ZAKON O STECAJU I LIKVIDACIJI

I OPCE ODREDBE

 

 

Clanak 1.

Ovim zakonom uredjuju se uvjeti za provodjenje i postupak stecaja, prinudnog poravnanja u stecaju i likvidacije pravnih osoba odredjenih ovim zakonom (u daljnjem tekstu: duznik).

Clanak 2.

Stecajni postupak se provodi radi skupnog namirenja povjeritelja stecajnog duznika unovcenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstavka povjeriteljima. Tijekom stecajnog postupka moze se zakljuciti prinudno poravnanje, izvrsiti konverzija dugova u vlasnicke udjele i prodati duznik, radi uredjivanja pravnog polozaja duznika i njegova odnosa prema povjeriteljima, a osobito radi odrzavanja njegove djelatnosti.

Clanak 3.

Stecajni postupak provodi se nad duznikom koji je trajnije nesposoban za placanje ili je prezaduzen, kao i drugim slucajevima odredjenim zakonom. Smatra se da je duznik nesposoban za placanje ako u razdoblju od 30 dana neprekidno ne izmiruje sve svoje dospjele novcane obveze. Okolnosti da je duznik podmirio ili da moze podmiriti u cjelosti ili djelimicno potrazivanja nekih povjeritelja, sama po sebi ne znaci da je sposoban za placanje. Smatra se da je duznik prezaduzen ako njegova imovina ne pokriva postojece obveze. Nece se smatrati da je duznik prezaduzen, ako se prema okolnostima slucaja (raspolozivim izvorima sredstavka, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) moze osnovano pretpostaviti da ce nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospjecu.

Clanak 4.

Duznikom, u smislu ovog zakona, smatra se poduzece i druga pravna osoba koja obavlja registriranu privrednu djelatnost i ima sjediste na teritoriji Federacije prema propisima o standardnoj klasifikaciji djelatnosti ako posebnim zakonom nije drukcije odredjeno.

Clanak 5.

Stecajni postupak mogu pokrenuti povjeritelji i sam duznik.

Clanak 6.

Za otvaranje stecajnog postupka nad duznikom koji proizvodi predmete naoruzanja i vojne opreme potrebna je prethodno suglasnost Federalnog ministarstva obraneFederalnog ministarstva odbrane (u daljnjem tekstu: Minsitarstvo obrane). Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje stecajnog postupka u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti stecajnog vijeca o pokretanju prethodnog postupka, smatra se da je suglasnost data. Ako Minstarstvo obrane ne da svoju suglasnost, za obveze stecajnog duznika solidarno odgovara Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Clanak 7.

Kad je zakonom iskljucena mogucnost stecaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivaci. Ova se odredba ne odnosi na dionicka drustva.

II OPCE PROCESNE ODREDBE

Clanak 8.

Stecajni postupak provodi kantonalnizupanijski sud. Stecajni postupak je hitan. U stecajnom postupku se ne moze traziti povracaj u predjasnje stanje, niti podnositi prijedlog za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija. Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s rocista na kome ih je trebalo dati, odnosno podnijeti, osim ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno.

Clanak 9.

Odluke u stecajnom postupku donose se u obliku rjesenja ili zakljucka. Zakljuckom se izdaje nalog sluzbenoj osobi ili organu koji provodi stecajni postupak za izvrsenje pojedinih radnji.

Clanak 10.

Protiv rjesenja moze se izjaviti zalba, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno. Rok za zalbu iznosi osam dana, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno. Pocetak roka za izjavljivanje zalbe tece od dana objavljivanja rjesenja na oglasnoj ploci suda. Ako je ovim zakonom propisano da se rjesenje mora dostaviti odredjenim osobama, rok za izjavljivanje zalbe tece od dana dostavljanja rjesenja tim osobama. Zalba protiv rjesenja ne zadrzava izvrsenje rjesenja, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno.

Clanak 11.

Protiv zakljucka moze izjaviti prigovor u roku od tri dana od dana objave, a ako zakljucak nije objavljen od dana dostave pismenog otpravka. O prigovoru protiv zakljucka odlucuje stecajno vijece zakljuc kom protiv kojeg nije dopusten prigovor. Prigovor ne zadrzava izvrsenje zakljucka.

Clanak 12

. Svaki povjeritelj snovi svoje troskove u stecajnom postupku, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno.

Clanak 13.

U stacajnom postupku shodno se primjenjuju odgovarajuce odredbe Zakona o parnicnom postupku, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno.

III STECAJNI POSTUPAK

1. Organi stecajnog postupka

Clanak 14.

Organi stecajnog postupka su: stecajno vijece, stecajni sudac, stecajni upravnik i odbor povjeritelja. a) Stecajno vijece

Clanak 15.

Stecajno vijece sastavljeno je od trojice sudac, od kojih je jedan predsjednik vijeca. Stecajni sudac je clan stecajnog vijecaStecajni sudac ne moze biti predsjednik stecajnog vijeca.

Clanak 16.

Stecajno vijece: 1) odlucuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrdjivanja postojanja stecajnog razloga i provodi taj postupak, 2) odlucuje o otvaranju stecajnog postupka, 3) imenuje i razrjesava stecajnog upravnika, sukladno ovim zakonom, 4) odlucuje o prigovorima stecajnog upravnika protiv naredbi stecajnog suca, 5) odlucuje o prigovorima povjeritelja te odbora povjeritelja protiv zakljucaka stecajnog suca, 6) odradjuje zapocete poslove koje treba zavrsiti tokom stecajnog postupka, sukladno ovim zakonom, 7) odobrava predracun troskova stecajnog postupka i odredjuje nagradu stecajnog upravnika, 8) odobrava isplatu povjeritelja, 9) donosi rjesenje o zakljucenju stecajnog postupka, 10) obavlja druge poslove odredjene ovim zakonom. Stecajno vijece moze po sluzbenoj duznosti, po prigovoru ili prijedlogu, mijenjati naredbe stecajnog suca ili stecajnog upravnika, ako utvrdi da su nezakonite ili nesvrsishodne. b) Stecajni sudac

Clanak 17.

