ZAKON O STECAJU I LIKVIDACIJI
I OPCE ODREDBE
Clan 1.
Ovim zakonom uredjuju se uvjeti za provodjenje i postupak
stecaja, prinudnog poravnanja u stecaju i likvidacije pravnih osoba
odredjenih ovim zakonom (u daljem tekstu: duznik).
Clan 2.
Stecajni postupak se provodi radi skupnog namirenja povjeritelja
stecajnog duznika unovcenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih
sredstava povjeriteljima. Tijekom stecajnog postupka moze se zakljuciti
prinudno poravnanje, izvrsiti konverzija dugova u vlasnicke udjele i
prodati duznik, radi uredjivanja pravnog polozaja duznika i njegova
odnosa prema povjeriteljima, a osobito radi odrzavanja njegove djelatnosti.
Clan 3.
Stecajni postupak provodi se nad duznikom koji je trajnije
nesposoban za placanje ili je prezaduzen, kao i drugim slucajevima odredjenim
zakonom. Smatra se da je duznik nesposoban za placanje ako u razdoblju
od 30 dana neprekidno ne izmiruje sve svoje dospjele novcane obaveze.
Okolnosti da je duznik podmirio ili da moze podmiriti u cjelosti ili
djelimicno potrazivanja nekih povjeritelja, sama po sebi ne znaci da
je sposoban za placanje. Smatra se da je duznik prezaduzen ako njegova
imovina ne pokriva postojece obaveze. Nece se smatrati da je duznik
prezaduzen, ako se prema okolnostima slucaja (raspolozivim izvorima
sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) moze osnovano
pretpostaviti da ce nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obaveze
po dospjecu.
Clan 4.
Duznikom, u smislu ovog zakona, smatra se preduzece i
druga pravna osoba koja obavlja registriranu privrednu djelatnost i
ima sjediste na teritoriji Federacije prema propisima o standardnoj
klasifikaciji djelatnosti ako posebnim zakonom nije drukcije odredjeno.
Zakljuckom se izdaje nalog sluzbenoj osobi ili organu koji provodi stecajni
postupak za izvrsenje pojedinih radnji.
Clan 5.
Stecajni postupak mogu pokrenuti povjeritelji i sam duznik.
Clan 6.
Za otvaranje stecajnog postupka nad duznikom koji proizvodi
predmete naoruzanja i vojne opreme potrebna je prethodno saglasnost
Federalnog ministarstva odbraneFederalnog ministarstva obrane (u daljem
tekstu: Minsitarstvo odbrane). Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju
saglasnost za otvaranje stecajnog postupka u roku od trideset dana od
dana primitka obavijesti stecajnog vijeca o pokretanju prethodnog postupka,
smatra se da je saglasnost data. Ako Minstarstvo odbrane ne da svoju
saglasnost, za obaveze stecajnog duznika solidarno odgovara Federacija
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Clan 7.
Kad je zakonom iskljucena mogucnost stecaja nad imovinom
neke pravne osobe, za obaveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni
osnivaci. Ova se odredba ne odnosi na dionicka drustva.
II OPCE PROCESNE ODREDBE
Clan 8.
Stecajni postupak provodi kantonalnizupanijski sud. Stecajni
postupak je hitan. U stecajnom postupku se ne moze traziti povracaj
u predjasnje stanje, niti podnositi prijedlog za ponavljanje postupka
niti izjaviti revizija. Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati,
odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s rocista na
kome ih je trebalo dati, odnosno podnijeti, osim ako ovim zakonom nije
drukcije odredjeno.
Clan 9.
Odluke u stecajnom postupku donose se u obliku rjesenja
ili zakljucka. Zakljuckom se izdaje nalog sluzbenoj osobi ili organu
koji provodi stecajni postupak za izvrsenje radnji.
Clan 10.
Protiv rjesenja moze se izjaviti zalba, ako ovim zakonom
nije drukcije odredjeno. Rok za zalbu iznosi osam dana, ako ovim zakonom
nije drukcije odredjeno. Pocetak roka za izjavljivanje zalbe tece od
dana objavljivanja rjesenja na oglasnoj ploci suda. Ako je ovim zakonom
propisano da se rjesenje mora dostaviti odredjenim osobama, rok za izjavljivanje
zalbe tece od dana dostavljanja rjesenja tim osobama. Zalba protiv rjesenja
ne zadrzava izvrsenje rjesenja, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno.
Clan 11.
Protiv zakljucka moze izjaviti prigovor u roku od tri
dana od dana objave, a ako zakljucak nije objavljen od dana dostave
pismenog otpravka. O prigovoru protiv zakljucka odlucuje stecajno vijece
zakljuc kom protiv kojeg nije dopusten prigovor. Prigovor ne zadrzava
izvrsenje zakljucka.
Clan 12.
Svaki povjeritelj snovi svoje troskove u stecajnom postupku,
ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno.
Clan 13.
U stacajnom postupku shodno se primjenjuju odgovarajuce
odredbe Zakona o parnicnom postupku, ako ovim zakonom nije drukcije
odredjeno.
III STECAJNI POSTUPAK
1. Organi stecajnog postupka
Clan 14.
Organi stecajnog postupka su: stecajno vijece, stecajni
sudac, stecajni upravnik i odbor povjeritelja. a) Stecajno vijece
Clan 15.
Stecajno vijece sastavljeno je od trojice sudija, od kojih
je jedan predsjednik vijeca. Stecajni sudija je clan stecajnog vijeca.
Stecajni sudija ne moze biti predsjendik stecajnog vijeca.
Clan 16.
Stecajno vijece: 1) odlucuje o pokretanju prethodnog postupka
radi utvrdjivanja postojanja stecajnog razloga i provodi taj postupak,
2) odlucuje o otvaranju stecajnog postupka, 3) imenuje i razrjesava
stecajnog upravnika, u skladu s ovim zakonom, 4) odlucuje o prigovorima
stecajnog upravnika protiv naredbi stecajnog sudije, 5) odlucuje o prigovorima
povjeritelja te odbora povjeritelja protiv zakljucaka stecajnog sudije,
6) odradjuje zapocete poslove koje treba zavrsiti tokom stecajnog postupka,
u skladu s ovim zakonom, 7) odobrava predracun troskova stecajnog postupka
i odredjuje nagradu stecajnog upravnika, 8) odobrava isplatu povjeritelja,
9) donosi rjesenje o zakljucenju stecajnog postupka, 10) obavlja druge
poslove odredjene ovim zakonom. Stecajno vijece moze po sluzbenoj duznosti,
po prigovoru ili prijedlogu, mijenjati naredbe stecajnog sudije ili
stecajnog upravnika, ako utvrdi da su nezakonite ili nesvrsishodne.
b) Stecajni sudija
Clan 17.
Stecajni sudija ovlasten je odlucivati o svim pitanjima
stecajnog postupka, osim o onima o kojima po ovom zakonu odlucuje stecajno
vijece ili koji drugi organ stecajnog postupka. Stecajni sudija nadzire
rad stecajnog upravnika i daje mu obavezujuce upute. Stecajni sudija
nadzire rad odbora povjeritelja.
Clan 18.
Protiv zakljucka stecajnog sudije, stacajni upravnik,
odbor povjeritelja i svaki povjeritelj moze podnijeti prigovor stecajnom
vijecu. c) Stecajni upravnik
Clan 19.
Za stecajnog upravnika moze se imenovati fizicka osoba
koja raspolaze potrebnom strucnoscu i poslovnim iskustvom. Za stecajnog
upravnika ne moze biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao
sudija u stecajnom postupku, a osobito osoba koja je bliski srodnik
kojega clana stecajnog vijeca, osobe odgovorne za obaveze u stecaju,
upravnog odbora i drugih organa duznika, povjeritelja te osobe koje
su u odnosu suparnistva s duznikom. Za stecajnog upravnika ne moze biti
imenovana osoba koja po zakonu ne bi mogla biti imenovana za clana upravnog
odbora duznika, nadzornog odbora ili slicnog organa, niti osoba koja
je bila zaposlena kod duznika ili je bila clan njegovog organa
.
Clan 20.
Listu stacajnih upravnika utvrdjuje predsjednik suda odredjenog
zakonom kantonazupanije koji provodi stecajni postupak na vrijeme od
cetiru godine, nakon sto pribavi misljenje privredne komore sa svojega
podrucja. Utvrdjena lista ne moze se dopunjavati. Ako to izvanredne
prilike zahtijevaju, predsjednik suda moze, uz odobrenje kantonalnogzupanijskog
ministarstva pravde, utvrditi novu listu stecajnih upravnika. Komore
su duzne svoja misljenja i moguce prijedloge dostaviti sudu u roku od
trideset dana od dana primitka zahtjeva predsjednika suda. Ako komore
ne postupe u skladu s odredbom stava 2. ovog clana, lista stecajnih
upravnika utvrdjuje se nazavisno o tome.
Clan 21.
Stecajni upravnik se imenuje rjesenjem o otvaranju stecajnog
postupka. Odluka o imenovanju stecajnog upravnika moze se pobijati zalbom
protiv rjesenja o otvaranju stecajnog postupka. Ako se zalbom protiv
rjesenja o otvaranju stecajnog postupka pobija i odluka o imenovanju
stecajnog upravnika, stecajno vijece moze povodom zalbe izmijeniti samo
odluku o imenovanju stecajnog upravnika u roku od tri dana. Protiv rjesenja
stecajnog vijeca o imenovanju novoga stecajnog upravnika dopustena je
zalba. Pri primanju duznosti, stecajni upravnik daje izjavu pred predsjendikom
stecajnog vijeca da ce savjesno, drzeci se Ustava, zakona i pravnog
poretka Federacije, obavljati svoju duznost. Tom ce se prilikom stecajnom
upravnikom predati isprava o imenovanju, koju je duzan vratiti odmah
po zavrsetku svoje duznosti.
Clan 22.
Na prvom rocistu stecajnih povjeritelja nakon imenovanja
stecajnog upravnika, povjeritelji mogu, umjesto stecajnog upravnika
kojega je imenovalo stecajno vijece, izabrati drugu osobu. Novoimenovani
stecajni upravnik ne mora biti na listi stecajnih upravnika. Novoimenovanom
stecajnom upravniku isprava o imenovanju predat ce se nakon sto da izjavu
da ce savjesno obavljati svoju duznost. Stecajno vijece donosi rjesenje
kojim se potvrdjuje imenovanje stecajnog upravnika. Ako stecajno vijece
to rjesenje ne donese u roku od tri dana smatrat ce se da je potvdilo
imenovanje stecajnog upravnika. Protiv rjesenja kojim je stecajno vijece
odbilo potvrditi imenovanje stecajnog upravnika svaki povjeritelj ima
pravo na zalbu. Ovlastenja ranijeg stecajnog upravnika prestaju predajom
isprave o imenovanju novom stecajnom upravniku. Raniji stecajni upravnik
je duzan izvrsiti predaju svoje duznosti novom stecajnom upravniku u
roku od tri dana od dana predaju isprave iz stava 4. ovog clana. Stecajni
sudija ce odrediti potrebne mjere radi ostvarivanja primopredaje duznosti
izmedju stecajnih upravnika.
Clan 23.
