosenje zakljucka o raspisivanju natjecaja o davanju koncesija, odnosno prikupljanju ponuda za dodjelu koncesija, odnosno razmatranju zahtjeva iz clanka 71. stavka 4. tocke 2. ovoga zakona. Po donosenju zakljucka iz stavka 3. ovoga clanka, javni natjecaj za davanje koncesije odnosno prikupljanje ponuda za dobijanje koncesije, raspisuje i provodi zupanijsko kantonalno tijelo uprave nadlezno za poslove vodoprivrede i donosi odluku o dodjeli koncesije odredjenoj stranoj ili domacoj osobi.

Clanak 74.

Na osnovi odluke o davanju koncesije zakljucuje se ugovor o koncesiji. Ugovorom o koncesiji u skladu s odlukom o koncesiji utvrdjuju se osobito: blize namjene za koje se daje koncesija, posebni uvjeti kojima tijekom koristenja koncesije mora udovoljiti korisniku koncesije, visina naknade za koncesiju, uvjeti i nacin placanja naknade, jamstva korisnika koncesije, druga prava i obveze korisnika i davaoca koncesije, nacin rjesavanja odnosa u slucaju prestanka koncesije prije isteka roka na koji se koncesija daje. Ugovor o davanju koncesije iz clanka 71. stavka 1. toc. 1. i 2. ovoga zakona odnosno clanka 71. stavka 1. toc. 3. i 4. ovoga zakona zakljucuje Ministarstvo odnosno zupanijsko kantonalno tijelo uprave nadlezno za poslove vodoprivrede.

Clanak 75.

Prava i obveze korisnika koncesije iz ugovora o koncesiji mogu se prenijeti na drugu osobu uz suglasnost tijela koje je koncesiju izdalo. Prava i obveze korisnika koncesije iz ugovora o koncesiji mogu pod uvjetima iz stavka 1. ovoga clanka preci na drugu osobu na osnovi nasljedstva. Ako nasljednik prava iz koncesije nije odredjen oporukom, nasljednici se mogu sporazumjeti da prava i obveze na osnovi koncesije prelaze samo na jednog ili vise pojedinacno odredjenih nasljednika. Radi stjecanja prava iz stavka 2. ovoga clanka nasljednik je duzan u roku od sest mjeseci od dana pravomocnosti odluke o nasljedstvu Ministarstvu odnosno zupanijskom kantonalnom tijelu uprave nadleznom za poslove vodoprivrede podnijeti zahtjev za izmjenu ugovora o koncesiji, uz koji prilaze: 1. pravomocnu odluku o nasljedstvu; 2. sporazum nasljednika o prijenosu prava na jednog ili vise nasljednika kada se pravo korisnika koncesije prenosi samo na neke od nasljednika; 3. dokaz o ispunjenju uvjeta koji su za korisnika koncesije odredjeni ugovorom o koncesiji.

Clanak 76.

Ugovor o koncesiji prestaje vrijediti: 1. istekom vremena na koji je koncesija izdana; 2. zbog smrti korisnika koncesije, ako se sukladno clanku 75. ovoga zakona prava i obveze iz ugovora o koncesiji ne prenesu na odredjenog nasljednika; 3. ako je korisniku koncesije pravomocnom odlukom nadlez nog suda ili tijela uprave trajno zabranjeno obavljanje djelatnosti za koju je koncesija izdana; 4. sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji; 5. otkazom ugovora o koncesiji. U slucaju prestanka koncesije zbog isteka vremena za koje je koncesija izdana (stavak 1. tocka 1. ovoga clanka), pravo vlasnistva na nekretninama, postrojenjima i stvarima koje neposredno sluze za ostvarivanje koncesije prelaze na Federaciju, odnosno zupaniju kanton. Odlukom Vlade Federacije, nekretnine, postrojenja i stvari iz stavka 2. ovoga clanka prenose se na upravljanje i koristenje Javnom poduzecu za vodno podrucje odnosno drugoj pravnoj osobi. Odlukom iz stavka 3. ovoga clanka odredjuje se osobito daljnja namjena nekretnina, postrojenja i stvari i sredstava za osiguranje te namjene. U slucaju prestanka koncesije iz razloga odredjenih u stavku 1. toc. 2. do 5. ovoga clanka korisnik je koncesije duzan uspostaviti stanje odredjeno ugovorom o koncesiji, odnosno uz uvjet da time ne nastane steta na javnom vodnom dobru, vodama i trecim osobama.

Clanak 77

. Ugovor o koncesiji moze se raskinuti prije isteka vremena na koje je koncesija izdana: 1. ako korisnik koncesije nije u roku zapoceo odnosno dovrsio radove koje je trebao izvrsiti sukladno ugovoru o koncesiji; 2. ako korisnik koncesije prestane kontinuirano obavljati djelatnost za koju je koncesija izdana, a prava i obveze iz koncesije ne preuzme novi korisnik koncesije po clanku 75.ovoga zakona, po isteku roka od sest mjeseci od dana kada je utvrdjen prestanak obavljanja te djelatnosti; 3. ako korisnik koncesije samovoljno izvrsi promjene na postrojenjima koje koristi pri ostvarivanju koncesije, ne odrzava objekte i postrojenja ili samovoljno mijenja uvjete pod kojima je koncesija dana, zbog cega nastaje opasnost od poremecaja u vodnom rezimu ili moze doci do povrede zakonitih prava drugih osoba na vodama i javnom vodnom dobru, a u roku koji odredi nadlezno tijelo ne uspostavi prijasnje stanje. 4. ako korisnik koncesije ne placa ili neuredno placa naknadu za koristenje koncesije. Na raskid ugovora o koncesiji zbog razloga utvrdjenih u stavku 1. ovoga clanka primjenjuju se odredbe clanka 76. st. 2., 3. i 5.ovoga zakona. Korisnik koncesije s kojim je raskinut ugovor o koncesiji zbog razloga iz stavka 1. ovoga clanka nema pravo na naknadu stete zbog raskida tog ugovora.

Clanak 78.

Korisnik koncesije duzan je poduzimati mjere za zastitu zivota i zdravlja ljudi, zastite okolisa i imovine drugih osoba u slucaju opasnosti od poplava, erozije ili drugih oblika djelovanja voda koji mogu nastati zbog objekata i postrojenja podignutih na vodama i javnom vodnom dobru na osnovi koncesije.

Clanak 79.

Ako tijekom trajanja koncesije nastanu promjene u vodnom rezimu zbog kojih je u javnom interesu potrebno ograniciti opseg koncesije ili traziti prilagodjavanje s novonastalim stanjem, korisnik koncesije duzan je izvrsiti radnje odnosno mjere koje mu u svezi s tim nalozi davatelj koncesije ili od njega ovlasteno Javno poduzece za vodno podrucje. U slucaju iz stavka 1. ovoga clanka korisnik koncesije ima pravo na naknadu stvarne stete, bez prava na naknadu stete zbog izgubljene dobiti.

Clanak 80.

Ugovoreni iznos naknade za koncesiju placa se u korist proracuna Federacije odnosno zupanije kantona. Sredstva ostvarena na osnovi koncesije iz stavka 1. ovoga clanka prenose se javnim poduzecima za vodna podrucja radi usmjeravanja u namjene iz clanka 169. ovoga zakona.

Clanak 81.

Podaci o danim koncesijama, prema ovome zakonu, unose se u vodoprivredni informacijski sustav.

Clanak 82.

Vlada Federacije donosi propise o koncesiji na vodama i javnim vodnim dobrom, osnovama i mjerilima za odredjivanje naknade za koncesiju, o vremenu na koje se koncesija daje, nacinu provodjenja natjecaja i prikupljanju ponuda, manjem opsegu koristenja voda i javnog vodnog dobra za koje koncesija nije potrebna i drugim pitanjima od vaznosti za koncesije.

V VODOPRIVREDNI SUSTAVI

Clanak 83.

Upravljanje vodoprivrednim sustavima ostvaruje se primjenom aktivnosti i mjera zastite od stetnog djelovanja voda, zastite voda od oneciscenja i uredjenja i koristenja voda. 1. Zastita od stetnog djelovanja voda

Clanak 84.

Zastita od stetnog djelovanja voda obuhvaca aktivnosti i mjere za zastitu stanovnistva i dobara od poplava, zastitu od erozija i bujica i odvodnjavanje voda putem hidromelioracijskih sustava za odvodnjavanje. a) Zastita i obrana od poplava

Clanak 85.

Radi sprjecavanja stetnog djelovanja poplavnih voda poduzimaju se preventivne mjere, grade se i odrzavaju vodoprivredni objekti za zastitu od poplava, izvode radovi na obrani od poplava, vrsi zastita zamljista od erozije, uredjuju bujice, uredjuje rezim velikih voda i poduzimaju druge mjere za zastitu od stetnog djelovanja voda, sukladno ovom zakonu. Tijela Federacije i zupanija kantona, Javno poduzece za vodno podrucje, druge pravne osobe, gradjanii strucni rukovoditelji za obranu od poplava duzni su poduzimati druge mjere za zastitu od stetnog djelovanja voda sukladno ovom zakonu i planu iz clanka 86. stavka 2. ovoga zakona.

Clanak 86.

Radovi i mjere za obranu od poplava na odredjenom vodnom podrucju utvrdjuju se planom obrane od poplava. Vlada Federacije donosi plan za obranu od poplava iz stavka 1. ovoga clanka.

Clanak 87.

Na zastitnim objektima u inundacijskom podrucju zabranjeno je izvoditi radove odnosno vrsiti radnje koje mogu nepovoljno utjecati na stabilnost i njihovu namjenu, a osobito: 1. na obrambenom nasipu odnosno lateralnom kanalu i inundacijskom podrucju kopati zemlju, saditi drvece i grmlje, pobijati kolje i druge predmete, kao i postavljati rampe, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno; 2. izgradjivati na nasipu objekte koji nemaju znacaj zastitnog objekta; 3. vrsiti vadjenje materijala (sljunka, pijeska, kamena i gline) u inundacijskom podrucju odnosno u branjenom podrucju udaljenosti najmanje 100 metara od vanjske nozice nasipa; 4. graditi bunare na udaljenosti manjoj od 50 metara od vanjske nozice nasipa, kao i kopati (busiti) jame ili paralelne kanale na udaljenosti manjoj od 20 metara od unutarnje nozice odnosno 10 metara od vanjske nozice nasipa; 5. podizati ograde i zivice i saditi drvece na udaljenosti manjoj od 20 metara s unutarnje strane i 10 metara s vanjske strane od nozice nasipa, kao i izgradjivati objekte (stambene, gospodarske i druge objekte) s vanjske strane nasipa i na udaljenosti manjoj od 20 metara od nozice nasipa i u inundacijskom podrucju; 6. obradjivati zemlju na udaljenosti manjoj od 10 metara od nozice nasipa; 7. podizati pregrade u inundacijskom podrucju; 8. pustati po nasipu, obodnom i odvodnom kanalu, stoku radi ispase ili prevoditi stoku izvan mjesta odredjenih za prijelaz; 9. na nasipu i njegovom zastitnom pojasu i u inundacijskom podrucju istovarati ili ostavljati bilo kakav materijal, osim materijala za obranu od poplava (deponije kamena i zemlje); 10. ostecivati ili unistavati uredjaje na nasipu (rampe, oznake, vodomjeri i dr.) ili ostecivati ili unistavati uredjaje za registraciju promjena na vodama ili znakova za upozorenje od voda i vodoprivrednih objekata u blizini nasipa i njegovoj neposrednoj blizini ili u neuredjenom inundacijskom podrucju; 11. ostecivati ili neovlasteno rukovati akumulacijama i njihovom opremom, crpnim stanicama, ustavama, kanalima, tunelima, kulama zatvaracnicama i njima pripadajucim objektima, dalekovodima, trafostanicama i sustavom veza; 12. ostecivati ili neovlasteno koristiti pristupne putove do zastitnih objekata. Tijelo odredjeno zupanijskim kantonalnim zakonom o vodama moze, na prijedlog rukovoditelja obrane od poplava, zabraniti vrsenje i drugih radova koji mogu nepovoljno utjecati na stabilnost ili namjenu obrambenog nasipa, kao i obustaviti zeljeznicki, rijecni i cestovni promet u slucaju velikih voda. O izvrsenoj zabrani prometa, prema odredbi stavka 2. ovoga clanka, obvezatno se izvjescuju Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i zupanijskokantonalno tijelo uprave nadleznoza promet i komunikacije.

Clanak 88.

U cilju odrzavanja u ispravnom stanju korita i obala vodotoka, jezera, obalnog mora, korita obodnih i odvodnih kanala, korita i obala umjetnih akumulacija i retenzija, kao i njihovih brana i drugih postrojenja, zabranjeno je osobito: 1. mijenjati pravac vodotoka i kanala bez vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole; 2. unositi u vodotoke, jezera,more, akumulacije i retenzije, kao i deponirati na obale vodotoka, jezera, obalnog mora, akumulacija i retenzija, kamen, zemlju, jalovinu i druge krute i tecne tvari i materijale; 3. saditi drvece na udaljenosti manjoj od 10 metara od crte velikih voda vodotoka i mora odnosno 10 metara od rubne linije obodnog ili odvodnog kanala, osim zastitnih suma; 4. podizati zgrade i druge objekte koji ne sluze zastiti od poplava na udaljenosti manjoj od 10 metara od poplavne crte dopiranja velikih voda vodotoka, jezera, najvise razine obalnog mora, akumulacije i retenzije; 5. vrsiti radnje koje mogu ostetiti korita i obale vodotoka, jezera, odnosno korita kanala, tunela, akumulacija ili retenzija ili smetati slobodnom proticanju voda; 6. izvoditi radove u blizini vodotoka, jezera, kanala, tunela, akumulacija i retenzija, koji bi mogli ugroziti stabilnost zastitnih objekata ili njihovu uporabu (kopanje sljunka, pijeska, kamena i sl.); 7. pustati u obodne i odvodne kanale i u vodotoke stoku radi ispase.

Clanak 89.

Zabranjeno je bez pismene suglasnosti javnog poduzeca za vodno podrucje koje odrzava zastitne vodoprivredne objekte i upravlja vodama: 1. u inundacijskom podrucju saditi drvece i grmlje, sjeci drvece i krciti raslinje; 2. u inundacijskom podrucju sjeci zastitne sume ili drugo drvece i vrsiti druge radove koji mogu dovesti do erozivnih procesa; 3. pristajati s plovnim objektima uz obalu vodotoka, jezera ili obalnog mora radi utovara ili istovara tereta i na obali vodotoka, jezera ili obalnog mora deponirati ili istovarati materijale odnosno tvari namijenjene utovaru u plovne objekte; 4. vrsiti promet vozilima po obrambenim nasipima; 5. postavljati sredstva i opremu za uzgoj ribe u vodama; 6. postavljati plutajuce objekte u vode.

Clanak 90.

Ako pravna osoba ili gradjanin izvrsi neku od zabranjenih radnji iz cl. 87., 88. i 89. ovoga zakona, duzni su u granicama objektivnih mogucnosti uspostaviti prvobitno stanje u roku i opsegu koji odredi federalna odnosno zupanijska kantonalna vodoprivredna inspekcija. Ako pravna osoba ili gradjanin ne uspostavi prvobitno stanje u ostavljenom roku, Javno poduzece za vodno podrucje koje odrzava zastitne vodoprivredne objekte odnosno upravlja vodama izvrsit ce potrebne radove na njihov trosak.

Clanak 91.

Pravne osobe ili gradjani koji su ucinili neku od radnji iz cl. 87., 88. i 89.ovoga zakona, a nije moguce postupiti po clanku 90. ovoga zakona, duzni su naknaditi stetu Javnom poduzecu za vodno podrucje po utvrdjenom cjeniku.

Clanak 92.

Federalni meteoroloski zavod duzan je neposredno prije objavljivanja redovite i izvanredne obrane od poplava na vodotocima i u vrijeme trajanja obrane od poplava redovito i pravodobno pratiti stanje vodostaja vodotoka, vrsiti prognoze poplavnih valova i davati kratkorocne i dugorocne prognoze oborina. Federalni meteoroloski zavod duzan je podatke iz stavka 1. ovoga clanka bez naknade i najkracim putem dostavljati Javnom poduzecu za vodno podrucje sukladno planu obrane od poplava.

Clanak 93.

Vlada Federacije utvrdjuje sadrzinu plana obrane od poplava, prava, obveze i odgovornosti pravnih osoba i gradjana koje organiziraju odnosno obvezatno sudjeluju u obrani od poplava, sudjelovanje u obrani od poplava Vojske Federacije i druga pitanja od vaznosti za obranu od poplava. b) Zastita zemljista od erozije i uredjenje bujica

Clanak 94.

Pod zemljistem ugrozenim od erozije, prema ovome zakonu, smatra se zemljiste na kome zbog djelovanja vode ili vjetra dolazi do razaranja zemljista i odnosenja zemljisnih cestica uz pojavu spiranja, brazdanja, jaruzanja, podrivanja, klizenja i drugih slicnih pojava. Pod bujicnim tokovima, prema ovom zakonu, smatraju se povremeni ili stalni vodotoci koji, kao specifican oblik erozije zemljista, prigodom jakih kisa ili naglog topljenja snijega nabujaju i uz brzo formiranje i prolaz vodnog vala, opterecenog nanosom iz sliva i korita, postizu znatnu brzinu i razornu snagu i izazivaju stete. Sprjecavanje stetnog djelovanja erozije i bujica vrsi se poduzimanjem radova i mjera za zastitu zemljista od erozije i uredjenjem bujicnih tokova predvidjenih ovim zakonom.

Clanak 95.

Za podrucja na kojima su pojave erozija i bujica po svome opsegu i intenzitetu takve da dovode do vaznijih stetnih posljedica na vodotoke, zemljista, objekte i druge nekretnine donosi se odluka o proglasenju podrucja erozivnim. Podrucje koje se proglasava erozivnim, prema stavku 1. ovoga clanka, utvrdjuje se odlukom nadleznog tijela zupanije kantona. Iznimno od stavka 1. ovoga clanka Vlada Federacije moze proglasiti podrucje erozivnim ako je to potrebno radi zastite vecih gospodarskih, prometnih ili drugih objekata, ukoliko nije proglas eno odlukom prema stavku 2. ovoga clanka.

Clanak 96.