Stecajni sudac ovlasten je odlucivati o svim pitanjima stecajnog postupka, osim o onima o kojima po ovom zakonu odlucuje stecajno vijece ili koji drugi organ stecajnog postupka. Stecajni sudac nadzire rad stecajnog upravnika i daje mu obvezujuce upute. Stecajni sudac nadzire rad odbora povjeritelja.

Clanak 18.

Protiv zakljucka stecajnog suca, stacajni upravnik, odbor povjeritelja i svaki povjeritelj moze podnijeti prigovor stecajnom vijecu. c) Stecajni upravnik

Clanak 19.

Za stecajnog upravnika moze se imenovati fizicka osoba koja raspolaze potrebnom strucnoscu i poslovnim iskustvom. Za stecajnog upravnika ne moze biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao sudac u stecajnom postupku, a osobito osoba koja je bliski srodnik kojega clanka stecajnog vijeca, osobe odgovorne za obveze u stecaju, upravnog odbora i drugih organa duznika, povjeritelja te osobe koje su u odnosu suparnistva s duznikom. Za stecajnog upravnika ne moze biti imenovana osoba koja po zakonu ne bi mogla biti imenovana za clana upravnog odbora duznika, nadzornog odbora ili slicnog organa, niti osoba koja je bila zaposlena kod duznika ili je bila clan njegovog organa

.

Clanak 20.

Listu stacajnih upravnika utvrdjuje predsjednik suda odredjenog zakonom kantonazupanije koji provodi stecajni postupak na vrijeme od cetiru godine, nakon sto pribavi misljenje privredne komore sa svojega podrucja. Utvrdjena lista ne moze se dopunjavati. Ako to izvanredne prilike zahtijevaju, predsjednik suda moze, uz odobrenje kantonalnogzupanijskog ministarstva pravde, utvrditi novu listu stecajnih upravnika. Komore su duzne svoja misljenja i moguce prijedloge dostaviti sudu u roku od trideset dana od dana primitka zahtjeva predsjednika suda. Ako komore ne postupe sukladno s odredbom stavka 2. ovogclanka, lista

stecajnih upravnika utvrdjuje se nazavisno o tome.

Clanak 21.

Stecajni upravnik se imenuje rjesenjem o otvaranju stecajnog postupka. Odluka o imenovanju stecajnog upravnika moze se pobijati zalbom protiv rjesenja o otvaranju stecajnog postupka. Ako se zalbom protiv rjesenja o otvaranju stecajnog postupka pobija i odluka o imenovanju stecajnog upravnika, stecajno vijece moze povodom zalbe izmijeniti samo odluku o imenovanju stecajnog upravnika u roku od tri dana. Protiv rjesenja stecajnog vijeca o imenovanju novoga stecajnog upravnika dopustena je zalba. Pri primanju duznosti, stecajni upravnik daje izjavu pred predsjendikom stecajnog vijeca da ce savjesno, drzeci se Ustavka, zakona i pravnog poretka Federacije, obavljati svoju duznost. Tom ce se prilikom stecajnom upravnikom predati isprava o imenovanju, koju je duzan vratiti odmah po zavrsetku svoje duznosti.

Clanak 22.

Na prvom rocistu stecajnih povjeritelja nakon imenovanja stecajnog upravnika, povjeritelji mogu, umjesto stecajnog upravnika kojega je imenovalo stecajno vijece, izabrati drugu osobu. Novoimenovani stecajni upravnik ne mora biti na listi stecajnih upravnika. Novoimenovanom stecajnom upravniku isprava o imenovanju predat ce se nakon sto da izjavu da ce savjesno obavljati svoju duznost. Stecajno vijece donosi rjesenje kojim se potvrdjuje imenovanje stecajnog upravnika. Ako stecajno vijece to rjesenje ne donese u roku od tri dana smatrat ce se da je potvdilo imenovanje stecajnog upravnika. Protiv rjesenja kojim je stecajno vijece odbilo potvrditi imenovanje stecajnog upravnika svaki povjeritelj ima pravo na zalbu. Ovlastenja ranijeg stecajnog upravnika prestaju predajom isprave o imenovanju novom stecajnom upravniku. Raniji stecajni upravnik je duzan izvrsiti predaju svoje duznosti novom stecajnom upravniku u roku od tri dana od dana predaju isprave iz stavka 4. ovog

clanka. Stecajni

sudac ce odrediti potrebne mjere radi ostvarivanja primopredaje duznosti izmedju stecajnih upravnika.

Clanak 23.

Stecajni upravnik ima pravo i obveze organa duznika, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno. Ako stecajni duznik nastavlja poslovati tijekom stecajnog postupka, poslovanje vodi stecajni upravnik. Stecajni upravnik moze stecajnom vijecu podnijeti pisani prigovor protiv uputa i zakljucaka stecajnog suca u roku od tri dana, a ako je rok za izvrsenje zakljucka ili upute kraci od tri dana, unutar toga roka. Do odluke stecajnog vijeca stecajni upravni moze odgoditi izvrsenje po uputi ili zakljucku stecajnog suca, osim ako zbog toga ne bi nastupile teze posljedice.