Stecajni upravnik ima pravo i obaveze organa duznika,
ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno. Ako stecajni duznik nastavlja
poslovati tijekom stecajnog postupka, poslovanje vodi stecajni upravnik.
Stecajni upravnik moze stecajnom vijecu podnijeti pisani prigovor protiv
uputa i zakljucaka stecajnog sudije u roku od tri dana, a ako je rok
za izvrsenje zakljucka ili upute kraci od tri dana, unutar toga roka.
Do odluke stecajnog vijeca stecajni upravni moze odgoditi izvrsenje
po uputi ili zakljucku stecajnog sudije, osim ako zbog toga ne bi nastupile
teze posljedice.
Clan 24.
Stecajni upravnik je duzan postupati savjesno i uredno,
a osobiti: 1) dovesti u red evidenciju knjigovodstvenih podataka do
dana otvaranja stecajnog postupka, 2) sastaviti, u saglasnosti sa stecajnim
sudijom, predracun troskova stecajnoga postupka i podnijeti ga na odobrenje
stecajnom vijecu, 3) odrediti komisiju za popis imovine, 4) sastaviti
pocetno stanje imovine duznika, 5) kao dobar privrednik brinuti se o
zavrsetku zapocetih, a neizvrsenih poslova duznika i poslova potrebnih
da bi se sprijecilo nastupanje stete nad imovinom duznika, 6) brinuti
se o ostvarivanju potrazivanja duznika, 7) savjesno voditi poslovanje
duznika, ako je odredjeno da se poslovanje nastavlja, 8) pripremiti
nacrt za konverziju duga iz clana 92. ovog zakona, 9) unovciti, odnosno
naplatiti s paznjom dobroga privrednika stvari i prava duznika koje
ulaze u stecajnu masu, 10) pripremiti nacrt za glavnu diobu i nakon
odobrenje izvrsiti isplatu, 11) dostaviti odboru povjeritelja zavrsni
stecajni racun, 12) izvrsiti naknade isplate povjeritelja. Stecajni
upravnik je duzan podnositi pisana izvjesca o toku stecajnog postupka
i o stanju stecajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada
to zatraze stecajno vijece ili odbor povjeritelja.
Clan 25.
Rad stecajnog upravnika nadzire stecajni sudija i odbor
povjeritelja. Stecajni sudija je ovlasten u svako doba zatraziti obavijesti
ili izvjesca o stanju stvari i vodjenju poslova.
Clan 26.
Stecajno vijece moze, po sluzbenoj duznosti ili na zahtjev
stecajnog sudije, odbora povjeritelja ili povjeritelja, razrijesiti
stecajnog upravnika, ako svoju duznost ne obavlja uspjesno ili iz drugih
vaznih tazloga. Prije donosenja odluke o razrjesenju stecajno vijece
ce omoguciti stecajnom upravniku da se izjasni, osim ako ozbiljni razlozi
na zahtijevaju da se drukcije postupi. Protiv rjesenja o razrjesenju
stecajni upravnik ima pravo na zalbu. Protiv rjesenja o odbijanju prijedloga
za razrjesenje pravo na zalbu imaju odbor povjeritelja i svaki stecajni
povjeritelj. Stecajni upravnik razrjesit ce se duznosti i kada to sam
zatrazi. Protiv rjesenja o razrjesenju, odnosno o odbijanju zahtjeva
za razrjesenje, pravo na zalbu ima samo stecajni upravnik. Stacajni
vijece moze rjesenjem o razrjesenju stecajnom upravniku naloziti vracanje
onoga sto je tokom postupka primio.
Clan 27.
Stecajni upravnik duzan je naknaditi stetu svim sudionicima,
ako je skrivljeno povrijedio koju od svojih duznosti. Stecajni upravnik
ne odgovara za stetu nastalu zbog radnje koju je odobrilo stecajno vijece
ili stecajni sudija, odnosno zbog radnje koju je poduzeo u izvrsenju
naloga ilu upute stecajnoga sudije, osim ako je odobrenje ili uputu
isposlovao na prijevaran nacin. Za stetu koju pocine djelatnici koji
su ostali na radu kod duznika, stecajni upravnik odgovara samo ako je
steta nastala uslijed propusta u njihovu nadzoru. Stecajni upravnik
duzan je naknaditi stetu povjeritelja stecajne mase koju je ovaj pretrpio
zbog neispunjenja obaveze iz stecajne mase preuzete njegovom pravnom
radnjom, osim ako stecajni upravnik u vrijeme preuzimanja te obaveze
nije mogao predvidjeti da stecajna masa nece biti dostatna za njeno
ispunjenje. Pravo na podnosenje zahtjeva za naknadu stete nastale zbog
povrede duznosti stecajnog upravnika zastarijeva protekom roka od tri
godine od saznanja ostecenoga za stetu i okolnosti na kojima se zasniva
obaveza stecajnoga upravnika za naknadu stete. Pravo na podnosenje zahtjeva
za naknadu stete zastarijeva najkasnije protekom roka od tri godine
od pravomocnosti odluke o zakljucenju stecajnoga postupka. Pravo na
podnosenje zahtjeva za naknadu stete prouzrocene povredom duznosti pocinje
u vezi s naknadom diobom ili s nadzorom nad ispunjenjem plana, zastarijeva
protekom roka od tri godine od izvrsene naknadne diobe.
Clan 28.
Stecajni upravnik ima pravo na nagradu za svoj rad te
na naknadu stvarnih troskova. Visinu nagrade u vrijeme zakljucenje stecajnoga
postupka odredjuje stecajno vijece uzimajuci u obzir opseg poslova i
rad stecajnoga upravnika te vrijednosti stecajne mase. Nagradu i naknadu
stecajnom upravniku odredjuje rjesenjem stecajno vijece. Rjesenje iz
stava 3. ovoga clana posebno se dostavlja clanovima odbora povjeritelja,
ako je osnovan. Obavijest o odredjivanju nagrade i naknade bez naznake
visine iznosa objavljuje se na oglasnoj ploci suda. Protiv rjesenja
iz stava 3. ovog clana, stecajni upravnik i svaki stecajni povjeritelj
ima pravo na zalbu. Stecajno vijece moze tijekom stecajnoga postupka
odobravati predujmove nagrade stecajnom upravitelju te odlucivati o
naknadi troskova koje je imao u obavljanju svoje duznosti. Predujam
se moze odrediti i u mjesecnim iznosima.
Clan 29.
Nadlezni organ kantonazupanije posebnim ce pravilnikom
utvrditi osnove za odredjivanje nagrade i naknade troskova stecajnog
postupka. Dok se ne donese pravilnik iz stava 1. ovoga clana, visinu
nagrade i naknade troskova odredjuje stecajno vijece.
Clan 30.
Stecajni upravnik duzan je po zavrsetku svoje duznosti
poloziti racun povjeriteljima. Stecajni sudija ce, prije rocista povjeritelja,
ispitati zavrsni racun stecajnog upravnika i na njemu potvrditi da ga
je ispitao. U slucaju potrebe stecajni sudija moze odrediti sa zavrsni
racun pregledaju vjestaci. Ako je osnovan odbor povjeritelja, stecajni
sudija ce, zavrsni racun, prije nego sto ga ispita, dostaviti tom odboru
i odrediti mu rok u kojem se treba izjasniti o tom racunu. Ispitani
zavrsni racun, zajedno s dokazima i izjasnjavanjem odbora povjeritelja,
stecajni sudac ce staviti na uvid povjeriteljima. Rok izmedju izlaganja
zavrsnoga racuna s prilozima i odrzavanja rocista povjeritelja ne moze
biti kraci od osam dana. Povjeritelji mogu naloziti stecajnom upravniku
da u odredjenim vremenskim razmacima tijekom postupka polaze racune.
Na te se racune na odgovarajuci nacin primjenjuju odredbe st. 1, 2.
i 3. ovoga clana. d) Odbor povjeritelja
Clan 31.
Radi zastite interesa povjeritelja u stecajnom postupku,
prije prvoga rocista povjeritelja, stecajno vijece moze osnovati odbor
povjeritelja i imenovati njegove clanove. U odboru povjeritelja moraju
biti zastupljeni razlucni povjeritelji, stecajni povjeritelji s najvisim
potrazivanjima i povjeritelji s malim potrazivanjima, U odboru treba
biti zastupljen i predstavnik ranijih duznikovih radnika. Za clanove
odbora mogu biti postavljene i osobe koje nisu povjeritelji, ako bi
svojim strucnim znanjem mogle pridonijeti radu odbora. Broj clanova
odbora odredjujestecajno vijece i taj broj mora biti neparan. Kad je
ovim zakonom odredjeno da odbor povjeritelja poduzima odredjene radnje
u postupku, podneske u ime odbora povjeritelja podnosi, odnosno izjave
daje, predsjednik odbora povjeritelja na osnovu odluke odbora. Ako je
broj stecajnih povjeritelja manji od pet, ovlastenja odbora povjeritelja
imaju svi povjeritelji.
Clan 32.
O osnivanju odbora povjeritelja odlucuju povjeritelji
na prvom rocistu povjeritelja. Ako je stecajni sud vec osnovao odbor
povjeritelja, povjeritelji odlucuju treba li taj odbor zadrzati.
Clan 33.
Odbor povjeritelja je duzan nadzirat stecajnoga upravnika
i pomagati mu u vodjenju poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledati
knjige i poslovnu dokumentaciju te naloziti provjeru prometa i iznosa
gotovine. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor
povjeritelja moze ovlastiti pojedine svoje clanove. U okviru svojega
djelokruga odbor povjeritelja osobito:
1) razmatra izvjesca stecajnoga upravnika u tijeku stecajnoga postupka
i o stanju stecajne mase,
2) pregleda poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo
stecajni upravnik,
3) podnosi prigovor stecajnom vijecu na rad stecajnoga upravnika,
4) daje misljenje stecajnom vijecu o unovcenju imovine duznika, kad
vijece to zatrazi,
5) daje misljenje stecajnom vijecu o nastavljanju zapocetih poslova,
odnosno o radu stecajnoga duznika, kad vijece to zatrazi,
6) daje misljenje stecajnom vijecu o priznavanju opravdanih manjkova
utvrdjenih popisom imovine, kada vijece to zatrazi. Odbor povjeritelja
je duzan obavjestavati povjeritelje o toku stecajnoga postupka i o stanju
stecajne mase.
Clan 34.
Stecajno vijece moze clana odbora povjeritelja razrjesiti
iz vaznih razloga, i to po sluzbenoj duznosti ili na zahtjev povjeritelja.
Prije donosenja odluke potrebno je saslusati clana odbora povjeritelja
Clan odbora povjeritelja koji je razrijesen ima pravo na zalbu protiv
odluke stecajnoga vijeca.
Clan 35.
Odbor povjeritelja o pitanjima iz svojega djelokruga odlucuje
na sjednicama. Prvu sjednicu odbora povjeritelja saziva stecajni sudija
po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog stecajnoga upravnika ili vecine
clanova odbora povjeritelja. Na toj sjednici clanovi odbora biraju predsjednika.
Naredne sjednice odbora povjeritelja sazvat ce predsjednik odbora povjeritelja.