Odluka o proglasenju podrucja erozivnim iz clanka 95. st. 2. i 3. ovoga zakona dostavlja se Javnom poduzecu za vodno podrucje radi uvodjenja u katastar erozivnih podrucja.

Clanak 97.

Proglasenje podrucja erozivnim vrsi nadlezno tijelo iz clanka 95. st. 2. i 3.po svojoj inicijativi ili na prijedlog Javnog poduzeca za vodno podrucje, druge pravne osobe ili na prijedlog gradjana.

Clanak 98.

U roku od sest mjeseci nakon donosenja odluka o proglasenju podrucja erozivnim nadlezno zupanijsko kantonalno tijelo odnosno Vlada Federacije duzna je donijeti odluku o protuerozivnim mjerama i radovima koji se moraju provesti u tom podrucju.

Clanak 99.

Protuerozivne mjere,prema ovome zakonu, osobito su: 1. ogranicenje ili potpuna zabrana sjece suma ili vocaka; 2. zabrana krcenja sumskog drveca, grmlja i vocaka; 3. zabrana davanja odobrenja za pasu ili pasu odredjene vrste stoke; 4. ogranicenje koristenja pasnjaka propisivanjem vrste i broja stoke, vremena i nacina ispase; 5. zabrana kopanja i preoravanja livada, pasnjaka i neobradj enih povrsina na strmim zemljistima i njihovo pretvaranje u njive sa jednogodisnjim kulturama; 6. odredjivanje nacina obradbe i iskoristavanja zemljista; 7. odredjivanje obvezatnog zatravljivanja strmog zemljista; 8. zabrana vadjenja zemlje, pijeska, sljunka i kamena na mjestima gdje bi se zbog toga ugrozilo ili pogorsalo stanje zemljista; 9. zabrana razvodjenja vode neoblozenim kanalima; 10. zabrana podizanja objekata koji bi mogli ugroziti stabilnost zemljista (mlinica, stupa, brana, kanala za odvodjenje i dovodjenje vode i sl.); 11. zabrana proizvodnje jednogodisnjih kultura odnosno odredjivanje preorijentacije poljoprivredne proizvodnje na visegodisnje kulture (livade, djetelinista, vocnjake, sume i sl.); 12. zabrana odbacivanja otpadnog materijala iz kamenoloma i rudokopa, materijala dobivenog prigodom gradnje prometnica i ostalih gradjevina, kao i ostataka od posjecenih stabala u bujicne tokove.

Clanak 100.

Protuerozivni radovi,prema ovome zakonu,osobito su: 1. posumljavanje goleti, 2. melioracije degradiranih suma i pasnjaka, 3. podizanje pojaseva zastitne vegetacije radi reguliranja povrsinskog slivanja vode i smanjenja snage vjetra, 4. izrada terasa, gradona, banketa i slicnih objekata na poljoprivrednim i sumskim zemljistima, 5. podizanje zasada vocaka, grmlja i zasada trava, 6. uredjenje bujicnih tokova izgradnjom pregrada, kanala, kineta, obaloutvrda, drenaza i sl., 7. preuredjenje odnosno uklanjanje mlinica, brana, stupa, kanala za dovodjenje i odvodjenjevode i sl.; 8. ciscenje korita bujicnog toka u svrhu pravilnog proticanja vode.

Clanak 101.

Na podrucju koje je proglaseno erozivnim ne mogu se graditi investicijski objekti niti mijenjati katastarske kulture zemljista, bez prethodno poduzetih odgovarajucih mjera i radova iz cl. 99. i 100. ovoga zakona.

Clanak 102.

U slivovima prirodnih jezera i umjetnih akumulacija ili na podrucju gdje se vodoprivrednom osnovom predvidja izgradnja akumulacija, moraju se prethodno ili istodobno sa izgradnjom poduzeti potrebne protuerozivne mjere i radovi.

Clanak 103.

Vodoprivredna suglasnost za izgradnju brana, prometnica i drugih znacajnijih investicijskih objekata moze se izdati samo ako su predvidjeni potrebni protuerozivni radovi ili mjere.

Clanak 104.

Na podrucju koje je proglaseno erozivnim zabranjeno je vadjenje odnosno kopanje kamena, sljunka, pijeska, ilovace i drugih slicnih materijala bez poduzimanja protuerozivnih mjera i radova. Za vadjenje materijala iz prethodnoga stavka vodoprivrednu suglasnost izdaje tijelo odredjeno zupanijskim kantonalnim zakonom o vodama.

Clanak 105.

Ako je na podrucju ugrozenom od erozije zbog iskoristavanja zemljista, suma, kamena i ruda, izvodjenja radova, izgradnje i rekonstrukcije gradjevnih i drugih investicijskih objekata, doslo do ostecenja zemljista i zbog toga do vece izlozenosti eroziji, ili do ostecenja izvora, vodotoka, voda, vodoprivrednih objekata, staza, putova i drugih objekata i dobara izvodjac radova ili gradjanin koji koristi objekt i druga dobra duzan je u granicama realnih mogucnosti i u najkracem mogucem roku dovesti zemljis te, objekte odnosno dobra u prvobitno stanje. U slucaju da izvodjac ili gradjanin ne udovolji svojoj obvezi iz stavka 1. ovoga clanka ni poslije upozorenja od strane federalne odnosno zupanijske kantonalne vodoprivredne inspekcije, nadlezni federalni odnosno zupanijski kantonalni vodoprivredni inspektor naredit ce da se izvrse naredjene mjere i radovi na trosak izvodjaca, odnosno gradjanina koji je doveo do pojave erozije ili ostecenja zemljista, objekta odnosno dobra.

Clanak 106.

Zupanija kanton moze predati specijaliziranom poduzecu ili drugoj pravnoj osobi na upravljanje zemljiste ugrozeno od erozije, s tim da Javno poduzece za vodno podrucje na tom zemljistu poduzme sve potrebne protuerozivne mjere i radove u svrhu njegovog intenzivnog koristenja.

Clanak 107.

Nanos i drugi materijal koji je bujicni tok nanio na zemljiste, moze se koristiti za izgradnju zastitnih vodoprivrednih objekata, bez naknade vlasniku.

Clanak 108.

Zumskogospodarske osnove i dugorocni programi razvoja poljoprivredne proizvodnje moraju biti sukladni odlukama iz cl. 95. i 98. ovoga zakona i vodoprivrednim osnovama iz clanka 11. ovoga zakona. Zumskogospodarska osnova i dugorocni program razvoja poljoprivredne proizvodnje usvaja se uz prethodno pribavljeno misljenje Javnog poduzeca za vodno podrucje.

Clanak 109.

Ako se na erozivnom podrucju izvrse sve potrebne protuerozivne mjere i radovi i time otkloni ugrozenost od erozije i bujicnih tokova, nadlezno tijelo iz clanka 95. st. 2. i 3. ovoga zakona donijet ce odluku kojom se ranija odluka o proglasenju tog podrucja erozivnim stavlja izvan snage. 2. Koristenje voda

Clanak 110.

Svako pravo na vodu mora se koristiti na racionalan i ekonomic an nacin, cuvajuci njezina prirodna svojstva i kolicinu, s tim da se vode u tehnoloskim procesima koriste, sukladnopostojec im mogucnostima, racionalno i u raznovrsne namjene, zadovoljavajuc i prvenstveno siri drustveni interes i nacelo odrzivog razvoja kojim se zadovoljavaju potrebe sadasnjeg narastaja i ne ugrozavaju pravo i mogucnost buducih narastaja da to ostvare za sebe. Nitko tko ima dovoljno vode, osobito vode za pice, za sadasnje i buduce realne potrebe utvrdjene za iducih 15 godinavodoprivrednom osnovom iz clanka 11. stavka 1. ovoga zakona, ne moze ometati i sprjecavati druge da se u istoj mjeri opskrbljuju vodom, osobito vodom za pice, a koji te vode nemaju ili nemaju dovoljno na svom podrucju.

Clanak 111.

Koristenje voda za opskrbu stanovnistva vodom za pice, sanitarne potrebe i za potrebe obrane ima prvenstvo u odnosu na koristenje voda za ostale namjene.

Clanak 112.

Ako nastupi nestasica vode u tolikoj mjeri da se ne mogu zadovoljiti potrebe korisnika vode na odredjenom podrucju, nadlezno zupanijsko kantonalno tijelo, na prijedlog pravne osobe koja upravlja sustavom za opskrbu vodom, moze pojedinim korisnicima privremeno ograniciti ili obustaviti uporabu voda. U slucaju iz stavka 1. ovoga clanka Ministarstvo odnosno zupanijsko kantonalno tijelo uprave nadlezno za poslove vodoprivrede moze privremeno ograniciti ili zabraniti koristenje vodaiz prirodnih i umjetnih vodotoka odnosno akumulacija, na prijedlog Javnog poduzeca za vodno podrucje odnosno poduzeca koje upravlja umjetnim vodotokom odnosno akumulacijom.

Clanak 113.

Svakome je dozvoljeno, sukladno propisima, koristenje voda obicnim nacinom koji ne zahtijeva posebne objekte i postrojenja i ne iskljucuje druge od jednakog koristenja voda (u daljnjem tekstu: opca uporaba voda). Opca uporaba voda obuhvata osobito: 1. zahvacanje vode, bez posebnih objekata i uredjaja, iz vodotoka i drugih nalazista lezista voda za pice, sanitarne potrebe i druge narocito vazne potrebe kucanstva (za napajanje stoke); 2. koristenje vode za kupanje i rekreaciju na mjestima na kojima to nije izricito zabranjeno. Osobnim potrebama kucanstva iz stavka 1. tocke 1. ovoga clanka ne smatra se koristenje vode u tehnoloskom procesu pri obavljanju gospodarske djelatnosti.

Clanak 114.

Za svako koristenje vode koje prelazi opseg opce uporabe voda iz clanka 113. ovoga zakona potrebna je vodoprivredna suglasnost i vodoprivredna dozvola, osim kada je ovim zakonom ili drugim propisom sukladno ovom zakonu odredjeno da se voda moze koristiti bez vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole (clanak 51.).

Clanak 115.

Prostori na teritoriju Federacije na kojima je vodoprivrednom osnovom Federacije (clanak 11. stavak 1.) i strategijom prostornog uredjenja Federacije predvidjena izgradnja hidroakumulacija, kao kljucnih objekata za upravljanje vodnim rezimom, pod posebnom su zastitom Federacije i zupanija kantona i ne mogu se koristiti na nacin kojim se sprjecava ili otezava izgradnja planiranih akumulacija.

Clanak 116.

Zupanija kanton na cijem se podrucju nalaze umjetne akumulacije i umjetne retenzije cija se voda koristi za potrebe koristenja voda i druge potrebe, ima pravo na naknadu. Naknadu iz stavka 1. ovoga clanka placaju pravne osobe vlasnici odnosno korisnici hidroakumulacija odnosno retenzije. Osnovicu za naknadu iz stavka 1. ovoga clanka cini maksimalna povrsina potopljena hidroakumulacijom odnosno retenzijom i ukupna obujam hidroakumulacije odnosno retenzije. Vlada Federacije utvrdjuje stope odnosno iznose naknade iz stavka 1. ovoga clanka na prijedlog Ministarstva. Naknada iz stavka 1. ovoga clanka uplacuje se na poseban racun zupanije kantona. Troskovi placanja naknade iz stavka 1. ovoga clanka padaju na teret materijalnih troskova obveznika placanja te naknade. Sredstva naplacene naknade iz stavka 1. ovoga clanka koriste se, po pravilu, za namjene iz clanka 169. ovoga zakona. a) Voda za pice

Clanak 117.

Voda koja sluzi ili je namijenjena za opskrbu stanovnistva i industrije, koja zahtijeva kakvocu vode za pice (prehrambena, ljekarnicka i dr.), ne smije sadrzavati tvari stetne i opasne po zdravlje ljudi iznad dozvoljenih granica i mora u pogledu fizickih, kemijskih i bioloskih osobina odgovarati propisanim uvjetima. Federalni ministar zdravstva propisuje uvjete kakvoce voda za pice. Vode koje su vodoprivrednom osnovom odnosno drugim planskim dokumentom vodoprivrede odredjene da se koriste kao vode za pice, ne smiju se koristiti u druge svrhe na nacin koji bi mogao nepovoljno utjecati na kakvocu i kolicinu vode za pice. Podrucja na kojima se nalaze izvorista voda koja po kolicini i kakvoci mogu koristiti ili se koriste za javnu opskrbu vodom za pice, moraju biti zasticena od oneciscenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost vode ili na izdasnost izvorista. Na podrucjima iz stavka 1. ovoga clanka koja se koriste za javnu opskrbu vodom provodi se zastita izvorista utvrdjivanjem i provodjenjem zona sanitarne zastite, cija se velicina, granice, sanitarni rezim i drugi uvjeti odredjuju sukladno rezultatima istraznih radova i utvrdjivanjem drugih zastitnih mjera. Ministar u suglasnosti s federalnim ministrom zdravstva i fedralnim ministrom prostornog uredjenja i okolisa utvrdjuje uvjete za odredjivanje zona sanitarne zastite i zastitnih mjera. Na podrucjima iz stavka 1. ovoga clanka na kojima se nalaze izvorista vode koja se po kolicinama i kakvoci mogu koristiti za pice ili su planirane za pice ne smiju se izgradjivati odnosno vrsiti rekonstrukcija postojecih objekata, kao ni upotrebljavati objekti, ni koristiti zemljiste u poljoprivredne svrhe ni vrsiti sjeca suma, ako bi time mogla biti ugrozena zdravstvena ispravnost vode za pice. Mjere zastite iz st. 4. i 5.ovoga clanka odredjuju se odgovarajuc im prostornim planom, a do njegovog donosenja odgovarajuc om strucnom dokumentacijom o mjerama za zastitu izvorista. Zone sanitarne zastite i zastitne mjere iz st. 4. i 5. ovoga clanka utvrdjuje tijelo odredjeno zupanijskim kantonalnim zakonom o vodama, a ako se podrucje na kome se nalazi izvoriste voda nalazi na podrucju dvije ili vise zupanija kantona Ministarstvo.

Clanak 118.

Ukoliko u provodjenju zastitnih mjera iz clanka 117. stavka 4. ovoga zakona i zona sanitarne zastite i zastitnih mjera iz clanka 117.stavka 9. ovoga zakona nastupe stete za vlasnike odnosno korisnike objekata i drugih nekretnina, investitor odnosno korisnik sustava za opskrbu vodom duzan je utvrditi i nacin obestecenja (pravicna naknada) i izvore obestecenja vlasnika odnosno korisnika objekata i drugih nekretnina. Ako investitor odnosno vlasnik ili korisnik sustava za opskrbu vodom ne postigne sporazum o pravicnoj naknadi prema stavku 1. ovoga clanka, o pravicnoj naknadi odlucuje se po propisima o izvlastenju. Naknada iz st. 1. i 2. ovoga clanka utvrdjuje se po odbitku koristi koje vlasnici odnosno korisnici objekata i nekretnina imaju od izgradjene akumulacije.

Clanak 119.

Ispitivanje voda za potrebe opskrbe vodom za pice mogu vrsiti samo ovlasteni laboratoriji. Uvjete koje moraju ispunjavati ovlasteni laboratoriji, sadrzaj i nacin davanja ovlasti propisuje federalni ministar zdravstva.

3. ZASTITA VODA

 

Clanak 120.

Zastita voda, ukljucujuci i zastitu obalnog mora, provodi se radi osiguranja neskodljivog i nesmetanog koristenja voda, zastite zdravlja ljudi, zivotinjskog i biljnog svijeta i zastite prirodnog okolisa. Zastita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoce tih voda i izvorima oneciscavanja, kontroliranjem odvodnje otpadnih voda i njihovim prociscavanjem, sprjecavanjem, ogranicenjem i zabranjivanjem radnji i ponasanjem koja mogu utjecati na oneciscenje voda i stanje okolisa u cjelini, kao i drugim djelovanjem usmjerenim na ocuvanje i poboljsanje kakvoce i namjenske uporabljivosti voda.

Clanak 121.

Zastita voda provodi se zabranom, ogranicavanjem i sprjecavanjem unosenja u vode, javno vodno dobro, poljoprivredno, sumsko i gradjevno zemljiste i u atmosferu opasnih i stetnih tvari, propisivanjem i poduzimanjem drugih mjera za ocuvanje i poboljsanje kakvoce voda. Opasnim tvarima, prema ovome zakonu, smatraju se tvari, energija i drugi uzrocnici koji svojim fizickim, kemijskim i dovesti u opasnost zivot i zdravlje ljudi i opstanak zivotinjskog odnosno biljnog svijeta i stanje okolisa (u daljnjem tekstu: opasne tvari). Stetnim tvarima, prema ovome zakonu, smatraju se tvari koje mogu prouzrociti promjene kemijskih, fizickih i bioloskih osobina vode zbog cega se ogranicava ili onemogucava iskoris tavanje voda u korisne svrhe (u daljnjem tekstu: stetne tvari). Vlada Federacije propisuje koje se materije iz st. 2. i 3. ovoga clanka smatraju opasnim odnosno stetnim tvarima.

Clanak 122.

Opasne i stetne tvari zabranjeno je ispustati ili unositi u vode, javno vodno dobro, gradjevno, poljoprivredno ili sumsko zemljis te ili u atmosferu (u daljnjem tekstu: otpadne vode) ili odlagati na podrucjima gdje postoji mogucnost oneciscenja voda, osim pod uvjetima propisanim ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovi ovog i drugih zakona. Pravne osobe i gradjani koji u svezi s obavljanjem djelatnosti ispustaju opasne ili stetne tvari koje mogu onecistiti vode duzne su ih prije ispustanja u prijamnike ili javni kanalizacijski sustav ili u atmosferu djelomicno ili potpuno procistiti u skladu s vodoprivrednom dozvolom.

Clanak 123.

Radi utvrdjivanja uporabljivosti voda za odredjene namjene vrsi se klasifikacija voda i kategorizacija voda. Klasifikacijom voda utvrdjuje se podjela voda po vrstama, karakteristike pojedinih vrsta voda i namjena za koju se mogu upotrebljavati, dopusteni stupanj oneciscenja iznad kojeg je vodu opasno upotrebljavati ili je za pojedine korisnike onemoguceno njihovo koristenje. Kategorizacijom voda utvrdjuje se kakvoca i namjena voda u pojedinim vodotocima, akumulacijama, podzemnim vodama i vodama obalnog mora. Klasifikaciju i kategorizaciju voda propisuje Vlada Federacije.