Clanak 24.

Stecajni upravnik je duzan postupati savjesno i uredno, a osobito:
1) dovesti u red evidenciju knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stecajnog postupka,
2) sastaviti, u suglasnosti sa stecajnim sucem, predracun troskova stecajnoga postupka i podnijeti ga na odobrenje stecajnom vijecu,
3) odrediti komisiju za popis imovine,
4) sastaviti pocetno stanje imovine duznika,
5) kao dobar privrednik brinuti se o zavrsetku zapocetih, a neizvrsenih poslova duznika i poslova potrebnih da bi se sprijecilo nastupanje stete nad imovinom duznika,
6) brinuti se o ostvarivanju potrazivanja duznika,
7) savjesno voditi poslovanje duznika, ako je odredjeno da se poslovanje nastavlja,
8) pripremiti nacrt za konverziju duga iz clanka 92. ovog zakona,
9) unovciti, odnosno naplatiti s paznjom dobroga privrednika stvari i prava duznika koje ulaze u stecajnu masu,
10) pripremiti nacrt za glavnu diobu i nakon odobrenje izvrsiti isplatu,
11) dostaviti odboru povjeritelja zavrsni stecajni racun,
12) izvrsiti naknade isplate povjeritelja. Stecajni upravnik je duzan podnositi pisana izvjesca o tijeku stecajnog postupka i o stanju stecajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada to zatraze stecajno vijece ili odbor povjeritelja.

Clanak 25.

Rad stecajnog upravnika nadzire stecajni sudac i odbor povjeritelja. Stecajni sudac je ovlasten u svako doba zatraziti obavijesti ili izvjesca o stanju stvari i vodjenju poslova.

Clanak 26.

Stecajno vijece moze, po sluzbenoj duznosti ili na zahtjev stecajnog suca, odbora povjeritelja ili povjeritelja, razrijesiti stecajnog upravnika, ako svoju duznost ne obavlja uspjesno ili iz drugih vaznih tazloga. Prije donosenja odluke o razrjesenju stecajno vijece ce omoguciti stecajnom upravniku da se izjasni, osim ako ozbiljni razlozi na zahtijevaju da se drukcije postupi. Protiv rjesenja o razrjesenju stecajni upravnik ima pravo na zalbu. Protiv rjesenja o odbijanju prijedloga za razrjesenje pravo na zalbu imaju odbor povjeritelja i svaki stecajni povjeritelj. Stecajni upravnik razrjesit ce se duznosti i kada to sam zatrazi. Protiv rjesenja o razrjesenju, odnosno o odbijanju zahtjeva za razrjesenje, pravo na zalbu ima samo stecajni upravnik. Stacajno vijece moze rjesenjem o razrjesenju stecajnom upravniku naloziti vracanje onoga sto je tokom postupka primio.

Clanak 27.

Stecajni upravnik duzan je naknaditi stetu svim sudionicima, ako je skrivljeno povrijedio koju od svojih duznosti. Stecajni upravnik ne odgovara za stetu nastalu zbog radnje koju je odobrilo stecajno vijece ili stecajni sudac, odnosno zbog radnje koju je poduzeo u izvrsenju naloga ili upute stecajnoga suca, osim ako je odobrenje i uputu isposlovao na prijevaran nacin. Za stetu koju pocine djelatnici koji su ostali na radu kod duznika, stecajni upravnik odgovara samo ako je steta nastala uslijed propusta u njihovu nadzoru. Stecajni upravnik duzan je naknaditi stetu povjeritelja stecajne mase koju je ovaj pretrpio zbog neispunjenja obveze iz stecajne mase preuzete njegovom pravnom radnjom, osim ako stecajni upravnik u vrijeme preuzimanja te obveze nije mogao predvidjeti da stecajna masa nece biti dostatna za njeno ispunjenje. Pravo na podnosenje zahtjeva za naknadu stete nastale zbog povrede duznosti stecajnog upravnika zastarijeva protekom roka od tri godine od saznanja ostecenoga za stetu i okolnosti na kojima se zasniva obveza stecajnoga upravnika za naknadu stete. Pravo na podnosenje zahtjeva za naknadu stete zastarijeva najkasnije protekom roka od tri godine od pravomocnosti odluke o zakljucenju stecajnoga postupka. Pravo na podnosenje zahtjeva za naknadu stete prouzrocene povredom duznosti pocinje u vezi s naknadom diobom ili s nadzorom nad ispunjenjem plana, zastarijeva protekom roka od tri godine od izvrsene naknadne diobe.

Clanak 28.

Stecajni upravnik ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu stvarnih troskova. Visinu nagrade u vrijeme zakljucenje stecajnoga postupka odredjuje stecajno vijece uzimajuci u obzir opseg poslova i rad stecajnoga upravnika te vrijednosti stecajne mase. Nagradu i naknadu stecajnom upravniku odredjuje rjesenjem stecajno vijece. Rjesenje iz stavka 3. ovoga clanka posebno se dostavlja clanovima odbora povjeritelja , ako je osnovan. Obavijest o odredjivanju nagrade i naknade bez naznake visine iznosa objavljuje se na oglasnoj ploci suda. Protiv rjesenja iz stavka 3. ovog clanka, stecajni upravnik i svaki stecajni povjeritelj ima pravo na zalbu. Stecajno vijece moze tijekom stecajnoga postupka odobravati predujmove nagrade stecajnom upravitelju te odlucivati o naknadi troskova koje je imao u obavljanju svoje duznosti. Predujam se moze odrediti i u mjesecnim iznosima.

Clanak 29.