Clana odbora povjeritelja na sjednicama moze zamjenjivati osoba koju
on za to ovlasti ovjerenom punomoci. Sjednicama odbora povjeritelja
mogu biti nazocni stecajni sudija i stecajni upravnik bez prava glasa.
Stecajni sudija i stecajni upravnik obavezno se pozivaju na sjednice
odbora povjeritelja. Odbor povjeritelja odlucuje vecinom glasova nazocnih
clanova, a ako su glasovi podijeljeni, odlucuje stecajni sudija.
Clan 36.
Clanovi odbora povjeritelja imaju pravo na nagradu za
svoj rad, kao i na naknadu stvarnih troskova. Pri odredjivanju nagrade
uzima se u obzir utrosak vremena i opseg obavljanog posla. Na nagradu
za rad i naknadu troskova clanova odbora povjeritelja na odgovarajuci
se nacin primjenjuju odredbe ovoga zakona o nagradi i naknadi troskova
stecajnoga upravnika (cl. 28. i 29.) 2. Pokretanje stecajnog postupka
Clan 37.
Stecajni postupak pokrece se prijedlogom ovlastene osobe
(predlagatelj). Prijedlog za pokretanje stecajnog postupka moze se povuci
do istjecanja oglasa o otvaranju stecajnog postupka na oglasnu plocu
suda. U tom slucaju, troskove stecajnog postupka snosi predlagatelj.
Clan 38.
Predlagatelj je duzan da predujmi iznos koji odredi stecajno
vijece za pokrivanje troskova pokretanja stecajnog postupka. Ako predlagatelj
ne predujmi odredjeni iznos, sud ce prijedlog odbaciti. Izuzetno, sud
moze odluciti da se postupak nastavi iako predujam nije polozen. Ako
stecajni postupak bude otvoren, predujmljeni iznos za pokretanje troskova
otvaranja stecajnog postupka ulazi u troskove tog postupka. a) Prethodni
postupak
Clan 39.
Ako predlagatelj povuce prijedlog za otvaranje stecajnog
postupka, sud ce obustaviti postupak. Na isti nacin sud ce postupiti
ako utvrdi da je duznik do okoncanja prethodnog postupka postao sposoban
za placanje ili nije prezaduzen.
Clan 40.
Na osnovu prijedloga za otvaranje stecajnog postupka stecajno
vijece donosi rjesenje o pokretanju prethodnog postupka za utvrdjivanje
uvjeta za otvaranje stecajnog postupka (prethodni postupak) ili taj
prijedlog odbacuje rjesenjem. Rjesenjem iz stava 1. ovog clana, stecajno
vijece odredjuje i stecajnog sudiju. Protiv rjesenja o pokretanju prethodnog
postupka ne moze se izjaviti zalba. b) Mjere osiguranja
Clan 41.
Stecajno vijece ce, rjesenjem o pokretanju prethodnoga
postupka ili naknadnim rjesenjem, na zahtjev predlagatelja ili po sluzbenoj
duznosti odrediti mjere koje smatra potrebnim kako bi se sprijecilo
da do donosenja odluke o prijedlogu za otvaranje stecajnog postupka
ne nastupe takve promjene imovinskog polozaja duznika koje bi za povjeritelje
mogle biti nepovoljne.
Clan 42.
Stecajno vijece moze osobito:
1) postaviti privremenoga stecajnoga upravnika, na kojega se na odgovarajuci
nacin primjenjuju odredbe ovoga zakona o stecajnom upravniku,
2) zabraniti raspolaganje imovinom duznika ili odrediti da duznik moze
raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu saglasnost stecajnoga
sudije ili privremenoga stecajnoga upravnika,
3) zabraniti ili privremeno odobriti odredjivanje, odnosno provedbu
prinudnog izvrsenja ili osiguranja protiv duznika,
4) zabraniti isplate s racuna duznika. Stecajno vijece moze, ako za
to postoje opravdani razlozi, mjere iz stavka 1. tac. 1. i 2. ovoga
clana, odrediti i prije donosenja rjesenja o pokretanju prethodnoga
postupka. c) Privremeni stecajni upravnik
Clan 43.
Ako se duzniku postavi privremeni stecajni upravnik i
odredi zabrana raspolaganja, ovlastenja za upravljanje i raspolaganje
imovinom duznika prelaze na privremenoga stecajnoga upravnika. U tom
je slucaju privremeni stecajni upravnik duzan:
1) zastiti i odrzavati imovinu duznika,
2) nastaviti s vodjenjem duznikova preduzeca sve do odluke o otvaranju
stecajnoga postupka, osim ako stecajno vijece drukcije ne odluci, kako
bi se izbjeglo znatno smanjenje imovine,
3) ispitati mogu li se imovinom duznika pokriti troskovi postupka. Stecajni
sudija moze zatraziti od stecajnoga upravnika da, kao strucna osoba
ispita postoji li razlog za otvaranje stecajnoga postupka te kakvi su
izgledi nastavka poslovanja duznika. Postavi li se privremeni stecajni
upravnik u slucaju u kojem nije odredjena zabrana raspolaganja, sud
ce utvrditi duznosti privremenog stecajnog upravnika. One ne smiju prelaziti
duznosti odredjene stavom 1. ovoga clana. Privremeni stecajni upravnik
ovlasten je stupiti u poslovne prostorije duznika te tamo provesti potrebne
radnje. Organi duznika duzni su privremenom stecajnom upravitelju dopustiti
uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju duznika. d) Objava ogranicenja
raspolaganja
Clan 44.
Rjesenje kojim se odredjuju ogranicenja raspolaganja predvidjena
clanom 42. stavom 1. tackom 2. ovoga zakona, kojim se postavlja privremeni
stecajni upravnik javno ce se objaviti. To se rjesenje dostavlja duzniku
i privremenom stecajnom upravniku. Duznikovi duznici ujedno ce se pozvati
da svoje obaveze ispunjavaju vodeci racuna o objavljenom rjesenju. Za
upis ogranicenja raspolaganja u zemljisnu knjigu, upisnik brodova, upisnik
brodova u izgradnji i upisnik zrakoplova na odgovarajuci se nacin primjenjuju
odredbe ovoga zakona o upisu otvaranja stecajnog postupka u te upisnike.
e) Ucinci ogranicenja raspolaganja
Clan 45.
U slucaju povrede ogranicenja raspolaganja iz clana 42.
ovog zakona na odgovarajuci se nacin primjenjuju odrebe ovoga zakona
o pravnim posljedicama povrede zabrane raspolaganja nakon otvaranja
stecajnoga postupka. f) Ukidanje mjere osiguranja
Clan 46.
Rjesenje o ukidanju mjera osiguranja objavit ce se, odnosno
dostaviti na nacin na koji je objavljeno i rjesenje kojim su odredjene.
Ako je ovlastenje za raspolaganje imovinom duznika preslo na privremenoga
stecajnoga upravnika, on ce prije nego sto bude razrijesen, u ime i
za racun duznika podmiriti nastale troskove te ispuniti obaveze koje
je preuzeo za stecajnoga duznika. Isto vrijedi i za obaveze iz nekoga
trajnoga obaveznoga odnosa, ako je privremeni stecajni upravnik primio
protucinidbu za imovinu kojom upravlja. U hitnim slucajevima stecajno
vijece moze odrediti da radnje iz stava 2. ovoga clana obavi umjesto
privremenog stecajnoga upravnika novoimenovani stecajni upravnik.
Clan 47.
Poslije donosenja odluke iz clana 40. ovog zakona, stecajno
vijece odmah odredjuje rociste na koje poziva duznika, predlagatelja,
a po potrebi i druge osobe. Na rociste iz stava 1. ovog clana, duznik
i predlagatelj koji nije duznik izjasnit ce se o prijedlogu za otvaranje
stecajnoga postupka.
Clan 48.
Ako se na rocistu iz clana 47. ovog zakona da izjava o
preuzimanju duga, stecajno vijece ocijenit ce datu izjavu, provjeriti
je po potrebi i zatraziti odgovarajuce jemstvo i ako je potrebno, odlozit
ce rociste. Ako je izjava neosnovana, davatelj izjave odgovara za prouzrocenu
stetu i troskove postupka. Davatelj izjave o preuzimanju duga i njegovi
jamci, poslije odobrenja stecajnoga vijece o preuzimanju duga, solidno
odgovaraju s duznikom, povjeriteljima stecajnog duznika za njegove obaveze
koje su nastale do dana davanja izjave o preuzimanju duga. Rjesenjem
kojim se odobrava preuzimanje duga stecajno vijece ce obustaviti stecajni
postupak. Protiv ovog rjesenja pravo na zalbu ima predlagatelj i duznik.
Clan 49.
Duznik protiv kojeg je pokrenut prethodni postupak duzan
je stecajnom sudiji staviti na raspolaganje sve potrebne podatke i obavjestenja.
Clanovi organa upravljanja duznika, direktor i drugi radnici duznika,
pa i oni kojima je prestala funkcija, odnosno rad kod duznika, duzni
su stecajnom sudiji pruziti sve potrebne podatke i obavjestenja. g)
Otvaranje stecajnog postupka
Clan 50.
Stecajno vijece, po prijemu izvjesca stecajnog sudije,
odnosno privremenog stecajnog upravnika, i misljenja vjestaka o ekonomskofinansijskom
stanju duznika, zakazuje rociste radi raspravljanja o postojanju uvjeta
za otvaranje stecajnog postupka. Na rociste stecajno vijece poziva predlagatelja,
duznika, organizaciju koja za duznika obavlja poslove platnog prometa,
privremenog stecajnog upravnika, a po potrebi i vjestaka. Na ovom rocistu
ispitat ce se mogucnost preuzimanja duga (clan 48.). Stecajno vijece
na rocistu, a najkasnije u roku od tri dana po njegovom odrzavanju donosi
rjesenje o otvaranju stecajnog postupka nad duznikom ili odbijanju prijedloga
za otvaranje ovog postupka. U rjesenju o odbijanju prijedloga za otvaranje
stecajnog postupka, stecajno vijece odredjuje ko je duzan snositi nastale
troskove. Protiv rjesenja kojim je otvoren stecajni postupak, pored
osoba ovlastenih za zastupanje duznika, u ime duznika zalbu moze izjaviti
zastupnik njegova organa upravljanja. Zalba iz stava 4. ovog clana ne
sprijecava izvrsenje odluke o otvaranju stecajnog postupka.
Clan 51.
Stecajno vijece moze odluciti da se stecajni postupak
otvori bez provodjenja prethodnog postupka i bez ispitivanja ekonomsko
finansijskog stanja duznika, ako prijedlog za otvaranje stecajnog postupka
podnese duznik ili likvidacijski upravnik.
Clan 52.