Clanak 124.

Radi sprjecavanja pogorsanja kakvoce voda i zastite okolisa u cjelini, propisuju se granicne vrijednosti opasnih i stetnih tvari: 1. za tehnoloske otpadne vode prije njihovog ispustanja u sustav javne kanalizacije odnosno u drugi prijamnik; 2. za vode koje se nakon prociscavanja ispustaju iz sustava javne kanalizacije u prirodni prijamnik; 3. za otpadne vode i tvari koje se ispustaju u septicke i druge sabirne jame; 4. za opasne i stetne tvari koje se ispustaju u atmosferu; 5. za opasne tvari (sredstva za zastitu bilja) koje se ispustaju na poljoprivredno zemljiste. Ministar donosi propise iz stavka 1. toc. 1.2. i 5.ovoga clanka. Ministar uz suglasnost federalnog ministra prostornog uredjenja i okolisa donosi propis iz stavka 1. tocke 4. ovoga clanka. Propis iz stavka 1. tocka 3. ovoga clanka donosi tijelo odredjeno zupanijskim kantonalnim zakonom o vodama.

Clanak 125.

Zastita voda provodi se sukladno vodoprivrednoj osnovi i planu za zastitu voda od oneciscenja. Planom za zastitu voda od oneciscenja utvrdjuju se osobito: potrebna istrazivanja i ispitivanja kakvoce voda, mjere zastite voda ukljucujuci i mjere u slucaju izvanrednih i iznenadnih oneciscenja voda, planovi gradnje objekata za odvodnju i prociscavanje otpadnih voda u naseljima i gradovima, potrebna financijska sredstva, izvori i nacin financiranja, osobe koje su duzne provoditi plan i njihove ovlasti i odgovornosti. Plan za zastitu voda od oneciscenja donosi Vlada Federacije. Plan za zastitu voda od oneciscenja objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Clanak 126.

U slucaju havarijskih oneciscenja, havarije i drugih izvanrednih okolnosti koje prijete opasnoscu za pogorsanje kakvoce voda, Ministar moze, na prijedlog Javnog poduzeca za vodno podrucje ili druge pravne osobe, zabraniti ili ograniciti ispustanje tehnoloskih otpadnih voda na odredjenom podrucju osobama koje obavljaju odredjene djelatnosti.

Clanak 127.

Nadlezni organ odbit ce zahtjev za izdavanje vodoprivredne dozvoleza: 1. za izgradnju ili prosirenje kanalizacijske mreze za odvodnju otpadnih voda u naseljima, ako nisu izgradjeni uredjaji za prociscavanje otpadnih voda, 2. za izgradnju objekata, povecanje opsega proizvodnje odnosno promjene tehnologije pravnim osobama koje ispustaju, opasne i stetne tvari, ako nemaju uredjaj za prociscavanje otpadnih voda; 3. za izgradnju objekta, povecanje opsega proizvodnje odnosno promjene tehnologije pravnim osobama koje u atmosferu ispustaju opasne i stetne tvari, ako nemaju uredjaj za smanjenje emisija opasnih i stetnih tvari u atmosferu. Izuzetno nadlezno tijelo moze izdati vodoprivrednu dozvolu u slucaju iz stavka 1. tocka 1.ovog clanka, ako je za podrucje na kojem je predvidjena izgradnja donesen provedbeni urbanisticki plan odnosno plan uredjenja manjeg podrucja kojim su utvrdjene odgovarajuce mjere zastite voda od oneciscenja i ako su osigurana sredstva za njihovo provodjenje.

Clanak 128.

Ako je zbog izvanrednog slucaja, kvara ili drugih razloga nastala opasnost za oneciscenje voda opasnim ili stetnim tvarima, pravna osoba ili gradjanin u svezi s cijim je djelovanjem ili propustom nastala opasnost, duzni su bez odlaganja o tome odmah obavijestiti policijsku postaju. Osoba koja je primjetila da je doslo do veceg stupnja oneciscenja voda ili da postoji opasnost od nastajanja oneciscenja u slucaju iz stavka 1. ovoga clanka ili u drugom slucaju, duzna je bez odlaganja o tome obavijesti policijsku postaju. Ako zapovjednik broda ili druga odgovorna osoba na brodu, odnosno brodar primijeti da je doslo do veceg oneciscenja voda, duzan je da to odmah prijavi policijskoj postaji. U slucajevima iz st. 1. do 3. ovoga clanka policijska postaja duzna je nakon primitka obavijestiti o nastanku opasnosti za oneciscenja voda odnosno oneciscenja voda bez odlaganja o tome obavijestiti zupanijsku kantonalnu vodoprivrednu inspekciju i Javno poduzece za vodno podrucje. Javno poduzece za vodno podrucje ili drugo ovlasteno poduzece duzno je neposredno nakon saznanja o nastanku opasnosti ili oneciscenja voda poduzeti mjere za otklanjanje opasnosti odnosno oneciscenja voda. Troskove poduzetih mjera iz stavka 5. ovoga clanka od strane Javnog pouzeca za vodno podrucje ili drugog ovlastenog poduzeca duzna je snositi pravna osoba ili gradjanin zbog cijeg je djelovanja ili propusta doslo do opasnosti odnosno oneciscenja voda.

Clanak 129.

Tvari koje poslije uporabe mogu biti opasne za kakvocu voda ne mogu se stavljati u unutarnji promet. Federalni ministar prometa i komunikacija uz suglasnost ministra odredit ce koje se tvari ne smiju stavljati u unutarnji promet.

Clanak 130.

Pravne osobe i gradjani ne smiju oneciscavati vode protivno ovom zakonu i medjunarodnim obvezama Federacije i odgovorne su ako izvrse oneciscenje voda. Odgovornost za oneciscenje voda iz stavka 1. ovoga clanka postoji i kad do oneciscenja dodje zbog vise sile, ako korisnik objekta ili postrojenja, odnosno vlasnik motornog vozila ili drugog transportnog sredstva za prijevoz opasnih tvari prethodno nije poduzeo mjere koje je prema vazecim propisima bio duzanpoduzeti da do oneciscenja voda ne dodje.

Clanak 131.

Utovar, kopneni (zeljeznice, putovi, cjevovodi) i rijecni i morski (brodovi i druga plovila) promet, kolodvori,stajalista, aerodromi i luke, istovar, pretovar i pretakanja, skladistenja i tehnoloske uporabe tvari koje mogu biti opasne za kakvocu voda mora se vrsiti ili koristiti na nacin da se onemoguci ili svede na najmanju mjeru u normalnim i havarijskim prigodama njihovo nekontrolirano ispustanje u vode, na javno vodno dobro, gradjevno, poljoprivredno i sumsko zemljiste. Federalni ministar prometa i komunikacija uz suglasnost ministra donosi propise o mjerama i nacinu postupanja s opasnim tvarima u smislu stavka 1. ovoga clanka.

Clanak 132.

Za pravne osobe koje otpadne vode ili druge otpadne tvari ispustaju u vode, na javno vodno dobro, gradjevno, poljoprivredno i sumsko zemljiste i u atmosferu i time posredno oneciscuju vode, koje su po ovom zakonu i propisima donesenim na osnovi njega obvezatne da vrse izravna mjerenja svojih otpadnih voda i drugih opasnih i stetnih tvari, a ako za to nemaju potrebne opreme i kadrove mjerenja otpadnih voda i drugih opasnih i stetnih tvari, na zahtjev te pravne osobe, vrse ovlasteni laboratoriji. Uvjete koje moraju ispunjavati ovlasteni laboratoriji, sadrzinu i nacin izdavanja ovlasti propisuje ministar.

VI HIDROMELIORACIJSKI SUSTAVI

Clanak 133.

Pod hidromelioracijskim sustavom, prema ovom zakonu, podrazumijeva se hidrotehnicka i tehnoloskoorganizacijska cjelina koju cine prirodni i umjetni objekti i druga postrojenja kojima se regulira vodni rezim u cilju zastite od stetnog djelovanja voda, odvodnjavanja i navodnjavanja zemljista u svrhu promicanja gospodarske i drugih gospodarskih i negospodarskih djelatnosti, kao i zastite i promicanja prostora na povrsinama obuhvacenim hidromelioracijskim sustavom. Hidromelioracijski sustavi mogu biti za odvodnjavanje, za navodnjavanje ili za odvodnjavanje i navodnjavanje.

Clanak 134.

Za izgradnju, funkcioniranje i odrzavanje odnosno upravljanje hidromelioracijskim sustavom od interesa za vise vlasnika ili korisnika zemljista i objekata osnivaju se hidromelioracijske zadruge. Hidromelioracijsku zadrugu osniva vlada zupanije kantona. Ako se hidromelioracijski sustav nalazi na podrucju dvije zupanije kantona, hidromelioracijsku zadrugu osnivaju zupanije kantoni sporazumno.

Clanak 135.

Clanovi hidromelioracijske zadruge su pravne osobe i gradjani vlasnici odnosno korisnici poljoprivrednog, sumskog, gradjevnog i drugog zemljista, vlasnici odnosno korisnici nekretnina na tom zemljistu i nositelji stvarno pravnih ovlasti na prometnicama (ceste, zeljeznice),objekata prijenosa i distribucije energije i cjevovodnog transporta, na povrsinama obuhvacenim hidromelioracijskim sustavom. Clanovi hidromelioracijske zadruge placaju naknade za koristenje hidromelioracijskog sustava.

Clanak 136.

Odlukom o osnivanju hidromelioracijske zadruge iz clanka 134.st. 2. i 3. ovoga zakona utvrdjuje se osobito: ciljevi osnivanja i rada hidromelioracijske zadruge, nacin i izvori financiranja, tijela upravljanja hidromelioracijskom zadrugom, pravna osoba koja vrsi odrzavanje i funkcioniranje odnosno upravljanje hidromelioracijskim sustavom i druga pitanja od vaznosti za rad hidromelioracijske zadruge i hidromelioracijskog sustava.

Clanak 137.

Srednjorocni i godisnji planovi hidromelioracijske zadruge, u dijelu koji se odnosi na vodoprivredne funkcije, donose se uz prethodno pribavljeno misljenje Javnog poduzeca za vodno podruc je.

Clanak 138.

Dio poslova na upravljanju hidromelioracijskim sustavom zadruga povjerava poduzecu iz clanka 167. tocke 2. ovoga zakona, ako to pravo nije dano drugoj pravnoj osobi.

Clanak 139.

Radi koristenja hidromelioracijskog sustava mogu se na zemljis tima koja su obuhvacena sustavom, u svrhu dovodjenja i odvodjenja vode, ustanovljavati sluznosti u korist trecih osoba. U ustanovljenju sluznosti iz stavka 1. ovoga clanka rjesava tijelo odredjeno zupanijskim kantonalnim zakonom o vodama. Za ustanovljenu sluznost vlasnik odnosno korisnik zemljista ima pravo na naknadu prema trecoj osobi u ciju je korist sluznost ustanovljena. Glede uvjeta i nacina utvrdjivanja naknade za ustanovljenu sluznost, kao i glede pravnih sredstava protiv odluke o naknadi shodno se primjenjuju odredbe propisa o izvlastenju.

Clanak 140.

Zabranjeno je: 1. ostecivanje ili neovlasteno rukovanje objektima i opremom hidromelioracijskog sustava; 2. nenamjensko i neovlasteno koristenje objekata i opreme hidromelioracijskog sustava; 3. izvodjenje radova kojima ce se pogorsati vodni rezim u hidromelioracijskom sustavu odnosno ostetiti objekti i oprema hidromelioracijskog sustava, (vadjenju sljunka, pijeska, kamena i gline); 4. neovlasteno prikljucivanje na kanalsku ili cjevovodnu mrezu hidromelioracijskog sustava odnosno ispustanje otpadnih voda ili deponiranja opasnih i stetnih tvari u podrucju hidromelioracijskog sustava; 5. neovlasteno koristenje putova u hidromelioracijskim sustavima.

VII BILANCA VODA

Clanak 141.

Bilancom voda, u prema ovome zakonu, smatra se odnos raspolozivih i potrebnih kolicina voda odredjene kakvoce u odredjenom planskom razdoblju i za odredjeno podrucje.

Clanak 142.

Pravne osobe koje vrse istrazivanja povrsinskih i podzemnih voda odnosno korisnici tih voda, duzni su podatke i rezultate tih istrazivanja u odnosu na vode, bez naknade dostavljati Javnom poduzecu za vodno podrucje na nacin, po postupku i rokovima odredjenim po stavku 4. ovoga clanka. Pravne osobe koje u procesu rada iskoristavaju vode ili vrse djelatnost javne opskrbe vodom duzne su podatke o potrebama za vodom bez naknade dostavljati Javnom poduzecu za vodno podrucje radi izrade bilance voda. Svatko tko iskoristava vode ili ispusta otpadne vode i druge tvari u vode, na javno vodno dobro, gradjevno, poljoprivredno ili sumsko zemljiste ili u atmosferu (u daljnjem tekstu: ispustanje otpadnih voda) ili vadi materijal iz vodotoka, duzan je ugraditi uredjaje odnosno instrumente za mjerenje i kontrolu kvantiteta i kakvoce tih voda, vrsiti propisana mjerenja i ispitivanja, voditi propisane evidencije i u propisanim rokovima dostavljati Javnom poduzecu za vodno podrucje bez naknade podataka o potrosnji, kolicini i kakvoci zahvacenih i ispustenih otpadnih voda odnosno izvadjenog materijala iz vodotoka radi kontrole, kao i za izradu bilance voda i za potrebe vodoprivrednog informacijskog sustava. Blize propise o vrsti, nacinu i opsegu mjerenja i ispitivanja iz st. 1., 2., 3. i 5. ovoga clanka, vodjenju propisanih evidencija, izradi izvjesca i rokovima dostavljanja izvjesca Javnom poduzecu za vodno podrucjedonosi ministar. Propisom iz stavka 4. ovoga clanka utvrdjuje se i obveza pravnih osoba da u odredjenim rokovima i za odredjeno razdoblje bez naknade dostavljaju Javnom poduzecu za vodno podrucje podatke o potrebama za vodom radi izrade bilance voda i za izradu planskorazvojnih dokumenata vodoprivrede (vodoprivredne osnove, vodoprivredni planovi i dr.).

Clanak 143.

Bilanca voda donosi se za teritorij Federacije i za glavna slivna podrucja. Bilanca voda donosi se za plansko razdoblje od 10 godina. Bilanca voda iz stavka 1. ovoga clanka donosi Vlada Federacije.

VIII VODOPRIVREDNI INFORMACIJSKI SUSTAV

Clanak 144.

Vodoprivredni informacijski sustav je skup mjera i aktivnosti koje obuhvacaju registriranje, prijenos, cuvanje i koristenje podataka znacajnih za upravljanje vodama i rad vodoprivrednih sustava. Vodoprivredni informacijski sustav je od interesa za Federaciju i zupanije kantone.

Clanak 145.

Vodoprivredni informacijski sustav cine osobito: podaci o kolicinama i kakvoci voda, vodoprivrednim objektima i sustavima, kao i podaci iz vodnih knjiga i vodoprivrednih katastara. Vodoprivredni informacijski sustav ustrojavaju i vode javna poduzeca za vodno podrucje na propisani nacin. Ministar donosi blize propise o uvodjenju i vodjenju vodoprivrednog informacijskog sustava. Podaci vodopivrednog informacijskog sustava su javni, osim onih podataka i rezultata koji predstavljaju vojnu ili sluzbenu tajnu. Javno poduzece za vodno podrucje duzno je da na zahtjev federalnih i zupanijskih kantonalnih tijela uprave dati podatke iz vodoprivrednog informacijskog sustava bez naknade, a na zahtjev pravnih osoba i gradjana uz naknadu.

Clanak 146.

U svrhu pracenja stanja i promjena na vodama i u svezi s vodama, kao i upravljanja vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom, obvezatno se vode vodne knjige i vodoprivredni katastri. Vodne knjige i vodoprivredni katastri su javne knjige. 1. Vodne knjige

Clanak 147.

Vodne su knjige evidencije o izdanim vodoprivrednim uvjetima, vodoprivrednim suglasnostima, vodoprivrednim dozvolama i vodoprivrednim nalozima. Vodna se knjiga sastoji od upisnika, zbirke isprava i tehnicke dokumentacije. Vodne se knjige cuvaju trajno. Clanak148. Vodne knjige vode tijela nadlezna za izdavanje vodoprivrednih uvjeta, vodoprivrednih suglasnosti, vodoprivrednih dozvola i vodoprivrednih naloga. Tijela iz stavka 1. duzna su sve vodoprivredne uvjete, vodoprivredne suglasnosti, vodoprivredne dozvole i vodoprivredne naloge koja su izdala, upisati u vodne knjige. Kopije izdanih vodoprivrednih uvjeta, vodoprivrednih suglasnosti, vodoprivrednih dozvola i vodoprivrednih naloga dostavljaju se Javnom poduzecu za vodno podrucje radi unosenja u informacijski sustav. 2. Vodoprivredni katastri

Clanak 149.

Vodoprivredni katastri sadrze: topografske, hidrografske, hidroloske, tehnicke i gospodarske i druge podatke, kao i podatke o kakvoci i kolicinama voda, tehnicke podatke o vodoprivrednim objektima i postrojenjima i drugim postrojenjima za iskoris tavanje voda, prociscavanje otpadnih voda i uredjaja za smanjenje kolicina opasnih i stetnih tvari koje se ispustaju u atmosferu.

Clanak 150.

Javno poduzece za vodno podrucje vodi vodoprivredne katastre: 1.katastar povrsinskih voda 2.katastar podzemnih voda 3.katastar korisnika voda i oneciscivaca voda (i izlivnih mjesta u vode) 4.katastar erozivnih podrucja i bujicnih tokova 5.katastar vodoprivrednih objekata i postrojenja koji su vlasnistvo Federacije i zupanije kantona 6.katastar objekata i postrojenja za javnu opskrbu vodom za pice i sustava javne odvodnje voda 7.katastar javnog vodnog dobra. Sve pravne osobe i federalna, zupanijska kantonalna i druga tijela koja raspolazu i drugim podacima koji se unose u katastre iz stavka 1. ovoga clanka i vodna bilanca, duzna su da ih, bez naknade, dostavljaju Javnom poduzecu za vodno podrucje radi njihovog upisa u odgovarajuci vodoprivredni katastar odnosno za potrebe bilance voda.