Nadlezni organ kantonazupanije posebnim ce pravilnikom utvrditi osnove za odredjivanje nagrade i naknade troskova stecajnog postupka. Dok se ne donese pravilnik iz stavka 1. ovoga clanka, visinu nagrade i naknade troskova odredjuje stecajno vijece.

Clanak 30.

Stecajni upravnik duzan je po zavrsetku svoje duznosti poloziti racun povjeriteljima. Stecajni sudac ce, prije rocista povjeritelja, ispitati zavrsni racun stecajnog upravnika i na njemu potvrditi da ga je ispitao. U slucaju potrebe stecajni sudac moze odrediti sa zavrsni racun pregledaju vjestaci. Ako je osnovan odbor povjeritelja, stecajni sudac ce, zavrsni racun, prije nego sto ga ispita, dostaviti tom odboru i odrediti mu rok u kojem se treba izjasniti o tom racunu. Ispitani zavrsni racun, zajedno s dokazima i izjasnjavanjem odbora povjeritelja, stecajni sudac ce staviti na uvid povjeriteljima. Rok izmedju izlaganja zavrsnoga racuna s prilozima i odrzavanja rocista povjeritelja ne moze biti kraci od osam dana. Povjeritelji mogu naloziti stecajnom upravniku da u odredjenim vremenskim razmacima tijekom postupka polaze racune. Na te se racune na odgovarajuci nacin primjenjuju odredbe st. 1, 2. i 3. ovoga clanka. d ) Odbor povjeritelja

Clanak 31.

Radi zastite interesa povjeritelja u stecajnom postupku, prije prvoga rocista povjeritelja, stecajno vijece moze osnovati odbor povjeritelja i imenovati njegove clanove. U odboru povjeritelja moraju biti zastupljeni razlucni povjeritelji, stecajni povjeritelji s najvisim potrazivanjima i povjeritelji s malim potrazivanjima, U odboru treba biti zastupljen i predstavnik ranijih duznikovih djelatnika. Za clanove odbora mogu biti postavljene i osobe koje nisu povjeritelji, ako bi svojim strucnim znanjem mogle pridonijeti radu odbora. Broj clanova odbora odredjuje stecajno vijece i taj broj mora biti neparan. Kad je ovim zakonom odredjeno da odbor povjeritelja poduzima odredjene radnje u postupku, podneske u ime odbora povjeritelja podnosi, odnosno izjave daje, predsjednik odbora povjeritelja na osnovu odluke odbora. Ako je broj stecajnih povjeritelja manji od pet, ovlastenja odbora povjeritelja imaju svi povjeritelji.

Clanak 32.

O osnivanju odbora povjeritelja odlucuju povjeritelji na prvom rocistu povjeritelja. Ako je stecajni sud vec osnovao odbor povjeritelja, povjeritelji odlucuju treba li taj odbor zadrzati.

Clanak 33.

Odbor povjeritelja je duzan nadzirat stecajnoga upravnika i pomagati mu u vodjenju poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledati knjige i poslovnu dokumentaciju te naloziti provjeru prometa i iznosa gotovine. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor povjeritelja moze ovlastiti pojedine svojeclanove. U okviru svojega djelokruga odbor povjeritelja osobito:
1) razmatra izvjesca stecajnoga upravnika u tijeku stecajnoga postupka i o stanju stecajne mase,
2) pregleda poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stecajni upravnik,
3) podnosi prigovor stecajnom vijecu na rad stecajnoga upravnika,
4) daje misljenje stecajnom vijecu o unovcenju imovine duznika, kad vijece to zatrazi,
5) daje misljenje stecajnom vijecu o nastavljanju zapocetih poslova, odnosno o radu stecajnoga duznika, kad vijece to zatrazi,
6) daje misljenje stecajnom vijecu o priznavanju opravdanih manjkova utvrdjenih popisom imovine, kada vijece to zatrazi. Odbor povjeritelja je duzan obavjestavati povjeritelje o tijeku stecajnoga postupka i o stanju stecajne mase.

Clanak 34.

Stecajno vijece moze clanka odbora povjeritelja razrjesiti iz vaznih razloga, i to po sluzbenoj duznosti ili na zahtjev povjeritelja. Prije donosenja odluke potrebno je saslusati clana odbora povjeritelja Clan odbora povjeritelja koji je razrijesen ima pravo na zalbu protiv odluke stecajnoga vijeca.

Clanak 35.

Odbor povjeritelja o pitanjima iz svojega djelokruga odlucuje na sjednicama. Prvu sjednicu odbora povjeritelja saziva stecajni sudac po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog stecajnoga upravnika ili vecine clanova odbora povjeritelja Na toj sjednici clanovi odbora biraju predsjednika. Naredne sjednice odbora povjeritelja sazvat ce predsjednik odbora povjeritelja.Clana odbora povjeritelja na sjednicama moze zamjenjivati osoba koju on za to ovlasti ovjerenom punomoci. Sjednicama odbora povjeritelja mogu biti nazocni stecajni sudac i stecajni upravnik bez prava glasa. Stecajni sudac i stecajni upravnik obvezno se pozivaju na sjednice odbora povjeritelja. Odbor povjeritelja odlucuje vecinom glasova nazocnih clanova, a ako su glasovi podijeljeni, odlucuje stecajni sudac.

Clanak 36.

 

Clanovi odbora povjeritelja imaju pravo na nagradu za svoj rad, kao i na naknadu stvarnih troskova. Pri odredjivanju nagrade uzima se u obzir utrosak vremena i opseg obavljanog posla. Na nagradu za rad i naknadu troskova clanova odbora povjeritelja na odgovarajuci se nacin primjenjuju odredbeovoga zakona o nagradi i naknadi troskova stecajnoga upravnika (cl. 28. i 29.) 2. Pokretanje stecajnog postupka

Clanak 37.