Stecajno vijece moze donijeti odluku da se stecajni postupak
otvori, ali da se ne provodi ako utvrdi da imovina duznika koja bi usla
u stecajnu masu nije dovoljna za izmirenje troskova tog postupka ili
je neznatne vrijednosti i u tom slucaju donijet ce rjesenje kojim se
stecajni postupak zakljucuje. Ako stecajno vijece u tijeku stecajnog
postupka utvrdi da imovina stecajnog duznika koja bi usla u stecajnu
masu nije dovoljna za podmirenje troskova stecajnog postupka ili je
neznatne vrijednosti, donijet ce rjesenje kojim se stecajni postupak
zakljucuje. Rjesenjem iz st. 1. i 2. ovog clana objavljuje se u "Sluzbenim
novinama Federacije BiH", i u sluzbenom glasilu kantonaz upanije. Protiv
rjesenja iz st. 1. i 2. ovog clana, povjeritelji mogu izjaviti zalbu
u roku od 15 dana od dana objavljivanja rjesenja u "Sluzbenim novinama
Federacije BiH" i u sluzbenom glasilu kantonazupanije. Imovina duznika
upotrijebit ce se za podmirenje troskova stecajnog postupka, a neutroseni
dio predat ce se organu odredjenom zakonom ili svakoj osobi koja ima
udjela u duzniku i to onaj dio koji bi imala pravo u slucaju likvidacije,
bez preuzimanja obaveza.
Clan 53.
O otvaranju stecajnog postupka povjeritelji se obavjestavaju
oglasom. Oglas se objavljuje isticanjem na sudskoj ploci i objavljivanjem
u "Sluzbenim novinama Federacije BiH", i u sluzbenom glasilu kantonazupanije.
Oglas mora biti istaknut na oglasnoj ploci suda istog dana kada je doneseno
rjesenje. Rjesenje o otvaranju stecajnog postupka dostavlja se predlagatelju,
duzniku, organizaciji koja za duznika obavlja poslove platnog prometa
i nadleznom tuzilastvu. Stecajno vijece ce odrediti da se otvaranje
stecajnog postupka upise u sudski registar i u javne knjige u koje su
uknjizena prava na nepokretnosti ili na brodovima, ili na vazduplovima,
kao i prava industrijskog vlasnistva, i to odmah kada je doneseno rjesenje
o otvaranju stecajnog postupka.
Clan 54.
Oglas o otvaranju stecajnog postupka sadrzi:
1) naziv suda koji je donio rjesenje o otvranju stecajnog postupka;
2) izvod iz rjesenja o otvaranju stecajnog postupka;
3) firmu i sjediste duznika;
4) ime i sjediste stecajnog sudije;
5) ime i adresu stecajnog upravnika;
6) poziv povjeriteljima da prave svoja potrazivanja stecajnom vijecu
podneskom u dva primjerka, s dokazima u roku od 30 dana od dana objavljivanja
oglasa o otvaranju stecajnog postupka u "Sluzbenim novinama Federacije
BiH" i u sluzbenom glasilu kantonazupanije;
7) mjesto, dan i sat rocista za ispitivanje potrazivanja;
8) poziv duznicima da svoje dugove bez odlaganja izmire;
9) dan isticanja oglasa na sudskoj ploci.
IV PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STECAJNOG POSTUPKA
1. Vrijeme nastupanja pravnih posljedica
Clan 55.
Pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka nastaju
pocetkom dana kada je oglas o otvaranju stecajnog postupka istaknut
na oglasnoj ploci suda. Ako je rjesenje o otvaranju stecajnog postupka
po zalbi ukunito, a u ponovnom postupku stecajni postupak je ponovno
otvoren, pravne posljedice stecajnog postupka nastaju pocetkom dana
kada je prvo rjesenje istaknuto na oglasnoj ploci suda.
2. Prenosenje funkcija organa upravljanja na stecajnog
upravnika
Clan 56.
Danom otvaranja stecajnog postupka prestaju prava poslovog
organa, zastupnika, kao i organa upravljanja duznika u te funkcije prelaze
na stecajnog upravnika.
3. Radni odnosi
Clan 57.
Danom otvaranja stecajnog postupka prestaju radni odnosi
radnika duznika. Stecajno vijece moze dok traje stecajni postupak zadrzati
na radu potreban broj radnika duznika radi okoncanja zapocetih poslova
ili radi vodjenja stecajnog postupka. Stecajni upravnik duzan je da
o prestanku radnog odnosa radnika duznika obavijesti radi ostvarivanja
prava radnika i nadlezni organ za zaposljavanje.
Clan 58.
Radnici koji su dok traje stecajni postupak ostali na
radu imaju pravo na placu i ostala primanja iz radnog odnosa u visini
koju na prijedlog stecajnog upravnika, odredjuje stecajno vijece. Izdaci
iz stava 1. ovog clana ulaze u troskove stecajnog postupka.
4. Stecajna masa
Clan 59.
Danom otvaranja stecajnog postupka obrazuje se stecajna
masa. Stecajnu masu cini cjelokupna imovina duznika u vrijeme otvaranja
stecajnog postupka te imovina koju on stekne tokom stecajnog postupka,
ako zakonom nije drukcije odredjeno.
5. Uvodjenje stecajnog upravnika u duznost
Clan 60.
Po otvaranju stecajnog postupka vrsi se, u najkracem roku,
uvodjenje u duznost stecajnog upravnika. Poslije uvodjenja u duznost,
stecajni upravnik azurira knjigovodstvenu evidenciju do otvaranja stecajnog
postupka i sastavlja pocetni stecajni bilans na osnovu inventariranja
prema stanju na dan otvaranja tog postupka. Ako se prilikom sastavljanja
pocetnog stecajnog bilansa utvrdi da je stvarna vrijednost imovine duznika
manja od vrijednosti iskazane u knjigovodstvu, stecajno vijece moze,
na prijedlog stecajnog upravnika, donijeti rjesenje o otpisu razlike
u vrijednostima prema stanju na dan otvaranja stecajnog postupka i otpisu
nenaplativih potrazivanja. O otpisima iz stava 3. ovog clana zatrazit
ce se misljenje odbora povjeritelja, ako je taj odbor obrazovan.
6. Racuni duznika
Clan 61.
Danom otvaranja stecajnog postupka gase se racuni duznika
i prestaju prava osoba koje su bile ovlastene da raspolazu imovinom
duznika na tim racunima. Stecajni upravnik podnijet ce zahtjev za otvaranje
novog racuna preko kojeg ce se vrsiti poslovanje duznika. Novcana sredstva
s ugasenih racuna duznika prenijet ce se na novi racun.
7. Firma duznika
Clan 62.
Uz firmu duznika dodaje se oznaka "u stecaju", s naznacenjem
novog broja racuna preko kojeg se vrsi poslovanje duznika.
8. Izvrsenja i osiguranja
Clan 63.
Od dana otvaranja stecajnog postupka ne moze se protiv
duznika dopustiti mjera osiguranja niti prinudnog izvrsavanja radi namirenja
potrazivanja u pogledu kojih postoji izvrsna isprava. Postupci radi
osiguranja i izvrsenja iz stava 1. ovog clana koji su u toku, prekidaju
se. Odredbe st. 1. i 2. ovog clana ne odnose se na izlucne i razlucne
povjeritelje koji su pravo odvojenog namirenja stekli 60 dana prije
dana otvaranja stecajnog postupka. Upisi u javne knjige mogu se dopustiti
i izvrsiti i poslije dana otvaranja stecajnog postupka ako su uvjeti
za upis ostvareni prije dana otvaranja stecajnog postupka. Odredbe stava
1. ovog clana ne primjenjuju se na izvrsne isprave koje se odnose na
troskove stecajnog postupka i na obaveze placanja takse za radnje duznika
u toku tog postupka.
9. Novcana i nenovcana potrazivanja
Clan 64.
Na dan otvaranja stecajnog postupka potrazivanja povjeritelja
prema duzniku koja nisu dospjela smatraju se dospjelim. Nenovcana potrazivanja
duznika koja nisu dospjela unose se u stecajnu masu u novcanoj vrijednosti.
Potrazivanja u stranoj valuti prijavljuju se u toj valuti. Potrazivanja
u domacoj valuti prijavljuju se u domacoj valuti.
10. Povremena davanja
Clan 65.
Novcana i nenovcana potrazivanja prema duzniku koja imaju
za predmet povremena davanja pretvaraju se u jednokratna novcana potrazivanja.
11. Kamate
Clan 66.
Danom otvaranja stecajnog postupka prestaje teci kamata
na potrazivanja od duznika koja se izmiruju iz stecajne mase.
12. Zastarjelost potrazivanja
Clan 67.
Prijavljivanjem potrazivanja u stecajnu masu prekida se
zastarjelost potrazivanja od duznika. Zastarjelost potrazivanja duznika
prema njegovim duznicima ne tece godinu dana od dana otvaranja stecajnog
postupka.
13. Uvjetna potrazivanja
Clan 68.
Povjeritelju cije je potrazivanja vezano za odlozni uvjet
osiguravaju se odgovarajuca sredstva iz stecajne mase. Ako odlozni uvjet
ne nastupi do konacne diobe stecajne mase, takvo potrazivanje se gasi,
a osigurana sredstva rasporedj uju se na ostale povjeritelje. Potrazivanja
vezana za raskidni uvjet uzimaju se u obzir prilikom diobe stecajne
mase ako povjeritelj pruzi osiguranje da ce vratiti ono sto je primio
iz stecajne mase kada nastupi taj uvjet.
14. Prebijanje potrazivanja
Clan 69.
U stecajnom postupku dopusteno je prebijanje potrazivanja
povjeritelja s protupotrazivanjem duznika. Potrazivanja koja su se do
dana otvaranja stecajnog postupka mogla prebiti smatraju se prebijenim
i ne prijavljuju se u stecajnu masu. Prebijaju se i potrazivanja, odnosno
protivpotrazivanja koja nisu dospjela na dan otvaranja stecajnog postupka
kao i potrazivanja ili protivpotrazivanja koja ne glase na novcani iznos.
Prebiti se mogu i uvjetna potrazivanja ako to odobri stecajno vijece.
Stecajno vijece moze prebijanje ovih potrazivanja uvjetovati polaganjem
osiguranja od strane povjeritelja. Povjeritelji cija se potrazivanja
prebijaju duzni su da o prebijanju izvijeste stecajnog upravnika. Ako
povjeritelj ne izvijesti stecajnog upravnika odgovoran je za stetu i
troskove.
Clan 70.
Prebijanje nije dopusteno ako je potrazivanje ustupljeno
(cedirano) povjeritelju za posljednjih sest mjeseci prije dana otvaranja
stecajnog postupka, a povjeritelj je znao ili je morao znati da je duznik
postao nesposoban za placanje ili prezaduzen ili da je protiv njega
podnesen prijedlog za otvaranje stecajnog postupka. Izuzetno od odredbe
stava 1. ovog clana, prebijanje potrazivanja je dopusteno ako se radi
o potrazivanju koje je ustupljeno u vezi s ispunjenjem neispunjenih
ugovora ili potrazivanja koje je ozivjela uspjesnim pobijanjem pravnog
posla duznika.
Clan 71.
Potrazivanja od duznika koja su nastala prije dana otvaranja
stecajnog postupka ne mogu se prebiti s potrazivanjem stecajne mase
koje je nastalo poslije dana otvaranja tog postupka. 15. Dvostrano teretni
ugovori zakljuceni prije otvaranja stecajnog postupka
Clan 72.