IX OGRANICENJE PRAVA VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA ZEMLJISTA

Clanak 151.

Vlasnik odnosno korisnik zemljista duzan je dopustiti prijelaz preko zemljista osobama koje su ovlastene da istrazuju, premjeravaju, snimaju ili obiljezavaju javno vodno dobro ili vode, kao i osobama koja izvode radove na izgradnji, rekonstrukciji i odrzavanju vodoprivrednih objekata i postrojenja ili vrse njihovo iskoristavanje, kao i kontrolu. Ukoliko vlasnici odnosno korisnici zemljista ne postupe u smislu odredbe stavka 1. ovoga clanka, rjesenje o privremenom zauzimanju zemljista donosi zupanijsko kantonalno tijelo uprave nadlezno za imovinskopravne poslove najkasnije u roku od tri dana racunajuci od dana podnosenja zahtjeva za donosenje rjesenja o privremenom zauzimanju zemljista. Priziv protiv rjesenja iz stavka 2. ovoga clanka ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clanak 152.

Radi provodjenja neposredne obrane od poplava na vodama, korisnici i vlasnici zemljista na ugrozenom podrucju duzni su na zahtjev Javnog poduzeca za vodno podrucje koje organizira i provodi odbranu od poplava : 1.dopustiti koristenje sljunka, pijeska, zemlje ili drugog materijala s njihovog zemljista; 2.dopustiti prijelaz osobama i prijevoznim sredstvima. Ako korisnik odnosno vlasnik zemljista iz stavka 1. ovoga clanka ne dozvoli koristenje materijala ili prelaz, rjesenjem nadleznog zupanijskog kantonalnog tijela uprave za imovinsko pravne poslove, nalozit ce se korisniku odnosno vlasniku zemljista da postupi sukladno odredbama stavka 1. ovoga clanka. Priziv protiv ovog rjesenja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. Korisnik odnosno vlasnik zemljista ima pravo na naknadu za koristenje materijala iz stavka 1. tocka 1. ovoga clanka koju sporazumno utvrdjuje s Javnim poduzecem za vodno podrucje. Ako se ne postigne sporazum o visini naknade odlucuje sud.

X FEDERALNO VIJECE ZA VODE

Clanak 153.

Ovim se zakonom osniva Federalno vijece za vode (u daljnjem tekstu: Federalno vijece) kao savjetodavno tijelo. Federalno vijece osniva se radi razmatranja osobito strateskih pitanja razvoja vodoprivrede, sustavnih pitanja upravljanja vodama, predlaganja mjera za uskladjivanje razlicitih interesa na vodama i promicanja naucnotehnickog, materijalnog i organizacijskog sustava vodoprivrede. Sukladno odredbama stavka 1. ovoga clanka Federalnio vijece: 1. razmatra stanje vodoprivrede iz njezinih podrucja; 2. inicira suvremene pristupe za rjesavanje dugorocnih i srednjorocnih globalnih opredjeljenja u podrucjima razvoja vodoprivrednih sustava, osiguranja bilance voda, upravljanja vodama, zakonodavstva, financiranja, organizacije vodoprivrede i politike osposobljavanja kadrova; 3. razmatra i druga pitanja od opceg i koncepcijskog znacaja za upravljanje vodama i razvoj vodoprivrede koja su od gospodarske i drustvene vaznosti Federacije i zupanija kantona. O pitanjima koje razmatra Federalni savjet donosi prijedloge, misljenja i zakljucke koje dostavlja Parlamentu Federacije, Vladi Federacije i vladama kantona zupanija.

Clanak 154.

Federalno vijece ima predsjednika i petnaest clanova koje na vrijeme od cetiri godine imenuje Parlament Federacije. Predsjednik i clanovi Federalnog vijeca imenuju se iz reda zastupnika u Parlamentu Federacije (iz svake zupanije kantona po jedan zastupnik), istaknutih znanstvenika i strucnjaka iz podruc ja upravljanja vodama i tome srodnih podrucja i javnih financija. Federalno vijece donosi poslovnik o svome radu. Strucne i druge poslove za rad Federalnog vijeca obavlja Ministarstvo.

XI ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA VODAMA

1. Javna poduzeca za vodna podrucja i Poslovno udruzenje

Clanak 155.

Za upravljanje vodama, vodoprivrednim objektima, javnim vodnim dobrom i za obavljanje poslova iz clanka 157. ovim se zakonom osnivaju javna poduzeca cije tvrtke glase: 1. Javno poduzece za "Vodno podrucje slivova Jadranskog mora" i 2. Javno poduzece za "Vodno podrucje slivova rijeke Save". Skracene tvrtke glase: 1. JP "Vodno podrucje slivova Jadranskog mora" i 2. JP "Vodno podrucje slivova rijeke Save". Sjediste Javnog poduzeca iz stavka 1. tocke 1. ovoga clanka je u Mostaru, a sjediste Javnog poduzeca iz stavka 1. tocke 2. ovoga clanka je u Sarajevu. Za obavljanje poslova iz clanka 157. stavka 2. ovoga zakona javna poduzeca za vodna podrucja osnivaju poslovno udruzenje cija tvrtka glasi: Poslovno udruzenje javnih vodoprivrednih poduzeca Federacije Bosne i Hercegovine. Skracena tvrtka glasi: Poslovno udruzenje vodoprivrede FBiH. Sjediste je Poslovnog udruzenja u Sarajevu.

Clanak 156.

Zadaca javnih poduzeca za vodna podrucja i Poslovnog udruzenja je da osiguravaju trajno i potpuno obavljanje poslova i zadaca utvrdjenih ovim zakonom i vrsenje javnih ovlasti kojima se ostvaruje upravljanje vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom u opsegu utvrdjenom planovima i sukladno sredstvima koja se na osnovi ovoga zakona osiguravaju za takve namjene. Javna poduzeca za vodna podrucja i Poslovno udruzenje duzni su osiguravati racionalno koristenje sredstava koja su mu dana po ovom zakonu za obavljanje djelatnosti iz

clanka 157.

ovoga zakona. Clanak 157. Poslovi i zadace koje Javna poduzeca za vodno podrucje obavljaju su: 1. upravljanje vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom na nacin odredjen ovim zakonom; 2. vrsenje vodoprivredne sluzbe na vodnom podrucju: organizacija i vrsenje osmatranja elemenata vodnog rezima, kao i onih koji se vrse jedinstveno za Federaciju po programima koje odobri Vlada Federacije i medjudrzavnim obvezama; osmatranje stanja voda i vodotoka, kao i vodoprivrednih objekata i javnog vodnog dobra u vlasnistvu Federacije i zupanija kantona; organizacija i vrsenje obrane od poplava i havarijskih oneciscenja voda po planu obrane od poplava i planu zastite voda od oneciscenja, izrada nacrta i prijedloga vodoprivrednih osnova, dugorocnih i srednjorocnih planova i programa razvoja vodoprivrede, pripreme bilance voda i pracenje potreba za vodom; pripremanje podloga podzakonskih i drugih akata koji se donose po ovom zakonu; osiguranje rada sustava veza vodoprivrede i vodoprivrednog informacijskog sustava; davanje strucnih misljenja u postupku izdavanja vodoprivrednih suglasnosti i vodoprivrednih dozvola i u drugim slucajevima odredjenim ovim zakonom; davanje strucnog misljenja u postupku donosenja dugoroc nih i srednjorocnih planova vodoprivrede u zupanijama kantonima, razvoja hidromelioracijskih sustava, sumskoprivrednih osnova, planova razvoja poljoprivrede u dijelu koji se odnosi na vodni rezim; osiguranje rada vodoprivrednog laboratorija; vrsenje vodocuvarske sluzbe. 3. vrsenje poslova vodoprivrednog razvoja na vodnom podruc ju: organizacija svih poslova na pripremi opcih i regionalnih istrazivanja vodnih resursa; organizacija izrade studija, vodoprivrednih osnova, bilance voda, planova i programa koji se donose po ovom zakonu i drugih planskorazvojnih dokumenata sukladno ovom zakonu; pracenje stanja i potreba za kadrovima u vodoprivredi s predlaganjem mjera; suradnja i predlaganje mjera za realizaciju znanstvenoistraz ivackog rada od interesa za vodoprivredu. 4. organizacija istraznih radova, izrade investicijskotehnic ke i druge dokumentacije i vrsenje revizije te dokumentacije na vodnom podrucju; 5. organizacija odrzavanja i pogona vodoprivrednih objekata i sustava za zastitu od voda, medjudrzavnih i regionalnih sustava za vodoopskrbu i medjudrzavnih i regionalnih objekata za prociscavanje otpadnih voda, kao i visenamjenskih akumulacija koje su mu povjerene na upravljanje; 6. vrsenje svih investicijskih poslova i nadzor nad izgradnjom vodoprivrednih objekata i odrzavanje prirodnih obala vodotoka na vodnom podrucju; 7. vadjenje materijala iz vodotoka i organizacija i kontrola vadjenja materijala iz vodotoka; 8. organizacija izrade i izrada elaborata o koncesijama za koristenje vodnih bogatstava, obavljanje svih strucnih poslova u svezi s koncesijama i podnosenje o tome potrebnih izvjesca za vodno podrucje; 9. sudjelovanje u vrsenju drugih poslova koje odredi Parlament Federacije ili Vlada Federacije; 10. vrsenje konsaltinga i inzenjeringa; 11. planiranje i prikupljanje sredstava za financiranje poslova i zadaca kojima se osigurava upravljanje vodama po ovom zakonu; 12. suradnja s javnim, drugim poduzecima i drugim pravnim osobama iz drugih infrastrukturnih djelatnosti, poljoprivrede, sumarstva i drugih grana na vodnom podrucju; 13. vrsenje i drugih poslova odredjenih ovim zakonom, propisima koji se donose po ovom zakonu i statutom Javnog poduzeca za vodno podrucje. Poslovi i zadace Poslovnog udruzenja su: 1. koordinacija rada na upravljanju vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom na nacin odredjen ovim zakonom; 2. organizacija vodoprivredne sluzbe: koordinacija u organizaciji obrane od poplava i havarijskih oneciscenja voda; koordinacija i sudjelovanje u izradi nacrta i prijedloga vodoprivrednih osnova, dugorocnih i srednjorocnih planova i programa razvoja vodoprivrede,sudjelovanje u pripremi bilance voda i pracenju potreba za vodom; koordinacija pripremanja podloga podzakonskih i drugih akata koji se donose po ovom zakonu; koordinacija rada i sudjelovanje u osiguranju sustava veza vodoprivrede i vodoprivrednog informacijskog sustava; sudjelovanje u izradi strucnih misljenja u postupku izdavanja vodoprivrednih suglasnosti i vodoprivrednih dozvola kada je za to nadlezno Ministarstvo; 3. sudjelovanje u vrsenju i koordinacija poslova vodoprivrednog razvoja na vodnom podrucju: priprema opcih i regionalnih istrazivanja vodnih resursa; priprema izrade studija, vodoprivrednih osnova, bilance voda, planova i programa koji se donose po ovom zakonu i drugih planskorazvojnih dokumenata sukladno ovom zakonu; pracenje stanja i potreba za kadrovima u vodoprivredi s predlaganjem mjera; suradnja i predlaganje mjera za realizaciju znanstvenoistraz ivackog rada od interesa za vodoprivredu. 4. sudjelovanje i koordinacija u pripremi istraznih radova, izrade investicijsko tehnicke i druge dokumentacije i reviziji te dokumentacije; 5. koordinacija odrzavanja i pogona vodoprivrednih sustava za zastitu od voda na medjudrzavnim vodotocima, medjudrzavnih sustava za vodoopskrbu i medjudrzavnih uredjaja za prociscavanje otpadnih voda; 6. sudjelovanje i koordinacija u izradi elaborata o koncesijama (tehnicka, financijska i pravna dokumentacija) kada o koncesiji odlucuju tijela Federacije i vodjenje evidencije o danim koncesijama o kojima su na vodama i vodnom dobru odlucila tijela Federacije; 7. donosenje odluka o stopama odnosno iznosima opce vodne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada, uz suglasnost Vlade Federacije; 8. koordinacija rada javnih poduzeca za vodna podrucja na izradi plana obrane od poplava i plana zastite voda od oneciscenja; 9. vrsenje i drugih poslova odredjenih ovim zakonom, propisima koji se donose po ovom zakonu i statutom Poslovnog udruzenja.

Clanak 158.

Radi potpunijeg i racionalnijeg izvrsavanja poslova iz clanka 157. ovoga zakona, javna poduzeca za vodna podrucja mogu: 1. osnivati svoje organizacijske jedinice; 2. povjeriti te poslove na izvrsavanje osposobljenim specijaliziranim poduzecima koja obavljaju poslove iz clanka 166. ovoga zakona.

Clanak 159.

Imovinu javnih poduzeca za vodna podrucja cine sredstva i imovinska prava koja ta poduzeca ostvare sukladno zakonu. Sredstva za pocetak rada javnih poduzeca za vodna podrucja osigurava, u ime osnivaca, Vlada Federacije. Imovinu Poslovnog udruzenja cine sredstva koja mu osiguraju osnivaci i koja ostvari sukladno zakonu.

Clanak 160.

Javno poduzece za vodno podrucje ima Upravni odbor, kao tijelo upravljanja tim poduzecem.

Clanak 161.

Upravni odbor ima devet clanova koje imenuje Vlada Federacije iz reda strucnjaka s podrucja upravljanja vodama, prostornog uredjenja, gospodarstva i javnih financija. Zupanijekantoni moraju biti zastupljeni u Upravnom odboru Javnog poduzeca za vodno podrucje. Clan Upravnog odbora ne moze biti osoba koje je u poslovnom odnosu s Javnim poduzecem za vodno podrucje. Sastav, nacin imenovanja i razrjesenja, trajanje mandata i nacin rada Upravnog odbora uredjuje se statutom Javnog poduzeca za vodno podrucje.

Clanak 162.

Upravni odbor donosi dugorocne i srednjorocne planove Javnog poduzeca za vodno podrucje, uz suglasnost Parlamenta Federacije. Upravni odbor, uz suglasnost Vlade Federacije, donosi: 1. statut Javnog poduzeca za vodno podrucje 2. odluku o statusnim pitanjima 3. odluku o imenovanju i razrjesenju direktora Javnog poduzec a za vodno podrucje. Upravni odbor, uz suglasnost Federalnog ministarstva, donosi i usvaja: 1. godisnji plan i financijski plan Javnog poduzeca za vodno podrucje i izvjesce o poslovanju Javnog poduzeca za vodno podrucje za prethodnu godinu 2. odluku o ulaganjima u druga poduzeca 3. cjenik Javnog poduzeca za vodno podrucje za vrsenje usluga odredjenih ovim zakonom (cl. 89., 91. i 145. stavak 5.). Upravni odbor samostalno: 1. utvrdjuje godisnji obracun Javnog poduzeca za vodno podrucje 2. usvaja obracune Javnog poduzeca za vodno podrucje tijekom godine i izvjesca o poslovanju; 3. odlucuje o unutarnjoj organizaciji Javnog poduzeca za vodno podrucje 4. usvaja opce akte Javnog poduzeca za vodno podrucje 5. donosi odluku o povjeravanju dijela poslova poduzecima iz clanka 158. tocke 2. ovoga zakona; 6. odlucuje o drugim pitanjima odredjenim zakonom, statutom Javnog poduzeca za vodno podrucje i opcim aktima Javnog poduzeca za vodno podrucje.

Clanak 163.

Direktor Javnog poduzeca za vodno podrucje odgovoran je za provodjenje planova, utvrdjene poslovne politike, odluka Upravnog odbora i za vrsenje djelatnosti Javnog poduzeca za vodno podrucje sukladno ovom zakonu i statutom Javnog poduzeca za vodno podrucje.

Clanak 164.

Prava i obveze osnivaca Javnog poduzeca za vodno podrucje ostvaruje Parlament Federacije, Vlada Federacije i Ministarsrvo.

Clanak 165.

Javno poduzece za vodno podrucje za svoje obveze odgovara cijelom svojom imovinom. Federacija solidarno i neograniceno odgovara za obveze Javnog poduzeca za vodno podrucje. 2. Poslovi iznimno znacajni za upravljanje vodama

Clanak 166.

Iznimno znacajni poslovi za upravljanje vodama za cije se obavljanje moraju ispuniti propisani uvjeti su: izrada projektne dokumentacije za izgradnju i odrzavanje vodoprivrednih objekata, odrzavanje prirodnih obala vodotoka i za druge potrebe vodoprivrede izgradnja i odrzavanje vodoprivrednih objekata i prirodnih obala vodotoka tehnicki radovi provodjenja obrane od poplava i havarijskih oneciscenja voda ispitivanja i mjerenja podataka od interesa za vodoprivredu, obrada podataka i izrade baze podataka.

Clanak 167.

Obavljanje poslova iz clanka 166. ovoga zakona Javno poduzece za vodna podrucja moze povjeriti na izvrsavanje specijaliziranim poduzecima na podrucju Federacije odnosno vodnom podrucju. Ako na odredjenom vodnom podrucju nije osnovano specijalizirano poduzece iz stavka 1. ovoga clanka Javno poduzece za vodno podrucje te poslove povjerava specijaliziranom poduzecu s drugog vodnog podrucja.

XII FINANCIRANJE VODOPRIVREDE

Clanak 168.

Financiranje vodoprivrede zasniva se na nacelima: 1.sredstva za financiranje vodoprivrede osiguravaju se iz opce vodne naknade, posebnih vodoprivrednih naknada, naknada od koncesija i sredstava osiguranih posebnim zakonom, kao i iz drugih izvora sredstava odredjenih ovim zakonom; 2.sredstva opce vodne naknade, posebnih vodoprivrednih naknada i naknada od koncesija koriste se prema nacelu solidarnosti svih korisnika s teritorija Federacije odnosno glavnih slivnih podrucja, osim u slucajevima kada je to ovim zakonom drukcije odredjeno; 3.sredstva za financiranje vodoprivrede mogu se koristiti samo za namjene odredjene ovim zakonom; 4.nedostajuca sredstva za rekonstrukciju i izgradnju vodoprivrednih objekata, koja se osiguravaju iz proracuna Federacije i zupanija kantona i sredstava pravnih osoba i gradjana, daju se, po pravilu, kao kreditna sredstva ili kao ucesce u ulaganja na osnovi kojih davatelj sredstava stjece vlasnicka prava (udjeli, dionice).