Stecajni postupak pokrece se prijedlogom ovlastene osobe (predlagatelj). Prijedlog za pokretanje stecajnog postupka moze se povuci do istjecanja oglasa o otvaranju stecajnog postupka na oglasnu plocu suda. U tom slucaju, troskove stecajnog postupka snosi predlagatelj.

Clanak 38.

Predlagatelj je duzan da predujmi iznos koji odredi stecajno vijece za pokrivanje troskova pokretanja stecajnog postupka. Ako predlagatelj ne predujmi odredjeni iznos, sud ce prijedlog odbaciti. Izuzetno, sud moze odluciti da se postupak nastavi iako predujam nije polozen. Ako stecajni postupak bude otvoren, predujmljeni iznos za pokretanje troskova otvaranja stecajnog postupka ulazi u troskove tog postupka. a) Prethodni postupak

Clanak 39.

Ako predlagatelj povuce prijedlog za otvaranje stecajnog postupka, sud ce obustaviti postupak. Na isti nacin sud ce postupiti ako utvrdi da je duznik do okoncanja prethodnog postupka postao sposoban za placanje ili nije prezaduzen.

Clanak 40.

Na osnovu prijedloga za otvaranje stecajnog postupka stecajno vijece donosi rjesenje o pokretanju prethodnog postupka za utvrdjivanje uvjeta za otvaranje stecajnog postupka (prethodni postupak) ili taj prijedlog odbacuje rjesenjem. Rjesenjem iz stavka 1. ovog clanka, stecajno vijece odredjuje i stecajnog sudiju. Protiv rjesenja o pokretanju prethodnog postupka ne moze se izjaviti zalba. b) Mjere osiguranja

Clanak 41.

Stecajno vijece ce, rjesenjem o pokretanju prethodnoga postupka ili naknadnim rjesenjem, na zahtjev predlagatelja ili po sluzbenoj duznosti odrediti mjere koje smatra potrebnim kako bi se sprijecilo da do donosenja odluke o prijedlogu za otvaranje stecajnog postupka ne nastupe takve promjene imovinskog polozaja duznika koje bi za povjeritelje mogle biti nepovoljne.

Clanak 42.

Stecajno vijece moze osobito: 1) postaviti privremenoga stecajnoga upravnika, na kojega se na odgovarajuci nacin primjenjuju odredbe ovoga zakona o stecajnom upravniku, 2) zabraniti raspolaganje imovinom duznika ili odrediti da duznik moze raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost stecajnoga suca ili privremenoga stecajnoga upravnika, 3) zabraniti ili privremeno odobriti odredjivanje, odnosno provedbu prinudnog izvrsenja ili osiguranja protiv duznika, 4) zabraniti isplate s racuna duznika. Stecajno vijece moze, ako za to postoje opravdani razlozi, mjere iz stavka 1. toc. 1. i 2. ovoga clanka, odrediti i prije donosenja rjesenja o pokretanju prethodnoga postupka. c) Privredni stecajni upravnik

Clanak 43.

Ako se duzniku postavi privremeni stecajni upravnik i odredi zabrana raspolaganja, ovlastenja za upravljanje i raspolaganje imovinom duznika prelaze na privremenoga stecajnoga upravnika. U tom je slucaju privremeni stecajni upravnik duzan: 1) zastiti i odrzavati imovinu duznika, 2) nastaviti s vodjenjem duznikova poduzeca sve do odluke o otvaranju stecajnoga postupka, osim ako stecajno vijece drukcije ne odluci, kako bi se izbjeglo znatno smanjenje imovine, 3) ispitati mogu li se imovinom duznika pokriti troskovi postupka. Stecajni sudac moze zatraziti od stecajnoga upravnika da, kao strucna osoba ispita postoji li razlog za otvaranje stecajnoga postupka te kakvi su izgledi nastavka poslovanja duznika. Postavi li se privremeni stecajni upravnik u slucaju u kojem nije odredjena zabrana raspolaganja, sud ce utvrditi duznosti privremenog stecajnog upravnika. One ne smiju prelaziti duznosti odredjene stavom 1. ovoga clanka. Privremeni

stecajni upravnik ovlasten je stupiti u poslovne prostorije duznika te tamo provesti potrebne radnje. Organi duznika duzni su privremenom stecajnom upravitelju dopustiti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju duznika. d) Objava ogranicenja raspolaganja

Clanak 44.

Rjesenje kojim se odredjuju ogranicenja raspolaganja predvidjena clankom 42. stavkom 1. tockom 2. ovoga zakona, kojim se postavlja privremeni stecajni upravnik javno ce se objaviti. To se rjesenje dostavlja duzniku i privremenom stecajnom upravniku. Duznikovi duznici ujedno ce se pozvati da svoje obveze ispunjavaju vodeci racuna o objavljenom rjesenju. Za upis ogranicenja raspolaganja u zemljisnu knjigu, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji i upisnik zrakoplova na odgovarajuci se nacin primjenjuju odredbe ovoga zakona o upisu otvaranja stecajnog postupka u te upisnike. e) Ucinci ogranicenja raspolaganja

Clanak 45.

U slucaju povrede ogranicenja raspolaganja iz clanka 42. ovog zakona na odgovarajuci se nacin primjenjuju odrebe ovoga zakona o pravnim posljedicama povrede zabrane raspolaganja nakon otvaranja stecajnoga postupka. f) Ukidanje mjere osiguranja

Clanak 46.