Dvostrano teretni ugovori zakljuceni s duznikom prije
dana otvaranja stecajnog postupka ostaju na snazi, s tim sto stecajni
upravnik, uz odobrenje stecajnog vijeca, moze odustati od ugovora. Druga
ugovorna strana moze traziti da se stecajni upravnik u primjernom roku
izjasni da li ugovor odrzava na snazi ili od njega odustaje. Ako stecajni
upravnik to ne ucini, smatrat ce se da je odustao od ugovora. Ako stecajni
upravnik odustane od ugovora, druga ugovorna strana moze traziti naknadu
stete kao stecajni povjeritelj. Ako je druga ugovorna strana duzna prva
ispuniti ugovor, moze odbiti ispunjenje ugovora dok ugovor ne ispuni
duznik, ili na njen zahtjev pruziti osiguranje. Druga ugovorna strana
ne moze traziti izvrsenje fiksnih ugovora ako je rok isporuke poslije
dana otvaranja stecajnog postupka, ali moze traziti naknadu stete kao
stecajni povjeritelj. Iznos stete koju treba naknaditi u smislu stava
5. ovog clana, jednak je razlici izmedju ugovorene kupoprodajne cijene
robe i srednje trzisne cijene koju bi takva roba imala na dan koji je
ugovorom odredjen kao dan isporuke robe u mjestu ispunjenja ugovora.
Clan 73.
Ugovore o zakupu stecajni upravnik moze otkazati neovisno
od zakonskih ili ugovornih rokova, i to svakog prvog dana u mjesecu
s otkaznim rokom od 30 dana. U slucaju iz stava 1. ovog clana, druga
ugovorna strana moze kao stecajni povjeritelj zahtijevati naknadu
stete prouzrocne prijevremenim prestankom ugovornog odnosa. 16. Nalozi
i ponude
Clan 74.
Nalog duznika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u stecjajnu
masu prestaje danom otvaranja stecajnog postupka. Ponude ucinjene duzniku
ili ponude koje je ucinio duznik prestaje vaziti danom otvaranja stecajnog
postupka, ako do dana otvaranja tog postupka nisu prihvacene. 17. Prava
na potragu stvari
Clan 75.
Prodavac kome kupovina cijena nije isplacena u cjelini
moze traziti da mu se vrati roba koja je iz drugog mjesta poslata duzniku
prije dana otvaranja stecajnog postupka, a do dana otvaranja tog postupka
nije prispjela u mjesto opredjeljenja, odnosno ako je do tog dana duznik
nije preuzeo (u daljem tekstu: pravo na potragu). Pravo na potragu ima
i komisionar za kupovinu robe. Ako je duznik preuzeo samo na cuvanje
robu koja je stigla u mjesto opredjeljenja prije dana otvaranja stecajnog
postupka, prodavac nema pravo na potragu, ali ima pravo da redovnim
putem ostvari svoja prava u pogledu te robe kao izlucni povjeritelj.
18. Pobijanje pravnih radnji stecajnog duznika
Clan 76.
Povjeritelj, kao i stecajni upravnik, u ime stecajnog
duznika, imaju pravo pobijati pravne radnje koje je duznik preduzeo
u posljednjoj godini prije dana otvaranja stecajnog postupka. Pod pravnim
radnjama, u smislu stava 1. ovog clana, podrazumijeva se i propustanje
obavljanja tih radnji. Povjeritelj i stecajni upravnik mogu pobijati:
1) pravne radnje kojima se remeti ravnomjerno namirenje povjeritelja
(ostecenje povjeritelja), odnosno kojima se pojedini povjeritelji stavljaju
u povoljniji polozaj (pogodovanje povjeritelja) ako je druga strana
prema kojoj su te radnje poduzete znala za nesposobnost duznika za placanje
ili za prijedlog za otvaranje stecajnog postupka; 2) pravne radnje kojima
se bez naknade ili uz naznatnu naknadu raspolaze imovinom duznika.
Clan 77.
Smatrat ce se da je povjeritelj znao za nesposobnost duznika
za placanje ili za prijedlog za otvaranje stecajnog postupka i ekonomskofinansijsko
stanje duznika: 1) ako je naplatio svoje potrazivanje koje nije dospjelo
ili je to ucinio u obliku i na nacin koji nije uobicajen; 2) ako je
pravna radnja koja je predmet pobijanja ucinjena neposredno prije dana
otvaranja stecajnog postupka, a narocito za vrijeme trajanja prethodnog
postupka.
Clan 78.
Ne mogu se pobijati: 1) pravne radnje koje je izvrsio
duznik u okviru tekuceg poslovanja kad je ono nastavljeno; 2) isplate
po mjenicama i cekovima ako je druga strana morala primiti isplatu da
ne bi izgubila pravo na regres protiv ostalih mjenicnih, odnosno cekovnih
obaveznika.
Clan 79.
Pobijati se mogu i pravne radnje za koje vec postoji izvrsna
isprava ili koje su poduzete u postupku prinudnog izvrsenja. Ako zahtjev
za pobijanje pravnih radnji bude usvojen, prestaje djelovanje izvrsne
isprave prema povjeriteljima.
Clan 80.
Tuzba za pobijanje pravnih radnji moze se podnijeti u
roku od dvije godine od dana otvaranja stecajnog postupka, a najkasnije
do zakljucenog stecajnog postupka. Tuzba iz stava 1. ovog clana podnosi
se protiv osobe prema kojoj je pobijena radnja poduzeta, kao i protiv
duznika, ako on nije tuzilac. Stecajni upravnik moze podnijeti tuzbu
za pobijanje pravnih radnji samo po osnovu odobrenja stecajnog sudije.
Ako zahtjev za pobijanje pravne radnje bude usvojen pobijena pravna
radnja je bez pravnog djelovanja prema stecajnoj masi i protivna strana
je duzna vratiti u stecajnu masu sve imovinske koristi stecene na osnovu
pobijene radnje. Pravne radnje iz clana 76. ovog zakona, povjeritelji
mogu pobijati istaknuvsi prigovore u parnici bez vremenskog ogranicenja
iz stava 1. ovog clana. 19. Razlucna i izlucna prava
Clan 81.
Otvaranje stecajnog postupka ne utjece na prava odvojenog
izmirenja iz odredjenih stvari, odnosno iz imovine duznika (zalozno
pravo, pravo namirenja, pravo retencije i druga razlucna prava), kao
i na prava izdvajanja stvari koja ne pripadaju duzniku (izlucna prava).
Razlucna prava stecana izvrsenjem i osiguranjem za posljednjih 60 dana
prije dana otvaranja stecajnog postupka radi namirenja ili osiguranja
prestaju vaziti. Razlucna prava ostaju na snazi ako se stecajni postupak
ne provodi zbog razloga navedenih u clanu 52. ovog zakona. Ako je razlucno
pravo koje je steceno izvrsenjem ostalo na snazi u smislu st. 1. i 3.
ovog clana, stecajno vijece, na prijedlog povjeritelja, dopustit ce
nastavljanje izvrsnog postupka i o tome ce izvijestiti sud pred kojim
se vodi postupak izvrsenja.
Clan 82.
Ako dio imovine duznika na koje je steceno razlucno pravo
(posebna stecajna masa) nije dovoljno da se iz njega namiri potrazivanje
razlucnog povjeritelja u cjelini, razlucni povjeritelj ima pravo da
nenamireni dio svog potrazivanja ostvari kao stecajni povjeritelj. Visak
koji ostane po namirenju potrazivanja razlucnog povjeritelja iz posebne
stecajne mase unosi se u diobnu masu. 20. Okoncanje zapocetih poslova
Clan 83.
U toku stecajnog postupka okoncat ce se samo oni zapoceti
poslovi cije je izvrsenje neophodno da bi se sprijecilo nastupanje stete
na imovini duznika. Koji se poslovi smatraju neophodnim u smislu stava
1. ovog clana, odlucit ce stecajno vijece.
Clan 84.
U toku stecajnog postupka mogu se zakljucivati novi ugovori
samo radi unovcenja imovine duznika i radi okoncanja zapocetih poslova
i poslova neophodnih da bi se sprijecilo nastupanje stete na imovini
duznika. Zakljucivanje ugovora iz stava 1. ovog clana, stecajno vijece
moze uvjetovati svojom saglasnoscu.
V PRIJAVLJIVANJE POTRAZIVANJA
1. Nacin prijavljivanja potrazivanja
Clan 85.
Povjeritelji prijavljuju potrazivanja pismeno i u prijavi
moraju biti naznaceni: 1) firma, odnosno ime i sjediste, odnosno prebivaliste
ili boraviste povjeritelja; 2) pravni osnov i iznos potrazivanja; 3)
broj ziroracuna ili drugog racuna povjeritelja ako ga ima. Povjeritelji
koji imaju potrazivanja u stranoj valuti prijavljuju ih u valuti potrazivanja.
Ako se prijavljuju potrazivanja po kojim je parnicni postupak u toku,
u prijavi se navodi sud pred kojim se vodi postupak s oznakom spisa.
Razlucni povjeritelji oznacavaju u prijavi dio imovine duznika na koji
se njihov zahtjev odnosi i iznos do kojeg njihova potrazivanja nece
biti pokrivena razlucnim pravom. Izlucni povjeritelji oznacavaju u prijavi
dio imovine (predmet) na koji se njihov zahtjev odnosi.
Clan 86.
Solidarni duznici i jamci duznika mogu kao stecajni povjeritelji
traziti da im se vrati ono sto su za duznika platili prije ili poslije
dana otvaranja stecajnog postupka, ako im pripada pravo na regres prema
duzniku. Solidarni duznici i jamci mogu podnijeti i zahtjev da im se
osigura i iznos koji ce platiti za duznike srazmjerno iznosu koji bi
im pripadao kao stecajnim povjeriteljima. 2. Ispitivanje prijavljenih
potrazivanja
Clan 87.
Prijavljena potrazivanja povjeritelja ispituje stecajno
vijece na rocistu za ispitivanje potrazivanja. Na rocistu za ispitivanje
potrazivanja ispituju se potrazivanja prijavljena u roku odredjenom
za prijavljivanje potrazivanja. Potrazivanja prijavljena po isteku roka
odredjenog za prijavlji vanje potrazivanja do zakljucenja rocista za
ispitivanje potrazivanja mogu se ispitati ako se stecajni upravnik moze
izjasniti o tim potrazivanjima. Na rocistu za ispitivanje potrazivanja
sudjeluju stecajni upravnik, povjeritelji koji su prijavili svoja potrazivanja,
kao i druge osobe koje, s obzirom na poslove koje su obavljale kod duznika,
mogu pruziti podatke o postojanju i visini prijavljenih potrazivanja.
Rociste za ispitivanje potrazivanja odrzat ce se i ako mu ne budu nazocni
svi povjeritelji koji su prijavili svoja potrazivanja, a uredno su pozvani.
Clan 88.
Stecajni upravnik duzan je da se o svakom prijavljenom
potrazivanju odredjeno izjasni da li ga priznaje ili osporava. Povjeritelji
mogu osporavati prijavljena potrazivanja. Prijavljeno potrazivanje smatra
se utvrdjenim ako ga prizna stecajni upravnik i ne ospori nijedan od
povjeritelja nazocnih na rocistu za ispitivanje potrazivanja.
Clan 89.