Clanak 169.

Poslovi i zadace za cije se financiranje osiguravaju sredstva po ovom zakonu su: 1. zastita od stetnog djelovanja voda: a) priprema planova za obranu od poplava i obranu od leda, planova za zastitu od erozija i bujica, kao i drugih planskih akata; b) redovito odrzavanje vodotoka i drugih voda c) upravljanje, izgradnja i odrzavanje zastitnih vodoprivrednih objekata i hidromelioracijskih sustava za odvodnjavanje 2. zastita voda od oneciscenja: a) priprema planova za zastitu voda od oneciscenja i organizacija njihovog provodjenja b) pracenje i utvrdjivanje kakvoce voda i poduzimanje mjera za njihovu zastitu c) upravljanje, izgradnja i odrzavanje objekata za zastitu voda od oneciscenja 3. koristenje voda: a) izrada bilance voda i organizacija njihovog provodjenja b) izgradnja, upravljanje i odrzavanje vodoprivrednih sustava za opskrbu vodom (clanak 23. st. 1. i 2.) i visenamjenskih objekata c) izgradnja sustava za opskrbu vodom d) upravljanje izgradnja i odrzavanje hidromelioracijskih sustava za navodnjavanje 4. strucni poslovi: a) vrsenje vodoprivredne sluzbe i poslova vodoprivrednog razvoja odredjenih ovim zakonom b) organizacija istraznih radova, izrada odnosno organizacija i izrada investicijskotehnicke dokumentacije i vrsenje revizije investicijskotehnicke dokumentacije c) vrsenje investicijskih poslova nad izgradnjom vodoprivrednih objekata iz planova odredjenih ovim zakonom d) priprema elaborata i druge dokumentacije za koncesije na vodnim bogatstvima, obavljanje svih strucnih poslova za koncesije i kontrola izvrsenja ugovora o koncesijama e) planiranje i prikupljanje sredstava za financiranje vodoprivrede f) vrsenje i drugih poslova odredjenih ovim zakonom.

1.IZVORI SREDSTAVA

Clanak 170.

Sredstva za financiranje poslova i zadaca iz clanka 169. ovoga zakona osiguravaju se: 1.iz vodnih naknada 2.iz naknada za koristenje koncesija propisanih ovim zakonom 3.iz naknada za koristenje hidromelioracijskih sustava (u daljnjem tekstu: hidromelioracijske naknade); 4.iz prihoda ostvarenih pruzanjem usluga neposrednim korisnicima objekta za koristenje voda i zastitu voda od oneciscenja 5.iz proracuna Federacije i zupanija kantona; 6.iz sredstava namjenskih kredita 7.iz javnih zajmova; 8.iz sredstava osiguranih po posebnom zakonu; 9.iz donacija i ostalih sredstava. Vodnim naknadama iz stavka 1. tocke 1. ovoga clanka smatraju se: 1.opca vodna naknada 2.posebne vodoprivredne naknade : za iskoristavanje voda za zastitu voda za izvadjeni materijal iz vodotoka za promjene vodnog rezima za zastitu od poplava.

1. Opca vodna naknada

Clanak 171.

Sredstva opce vodne naknade koriste se za financiranje poslova i za namjene iz clanka 169. ovoga zakona.

Clanak 172.

Opcu vodnu naknadu obracunavaju i placaju: 1. poduzeca, banke i druge financijske organizacije i organizacije za osiguranje i reosiguranje imovine i osoba, zadruge i zadruzne organizacije (rezedenti i nerezedenti) i ustanove (u daljnjem tekstu: poduzeca) 2. vlasnici odnosno korisnici poljoprivrednog, sumskog, gradjevnog i drugog zemljista 3. vlasnici odnosno korisnici poslovnih i stambenih zgrada, stanova i drugih prostora (industrija, poslovni objekti za gospodarske i druge djelatnosti i dr.) 4. vlasnici odnosno nositelji stvarnopravnih ovlasti na putovima, zeljeznicama, lukama i pristanistima i zracnim lukama; 5. gradjani koji osobnim radom ostvaruju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost 6. gradjani koji ostvaruju prihode od autorskih prava, patenata i tehnickih promicanja.

Clanak 173.

Opca vodna naknada se ne placa: 1.na nekretnine koje neposredno sluze za potrebe obrane (kasarne, vjezbalista i dr.), za obavljanje zdravstvene i socijalne zastite, obrazovanja, kulture, za groblja i za obavljanje vjerskih obreda; 2.na zemljiste koje se nalazi pod poslovnim i stambenim objektima, stanovima i drugim prostorima i gospodarskim objektima, za koje se vodna naknada placa za poslovne i stambene objekte, stanove i druge prostore, gospodarske objekte; 3. na poljoprivredno i sumsko zemljiste ako su njegovi vlasnici ili korisnici bracni supruzi, malodobna djeca i roditelji palih boraca branitelja, kao i osobe starije od 65 godina odnosno osobe koje su zbog invalidnosti nesposobne za rad, ako u kucanstvu nemaju drugih clanova sposobnih za rad i ako to zemljiste nije dano u zakup drugim osobama; 4. ako je na poljoprivrednom zemljistu zbog elementarnih nepogoda i drugih izvanrednih dogadjaja koje vlasnik odnosno korisnik zemljista nije mogao sprijeciti, izostao prinos ili je prinos umanjen najmanje za 50% u odnosu na ukupni katastarski prihod istog vlasnika odnosno korisnika, sto je utvrdjeno rjesenjem Porezne uprave, i to za godinu u kojoj je izostao odnosno tako smanjen prihod; 5. na zastitne vodoprivredne objekte i javno vodno dobro.

Clanak 174.

Osnovicu za placanje opce vodne naknade cine: 1. za obveznike iz clanka 172. tocke 1. ovoga zakona: poduzeca ukupan iznos bruto placa 2.za obveznike iz clanka 172. tocka 2. ovoga zakona: a) pravne osobe vlasnike odnosno korisnike poljoprivrednog, sumskog, gradjevnog i drugog zemljista 1 m 2 poljoprivrednog, sumskog, gradjevnog i drugog zemljista; b) gradjane vlasnike odnosno korisnike poljoprivrednog zemljista katastarski prihod c) gradjane vlasnike odnosno korisnike sumskog, gradjevnog i drugog zemljista 1 m 2 tog zemljista; 3.za obveznike iz clanka 172. tocke 3. ovoga zakona: a) pravne osobe 1 m 2 poslovnih i stambenih zgrada, stanova i drugih prostora b) gradjane 1 m 2 poslovnih i stambenih zgrada, stanova i drugih prostora 4. za obveznike iz clanka 172. tocke 4. ovoga zakona 1 m 2 putova, zeljeznica, luka i pristanista odnosno pista i objekata zracnog pristanista 5. za obveznike iz clanka 172. tocke 5. ovoga zakona ukupan iznos bruto placa 6. za obveznike iz clanka 172. tocke 6. ovoga zakona prihod od autorskih prava, patenata i tehnickih promicanja, umanjen za iznos troskova koji su bili neophodni za ostvarivanje tog prihoda.

Clanak 175.

Opca vodna naknada za obveznike iz clanka 174. toc. 1. i 5. ovoga zakona obracunava se i uplacuje istodobno i zajedno s obracunom i isplatom placa. Opca vodna naknada za obveznike iz clanka 174. tocke 2. ovoga zakona: 1. za pravne osobe vlasnike odnosno korisnike poljoprivrednog, sumskog, gradjevnog i drugog zemljista obrac unava se u 12 jednakih mjesecnih rata i uplacuje mjesecno istodobno i zajedno s obracunom i isplatom mjesecnih placa 2.za gradjane: a) vlasnike odnosno korisnike poljoprivrednog zemljista obrac unava se i uplacuje u cetiri jednake godisnje rate istodobno i zajedno s placanjem poreza na katastarski prihod, b)vlasnike odnosno korisnike sumskog, gradjevnog i drugog zemljista obracunava se u cetiri jednake godisnje rate i placa se kvartalno do 15og u mjesecu po isteku kvartala Opca vodna naknada za obveznike iz clanka 174. tocke 3. ovoga zakona: 1. za pravne osobe obracunava se u 12 jednakih mjesecnih rata i uplacuje mjesecno istodobno i zajedno s obracunom i isplatom mjesecnih placa 2. za gradjane obracunava se u cetiri jednake godisenje rate i uplacuje se kvartalno do 15og u mjesecu za protekli kvartal. Opca vodna naknada za obveznike iz clanka 174. tocke 4. ovoga zakona: 1. za pravne osobe obracunava se u 12 jednakih mjesecnih rata i uplacuje mjesecno istodobno i zajedno s obracunom i isplatom placa 2. za gradjane obracunava se u cetiri jednake godisnje rate i uplacuje kvartalno do 15og u mjesecu za protekli kvartal. Opca vodna naknada za obveznike iz clanka 174. tocke 6. ovoga zakona obracunava se i uplacuje istodobno s placanjem naknade za autorska djela, patente i tehnicka promicanja.

Clanak 176.

Opca vodna naknada placa se na teret materijalnih troskova obveznika placanja te naknade. Stope odnosno iznose opce vodne naknade utvrdjuje Upravni odbor Poslovnog udruzenja, uz suglasnost Vlade Federacije. Odluka o stopama odnosno iznosima opce vodne naknade objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Clanak 177.

Opca vodna naknada uplacuje se na racun Javnog poduzeca za vodno podrucje, zupanije kantona i Ministarstva u skladu s propisom iz clanka 199. stavka 2. ovoga zakona. 2. Posebne vodoprivredne naknade

Clanak 178.

Sredstva posebne vodoprivredne naknade za iskoristavanje voda, posebne vodoprivredne naknade za zastitu voda, posebne vodoprivredne naknade za vadjenje materijala iz vodotoka, posebne vodoprivredne naknade za promjene vodnog rezima i posebne vodoprivredne naknade za zastitu od poplava koriste se za financiranje poslova i namjene iz clanka 169. ovoga zakona.

Clanak 179.

Pravne osobe i gradjani korisnici koncesija koji su obveznici placanja naknade za koncesije su istodobno i obveznici obracunavanja i placanja posebnih vodoprivrednih naknada iz clanka 170. stavka 2. tocke 2. ovoga zakona. a) Obveznici placanja posebnih vodoprivrednih naknada

Clanak 180.

Obveznici obracunavanja i placanja posebne vodoprivredne naknade za iskoristavanje voda (u daljnjem tekstu: naknada za iskoristavanje voda)pravne su osobe, gradjani koji osobnim radom obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost i kucanstva, koji se opskrbljuju vodom iz vlastitih izvora opskrbe vodom (vlastiti vodozahvati, industrijski vodovodi, individualni vodovodi, seoski vodovodi, bunari, catrnje i dr.) i za iskoristavanje voda za uzgoj riba i navodnjavanje. Obveznici obracunavanja i placanja naknade za iskoris tavanje voda su i pravne osobe koje se bave djelatnoscu isporuke vode potrosacima za sve kolicine voda isporucenih potrosacima i za vlastite potrebe. Obveznici obracunavanja i placanja naknade za iskoris tavanje voda su i pravne osobe i gradjani vlasnici ili korisnici hidroelektrana i termoelektrana koji proizvode elektricnu energiju za siroku potrosnju i za vlastite potrebe. Obveznici obracunavanja i placanja naknade za iskoris tavanje voda za proizvodnju elektricne energije za siroku potrosnju i za vlastite potrebe su pravne osobe vlasnici odnosno korisnici hidroelektrana izgradjenih do dana stupanja na snagu ovoga zakona ako se akumulacije nalaze: 1. na medjudrzavnom vodotoku koji cini granicu Bosne i Hercegovine i druge drzave 2. teritoriju Bosne i Hercegovine, a ostali objekti hidroelektrane nalaze na teritoriju druge drzave. 3. na teritoriju Bosne i Hercegovine, a ostali se objekti nalaze na teritoriju Republike Srpske Obveznici obracunavanja i placanja naknade za iskoris tavanje voda su i pravne osobe i gradjani vlasnici ili korisnici toplana koji proizvode toplotnu energiju za siroku potrosnju i za vlastite potrebe.

Clanak 181.

Obveznici obracunavanja i placanja posebne vodoprivredne naknade za zastitu voda (u daljnjem tekstu: naknada za zastitu voda) su pravne osobe, gradjani koji osobnim radom obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost i kucanstva, koji svoje otpadne vode ispustaju u sustave javne odvodnje otpadnih voda, vlastitu kanalizacijsku mrezu, u vodotoke, akumulacije, podzemlje i dr. ili koji pri vrsenju svoje djelatnosti ili aktivnosti ispustaju u atmosferu odnosno na poljoprivredno, gradjevno, sumsko ili drugo zemljiste opasne i stetne tvari koje na posredan ili neposredan nacin oneciscuju vode (u daljnjem tekstu: ispustanje otpadnih voda). Obveznici obracunavanja i placanja naknade za zastitu voda su i pravne osobe i gradjani vlasnici ili korisnici motornih i prikljucnih vozila, zeljeznickih lokomotiva i vagona i plovila na pogon naftnim derivatima. Iznimno od st. 1 i 2. ovoga clanka obveznici obracunavanja i placanja naknade za zastitu voda su i kupci umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zastitu bilja.

Clanak 182.

Obveznici obracunavanja i placanja posebne vodoprivredne naknade za vadjenje materijala iz vodotoka (u daljnjem tekstu: naknada za vadjenje materijala iz vodotoka)pravne su osobe i gradjani koji vade materijal iz vodotoka (sljunak, pijesak, kamen, glina i dr.). Obveznici obracunavanja i placanja naknade za vadjenje materijala iz vodotoka su strane osobe koje vade materijal iz medjudrzavnih vodotoka koji cine granicu Bosne i Hercegovine i druge drzave odnosno drugih vodotoka na teritoriju Bosne i Hercegovine.

Clanak 183.

Obveznici obracunavanja i placanja posebne vodoprivredne naknade za promjene vodnog rezima (u daljnjem tekstu: naknada za promjenu vodnog rezima)pravne su osobe i gradjani vlasnici odnosno korisnici hidroelektrana koje nemaju izgradjene nizvodne kompenzacione bazene odnosno koje stalno ili povremeno ne rade po rezimu preklapanja vodostaja na izlasku iz hidroelektrane s vodostajem akumulacijskog bazena nizvodne hidroelektrane odnosno vodotoka ili obalnog mora.

Clanak 184.

Obveznici obracunavanja i placanja posebne vodoprivredne naknade za zastitu od poplava (u daljnjem tekstu: naknada za zastitu od poplava)pravne su osobe i gradjani vlasnici odnosno korisnici poljoprivrednog, sumskog i gradjevnog zemljista i nekretnina (gospodarski i negospodarski objekti, infrastrukturni objekti i dr.) cije se zemljiste i nekretnine nalaze u podrucju hidromelioracijskog sustava ili koje se od poplavnih rijecnih voda stiti obrambenim nasipima kojima upravlja Javno poduzece za vodno podrucje. b) Osnovica za placanje posebnih vodoprivrednih naknada

Clanak 185.

Za pravne osobe, gradjane koji osobnim radom obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost i gradjane iz clanka 180. stavka 1. ovoga zakona koji se opskrbljuju vodom iz vlastitih izvora vodoopskrbe, kao i za pravne osobe (hidromelioracijske zadruge) i gradjane koji iskoristavaju vodu za navodnjavanje, osnovica za placanje naknade za iskoristavanje voda je 1 m3 iskoristene vode. Za pravne osobe iz clanka 180. stavka 2. ovoga zakona osnovica za placanje naknade za iskoristavanje vode je 1 m3 isporucene vode potrosacima i za vlastite potrebe. Za pravne osobe i gradjane koji se bave uzgojem riba u gospodarske i druge svrhe, osnovica za placanje naknade za iskoristavanje voda je 1 kg prodane ribe. Za vlasnike ili korisnike hidroelektrana ili termoelektrana koji proizvode elektricnu energiju za siroku potrosnju ili za vlastite potrebe (clanak 180. st. 3 i 4.),osnovica za placanje naknade za iskoristavanje voda je 1 kWh proizvedene elektricne energije na pragu hidroelektrane ili termoelektrane. Za vlasnike ili korisnike toplana koji proizvode toplotnu energiju za siroku potrosnju ili za vlastite potrebe, osnovica za placanje naknade za iskoristavanje voda je 1 kilodzul proizvedene toplotne energije.

Clanak 186.

Osnovica za placanje naknade za zastitu voda je 1 ekvivalentni stanovnik (u daljnjem tekstu: 1 ES) izracunat za maksimalno 24satna ispustanja otpadnih voda na bazi kolicine ispustene otpadne vode, stupnja njezinog oneciscenja i propisane kategorije prijamnika (sustav odvodnje otpadnih voda, vlastita kanalizacija, vodotok, podzemlje i dr.) u koji se ispusta otpadna voda. Visina naknada za zastitu voda iz stavka 1. ovoga clanka ne moze biti manja od troskova prociscavanja otpadnih voda obveznika placanja te naknade.

Clanak 187.

Osnovica za placanje naknade za izvadjeni materijal iz vodotoka je 1 m 3 izvadjenog materijala iz vodotoka, bez obzira na kakvocu izvadjenog materijala.

Clanak 188.

Osnovica za placanje naknade za promjene vodnog rezima je utvrdjeni postotak od stope odnosno iznosa odredjenog za naknadu za iskoristavanje voda za proizvodnju elektricne energije iz hidroelektrana (clanak 190. stavak 1.).

Clanak 189.

Osnovica za placanje naknade za zastitu od poplava za vlasnike odnosno korisnike poljoprivrednog, sumskog i gradjevnog zemljista je 1ha poljoprivrednog, sumskog i gradjevnog zemljista. Osnovica za placanje naknade za zastitu od poplava za ostale nekretnine za pravne osobe i gradjane vlasnike odnosno korisnike nekretnina je 1 m 2 povrsine nekretnina. c) Stope posebnih vodoprivrednih naknada

Clanak 190.