Rjesenje o ukidanju mjera osiguranja objavit ce se, odnosno dostaviti na nacin na koji je objavljeno i rjesenje kojim su odredjene. Ako je ovlastenje za raspolaganje imovinom duznika preslo na privremenoga stecajnoga upravnika, on ce prije nego sto bude razrijesen, u ime i za racun duznika podmiriti nastale troskove te ispuniti obveze koje je preuzeo za stecajnoga duznika. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obaveznoga odnosa, ako je privremeni stecajni upravnik primio protucinidbu za imovinu kojom upravlja. U hitnim slucajevima stecajno vijece moze odrediti da radnje iz stavka 2. ovoga clanka obavi umjesto privremenog stecajnoga upravnika novoimenovani stecajni upravnik.

Clanak 47.

Poslije donosenja odluke iz clanka 40. ovog zakona, stecajno vijece odmah odredjuje rociste na koje poziva duznika, predlagatelja, a po potrebi i druge osobe. Na rociste iz stavka 1. ovog clanka, duznik i predlagatelj koji nije duznik izjasnit ce se o prijedlogu za otvaranje stecajnoga postupka.

Clanak 48.

Ako se na rocistu izclanka 47.ovog zakona da izjava o preuzimanju duga, stecajno vijece ocijenit ce datu izjavu, provjeriti je po potrebi i zatraziti odgovarajuce jemstvo i ako je potrebno, odlozit ce rociste. Ako je izjava neosnovana, davatelj izjave odgovara za prouzrocenu stetu i troskove postupka. Davatelj izjave o preuzimanju duga i njegovi jamci, poslije odobrenja stecajnoga vijece o preuzimanju duga, solidno odgovaraju s duznikom, povjeriteljima stecajnog duznika za njegove obveze koje su nastale do dana davanja izjave o preuzimanju duga. Rjesenjem kojim se odobrava preuzimanje duga stecajno vijece ce obustaviti stecajni postupak. Protiv ovog rjesenja pravo na zalbu ima predlagatelj i duznik.

Clanak 49.

Duznik protiv kojeg je pokrenut prethodni postupak duzan je stecajnom sudiji staviti na raspolaganje sve potrebne podatke i obavjestenja. Clanovi organa upravljanja duznika, direktor i drugi djelatnici duznika, pa i oni kojima je prestala funkcija, odnosno rad kod duznika, duzni su stecajnom sudiji pruziti sve potrebne podatke i obavjestenja. g) Otvaranje stecajnog postupka

Clanak 50.

Stecajno vijece, po prijemu izvjesca stecajnog suca, odnosno privremenog stecajnog upravnika, i misljenja vjestaka o ekonomsko financijskom stanju duznika, zakazuje rociste radi raspravljanja o postojanju uvjeta za otvaranje stecajnog postupka. Na rociste stecajno vijece poziva predlagatelja, duznika, organizaciju koja za duznika obavlja poslove platnog prometa, privremenog stecajnog upravnika, a po potrebi i vjestaka. Na ovom rocistu ispitat ce se mogucnost preuzimanja duga ( clanak 48.). Stecajno vijece na rocistu, a najkasnije u roku od tri dana po njegovom odrzavanju donosi rjesenje o otvaranju stecajnog postupka nad duznikom ili odbijanju prijedloga za otvaranje ovog postupka. U rjesenju o odbijanju prijedloga za otvaranje stecajnog postupka, stecajno vijece odredjuje ko je duzan snositi nastale troskove. Protiv rjesenja kojim je otvoren stecajni postupak, pored osoba ovlastenih za zastupanje duznika, u ime duznika zalbu moze izjaviti zastupnik njegova organa upravljanja. Zalba iz stavka 4. ovog clanka ne sprijecava izvrsenje odluke o otvaranju stecajnog postupka.

Clanak 51.

Stecajno vijece moze odluciti da se stecajni postupak otvori bez provodjenja prethodnog postupka i bez ispitivanja ekonomsko financijskog stanja duznika, ako prijedlog za otvaranje stecajnog postupka podnese duznik ili likvidacijski upravnik.

Clanak 52.

Stecajno vijece moze donijeti odluku da se stecajni postupak otvori, ali da se ne provodi ako utvrdi da imovina duznika koja bi usla u stecajnu masu nije dovoljna za izmirenje troskova tog postupka ili je neznatne vrijednosti i u tom slucaju donijet ce rjesenje kojim se stecajni postupak zakljucuje. Ako stecajno vijece u tijeku stecajnog postupka utvrdi da imovina stecajnog duznika koja bi usla u stecajnu masu nije dovoljna za podmirenje troskova stecajnog postupka ili je neznatne vrijednosti, donijet ce rjesenje kojim se stecajni postupak zakljucuje. Rjesenjem iz st. 1. i 2. ovog clanka objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH", i u sluzbenom glasilu kantonaz upanije. Protiv rjesenja iz st. 1. i 2. ovog clanka, povjeritelji mogu izjaviti zalbu u roku od 15 dana od dana objavljivanja rjesenja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH" i u sluzbenom glasilu kantonazupanije. Imovina duznika upotrijebit ce se za podmirenje troskova stecajnog postupka, a neutroseni dio predat ce se organu odredjenom zakonom ili svakoj osobi koja ima udjela u duzniku i to onaj dio koji bi imala pravo u slucaju likvidacije, bez preuzimanja obveza.

Clanak 53.