Prijavu potrazivanja koja stigne sudu koji provodi postupak
stecaja poslije zakljucenja rocista za raspravu o nacrtu glavne diobe
odbacit ce stecajno vijece. Potrazivanja prijavljena po isteku roka
odredjenog za prijavljivanje potrazivanja koja se nisu mogla ispitati
u smislu clana 87. stava 2. ovog zakona, ispitat ce se na naknadnom
rocistu za ispitivanje potrazivanja, koje ce odrediti stecajno vijece.
Povjeritelji potrazivanja iz stava 2. ovog clana ne mogu na naknadnom
rocistu za ispitivanje potrazivanja osporavati potrazivanja priznata
na ranijem rocistu. Ako su potrazivanja prijavljena u smislu stava 2.
ovog clana osporena, nece se uzeti u obzir prilikom glavne diobe, osim
ako su pravomocno utvrdjeno do zakljucenja rocista za glavnu diobu.
Clan 90.
Stecajno vijece uputit ce rjesenjem povjeritelja cije
je potrazivanje osporeno da u roku od osam dana od dana dostavljanja
rjesenja pokrene postupak pred sudom ili drugim organom radi utvrdjivanja
osporenog potrazivanja. Ako se osporava potrazivanje povjeritelja koji
je za ovo potrazivanje vec stekao izvrsnu ispravu, stecajno vijece uputit
ce povjeritelja, odnosno stecajnog duznika, ovisno od toga tko je od
njih osporio potrazivanje, na pokretanje parnicnog, odnosno upravnog
ili drugog postupka u smislu stava 1. ovog clana. Povjeritelj koji je
pokrenuo parnicni ili upravni ili drugi postupak u smislu st. 1. i 2.
ovog clana, duzan je o tome izvijestiti stecajno vijece. Ako to ne ucini,
povjeritelj je odgovoran za stetu prouzrocenu propustanjem. Ako su povjeritelji
iz stava 1. ovog clana pokrenuli parnicni ili upravni ili drugi postupak
po isteku propisanog roka, njihova potrazivanja stecajno vijece nece
uzeti u obzir prilikom diobe stecajne mase, osim ako su do tog vremena
pravomocno utvrdjena. Odluke o osporenim potrazivanjima imaju djelovanje
prema svim povjeriteljima duznika.
Clan 91.
Troskovi postupka iz clana 90. stav 1. ovog zakona smatraju
se troskovima stecajne mase ako je stecajni upravnik neosnovano osporio
potrazivanje. Stecajno vijece moze odrediti da troskovi iz stava 1.
ovog clana snosi stecajni upravnik ako je on iz obijesti osporio potrazivanje
ili je na takav nacin vodio postupak.
VI KONVERZIJA DUGOVA ILI PRODAJA DUZNIKA
Clan 92.
Stacajno vijece, posto prethodno pribavi saglasnost povjeritelja
i misljenje stecajnog upravnika, a na osnovu procjene i plana konverzije
dugova, odlucit ce: 1) da se izvrsi pretvaranje potrazivanja u osnivacke
uloge, ili 2) da se duznik kao pravna osoba proda. Izjavu o saglasnosti
iz stava 1. ovog clana povjeritelji su duzni dati u roku od 15 dana.
U slucaju iz stava 1. tacka 1. duznik se namirenjem stecajnih povjeritelja
predvidjenim planom oslobadja preostalih dugova.
Clan 93.
Stecajno vijece ne moze odluciti o prodaji duznika prije
nego sto se povjeritelji izjasne o pretvaranju njihovih potrazivanja
u osnivacke uloge.
Clan 94.
Prodaja duznika kao pravne osobe obavlja se javnim nadmetanjem
ili neposrednom pogodbom. Prodaja duznika kao pravne osobe moze se odrediti
samo uz uvjet da se na taj nacin postignu povoljniji uvjeti za namirenje
povjeritelja.
Clan 95.
Poslije prodaje duznika kao pravne osobe, u smislu clana
92. ovog zakona, stecajni postupak u odnosu na duznika se obustavlja,
ali se postupak nastavlja protiv stecajne mase koju zastupa stecajni
upravnik radi namirenja povjeritelja. Sredstva dobivena prodajom duznika
ulaze u stecajnu masu. Za potrazivanje prema duzniku koja su nastale
do obustave stecajnog postupka ni duznik ni njegov kupac ne odgovaraju
povjeriteljima. Prodaja duznika kao pravne osobe je bez utjecaja na
izlucna prava. Razlucnaprava ostaju na snazi poslije prodaje duznika
kao pravne osobe. To ce pravo prestati u onoj mjeri u kojoj ce biti
ostvareno u nastavljenom stecajnom postupku u smislu stava 1. ovog clana.
Odluke o prestanku radnog odnosa radnika ostaju na snazi (clan 57. stav
1.).
VII UNOVCENJE IMOVINE DUZNIKA
Clan 96.
Imovina duznika koja ulazi u stecajnu masu prodaje se,
po pravilu, javnim nadmetanjem. Stecajno vijece, po prethodno pribavljenom
misljenju odbora povjeritelja, ako je obrazovan, moze odrediti i drugi
nacin prodaje (prikupljanjem ponuda i neposrednom pogodbom), ako zakonom
nije drukcije odredjeno.
Clan 97.
Imovina, odnosno dio imovine koja cini funkcionalnu cjelinu
u procesu proizvodnje (postrojenja, uredjaji i sl.) prodaje se, po pravilu,
javnim nadmetanjem, i to ponajprije kao cjelina sa zgradom i zemljistem,
a ako to nije moguceprodaje se bez zgrade i zemljista.
Clan 98.
Prije dana odredjivanja javne prodaje, sudskim vjestacenjem
procjenjuje se stvarna vrijednost postrojenja ili uredjaja, kao i pojedinih
stvari koje cine postrojenja i uradjaji koje su takve prirode da se
mogu prodavati pojedinacno. Pocetnu prodajnu cijenu odredjuje stecajno
vijece po saslusanju odbora povjeritelja ako je obrazovan. Pocetna prodajna
cijena ne moze biti niza od polovine procjenjene vrijednosti. Ako se
prodaja ne moze izvrsiti ni po odredjenoj prodajnoj cijeni, stecajno
vijece moze odobriti prodaju i po nizoj cijeni. Ako se od vremena kada
je objavljena procjena vrijednosti stvari do vremena njihove prodaje
vrijednosti stvari znatnije izmjeni, odredit ce se njihova nova procjena.
Clan 99.
Imovinu prodaje stecajni upravnik po uputstvima i pod
nadzorom stecajnog sudije. Javna prodaja oglasava se na oglasnoj ploci
suda, a kad se radi o stvarima vece vrijednosti, nepokretnostima i uredjajimai
u dnevnoj stampi. Oglas iz stava 2. ovog clana sadrzi, narocito, popis
stvari koje se prodaju, pocetnu vrijednost tih stvari, vrijeme u koje
ih je moguce razgledati, kao i vrijeme i mjesto prodaje.
Clan 100.
Ako imovina iz clana 98, ovog zakona ne bude prodata,
predaje se povjeriteljima ako je prihvate, vodeci racuna o visini njihovih
potrazivanja. Imovina koja se nije mogla rasporediti povjeriteljima
u smislu stava 1. ovog clana, predaje se osobama odredjenim u clanu
52. stav 5. ovog zakona.
Clan 101.
Povjeritelji i duznik mogu u roku od 30 dana od dana prodaje
stvari duznika zahtijevati ponistenje prodaje, ako su prodajom osteceni
interesi povjeritelja. Po zahtjevu za ponistenje prodaje rjesava sud
koji provodi stecajni postupak. U slucaju ponistenja prodaje u smislu
stava 1. ovog clana, kupac ima pravo na naknadu stete kao povjeritelj
stecajne mase.
VIII NAMIRIVANJA POVJERITELJA
Clan 102.
Stecajnu masu za podjelu povjeriteljima (u daljnjem tekstu:
diobna masa) cine, pored novcanih sredstava duznika na dan otvaranja
stecajnog postupka, i novcana sredstva ostvarena prodajom imovine, kao
i potrazivanja naplacena u tom postupku.
Clan 103.
Prije nego sto se pristupi namirivanju povjeritelja, iz
diobne mase izdvojit ce se iznos potreban za isplatu troskova stecajnog
postupka i za namirenje povjeritelja stecajne mase.
Clan 104.
Za osiguranje isplate osporenih potrazivanja izdvojit
ce se iz diobne mase srazmjeran dio sredstava za povjeritelje koji su
radi ostvarivanja svojeg potrazivanja blagovremeno pokrenuli poseban
postupak i o tome izvijestiti stecajno vijece. Ako povjeritelj ne uspije
u posebnom postupku pokrenutom radi utvrdjivanja svog osporenog potrazivanja,
izdvojena sredstva ce se podijeliti na druge povjeritelje.
Clan 105.
Dugovi duznika isplacuju se srazmjerno iz diobne mase,
ako zakonom nije drukcije odredjeno. Izuzetno od stava 1. ovog clana,
place djelatnika duznika, u visini najmanje place odredjene zakonom
do dana otvaranja stecajnog postupka, i naknade stete za povredu na
radu koju je djelatnik pretrpio kod duznika prije dana otvaranja tog
postupka namiruju se kao troskovi stecajnog postupka. Neisplacene place
djelatnika duznika preko iznosa utvrdjenog u stavu 2. ovog clana, namiruju
se ravnopravno s ostalim potrazivanjima duznika. Dugovi diobne mase
ne predstavljaju novcane kazne zbog privrednih prijestupa ili prekrsaja.
Clan 106.
Ako je povjeritelju priznato potrazivanje s raskidnim
uvjetom, stecajno vijece uzet ce u obzir to potrazivanje prilikom diobe,
ako povjeritelj prilozi osiguranje da ce ono sto je primio vratiti,
ako se ispuni raskidni uvjet. Ako je povjeritelju priznato potrazivanje
s odloznim uvjetom, isplatit ce mu se srazmjetan dio njegovog potrazivanja,
ako odlozni uvjet nastupi do rocista za glavnu diobu.
Clan 107.
Diobi se pristupa kad znatan dio imovine bude unovcen.
Clan 108.
Stecajno vijece na osnovu prijedloga stecajnog upravnika
odobrava nacrt za glavnu diobu. Nacrt za glavnu diobu sadrzi popis potrazivanja
s podacima o povjeriteljima, visini potrazivanja i visini novcanih sredstava
namijenjenjih za diobu, kao i kvotu i iznos za isplacivanje potrazivanja
koja se namiruju iz diobne mase.
Clan 109.
Stecajno vijece dostavlja nacrt za glavnu diobu, s pozivom
za rocistu za raspravljanje o tom nacrtu, stecajnom upravniku, povjeriteljima
cija su potrazivanja utrvdjena i povjeriteljima cija su potrazivanja
osporena, a koji su blagovremeno pokrenuli poseban postupak. Nacrt za
glavnu diobu ne dostavlja se povjeriteljima kada se povjeritelji prema
tom nacrtu isplacuju u cjelosti.
Clan 110.
Na rocistu za raspravljanje o nacrtu za glavnu diobu povjeritelji
mogu podnositi prigovore na taj nacrt. Rjesenje o glavnoj diobi stecajno
vijece poslije rasprave za glavnu diobu. O ponesenim prigovorima stecajno
vijece odlucuje u rjesenju o glavnoj diobi.