Stope odnosno iznose naknade za iskoristavanje voda, naknade za zastitu voda, naknade za izvadjeni materijal iz vodotoka, naknade za promjene vodnog rezima i naknade za zastitu od poplava utvrdjuje Upravni odbor Poslovnog udruzenja, uz suglasnost Vlade Federacije. Stope odnosno iznosi naknada iz stavka 1. ovoga clanka mogu se utvrdjivati i od postotka cijene za isporuku vode potrosacima, isporuku elektricne energije potrosacima, od prodajne cijene izvadjenog materijala iz vodotoka i dr. Odluka o stopama odnosno iznosima naknada iz stavka 1. ovoga clanka objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH". Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga clanka stope odnosno iznosi naknade za iskoristavanje voda iz clanka 180. stavka 4. ovoga zakona i za izvadjeni materijal iz vodotoka iz clanka 182. stavka 2.ovoga zakona mogu se utvrditi medjudrzavnim ugovorom ili sporazumom. d) Rokovi za placanje posebnih vodoprivrednih naknada

Clanak 191.

Naknada za iskoristavanje voda placa se do 15og u mjesecu za protekli mjesec, ako medjudrzavnim ugovorom nije drukcije odredjeno (clanak 190. stavak 4.). Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga clanka za pravne osobe koje se bave uzgojem ribe (clanak 180. stavak 1.) naknada za iskoristavanje voda obracunava se i placa u roku od 15 dana od dana prodaje ribe. Naknada za zastitu voda za obveznike iz clanka 181. stavka 1. ovoga zakona obracunava se i placa do 15og u mjesecu za protekli mjesec. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga clanka naknada za zastitu vode za vlasnike motornih ili prikljucnih vozila i plovila na pogon naftnim derivatima (clanak 181. stavak 2.), obracunava se i uplacuje istodobno i zajedno s placanjem troskova za registraciju motornih ili prikljucnih vozila i plovila na pogon naftnim derivatima. Iznimno od odredbi st. 3. i 4.ovoga clanka, naknada za zastitu voda za umjetna gnojiva i kemijska sredstva za zastitu bilja, (clanak 181. stavak 3.), obracunava se i placa istodobno s kupovinom umjetnih gnojiva ili kemijskih sredstava za zastitu bilja. Naknada za vadjenje materijala iz vodotoka obracunava se i uplacuje kao akontacija do 15og u mjesecu za protekli mjesec do konacnog obracuna, ako rjesenjem o davanju suglasnosti za vadjenje materijala iz vodotoka nije drukcije odredjeno. Naknada za promjenu vodnog rezima placa se do 15og u mjesecu za protekli mjesec. Naknada za zastitu od poplava obracunava se i uplacuje do 15og u mjesecu za protekli mjesec, ako propisom iz clanka 199. stavka 1. ovoga zakona nije drukcije odredjeno. 3. Ostale odredbe za opcu vodnu naknadu i posebne vodoprivredne naknade.

Clanak 192.

Obracun i uplatu opce vodnenaknade odnosno posebnih vodoprivrednih naknada vrse obveznici obracunavanja i placanja opce vodne naknade odnosno posebnih vodoprivrednih naknada iz clanka 172. i cl. 180. do 184. ovoga zakona.

Clanak 193.

Iznimno od odredbe clanka 192. ovoga zakona: 1.Porezna uprava obracunavat ce i u korist Javnog poduzeca za vodno podrucje vrsiti naplatu opce vodne naknade od gradjana vlasnika odnosno korisnika poljoprivrednog, sumskog, gradjevnog i drugog zemljista odnosno poslovnih i stambenih zgrada, stanova i drugih prostora odnosno gradjana koji osobnim radom obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost (clanak 172. toc. 2., 3., i 5.) istodobno i zajedno s naplatom poreza na katastarski prihod odnosno poreza na prihod od poslovnih i stambenih zgrada, stanova i drugih prostora odnosno prigodom podnosenja obracuna za isplatu placa. Porezna uprava obracunavat ce i izvrsiti u korist Javnog poduzeca za vodno podrucje naplatu naknade za iskoris tavanje voda i naknade za zastitu voda od gradjana i kucanstava koji se opskrbljuju vodom iz vlastitih izvora opskrbe vodom (clanak 180. stavak 1.) i koji svoje otpadne vode ne ispustaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda (clanak 180. stavak 1.) istodobno i zajedno s naplatom poreza za vrsenje gospodarske ili profesionalne djelatnosti, odnosno poljoprivredne djelatnosti, odnosno do 20og u mjesecu za protekli mjesec. 2.Pravne osobe komunalnih djelatnosti koje se bave odvodjenjem otpadnih voda (kanalizacija) obracunavat ce i u korist Javnog poduzeca za vodno podrucje vrsiti naplatu naknade za zastitu voda od obveznika placanja te naknade odredjenih u clanku 181. stavku 1. ovoga zakona koji svoje otpadne vode ispustaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda istodobno i zajedno s naplatom mjesecne naknade za placanje naknade za kanalizaciju odnosno vodu. 3. Tijelo uprave nadlezno za poslove registracije motornih ili prikljucnih vozila odnosno tijelo uprave nadlezno za registraciju plovila na pogon naftnim derivatima obracunavat ce i u korist Javnog poduzeca za vodno podrucje kontrolirati uplatu naknade za zastitu voda od obveznika odredjenih u clanku 181. stavku 2. ovoga zakona prigodom naplate troskova za registracije motornih ili prikljucnih vozila odnosno plovila na pogon naftnim derivatima. 4. Pravne osobe koji se bave prometom umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zastitu bilja obracunavat ce i vrsiti u korist Javnog poduzeca za vodno podrucje naplatu naknade za zastitu voda od obveznika odredjenih u clanku 181. stavku 3. ovoga zakona istodobno i zajedno s prodajom umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zastitu bilja tim obveznicima. 5. Porezna uprava obracunavat ce i vrsiti u korist Javnog poduzeca za vodno podrucje naplatu naknade za zastitu od poplava od gradjana vlasniku odnosno korisniku poljoprivrednog zemljista odnosno gradjevnog, sumskog i drugog zemljista, odnosno drugih nekretnina (clanak 184.). Za vrsenje poslova iz stavka 1. ovoga clanka pravnoj osobi pripada naknada za troskove obracuna odnosno naplate opce vodne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada suglasno ugovoru zakljucenom s Javnim poduzecem za vodno podrucje. Naknada troskova iz stavka 2. ovoga clanka odredjuje se prema kolicini i slozenosti takvih poslova odnosno materijalnim i drugim troskovima za njihovo obavljanje s tim da iznos naknade ne moze biti veci od 5% naplacenih odnosno uplacenih sredstava opce vodne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada.

Clanak 194.

Naplacenu opcu vodnu naknadu i posebne vodoprivredne naknade tijela odnosno pravne osobe iz clanka 193. stavka 1.ovoga zakona vode na prijelaznom racunu i doznacuju Javnom poduzecu za vodno podrucje u roku od 15 dana od dana izvrsene naplate.

Clanak 195.

Za neplacanje ili nepravodobno placanje opce vodne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada obveznik placanja vodne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada duzan je platiti zateznu kamatu u visini i na nacin odredjen propisima o porezu na promet proizvoda i usluga. Kamatu iz stavka 1. ovoga clanka placa i pravna osoba iz clanka 193. stavka 1. toc. 2. i 4.ovoga zakona ako naplacenu opcu vodnu naknadu i posebnu vodoprivrednu naknadu ne uplati Javnom poduzecu za vodno podrucje u roku iz clanka 194. ovoga zakona.

Clanak 196.

Posebne vodoprivredne naknade uplacuju se na racun Javnog poduzeca za vodno podrucje, zupanija kantona i Ministarstva sukladno clanku 199. stavku 2. ovoga zakona.

Clanak 197.

Financijska policija i federalna odnosno zupanijska kantonalna vodoprivredna inspekcija vrsi kontrolu zakonitosti, ispravnosti i pravodobnosti obracunavanja i placanja opce vodne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada kod obveznika iz cl. 172., 180., 181., 182., 183. i 184. ovoga zakona i naplate i uplate naplacene opce vodne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada kod pravnih osoba i tijela iz clanka 193. stavka 1. toc. 1. do 5. ovoga zakona. Na osnovi rjesenja, zapisnika ili drugog akta Financijske policije i federalne odnosno zupanijske kantonalne vodoprivredne inspekcije naplatu dospjele neplacene opce vodne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada zajedno s pripadajuc om kamatom od obveznika ciji se platni promet obavlja preko racuna koje vode ovlastene organizacije za obavljanje platnog prometa, obavljaju te organizacije prijenosom sredstava s racuna obveznika na racun Javnog poduzeca za vodno podrucje, a za obveznike gradjane koji osobnim sredstvima obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost i druge gradjane iz clanka 172. toc. 2., 3., 5. i 6. i cl. 180., 181., 182., 183. i 184.ovoga zakona Porezna uprava prisilnom naplatom na racun Javnog poduzeca za vodno podrucje. Za vrsenje poslova iz stavka 2. ovoga clanka ovlastenoj organizaciji za platni promet pripada naknada suglasno ugovoru zakljucenom s Javnim poduzecem za vodno podrucje.

Clanak 198.

Posebne vodoprivredne naknade iz clanka 170. stavka 2. tocke 2., ovoga zakona pravne osobe i gradjani koji osobnim radom ostvaruju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost placaju na teret troskova poslovanja.

Clanak 199.

Ministar, u sporazumu s federalnim ministrom financija, propisuje nacin, postupak i rokove za obracunavanje i placanje opce vodne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada, formulare za obracun i placanje opce vodne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada, kontroli placanja opce vodne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada i druga pitanja od vaznosti za opcu vodnu naknadu i posebne vodoprivredne naknade. Federalni ministar financija propisuje otvaranja prijelaznih racuna za uplatu opce vodne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada i praznjenja tih racuna u korist racuna javnih vodoprivrednih poduzeca za vodna podrucja, zupanija kantona i Ministarstva u skladu s clankom 210. ovoga zakona. 4. Naknada za koristenje koncesija

Clanak 200.

Naknada za koristenje koncesije placa se u visini, na nacin i rokovima odredjenim ugovorom o koncesiji. Naknada za koristenje koncesija o kojima po ovom zakonu odlucuju tijela Federacije uplacuje se u proracunu Federacije. Naknada za koristenje koncesija o kojima po ovom zakonu odlucujuzupanijsko kantonalna tijela uplacuju se u proracun zupanija kantona. Naknada za koristenje koncesije placa se na teret materijalnih troskova obveznika placanja te naknade. 5. Hidromelioracijske naknade

Clanak 201.

Za vracanje kreditnih i drugih sredstava koristenih za rekonstrukciju i izgradnju hidromelioracijskih sustava za odvodnjavanje i za navodnjavanje, kao i za odrzavanje i upravljanje hidromelioracijskim sustavima, placaju se hidromelioracijske naknade, i to: 1. naknada za odvodnjavanje zemljista (u daljnjem tekstu: naknada za odvodnjavanje) 2. naknada za navodnjavanje zemljista (u daljnjem tekstu: naknada za navodnjavanje) 3. naknada za opskrbu vodom.

Clanak 202.

Obveznici placanja naknada iz clanka 201. toc. 1.do 3. ovoga zakona su pravne osobe i gradjani vlasnici odnosno korisnici poljoprivrednog, sumskog i gradjevnog zemljista i nekretnina koje se nalaze u hidromelioracijskom sustavu. Obveznici placanja naknade za odvodnjavanje zemljista (clanak 201. tocka 1.) su i vlasnici odnosno nositelji stvarno pravnih ovlasti na prometnicama (ceste, zeljeznice) i objektima za prijenos i distribuciju elektricne energije i cjevovodnog transporta.

Clanak 203.

Sredstva prikupljena iz hidromelioracijskih naknada su namjenska i koriste se iskljucivo za namjene odredjene u clanku 201. ovoga zakona. Preostala sredstva mogu se koristiti za financiranje rekonstrukcije postojecih i izgradnju novih objekata hidromelioracijskih sustava. Sredstva hidromelioracijskih naknada iz clanka 201. ovoga zakona, uplacuju se u korist hidromelioracijskih zadruga,ako zupanijskim kantonalnim zakonom o vodama nije drukcije odredjeno.

Clanak 204.

Stope odnosno iznose hidromelioracijskih naknada iz clanka 201. ovoga zakona utvrdjuje Vlada zupanije kantona. Stope odnosno iznosi hidromelioracijskih naknada iz stavka 1. ovoga clanka objavljuju se u sluzbenom glasilu zupanije kantona.

Clanak 205.

Obveznici placanja hidromelioracijskih naknada iz clanka 201. ovoga zakona placaju 50% iznosa propisane naknade za odvodnjavanje i naknade za navodnjavanje iz novoizgradjenih hidromelioracijskih sustava za odvodnjavanje i navodnjavanje za razdoblje od pet godina racunajuci od dana izgradnje i pustanja u rad tih sustava.

Clanak 206.

Tijelo odredjeno zupanijskimkantonalnim zakonom o vodama propisat ce nacin obracunavanja i placanja naknada iz clanka 201. ovoga zakona, rokove placanja tih naknada, tijela i pravne osobe nadlezne za obracunavanje, naplatu i kontrolu placanja naknada, kamatu za neplacanje naknada i druga pitanja od vaznosti za obracunavanje i placanje naknada. Propis iz stavka 1. ovoga clanka objavljuje se u sluzbenom glasilu zupanijekantona. 6. Sredstva proracuna

Clanak 207.

Iz proracuna Federacije mogu se osigurati sredstva za financiranje izgradnje vodoprivrednih objekata iz clanka 19. stavka 1. toc. 1., 2., 3b. i 4.i stavka 2. ovoga zakona koje se odnose na upravljanje vodama, ako sredstva opce vodne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada nisu dovoljna za izvrsenje srednjoroc nog plana Javnog poduzeca za vodno podrucje. Iz proracuna zupanije kantona mogu se osiguravati sredstva za financiranje rekonstrukcije postojecih i izgradnje novih hidromelioracijskih sustava za odvodnjavanje i navodnjavanje, kao i drugih vodoprivrednih objekata, ako se sredstvima koja su ovim zakonom predvidjena kao prihodi koji pripadaju zupanijama kantonima (clanak 210. stavak 1.) nisu dovoljna za namjene utvrdjene srednjorocnim planovima razvoja vodoprivrede u zupanijama kantonima. Sredstva proracuna Federacije odnosno zupanija kantona za rekonstrukciju i izgradnju vodoprivrednih objekata navedenih u st. 1. i 2. ovoga clanka, koji nisu u vlasnistvu Federacije odnosno zupanija kantona, daju se, po pravilu, kao kreditna sredstva ili kao ucesce na osnovi kojega davatelj sredstava stjece vlasnicka prava (udjeli, dionice). Parlament Federacije, odnosno zakonodavno tijelo zupanije kantona moze odluciti da se sredstva proracuna za namjene iz st. 1. i 2. daju bespovratno. 7. Ostali izvori sredstava

Clanak 208.

Pravne osobe i gradjani mogu vlastitim sredstvima financirati rekonstrukciju i izgradnju vodoprivrednih objekata ili izvodjenje drugih radova kojima se poboljsava vodni rezim, odnosno omogucava namjensko koristenje voda za odredjene namjene.

Clanak 209

Sredstva iz clanka 208. ovoga zakona koja se ulazu u rekonstrukciju ili izgradnju vodoprivrednih objekata ili izvodjenje drugih radova na vodoprivrednim objektima kojima upravlja Javno poduzece za vodno podrucje, ulazu se sukladno ugovoru koji zakljucuje to poduzece i ulagaci. Osobe iz clanka 208. ovoga zakona na osnovu ulaganja stjecu vlasnicka prava i druga prava, ako to nije suprotno odredbama ovoga zakona. 8. Podjela sredstava ostvarenih iz opce vodne naknade, posebnih vodoprivrednih naknada

Clanak 210.

Od naplacenih sredstava opce vodne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada na podrucju zupanije kantona, pripada: 1. zupaniji kantonu 20% 2. proracunu Federacije namjenski za vodoprivredu 10% 3. Javnom poduzecu za vodno podrucje 70%. Sredstva iz stavka 1. toc. 1. i 2. ovoga clanka usmjeravaju se na osnovi plana zupanije kantona odnosno Ministarstva u namjene iz clanka 169. ovoga zakona. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga clanka u slucaju nastanka vecih steta na vodoprivrednim objektima za zastitu od voda i prirodnim obalama vodotoka izazvanih poplavama, havarijama i zemljotresom, kao i u drugim opravdanim slucajevima, Vlada Federacije moze odluciti da se naplacena sredstva iz stavka 1. ovoga clanka usmjeravaju u sanaciju vodoprivrednih objekata za zastitu od voda i prirodnih obala vodotoka i za druge opravdane namjene.

XIII NADZOR NAD PROVODJENJEM OVOGA ZAKONA

Clanak 211.

Ministarstvo vrsi upravni nadzor nad provodjenjem ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi ovoga zakona koji su ovim zakonom stavljeni u nadleznost Federacije, kao i upravni nadzor nad javnim poduzecima za vodna podrucja u obavljanju poslova odredjenih ovim zakonom koji predstavljaju vrsenje javnih ovlasti. Ministarstvo vrsi i nadzor nad provodjenjem mjera koje se odnose na izvrsavanje medjudrzavnih i medjunarodnih obveza za medjudrzavne vode. Zupanijsko kantonalno tijelo uprave nadlezno za poslove vodoprivrede vrsi upravni nadzor nad provodjenjem ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi ovoga zakona koji su ovim zakonom stavljeni u nadleznost zupanija kantona. Poslove vodoprivredne inspekcije iz st. 1. do 3. ovoga clanka vrse federalni odnosno zupanijski kantonalni vodoprivredni inspektori. Federalna vodoprivredna inspekcija moze neposredno obaviti poslove iz nadleznosti zupanijske kantonalnevodoprivredne inspekcije na trosa kzupanija kantona kada ocijeni da se na drugi nacin ne mogu provesti odredbe ovoga zakona ili drugih propisa donesenih na osnovi ovoga zakona, a nadlezna zupanijska kantonalna vodoprivredna inspekcija nije obavila inspekcijski nadzor u za to naloznom roku ili nije zavrsila postupak u roku. Zupanijskikantonalni vodoprivredni inspektor moze po ovlastenosti i nalogu federalne vodoprivredne inspekcije i na njezin trosak izvrsiti inspekcijski nadzor iz nadleznosti federalne vodoprivredne inspekcije.

Clanak 212.