O otvaranju stecajnog postupka povjeritelji se obavjestavaju oglasom. Oglas se objavljuje isticanjem na sudskoj ploci i objavljivanjem u "Sluzbenim novinama Federacije BiH", i u sluzbenom glasilu kantonazupanije. Oglas mora biti istaknut na oglasnoj ploci suda istog dana kada je doneseno rjesenje. Rjesenje o otvaranju stecajnog postupka dostavlja se predlagatelju, duzniku, organizaciji koja za duznika obavlja poslove platnog prometa i nadleznom tuzilastvu. Stecajno vijece ce odrediti da se otvaranje stecajnog postupka upise u sudski registar i u javne knjige u koje su uknjizena prava na nepokretnosti ili na brodovima, ili na zrakoplovima, kao i prava industrijskog vlasnistva, i to odmah kada je doneseno rjesenje o otvaranju stecajnog postupka.

Clanak 54.

Oglas o otvaranju stecajnog postupka sadrzi: 1) naziv suda koji je donio rjesenje o otvranju stecajnog postupka; 2) izvod iz rjesenja o otvaranju stecajnog postupka; 3) firmu i sjediste duznika; 4) ime i sjediste stecajnog suca; 5) ime i adresu stecajnog upravnika; 6) poziv povjeriteljima da prave svoja potrazivanja stecajnom vijecu podneskom u dva primjerka, s dokazima u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa o otvaranju stecajnog postupka u "Sluzbenim novinama Federacije BiH" i u sluzbenom glasilu kantonazupanije; 7) mjesto, dan i sat rocista za ispitivanje potrazivanja; 8) poziv duznicima da svoje dugove bez odlaganja izmire; 9) dan isticanja oglasa na sudskoj ploci.

IV PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STECAJNOG POSTUPKA

1. Vrijeme nastupanja pravnih posljedica

Clanak 55.

Pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka nastaju pocetkom dana kada je oglas o otvaranju stecajnog postupka istaknut na oglasnoj ploci suda. Ako je rjesenje o otvaranju stecajnog postupka po zalbi ukunito, a u ponovnom postupku stecajni postupak je ponovno otvoren, pravne posljedice stecajnog postupka nastaju pocetkom dana kada je prvo rjesenje istaknuto na oglasnoj ploci suda. 2. Prenosenje funkcija organa upravljanja na stecajnog upravnika

Clanak 56.

Danom otvaranja stecajnog postupka prestaju prava poslovog organa, zastupnika, kao i organa upravljanja duznika u te funkcije prelaze na stecajnog upravnika. 3. Radni odnosi

Clanak 57.

Danom otvaranja stecajnog postupka prestaju radni odnosi djelatnika duznika. Stecajno vijece moze dok traje stecajni postupak zadrzati na radu potreban broj djelatnika duznika radi okoncanja zapocetih poslova ili radi vodjenja stecajnog postupka. Stecajni upravnik duzan je da o prestanku radnog odnosa djelatnika duznika obavijesti radi ostvarivanja prava djelatnika i nadlezni organ za zaposljavanje.

Clanak 58.

Djelatnici koji su dok traje stecajni postupak ostali na radu imaju pravo na placu i ostala primanja iz radnog odnosa u visini koju na prijedlog stecajnog upravnika, odredjuje stecajno vijece. Izdaci iz stavka 1. ovog clanka ulaze u troskove stecajnog postupka. 4. Stecajna masa

Clanak 59.

Danom otvaranja stecajnog postupka obrazuje se stecajna masa. Stecajnu masu cini cjelokupna imovina duznika u vrijeme otvaranja stecajnog postupka te imovina koju on stekne tokom stecajnog postupka, ako zakonom nije drukcije odredjeno. 5. Uvodjenje stecajnog upravnika u duznost

Clanak 60.

Po otvaranju stecajnog postupka vrsi se, u najkracem roku, uvodjenje u duznost stecajnog upravnika. Poslije uvodjenja u duznost, stecajni upravnik azurira knjigovodstvenu evidenciju do otvaranja stecajnog postupka i sastavlja pocetni stecajni bilans na osnovu inventariranja prema stanju na dan otvaranja tog postupka. Ako se prilikom sastavljanja pocetnog stecajnog bilansa utvrdi da je stvarna vrijednost imovine duznika manja od vrijednosti iskazane u knjigovodstvu, stecajno vijece moze, na prijedlog stecajnog upravnika, donijeti rjesenje o otpisu razlike u vrijednostima prema stanju na dan otvaranja stecajnog postupka i otpisu nenaplativih potrazivanja. O otpisima iz stavka 3. ovog clanka zatrazit ce se misljenje odbora povjeritelja, ako je taj odbor obrazovan. 6. Racuni duznika

Clanak 61.

Danom otvaranja stecajnog postupka gase se racuni duznika i prestaju prava osoba koje su bile ovlastene da raspolazu imovinom duznika na tim racunima. Stecajni upravnik podnijet ce zahtjev za otvaranje novog racuna preko kojeg ce se vrsiti poslovanje duznika. Novcana sredstva s ugasenih racuna duznika prenijet ce se na novi racun. 7. Firma duznika

Clanak 62.

Uz firmu duznika dodaje se oznaka "u stecaju", s naznacenjem novog broja racuna preko kojeg se vrsi poslovanje duznika. 8. Izvrsenja i osiguranja

Clanak 63.