Clan 111.
Na osnovu pravomocnog rjesenja o glavnoj diobi, stecajni
upravnik isplatit ce potrazivanja povjeriteljima u roku od 15 dana od
dana pravomocnosti tog rjesenja. Povjeritelj koji je prema duzniku imao
potrazivanje u stranoj valuti moze kod ovlastene banke pretvoriti (kupiti)
u odgovarajucu valutu pod uvjetima utvrdjenim vazecim propisima.
Clan 112.
Naknadna dioba provodi se prema pritjecanju sredstava
duznika. Odluku o naknadnoj diobi donosi stecajno vijece na prijedlog
stecajnog upravnika.
Clan 113.
Ako poslije isplate povjeritelja preostanu nerasporedjena
sredstva koja su vlasnistvo drzave, ona se prodaju organu koji je odredjen
zakonom. Ako preostanu nerasporedjena sredstva pravne osobe, ona se
predaju svakoj osobi koja ima udjela u duzniku i to onaj dio na koji
bi imala pravo u slucaju likvidacije.
IX ZAKLJUCENJE STECAJNOG POSTUPKA
Clan 114.
Kad stecajni upravnik okonca sve poslove iz stecajnog
postupka o tome podnosi izvjesce i prijedlog stecajnom vijecu za zakljucenje
stecajnog postupka. Odluku o zakljucenju stecajnog postupka stecajno
vijece objavljuje u "Sluzbenim novinama Federacije BiH", i u sluzbenom
glasilu kantonazupanije. Po zakljucenju stecajnog postupka, stecajni
upravnik podnosi stecajnom vijecu zavrsno izvjesce o svom poslovanju,
s misljenjem stecajnog sudije. Kad razmotri izvjesce, stecajno vijece
razrjesava stecajnog upravnika, a ako u njegovom poslovanju postoje
nepravilnostipreduzima protiv njega odgovarajuce mjere.
Clan 115.
Ako stecajno vijece poslije otvaranja stecajnog postupka
utvrdi da bi dalje vodjenje postupka prouzrocilo nesrazmjerne troskove,
obustavit ce dalje unovcenje diobne mase i zakljuciti taj postupak.
Postupci koji su u toku, a u vezi sa stecajnim postupkom, obustavljaju
se. Stecajno vijece moze u slucaju iz stava 1. ovog clana odluciti da
se pojedine stvari iz diobne mase ili pojedina potrazivanja prenesu
na pojedine povjeritelje, vodeci racuna o visini njihovih utvrdjenih
potrazivanja.
X UPIS U SUDSKI REGISTAR
Clan 116.
U sudski registar i druge sluzbene evidencije upisuje
se po sluzbenoj duznosti prijedlog za otvaranje stecajnog postupka,
rjesenje o provodjenju prethodnog postupka, rjesenje o odredjivanju
ogranicenja prava duznika tokom prethodnog postupka i pravomocno rjesenje
o zakljucenju, odnosno obustavi stecajnog postupka. Danom upisa u sudski
registar rjesenja o zakljucenju stecajnog postupka duznik prestaje postojati
i brisu se upis iz stava 1. ovog clana. U slucaju prodaje duznika, brisat
ce se izvrseni upisi u sudskom registru u vezi sa stecajnim postupkom.
XI PRINUDNO PORAVNANJE U STECAJU
1. Zajednicke odredbe
Clan 117.
Od dana otvaranja stecajnog postupka do rocista za raspravu
po nacrtu za glavnu diobu, povjeritelji ili sam duznik mogu predloziti
zakljucenje prinudnog poravnanja. Prije podnosenja prijedloga iz stava
1. ovog clana, stecajno vijece moze odluciti da se zastane s unocenjem
imovine duznika.
Clan 118.
U prijedlogu za prinudno poravnanje predlazu se nacin
i rok isplate potrazivanja, a ako se predlaze isplata potrazivanja u
smanjenom iznosu, navodi se i postupak koji se nudi povjeriteljima za
isplatu njihovih potrazivanja. Uz prijedlog za prinudno poravnanje podnosi
se dokumentacija i analiza kojima se cini vjerovatnim da ce duznik moci
da ispuni obaveze na osnovu prinudnog poravnanja. Uz prijedlog za prinudno
poravnanje moze se priloziti izjava o datom jamstvu, ako prinudno poravnanje
bude zakljuceno.
Clan 119.
Ako se predlaze isplata potrazivanja u smanjenom iznosu,
postotak koji duznik nudi povjeriteljima za namirenje njihovih potrazivanja
ne moze biti manji od 35%ako se placanje nudi u roku od jedne godine,
ni manje od 50%ako se placanje nudi u roku od dvije godine. Ako se povjeriteljima
predlaze isplata potrazivanja u punom iznosu, rok za isplatu ne moze
biti duzi od tri godine.
Clan 120.
Povjeritelji odlucuju o predlozenom poravnanju glasanjem.
Povjeritelji mogu glasati i pismenim putem, a ako je povjeritelj pravna
osoba, uz podnesak kojim glasa mora priloziti dokaz da je podnesak potpisao
zastupnik. Pravo glasa imaju povjeritelji cija su potrazivanja utvrdjena,
povjeritelji koji su svoja potrazivanja prijavili po isteku roka odredjenog
za prijavu potrazivanja i povjeritelji cija su potrazivanja osporena,
a vijece poravnanja utvrdi da su oni svoja potrazivanja ucinili u cjelini
ili djelimicno vjerovatnim. Zajednicko potrazivanje, kao i solidarno
potrazivanje, ako su ih povjeritelji prijavili pojedinacno, smatraju
se kao jedno potrazivanje. Povjeritelj s vise potrazivanja ima jedan
glas, kao i za svako ustupljeno potrazivanje. Povjeritelji koji svoja
potrazivanja nisu prijavili u odredjenom roku ne mogu glasati ako se
o postojanju njihovog potrazivanja duznik nije mogao izjasniti bez odlaganja
rocista. Potrazivanja koja nisu prijavljena u rokovima propisanim ovim
zakonom ispitat ce sa samo ako je to moguce.
Clan 121.
Pravo glasa nemaju povjeritelji cija se potrazivanja iz
diobne mase namiruju prije drugih potrazivanja (clan 103.), razlucni
povjeritelji za dio potrazivanja koji je pokriven zaloznim pravom, osim
koji su pravo odvojenog namirenja stekli izvrsenjem za posljednjih 60
dana prije donosenja rjesenja o otvaranju stecajnog postupka, kao izlucni
povjeritelji.
Clan 122.
Prinudno poravnanje smatra se prihvacenim ako za njega
povjeritelji cija potrazivanja iznose vise od polovine potrazivanja
onih povjeritelja koji imaju pravo glasa i kad prinudno poravnanje odobri
vijece. Prinudno poravnanje iz stava 1. ovog clana ima pravno djelovanje
prema svim povjeritaljima. 2. Odobravanje prinudnog poravnanja
Clan 123.
Ako se rocistu za prinudno poravnanje postigne potrebna
vecina, stecajno vijece rjesenjem odobrava zakljuceno prinudno poravnanje
koje sadrzi narocito: 1) sadrzinu zakljucenog prinudnog poravnanja (utvrdjeni
postotak u kome se isplacuju povjeritelji i rokovi placanja); 2) popis
povjeritelja cija potrazivanja nisu osporena, a naznacenjem utvrdjenih
i smanjenih iznosa njihovih potrazivanja. Zakljuceno prinudno poravnanje
ima pravno djelovanje i prama povjeriteljima koji nisu sudjelovali u
postupku, kao i prema povjeriteljima koji su sudjelovali u postupku,
a njihova potrazivanja su osporena, ako se naknadno utvrde. Ako je u
postupku prinudnog poravnanja dato jamstvo, odluka iz stava 1. ovog
clana mora sadrzavati i firmu i sjediste osoba koje su dale jamstvo
s naznacenjem njihove solidarne odgovornosti svim povjeriteljima duznika.
Rjesenje iz stava 1. ovog clana dostavlja se duzniku, predlagatelju,
ako on nije duznik, i organizaciji koja za duznika obavlja poslove platnog
prometa. Pravomocno rjesenje o odobrenju prinudnog poravnanja istice
se na oglasnoj ploci i u izvodu objavljuje u "Sluzbenim novinama Federacije
BiH" i u sluzbenom glasilu kantonaz upanije.
Clan 124.
Odobreno prinudno poravnanje nema pravno djelovanje na
potrazivanje povjeritelja prema jamcima, solidarnim duznicima i regresnim
obaveznicima. Odobreno prinudno poravnanje nema pravo djelovanje na
potrazivanja povjeritelja cija se potrazivanja iz diobne mase namiruju
prije drugih potrazivanja (clan 103. stav 2.), na potrazivanja razlucnih
povjeritelja za dio potrazivanja koja su pokrivena zaloznim pravom,
osim za potrazivanja za koja su pravo odvojenog namirenja stekli izvrsenjem
za posljednjih 60 dana prije donosenja rjesenja o otvaranju stecajnog
postupka, kao i na potrazivanja izlucnih povjeritelja.
Clan 125.
Rjesenje o odobrenju prinudnog poravnanja ima snagu izvrsne
isprave za sve povjeritelje cija su potrazivanja utvrdjena. Ako duznik
ne ispuni svoju obavezu iz zakljucenog prinudnog poravnanja, povjeritelj
ima pravo da u izvrsnom postupku naplati smanjeno potrazivanja ne samo
od duznika nego i neposredno od jamca koji je jamcio za duznika (clan
123. stav 3.).
Clan 126.
Na osnovu odobrenog prinudnog poravnanja duznik se oslobadj
a obaveza da povjeritelju isplati iznos koji je veci od postotka prihvacenog
u prinudnom poravnanju, a rokovi placanja se odlazu, u skladu sa zakljucenim
prinudnim poravnanjem. U tom opsegu duznik se oslobadja obaveza prema
osobama kojima pripada pravo na regres (jamci). Ako duznik poslije zakljucenog
prinudnog poravnjanja isplati povjeriteljima iznos koji prelazi postotak
prihvacen u prinudnom poravnanju, nema pravo na povracaj tog iznosa.
Clan 127.
Izvrsne isprave koje se odnose na potrazivanja utvrdjena
u rjesenju o odobrenju prinudnog poravnanja gube u odnosu na duznika
pravnu snagu. Izvrsne isprave koje se odnose na potrazivanja iz clana
123. stava 3. ovog zakona mogu se izvrsiti prema duzniku prinudnog
poravnanja samo pod uvjetima iz zakljucenog prinudnog poravnanja. U
postupku koji se poslije zakljucenog prinudnog poravnanja vodi protiv
duznika radi isplate potrazivanja iz clana 123. stav 3. ovog zakona,
sud ce, kao i drugi nadlezni organ, po sluzbenoj duznosti, ako utvrdi
da postoji obaveza duznika, odlukom utvrditi njegovu obavezu i obavezati
ga na placanje u skladu s uvjetima iz zakljucenog prinudnog poravnanja.
Clan 128.