Pored ovlasti i duznosti odredjenih posebnim zakonom vodoprivredni inspektor je ovlasten i duzan: 1. kontrolirati stanje medjudrzavnih i drugih vodotoka i voda; 2.vrsiti nadzor nad primjenom odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi ovoga zakona i provodjenje medjudrzavnih i medjunarodnih obveza Federacije, radova i stanja vodoprivrednih sustava na medjudrzavnim vodama; 3. pregledati sve vodoprivredne radove, izgradnju objekata i sve druge radove koji mogu prouzrociti kvalitativne i kvantitativne promjene u prirodnom ili umjetnom uspostavljenom vodnom rezimu radi ustanovljenja da li se radovi ili objekti izvode sukladno ovom zakonu i vodoprivrednim aktima; 4. kontrolirati provodjenje uvjeta iz vodoprivrednih suglasnosti i vodoprivrednih dozvola, pregledati i kontrolirati planove za obranu od poplava i njihovo provodjenje, kontrolirati provodjenje plana zastite voda od oneciscenja, vodjenje vodoprivrednog informacijskog sustava, provodjenje planova i programa Javnih poduzeca za vodna podrucja; 5. vrsiti pregled nacina iskoristavanja objekata i uredjaja radi utvrdjivanja da li je u skladu sa izdanim vodoprivrednim suglasnostima, vodoprivrednim dozvolama, vodoprivrednim nalazima i opcim aktom iz clanka 31. stavka 4. ovoga zakona; 6. kontrolirati rezultate mjerenja kolicine i kakvoce iskoris tenih voda i otpadnih voda, kao i izvadjenog materijala iz vodotoka; 7. kontrolirati funkcioniranje i ispravnost uredjaja za prociscavanje otpadnih voda; 8. kontrolirati ispravnost i pogon zastitnih vodoprivrednih objekata i objekata za iskoristavanje voda; 9. kontrolirati ispravnost mjernih uredjaja za utvrdjivanje kolicina iskoristene vode i ispustene otpadne vode, kao i uredjaja za mjerenje kolicine smanjenja i koncentracije dima i plina koji se ispustaju u atmosferu iz gospodarskih objekata; 10.kontrolirati mjerenja i ispitivanja iskoristenih voda, otpadnih voda i izvadjenog materijala iz vodotoka, rezultata tih mjerenja i ispitivanja, vodjenje o tome propisanih evidencija i dostavljanje propisanih izvjesca Javnom poduzecu za vodno podrucje; 11.kontrolirati da li se rezim punjenja i praznjenja akumulacija na vodotocima vrsi u skladu s medjudrzavnim ugovorima odnosno sporazumima, odnosno vodoprivrednim dozvolama, da li je u akumulacijama na vodotocima ostavljen prostor za prihvatanje poplavnog vala u pojedinim vremenskim razdobljima i da li se vrsi osmatranje brana i drugih vodoprivrednih objekata; 12.kontrolirati koristenje voda i javnog vodnog dobra sukladno ovom zakonu; 13. privremeno oduzme bespravno izvadjeni materijal iz vodotoka ili sjeceno drvo iz sumskog zastitnog pojasa i sredstva kojima je izvrseno bespravno vadjenje materijala iz vodotoka ili sjecenog drveta iz sumsko zastitnog pojasa i njihov transport; 14. vrsi i drugu kontrolu odredjenu ovim zakonom.

Clanak 213.

Ako utvrdi da je povrijedjen ovaj zakon ili propis donesen na osnovi njega, vodoprivredni inspektor ce pismeno konstatirati nepravilnosti i nedostatke i rjesenjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje. Pored ovlasti i duznosti odredjenih posebnim zakonom u slucaju iz stavka 1. ovoga clanka vodoprivredni inspektor je ovlasten i duzan : 1. da naredi obustavu izvodjenja radova, sadjenje ili sjecu drveca i izgradnju objekata iskoristavanja voda, ispustanje otpadnih voda i vadjenje materijala iz vodotoka, ako se vrse protivno vodoprivrednoj suglasnosti i vodoprivrednoj dozvoli ili se vrse bez vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole, a propisana je obveza njihovog pribavljanja, i odredi rok za podnosenje zahtjeva za izdavanje vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole; 2. da naredi rusenje objekta i postrojenja i uklanjanje drveca izgradjenog odnosno zasadjenog bez vodoprivredne suglasnosti, ako u roku odredjenom rjesenjem vodoprivrednog inspektora nije podnijet zahtjev za izdavanje vodoprivredne suglasnosti ili ako je podnijeti zahtjev pravomocno odbijen; 3. da naredi privremenu obustavu rada odnosno obavljanje djelatnosti poduzeca ili druge pravne osobe ili dijela poduzeca, ako utvrdi da otpadne vode sadrze opasne tvari u kolicini vecoj od dozvoljene ili se zahvacaju vece kolicine od dozvoljenih; 4. preko tijela nadleznog za inozemne poslove Bosne i Hercegovine izvjescuje tijelo vodoprivredne inspekcije druge drzave o nedozvoljenim promjenama vodnog rezima na kontrolnim profilima medjudrzavnih voda; 5. da zabrani poduzimanje radnji koje nisu dozvoljene po ovom zakonu.

Clanak 214.

Vodoprivredni inspektor moze donijeti rjesenje usmeno i odmah narediti njegovo izvrsenje u sljedecim slucajevima: 1. ako bi nastala neposredna opasnost od poplava, izliva voda ili pogorsanja stanja u toku poplave; 2. ako bi nastala nestasica vode ili teskoce u opskrbi vodom; 3. ako postoji opasnost od oneciscenja vode ili je nastupilo oneciscenje u opsegu u kojem to predstavlja neposrednu opasnost za zivot i zdravlje ljudi ili za zivotinjski ili biljni svijet.

Clanak 215.

Protiv rjesenja Ministarstva o vodoprivrednim aktima iz clanka 38. toc. 2. i 3. ovoga zakona donesenog u prvostupanjskom postupku ne moze se izjaviti priziv, ali se moze pokrenuti upravni spor. Protiv rjesenja zupanijskog kantonalnog tijela uprave nadlez nog za poslove vodoprivrede o vodoprivrednim aktima iz clanka 38. toc. 2. i 3. ovoga zakona donesenog u prvostupanjskom postupku moze se izjaviti priziv. Po prizivu odlucuje tijelo odredjeno zakonom zupanije kantona. Na rjesenje vodoprivrednog inspektora moze se izjaviti priziv Ministarstvu odnosno zupanijskom kantonalnom tijelu uprave nadleznom za poslove vodoprivrede. Priziv protiv rjesenja vodoprivrednog inspektora, odlaze izvrsenje rjesenja, osim u slucajevima iz clanka 214. stavak 1. ovoga zakona.

Clanak 216.

U vrsenju nadzora nad izvrsavanjem poslova u vrsenju javnih ovlasti koji su ovim zakonom dani u nadleznost i javnih poduzeca za vodna podrucja, Ministarstvo ostvaruje neposredan uvid i kontrolu u postupanje tog poduzeca, vrsi pregled akata i dokumentacije koje donosi to poduzece u vrsenju javnih ovlasti i o kojima vodi evidenciju, daje instrukcije za izvrsavanje poslova i trazi podatke i obavijesti o izvrsavanju ovoga zakona i drugih propisa donesenih na osnovi njega i izvjesce o izvrsavanju poslova u vrsenju javnih ovlasti. Ako Ministarstvo utvrdi da Javno poduzece za vodno podruc je ne izvrsava ovaj zakon i propise donesene na osnovi njega ili opce akte za cije izvrsenje je ovlasteno ili utvrdi nepravilnosti u radu, odredjuje rok u kome se utvrdjene nepravilnosti moraju otkloniti. Ako Javno poduzece za vodno podrucje ne otkloni, u smislu stavka 2. ovoga clanka, nepravilnosti u odredjenom roku Ministarstvo je duzno da o utvrdjenim nepravilnostima obavijesti Vladu Federacije. U slucaju iz stavka 3. ovoga clanka Vlada Federacije izdaje smjernice Javnom poduzecu za vodno podrucje odnosno poduzima mjere kojima se osigurava vrsenje poslova na nacin utvrdjen ovim zakonom.

XIV KAZNENE ODREDBE

Clanak 217.

Novcanom kaznom u iznosu od 1.000 do 70.000 KM kaznit ce se za gospodarski prijestup pravna osoba : 1. ako se ne brine o cuvanju, odrzavanju i namjenskom koristenju zastitnih vodoprivrednih objekata u vlasnistvu Federacije (clanak 20. stavak 3.); 2. ako vodoprivredni objekat iz clanka 19. ovoga zakona ne odrzava u funkcionalnom stanju i ne koristi ga u skladu s njegovom prirodom i namjenom (clanak 31. stavak 1.); 3. ako po prestanku uporabe vodoprivrednog objekta iz clanka 19. ovoga zakona ne postupi u skladu s vodoprivrednom dozvolom, odnosno ako vodoprivredni objekat ne dovede u odredjeno stanje ili ne odrzava taj objekat u takvom stanju da isti prouzroci stete vodnog rezima i trecim osobama (clanak 31. stavak 2.); 4. ako ne postupi po rjesenju federalne odnosno zupanijskekantonalne vodoprivredne inspekcije po clanku 31. stavku 3. ovoga zakona; 5. ako vodoprivredni objekat ne odrzava i ne koristi ga u skladu s opcim aktom iz clanka 31. stavka 4. ovog zakona; 6. ako se ne brine o cuvanju vodoprivrednih objekata iz clanka 19. ovoga zakona i uredjaja na njima od slucajnog ili namjernog ostecenja ili unistenja tih objekata i uredjaja na njima (clanak 31. stavak 5.); 7. ako izvodi radove na izgradnji novih ili rekonstrukciji ili uklanjanju postojecih objekata ili postrojenja i promjene tehnologije, kao i druge radove koji se ne smatraju gradjenjem, koji mogu utjecati na promjene kvaliteta i kvantiteta voda ili se time mogu trajno, privremeno ili povremeno prouzrociti promjene u vodnom rezimu, prije nego sto pribavi vodoprivrednu suglasnost ili protivno izdatoj vodoprivrednoj suglasnosti (clanak 42. st. 1. i 2.); 8. ako vadi materijal iz vodotoka po isteku roka odredjenog u vodoprivrednoj suglasnosti (clanak 47. stavak 2.); 9. ako vadi materijal iz vodotoka nakon donosenja rjesenja o prestanku vazenja vodoprivredne suglasnosti (clanak 47. stavak 3.); 10. ako po isteku roka vazenja vodoprivredne suglasnosti za vadjenje materijala iz vodotoka, jezera i mora ne dovede korito i obale vodotoka u stanje predvidjeno vodoprivrednom suglasnoscu (clanak 47. stavak 4.); 11. ako i poslije pismenog upozorenja od strane federalne odnosno kantonalne vodoprivredne inspekcije u najkrac em roku ne dovede korito i obale vodotoka, jezera i mora u stanje predvidjeno vodoprivrednom suglasnoscu (clanak 47. stavak 5.); 12. ako koristi vodu, ispusta otpadne vode ili odlaze odnosno ispusta stetne i opasne tvari na javno vodno dobro, poljoprivredno i sumsko zemljiste i u atmosferu, prije nego sto pribavi vodoprivrednu dozvolu ili protivno izdanoj vodoprivrednoj dozvoli (clanak 49.); 13. ako se zbog promjena u tehnologiji ili iz drugih razloga naknadno izmjene opseg i uvjeti koristenja voda odnosno ispustanje otpadnih voda u vode, odlaganja odnosno ispustanja stetnih i opasnih tvari na javno vodno dobro, poljoprivredno, gradjevno i sumsko zemljiste i u atmosferu, prije nego sto pribavi novu vodoprivrednu dozvolu (clanak 50. stavak 3.); 14. ako koristi vode, ispusta otpadne vode u vode ili odlaze odnosno ispusta stetne i opasne tvari na javno vodno dobro, poljoprivredno, gradjevno ili sumsko zemljiste i u atmosferu, po isteku roka vaznosti izdane vodoprivredne dozvole (clanak 51. stavak 1. tocka 1.); 15. ako koristi vodu ili ako ispusta otpadne vode poslije donosenja rjesenja o prestanku vazenja vodoprivredne dozvole (clanak 57. stavak 2.); 16. ako koristi vodu ili koristi vodu u vecim kolicinama od dozvoljenih i poslije donosenja rjesenja o privremenom ogranicenju ili privremenoj obustavi koristenja vode (clanak 58.); 17. ako ne izvrsava vodoprivredni nalog (clanak 62. stavak 3.); 18. ako koristi vode, crpi mineralne i termalne vode, zahvaca vode, uredjuje plovne putove, gradi luke i lucka postrojenja, vrsi uzgoj ribe u gospodarske svrhe, koristi javno vodno dobro ili vadi materijal iz vodotoka, bez prethodno dobijene koncesije za vode i javno vodoprivredno dobro (clanak 70. stavak 1.); 19. ako koristi prava iz koncesije i poslije isteka vremena na koje je koncesija izdana ili nakon sporazumnog raskida ugovora o koncesiji (clanak 76. stavak 1. toc. 1 i 4.); 20. ako vrsi radove i radnje zabranjene po cl. 87. i 88. ovoga zakona; 21. ako koristi vodu u vecim kolicinama od dozvoljenih po rjesenju o privremenom ogranicenju koristenja vode ili koristi vodu i poslije izdavanja rjesenja o privremenom ogranicenju ili obustavljanju uporabe vode (clanak 112. stavak 1.); 22. ako koristi vodu iz prirodnih i umjetnih vodotoka odnosno akumulacija protivno rjesenju o privremenom ogranicenju ili zabrani koristenja voda (clanak 112. stavak 2.); 23. ako koristi vode u druge svrhe i na nacin koji bi mogao nepovoljno uticati na kakvocu i kolicinu voda za pice, ako su te vode vodoprivrednom osnovom odnosno drugim planskim dokumentom odredjene da se koriste kao vode za pice (clanak 117. stavak 3.); 24. ako podrucja na kojima se nalaze izvorista voda koja se koriste za javnu opskrbu vodom za pice ne zastiti od oneciscenja ili od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost vode i na izdasnost izvorista (clanak 117. stavak 4.); 25. ako na podrucjima na kojima se nalaze izvorista voda koja se po kolicinama i kvalitetu mogu da koriste za pice ili su planirane za pice izgradjuje nove odnosno vrsi rekonstrukciju postojecih objekata odnosno upotrebljava postojece objekte ili koristi zemljiste u poljoprivredne svrhe ili vrsi sjecu suma i time ugrozava zdravstvenu ispravnost vode za pice (clanak 117. stavak 7.); 26. ako u svezi s obavljanjem djelatnosti ispusta opasne ili stetne tvari koje mogu onecistiti vode u prijamnik ili javni kanalizacijski sustav ili u atmosferu prije nego sto ih procisti u skladu s vodoprivrednom dozvolom (clanak 122. stavak 2.); 27. ako postupa protivno obvezama i odgovornostima odredjenim propisima za provodjenje ovoga zakona iz clanka 124. st. 2,3 i 4. ovoga zakona; 28. ako ispusta tehnoloske otpadne vode poslije donosenja rjesenja o zabrani ili ogranicenju ispustanja tehnoloskih otpadnih voda (clanak 126.); 29. ako ne izvrsi ili nepravodobno izvrsi obavjestavanje policijske postaje u slucajevima propisanim u clanku 128. st. 1 .do 3. ovoga zakona; 30. ako stavlja u unutarnji promet tvari koje se ne mogu stavljati u unutarnji promet (clanak 129. stavak 2.); 31. ako oneciscuje vode protivno medjunarodnim obvezama Federacije (clanak 130. stavak 1.); 32. ako postupa s opasnim tvarima suprotno propisu za provodjenje ovoga zakona iz clanka 131. stavka 2. ovoga zakona; 33. ako ne donese opci akt iz clanka 31. stavka 4. ovoga zakona u propisanom roku (clanak 227.); 34. ako ne podnese zahtjev za izdavanje vodoprivredne dozvole u propisanom roku (clanak 229. stavak 2.) ili poslije isteka propisanog roka; 35. ako ne podnese zahtjev za izdavanje vodoprivredne dozvole u propisanom roku (clanak 230. stavak 1.) ili poslije propisanog roka; 36. ako ne podnese zahtjev za dodjelu prava na koncesiju u roku iz clanka 231. stavak 2. ovoga zakona; 37. ako stambene, gospodarske i druge objekte ne ukloni u roku odredjenom u clanku 232. ovoga zakona. Za gospodarski prijestup iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novcanom kaznom u iznosu od 200 do 5.000 DEM.

Clanak 218.

Novcanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 DEM kaznit ce se se za prekrsaj pravna osoba: 1. ako po prestanku koncesije ne uspostavi stanje predvidjeno ugovorom o koncesiji (clanak 76. stavak 5.); 2. ako ne poduzme mjere za zastitu zivota i zdravlja ljudi, zastite okolisa i imovine drugih osoba u slucaju opasnosti od poplava, erozije ili drugih djelovanja voda koje mogu nastati zbog objekata i postrojenja podignutih na vodama i javnom vodnom dobru na osnovi koncesije (clanak 78.); 3. ako ne placa naknadu za koristenje koncesije u korist proracuna Federacije odnosnozupanije kantona (clanak 80. stavak 1.); 4. ako bez prethodno pribavljene pismene suglasnosti Javnog poduzeca za vodno podrucje vrsi radove i radnje zabranjene clankom 89. ovoga zakona; 5. ako postupa suprotno pravima, obvezama i odgovornostima propisanim aktom iz clanka 93. ovoga zakona; 6. ako podize objekte, izvodi radove ili vrsi radnje zabranjene odredbama clanka 99. ovoga zakona; 7. ako na zemljistu koje je proglaseno erozivnim gradi investicijske objekte ili mijenja katastarske kulture, bez prethodno poduzetih protuerozivnih mjera odnosno protuerozivnih radova (clanak 101.); 8. ako se na podrucju koje je proglaseno erozivnim vrse radovi cije je izvodjenje zabranjeno bez poduzimanja protuerozivnih radova i mjera (clanak 104. stavak 1.); 9. ako sumsko gospodarske osnove i dugorocne programe razvoja poljoprivredne proizvodnje ne uskladi s odlukama iz cl. 95. i 98. ovoga zakona i vodoprivrednim osnovama iz clanka 11. stavka 1. ovoga zakona (clanak 106. stavak 1.); 10. ako sumskogospodarsku osnovu ili dugorocni program razvoja poljoprivredne proizvodnje usvoji prije nego sto pribavi misljenje Javnog poduzeca za vodno podrucje (clanak 108. stavak 1.); 11. ako vrsi radnje ili radove zabranjene clankom 140. ovoga zakona; 12. ako podatke i rezultate izvrsenih istrazivanja povrsinskih i podzemnih voda ne dostavi Javnom poduzecu za vodno podrucje na nacin, po postupku i rokovima utvrdjenim propisom za provodjenje ovoga zakona iz clanka 142. stavka 4. ovoga zakona (clanak 142. stavak 1.); 13. ako podatke o potrebama za vodom ne dostave Javnom poduzecu za vodno podrucje radi izrade bilance voda, na nacin, po postupku i rokovima utvrdjenim propisom za provodjenje ovoga zakona iz clanka 142. stavka 4. ovoga zakona (clanak 142. stavak 2.); 14. ako iskoristava vode ili ispusta otpadne vode i druge opasne i stetne tvari u vode, na javno vodno dobro, gradjevno, poljoprivredno ili sumsko zemljiste ili u atmosferu, a ne ugradi uredjaje odnosno instrumente za mjerenje i kontrolu kolicine i kakvoce tih voda ili ne vrsi propisana mjerenja i ispitivanja ili ne vodi propisane evidencije ili ako u propisanim rokovima ne dostavlja Javnom poduzecu za vodno podrucje podatke o potrosnji, kolicini i kakvoci zahvacenih i ispustenih oneciscenih voda odnosno izvadjenog materijala iz vodotoka u skladu s propisom za provodjenje ovoga zakona iz clanka 142. stavka 4. ovoga zakona (clanak 142. stavak 3.); 15. ako u odredjenim rokovima i za odredjeno razdoblje ne dostavi Javnom poduzecu za vodno podrucje podatke o potrebama za vodom (clanak 142. stavak 5.); 16. ako raspolozive podatke koji se unose u vodoprivredne katastre i vodnu bilancu ne dostavi Javnom poduzecu (clanak 150. stavak 2.); 17. ako ometa slobodan prolaz osobama iz clanka 151. stavka 1. ovoga zakona da vrse svoje poslove i poslije donosenja rjesenja o privremenom zauzimanju zemljista (clanak 151. stavak 2.); 18. ako ne dozvoljava koristenje sljunka, pijeska, zemlje ili materijala sa svog zemljista za obranu od poplava ili ako ometa slobodan prijelaz osobama i prijevoznim sredstvima koji sudjeluju u radovima na obrani od poplava (clanak 152. stavak 1.); 19. ako ne placa opcu vodnu naknadu (clanak 172. toc. 1., 2., 3. i 4.) ili je ne placa u propisanim rokovima (clanak 175.); 20. ako ne placa posebne vodoprivredne naknade (cl. 180. do 184.); 21. ako naplacenu vodnu naknadu i posebne vodoprivredne naknade ne doznaci u roku od 15 dana od dana izvrsene naplate (clanak 194.); 22. ako posebne vodoprivredne naknade ne placa u propisanim rokovima (clanak 199.); 23. ako postojece zasade ne ukloni u roku propisanom u clanku 232. ovoga zakona. Za prekrsaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novcanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM.

Clanak 219.

Novcanom kaznom u iznosu od 1.500 do 2.500 KM kaznit ce se za prekrsaj pravna osoba: 1. ako lokalna izvorista za pice kaptirana ili nekaptirana u slucaju izgradnje novih sustava za opskrbu vodom za pice ne zastiti od unistenja ili propadanja ili neodrzavanja u najnuznijem stanju zbog osiguranja njihove pogonske spremnosti za slucaj ponovnog koristenja u izvanrednim okolnostima (clanak 29.); 2. ako ne placa naknade za koristenje hidromelioracijskog sustava (clanak 202. stavak 2.); 3. ako donese srednjorocni ili godisnji plan prije nego sto pribavi misljenje Javnog poduzeca (clanak 137.); 4. ako i nakon ustanovljenja sluznosti u korist trecih osoba sprjecava dovodjenje ili odvodjenje vode u hidromelioracijskom sustavu (clanak 139. stavak 1.); 5. ako ne izvrsi rjesenje vodoprivrednog inspektora u ostavljenom roku (clanak 213. stavak 1.). Za prekrsaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novcanom kaznom u iznosu od 100 do 500 KM.

Clanak 220.

Novcanom kaznom od 100 do 1000 KM kaznit ce se za prekrsaj odgovorna osoba u federalnom ili zupanijskom kantonalnomili drugom tijelu: 1. ako izda odobrenje za gradnju novih ili rekonstrukciju postojecih objekata u smislu propisa o prostornom uredjenju prije nego se izda vodoprivredna suglasnost (clanak 43. stavak 2.); 2. ako izda uporabnu dozvolu za objekat u smislu propisa o prostornom uredjenju, bez prethodno izdane vodoprivredne dozvole (clanak 59.); 3. ako izda odobrenje za gradnju u smislu propisa o prostornom uredjenju za objekte i postrojenja koja ispustaju otpadne vode ili druge opasne ili stetne tvari u atmosferu, a investitor ili korisnik nije prilozio pouzdane dokaze da je osigurao potrebna sredstva za izgradnju uredjaja za prociscavanje otpadnih voda odnosno uredjaja za smanjenje kolicina i koncentracije opasnih i stetnih tvari koje se ispustaju u atmosferu (clanak 61.).

Clanak 221.

Novcanom kaznom od 100 do 500 KM kaznit ce se za prekrsaj gradjanin za povredu zakona iz clanka 217. stavka 1. toc. 7., 8., 9., 12., 13., 14., 15., 22., 24., 25., 28., 30., 31. i 36., clanka 218. stavka 1. toc. 4., 5., 6., 7., 8., 11., 17., 18., 19., 20., 22. i 23. i clanka 219. stavka 1. toc. 2. i 4. ovoga zakona. Clanak 222. Za gospodarski prijestup iz clanka 217. stavka 1. toc. 7., 8. i 9. ovoga zakona pravnoj osobi odnosno gradjaninu pored kazne, izreci ce se i zastitna mjera oduzimanja izvadjenog materijala iz vodotoka i oduzimanje vozila, opreme i pribora s kojima je ucinjen gospodarski prijestup. Za prekrsaj iz clanka 221., a u svezi s clankom 217. stavkom 1. toc. 7., 8. i 9. ovoga zakona novoj osobi, odnosno gradjaninu pored kazne izreci ce se i zastitna mjera oduzimanja izvadjenog materijala iz vodotoka i oduzimanja vozila, opreme i pribora s kojima je nacinjen prekrsaj.

Clanak 223.

Do pustanja u optjecaj KM, novcane kazne za gospodarski prijestup i prekrsaje iz cl. 217. do 221. ovoga zakona mogu se placati u DEM ili u protuvrijednosti valuta koje se koriste u platnom prometu u Federaciji, po srednjem tecaju, koji utvrdjuje nadlezna financijska organizacija na dan placanja.

XV PRIJELAZNE I ZAVRZNE ODREDBE

Clanak 224.

Vodoprivredna osnova Federacije (clanak 11. stavak 1.) donijet ce se najkasnije u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Vodoprivredne osnove glavnih slivnih podrucja (clanak 11. stavak 1.) donijet ce se najkasnije u roku od cetiri godina od dana isteka roka odredjenog u stavku 1. ovoga clanka. Do donosenja vodoprivredne osnove Federacije odnosno vodoprivrednih osnova glavnih slivnih podrucja, odgovarajuci planovi i programi razvoja vodoprivrede i pojedinih njenih grana doneseni do dana stupanja na snagu ovoga zakona imaju snagu vodoprivredne osnove.

Clanak 225.

Vode, vodoprivredni objekti u vlasnistvu Federacije i javno vodno dobro prenijet ce se na upravljanje i koristenje javnim poduzecima za vodna podrucja u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Vlada Federacije donosi odluku iz stavka 1. ovoga clanka.

Clanak 226.

U roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga zakona Ministarstvo ce donijeti rjesenja kojima ce utvrditi da li cestice vodnih zemljista pripadaju javnom vodnom dobru (clanak 36. stavak 3.).

Clanak 227.

Vlasnici odnosno korisnici vodoprivrednih objekata duzni su opci akt iz clanka 31. stavka 4. ovoga zakona donijeti u roku od sezdeset dana od dana stupanja na snagu propisa za provodjenje ovoga zakona iz clanka 30. stavka 6. ovoga zakona.

Clanak 228.

Do donosenja vodoprivrednih osnova odnosno planova i programa razvoja vodoprivrede koji se donose po ovom zakonu, vodoprivredni uvjeti, vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole izdavat ce se na osnovi odgovarajuce tehnicke dokumentacije u skladu s odgovarajucim planovima i programima iz clanka 224. stavka 3. ovoga zakona i s medjurepublickim dogovorima i sporazumima koje je prije stupanja na snagu ovoga zakona zakljucila Socijalisticka Republika Bosna i Hercegovina.

Clanak 229.

Sve vodoprivredne dozvole izdane do dana stupanja na snagu ovoga zakona usuglasit ce se s odredbama ovoga zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Korisnici odnosno vlasnici postojecih objekata i postrojenja koji iskoristavaju vode ili ispustaju otpadne vode ili druge opasne i stetne tvari u vode, na javno vodno dobro, gradjevno, poljoprivredno i sumsko zemljiste ili u atmosferu ili vodni rezim utjece na te objekte i postrojenja,duzni su, suglasno stavku 1. ovoga clanka,podnijeti zahtjev za izdavanje nove vodoprivredne dozvole u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Korisnicima odnosno vlasnicima postojecih objekata i postrojenja koji u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona ne podnesu zahtjev za izdavanje nove vodoprivredne dozvole prestaje vaznost vodoprivrednih dozvola izdanih prije stupanja na snagu ovoga zakona, a rjesenjem federalne odnosno zupanijske kantonalnevodoprivredne inspekcije zabranit ce im se uporaba objekata odnosno postrojenja za koje nije trazena nova vodoprivredna dozvola. Novom vodoprivrednom dozvolom izdanom u smislu st. 1 i 2. ovoga clanka utvrdit ce se i obveza ugradnje mjernih uredjaja, odnosno instrumenata za mjerenje kolicina iskoristenih voda, odnosno za mjerenje kolicina i koncentracija ispustenih otpadnih voda i drugih opasnih i stetnih tvari u vode, na javno vodno dobro, poljoprivredno, gradjevno i sumsko zemljiste ili u atmos feru i rok za ugradnju i pocetak rada tih mjernih uredjaja i instrumenata. Vlasniku ili korisniku objekta i postrojenja koji ne ugradi uredjaje odnosno instrumente u roku odredjenom u smislu stavka 4. ovoga clanka federalni odnosno zupanijski kantonalni vodoprivredni inspektor zabranit ce uporabu objekata odnosno uredjaja.

Clanak 230.

Korisnici odnosno vlasnici postojecih objekata i postrojenja koji iskoristavaju vode ili ispustaju otpadne vode i druge opasne i stetne tvari u vode, na javno vodno dobro, gradjevno, poljoprivredno i sumsko zemljiste ili u atmosferu za koja nije pribavljena vodoprivredna dozvola do dana stupanja na snagu ovoga zakona, duzni su podnijeti zahtjev za izdavanje vodoprivredne dozvole u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Na korisnike odnosno vlasnike postojecih objekata i postrojenja iz stavka 1. ovoga clanka shodno ce se primjenjivati odredbe clanka 229. st. 3., 4. i 5. ovoga zakona.

Clanak 231.

Pravnim odnosno fizickim osobama koje su korisnici voda i javnog vodnog dobra iz clanka 33. stavka 1. ovoga zakona za cije je koristenje po ovom zakonu obvezna koncesija, a ispunjavaju propisane uvjete, dodijelit ce se koncesija bez provedenog natjecaja. Osobe iz stavka 1. ovoga clanka duzne su, u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona, podnijeti zahtjev za davanje koncesije. Ako u tom roku ne podnesu zahtjev smatrat ce se da im je prestalo pravo na koristenje voda po vodoprivrednoj dozvoli izdanoj prije stupanja na snagu ovoga zakona odnosno javnog vodnog dobra po rjesenju nadleznog tijela donesenog prije stupanja na snagu ovoga zakona. Iznimno od odredbi clanka 71. stavka 1. toc. 1. i 2. odnosno clanka 71. stavka 1.toc. 3. i 4. ovoga zakona, na zahtjev zainteresirane osobe odluku o koncesiji donosi Ministarstvo odnosno kantonalno tijelo uprave nadlezno za poslove vodoprivrede. Odredbe st. 1.do 3. ovoga clanka odnose se i na strane osobe vlasnike odnosno korisnike hidroelektrana izgradjenih do dana stupanja na snagu ovoga zakona koje iskoristavaju vodne snage za proizvodnju elektricne energije (clanak 70. stavak 1. tocka 2.) ako se akumulacije tih hidroelektrana nalaze: 1. na medjudrzavnom vodotoku koji cini granicu Bosne i Hercegovine i druge drzave 2. na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, a ostali objekti hidroelektrane na teritoriju druge drzave. 3. na teritoriju Bosne i Hercegovine,a ostali objekti nalaze se na teritoriju Republike Srpske.

Clanak 232.

Postojeci nasadi, predmeti i objekti podignuti protivno odredbama cl. 87., 88., 89. i 144. tocka 4. ovoga zakona moraju se ukloniti u roku od jedne, a stambeni, gospodarski i drugi objekti u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 233.

Parlament Federacije donijet ce odluku o imenovanju predsjednika i clanova Federalnog vijeca za vode u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 234.

Javno poduzece za "Vodno podrucje slivova Jadranskog mora" odnosno Javno poduzece za "Vodno podrucje slivova rijeke Save" organizirat ce se i zapoceti s radom u skladu s ovim zakonom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Poslovno udruzenje javnih vodoprivrednih poduzeca Federacije Bosne i Hercegovine organizirat ce se i zapoceti s radom u Strana skladu s ovim zakonom u roku od 30 dana od dana pocetka rada poduzeca iz stavka 1. ovoga clanka.

Clanak 235.

Do upisa u sudski registar i pocetka rada poduzeca iz clanka 234. stavka 1. ovoga zakona njihove poslove i zadace propisane ovim zakonom vrsit ce Javno vodoprivredno poduzece "Vodoprivreda Hrvatske Republike Herceg Bosna" Mostar odnosno Javno vodoprivredno poduzece "Vodoprivreda Bosne i Hercegovine" Sarajevo.

Clanak 236.

Do upisa u sudski registar i pocetka rada poduzeca iz clanka 234. stavka 1. ovoga zakona sredstva opce vodoprivredne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada koje po ovom zakonu pripadaju javnim poduzecima iz clanka 234. stavka 1. ovoga zakona uplacivat ce se Vodnog podrucja slivova Jadranskog mora na racun Javnog vodoprivrednog poduzeca "Vodoprivreda Hrvatske Republike Herceg Bosna" Mostar, a s Vodnog podrucja slivova rijeke Save na racun Javnog vodoprivrednog poduzeca "Vodoprivreda Bosne i Hercegovine" Sarajevo.

Clanak 237.

Danom upisa Javnog poduzeca za "Vodno podrucje slivova Jadranskog mora" Mostar u sudski registar prestaje s radom Javno vodoprivredno poduzece "Vodoprivreda Hrvatske Republike Herceg Bosna" Mostar, a imovina, prava i obveze tog poduzeca postaju imovina, prava i obveze Javnog poduzeca za "Vodno podrucje slivova Jadranskog mora" Mostar. Istim danom djelatnici Javnog vodoprivrednog poduzeca "Vodoprivreda Hrvatske Republike Herceg Bosna" Mostar postaju djelatnici Javnog poduzeca za "Vodno podrucje slivova Jadranskog mora" Mostar. Danom upisa Javnog poduzeca za "Vodno podrucje slivova rijeke Save" Sarajevo u sudski registar prestaje s radom Javno vodoprivredno poduzeca "Vodoprivreda Bosne i Hercegovine", a imovina, prava i obveze tog poduzeca postaju imovina, prava i obveze Javnog poduzeca za "Vodno podrucje slivova rijeke Save" Sarajevo. Istim danom djelatnici Javnog vodoprivrednog poduzeca "Vodoprivreda Bosne i Hercegovine" Sarajevo postaju djelatnici Javnog poduzeca za " Vodno podrucje slivova rijeke Save" Sarajevo.

Clanak 238.

Iznimno od odredbi clanka 176. stavka 2. i clanka 190. stavka 1. ovoga zakona, odluke o stopama odnosno iznosima opce vodoprivredne naknade i posebnih vodoprivrednih naknada donijet ce sporazumno Privremeni upravni odbor Javnog vodoprivrednog poduzeca "Vodoprivreda Bosne i Hercegovine" i Upravni odbor Javnog vodoprivrednog poduzeca "Vodoprivreda Hrvatske Republike Herceg Bosna" i dostaviti na suglasnost Vladi Federacije u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 239.

Podzakonski propisi iz clanka 142. stavka 4. i clanka 199. ovoga zakona donijet ce se u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 240.

Vlada Federacije donijet ce odluku o imenovanju predsjednika i clanova Upravnog odbora Javnog poduzeca za "Vodno podrucje slivova Jadranskog mora" odnosno Javnog poduzeca za "Vodno podrucje slivova rijeke Save" u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 241.

Podzakonski propisi u skladu s odredbama ovoga zakona, donijet ce se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno (clanak 239).

Clanak 242.

Danom stupanja na snagu ovoga zakona na teritoriju Federacije prestaje primjena Zakona o vodama, koji su primjenjivali na teritoriju Federacije. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga clanka do donosenja podzakonskih propisa u skladu s odredbama ovoga zakona na teritoriju Federacije primjenjivat ce se podzakonski propisi koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 243.

Ovaj zakon uskladit ce se s odredbama odgovarajuceg zakona kojeg donose Parlamentarna skupstina Bosne i Hercegovine u roku koji bude odredjen tim zakonom. Svi sporazumi koje sklope javna poduzeca iz clanka 1. ovoga zakona s drugim drzavama moraju biti odobreni od Parlamentarne skupstine Bosne i Hercegovine osim ako zakonom iste skupstine nije odredjeno drukcije.

Clanak 244.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u"Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajuci Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mariofil Ljubic, s. r.

Predsjedavajuci Predstavnickog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, s. r.