Protiv rjesenja o odobrenju prinudnog poravnanja, odnosno
odbijanju prijedloga za zakljucenje prinudnog poravnanja zalbu moze
uloziti duznik, povjeritelji i druge osobe koja za to imaju pravni interes.
3. Izvrsenje prinudnog poravnanja
Clan 129.
Ako se prinudno poravnanje potpuno ne izvrsi, povjeritelji
koji su namireni u prinudnom poravnanju nisu duzni vratiti ono sto su
primili. Potrazivanja povjeritelja iz stava 1. ovog clana smatrat ce
se potpuno izmirenim ako su izmireni iznosi utvrdjeni u prinudnom poravnanju.
Povjeritelji koji su djelimicno namireni, u smislu zakljuc enog prinudnog
poravnanja, prijavljuju u stecajnom postupku ukupno potrazivanje umanjeno
za postotak za koji se smatra da su po prinudnom poravnanju namireni.
Povjeritelji koji ni djelimicno nisu namireni, u smislu zakljuc enog
prinudnog poravnanja, prijavljuju potrazivanja u stecajnom postupku
u punom iznosu na koji bi imali pravo da nije zakljucno prinudno poravnanje.
4. Stavljanje izvan snage prinudnog poravnanja
Clan 130.
Svaki povjeritelji koji je sudjelovao u prinudnom poravnanju
moze u roku od sest mjeseci po isteku roka za izvrsenje prinudnog poravnanja
podnijeti zahtjev stecajnom vijecu da stavi van snage zakljuceno prinudno
poravnanje. Zahtjev iz stava 1. ovog clana moze se podnijeti ako duznik
moze iz svojih sredstava izmiriti potrazivanja povjeritelja u visini
vecoj od iznosa utvrdjenog u zakljucenom prinudnom poravnanju, pod uvjetom
da se time ne umanji sposobnost duznika da uredno ispunjava obaveze
prema povjeriteljima. U rjesenju o stavljanju van snage zakljucenog
prinudnog poravnanja, stecajno vijece odredit ce rok koji ne moze biti
jedne godine, u kome je duznik duzan isplatiti povjeriteljima neisplac
eni dio potrazivanja. Zalba protiv rjesenja iz stava 3. ovog clana zadrzava
izvrsenje rjesenja.
Clan 131.
Svaki povjeritelj cije je potrazivanje smanjeno zbog zakljuc
enog prinudnog poravnanja moze u roku od dvije godine od dana pravomocnosti
rjesenja kojim je odobreno prinudno poravnanje, tuzbom kod nadleznog
suda traziti da se prinudno poravnanje stavi van snage ako je zakljuceno
na prevaren nacin. Odluka o stavljanju van snage zakljucenog prinudnog
poravnanja nema pravnog djelovanja na obaveze po preuzetom jamstvu.
5. Upisi u sudski registar
Clan 132.
Stecajno vijece dostavit ce nadleznom registarskom sudu
rjesenje o odobrenju prinudnog poravnanja. 6. Troskovi prinudnog poravnanja
Clan 133.
Svaki sudionik u prinudnom poravnanju svosi svoje troskove.
Neovisno od ishoda postupka, sudionik je duzan i drugim sudionicima
nadoknaditi troskovi koje im je prouzrocio svojom krivnjom ili slucajem
koji im se dogodio.
Clan 134.
Ako se odobri prinudno poravnanje, stecajni postupak se
obustavlja. Obustavljanjem stecajnog postupka iz stava 1. ovog clana,
prestaju pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka. U slucaju obustave
stecajnog postupka iz stava 1. ovog clana, odluke o prestanku radnog
odnosa radnika ostaju na snazi (clan 57. stav 1.).
XII LIKVIDACIJA
Clan 135.
Postupak likvidacije provodi se: 1) ako je prema preduzecu
rjesenjem nadleznog drzavnog organa izrecena mjera trajne zabrane rada
preduzeca ili obavljanja djelatnosti preduzeca; 2) ako su prestali postojati
prirodni, uvjeti za vrsenje privredne djelatnosti preduzeca; 3) ako
su prestali ekonomski uvjeti za rad preduzeca; 4) ako je pravomocnom
odlukom suda utvrdjena nistavnost upisa u sudski registar; 5) ako se
privatizacija ne moze izvrsiti na nacin i pod uvjetima predvidjenih
zakonom i 6) u drugim slucajevima odredjenim zakonom.
Clan 136.
Prijedlog za pokretanje postupka likvidacije mogu podnijeti
osnivac, vlasnik, duznik i povjeritelj. U slucaju iz clana 135. tacka
5. ovog zakona prijedlog podnosi nadlezna agencija za privatizaciju.
Clan 137.
Postupak likvidacije ne provodi se ako postoje uvjeti
za provodjenje stecajnog postupka.
Clan 138.
Postupak likvidacije otvara i provodi kantonalnizupanijski
sud. Organi provodjenjanja postupka likvidacije su likvidacijsko vijece
i likvidacijski upravnik. U provodjenju postupka likvidacije likvidacijsko
vijece imenuje likvidacijskog upravnika.
Clan 139.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na stecajni postupak,
sukladno se primjenjuju i na postupak likvidacije, ako ovim zakonom
nije drukcije odredjeno. U postupku likvidacije ne primjenjuju se odredbe
stecajnog postupka koje se odnose na odbor povjeritelja, razlucne povjeritelje,
vrsenje pravnih radnji i rociste za glavnu diobu.
Clan 140.
Ako se pri zakljucenju likvidacijskog bilansa utvrdi da
su ispunjeni uvjeti za otvaranje stecajnog postupka, likvidacijski upravnik
je duzan da takav prijedlog podnese sudu za provodjenje tog postupka.
U slucaju iz stava 1. ovog clana, radnje provedene u postupku likvidacije
vaze i u stecajnom postupku.
Clan 141.
Potrazivanja povjeritelja koja nisu prijavljena do dana
rasprave o glavnoj diobi likvidacijske mase izmirit ce, po okoncanju
postupka likvidacije, osoba u ciju je korist uplacen ostatak imovine
likvidacijske mase poslije glavne diobe, i to samo do visine vrijednosti
preuzete imovine. Tuzbu radi ostvarivanja prava iz stava 1. ovog clana,
povjeritelji mogu podnijeti u roku od jedne godine od dana objavljivanja
oglasa o zakljucenju postupka likvidacije.
XIII SUKOB ZAKONA I NADLEZNOSTI
Clan 142.
Sud u Federaciji iskljucivo je nadlezan za provodjenje
stecajnog postupka i likvidacije protiv duznika koji ima sjediste na
teritoriji Federacije. Odluke suda u Federaciji donesene u postupcima
iz stava 1. ovog clana odnose se na cjelokupnu imovinu duznika koja
se nalazi u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu.
Clan 143.
Za unovcavanje imovine stecajnog duznika mjerodavno je
pravo drzave u kojoj je otvoren postupak stecaja. Za diobu imovine stecajnog
duznika mjerodavna su prava drzava na kojima se temelje zahtjevi povjeritelja
prema duzniku.
Clan 144.
Odluke stranih sudova donesene u stecajnom postupku ili
likvidaciji protiv duznika koji ima sjediste na podrucju stranog suda
priznaju se u Federaciji pod uvjetima predvidjenim za priznanje stranih
sudskih odluka po propisima Federacije. Rjesenje o priznanju odluke
stranog suda iz stava 1. ovog clana objavljuje se u "Sluzbenim novinama
Federacije BiH" i u sluzbenom glasilu kantonazupanije, na nacin predvidjen
u ovom zakonu za objavljivanje rjesenja o otvaranju stecajnog postupka.
Clan 145.
Na pravni polozaj stranog duznika i stranog stecajnog
upravnika iz clana 144. ovog zakona, shodno se primjenjuju odredbe ovog
zakona. U postupku za priznanje strane sudske odluke iz stava 1. ovog
clana, nece se odredjivati novi stecajni upravnik i odbor povjeritelja
u Federaciji. Rokovi predvidjeni propisima Federacije pocinje teci od
objave odluke o priznanju na oglasnoj ploci suda.
Clan 146.
Strana sudska odluka priznata u smislu clana 145. ovog
zakona, u pogledu imovine duznika koja se nalazi u Federaciji, proizvodi
pravno djelovanje koje predvidja pravo Federacije za odluke odgovarajuceg
sadrzaja.
XIV KAZNENE ODREDBE
Clan 147.
Novcanom kaznom od 100 do 2000 KM kaznit ce se za prekrsaj
stecajni upravnik ako ne dovede u red evidenciju knjigovodstvenih podataka
do dana otvaranja stecajnog postupka, ne odredi komisiju za popis imovine,
ne sastavi pocetno stanje imovine duznika, ne stara se o ostvarivanju
potrazivanja duznika, ne poduzima mjere da unovci imovinu duznika ili
ne izvrsi pripremu i nakon odobrenja isplatu povjeritelja (i naknadnu
isplatu) ili ne dostavi odboru povjeritelja zavrsni stecajni racun (clan
24. stav 1.).
Clan 148.
Novcanom kaznom od 100 do 2000 KM kaznit ce se za prekrsaj
likvidacijski upravnik ako ne podnese prijedlog nadleznom sudu za provodjenje
stecajnog postupka kad se za to ispunjeni uvjeti (clan 140.).
Clan 149.
Novcanom kaznom od 100 do 5000 KM kaznit ce se za prekrsaj
duznik protiv koga je pokrenut stecajni postupak ako stecajnom sudiji
ne stavi na raspolaganje potrebne podatke i obavjestenja (clan 49. stav
1.).
Clan 150.
Novcanom kaznom od 100 do 1000 KM kaznit ce se za prekrsaj
direktor ili drugi radnik s posebnim ovlastenjem duznika koji ne pruzi
stecajnom sudiji potrebne podatke koji su mu poznati bez obzira na to
da li mu je prestala funkcija, odnosno radni odnos kod duznika (clan
49. stav 2.).
Clan 151.
Do pustanja u opticaj KM, novcane kazne predvidjene u
cl. 147, 148, 149. i 150. ovog zakona mogu se placati u DEM ili u protuvrijednosti
valuta koje se koriste u platnom prometu Federacije Bosne i Hercegovine
po srednjem kursu kojeg objavljuje nadlezna finansijska institucija,
na dan placanja.
XV PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE
Clan 152.
Postupak prinudnog poravnanja, stecaja, odnosno likvidacije
otpocet prije dana stupanja na snagu ovog zakona, ako je donesena odluka
o otvaranju postupka prinudnog poravnanja, stecaja, odnosno likvidacije,
zavrsit ce se po propisima koji su vazili do dana stupanja na snagu
ovog zakona. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog clana, prodaja duznika
moze se izvrsiti i u postupku koji je u toku.
Clan 153.
Pravilnik iz clana 29. donijet ce nadlezni kantonalnizupanijski
ministar pravde u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Clan 154.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena
propisa o prinudnom poravnanju, stecaju i likvidaciji koji su se primjenjivali
na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clan 155.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja
u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajuci Doma naroda Parlamenta Federacije BiH
Mariofil Ljubic, s. r.
Predsjedavajuci Predstavnickog doma Parlamenta Federacije
BiH Enver Kreso, s. r.