Od dana otvaranja stecajnog postupka ne moze se protiv duznika dopustiti mjera osiguranja niti prinudnog izvrsavanja radi namirenja potrazivanja u pogledu kojih postoji izvrsna isprava. Postupci radi osiguranja i izvrsenja iz stavka 1. ovog clanka koji su u tijeku, prekidaju se. Odredbe st. 1. i 2. ovog clanka ne odnose se na izlucne i razlucne povjeritelje koji su pravo odvojenog namirenja stekli 60 dana prije dana otvaranja stecajnog postupka. Upisi u javne knjige mogu se dopustiti i izvrsiti i poslije dana otvaranja stecajnog postupka ako su uvjeti za upis ostvareni prije dana otvaranja stecajnog postupka. Odredbe stavka 1. ovogclanka ne primjenjujuse na izvrsne isprave koje se odnose na troskove stecajnog postupka i na obveze placanja takse za radnje duznika u tijeku tog postupka. 9. Novcana i nenovcana potrazivanja

Clanak 64.

Na dan otvaranja stecajnog postupka potrazivanja povjeritelja prema duzniku koja nisu dospjela smatraju se dospjelim. Nenovcana potrazivanja duznika koja nisu dospjela unose se u stecajnu masu u novcanoj vrijednosti. Potrazivanja u stranoj valuti prijavljuju se u toj valuti. Potrazivanja u domacoj valuti prijavljuju se u domacoj valuti. 10. Povremena davanja

Clanak 65.

Novcana i nenovcana potrazivanja prema duzniku koja imaju za predmet povremena davanja pretvaraju se u jednokratna novcana potrazivanja. 11. Kamate

Clanak 66.

Danom otvaranja stecajnog postupka prestaje teci kamata na potrazivanja od duznika koja se izmiruju iz stecajne mase. 12. Zastarjelost potrazivanja

Clanak 67.

Prijavljivanjem potrazivanja u stecajnu masu prekida se zastarjelost potrazivanja od duznika. Zastarjelost potrazivanja duznika prema njegovim duznicima ne tece godinu dana od dana otvaranja stecajnog postupka. 13. Uvjetna potrazivanja

Clanak 68.

Povjeritelju cije je potrazivanja vezano za odlozni uvjet osiguravaju se odgovarajuca sredstva iz stecajne mase. Ako odlozni uvjet ne nastupi do konacne diobe stecajne mase, takvo potrazivanje se gasi, a osigurana sredstva rasporedj uju se na ostale povjeritelje. Potrazivanja vezana za raskidni uvjet uzimaju se u obzir prilikom diobe stecajne mase ako povjeritelj pruzi osiguranje da ce vratiti ono sto je primio iz stecajne mase kada nastupi taj uvjet. 14. Prebijanje potrazivanja

Clanak 69.

U stecajnom postupku dopusteno je prebijanje potrazivanja povjeritelja s protupotrazivanjem duznika. Potrazivanja koja su se do dana otvaranja stecajnog postupka mogla prebiti smatraju se prebijenim i ne prijavljuju se u stecajnu masu. Prebijaju se i potrazivanja, odnosno protivpotrazivanja koja nisu dospjela na dan otvaranja stecajnog postupka kao i potrazivanja ili protivpotrazivanja koja ne glase na novcani iznos. Prebiti se mogu i uvjetna potrazivanja ako to odobri stecajno vijece. Stecajno vijece moze prebijanje ovih potrazivanja uvjetovati polaganjem osiguranja od strane povjeritelja. Povjeritelji cija se potrazivanja prebijaju duzni su da o prebijanju izvijeste stecajnog upravnika. Ako povjeritelj ne izvijesti stecajnog upravnika odgovoran je za stetu i troskove.

Clanak 70.

Prebijanje nije dopusteno ako je potrazivanje ustupljeno (cedirano) povjeritelju za posljednjih sest mjeseci prije dana otvaranja stecajnog postupka, a povjeritelj je znao ili je morao znati da je duznik postao nesposoban za placanje ili prezaduzen ili da je protiv njega podnesen prijedlog za otvaranje stecajnog postupka. Izuzetno od odredbe stavka 1. ovogclanka, prebijanjepotrazivanja je dopusteno ako se radi o potrazivanju koje je ustupljeno u vezi s ispunjenjem neispunjenih ugovora ili potrazivanja koje je ozivjela uspjesnim pobijanjem pravnog posla duznika.

Clanak 71.

Potrazivanja od duznika koja su nastala prije dana otvaranja stecajnog postupka ne mogu se prebiti s potrazivanjem stecajne mase koje je nastalo poslije dana otvaranja tog postupka. 15. Dvostrano teretni ugovori zakljuceni prije otvaranja stecajnog postupka

Clanak 72.

Dvostrano teretni ugovori zakljuceni s duznikom prije dana otvaranja stecajnog postupka ostaju na snazi, s tim sto stecajni upravnik, uz odobrenje stecajnog vijeca, moze odustati od ugovora. Druga ugovorna strana moze traziti da se stecajni upravnik u primjernom roku izjasni da li ugovor odrzava na snazi ili od njega odustaje. Ako stecajni upravnik to ne ucini, smatrat ce se da je odustao od ugovora. Ako stecajni upravnik odustane od ugovora, druga ugovorna strana moze traziti naknadu stete kao stecajni povjeritelj. Ako je druga ugovorna strana duzna prva ispuniti ugovor, moze odbiti ispunjenje ugovora dok ugovor ne ispuni duznik, ili na njen zahtjev pruziti osiguranje. Druga ugovorna strana ne moze traziti izvrsenje fiksnih ugovora ako je rok isporuke poslije dana otvaranja stecajnog postupka, ali moze traziti naknadu stete kao stecajni povjeritelj. Iznos stete koju treba naknaditi u smislu stavka 5. ovog clanka, jednak je razlici izmedju ugovorene kupoprodajne cijene robe i srednje trzisne cijene koju bi takva roba imala na dan koji je ugovorom odredjen kao dan isporuke robe u mjestu ispunjenja ugovora.

Clanak 73.

Ugovore o zakupu stecajni upravnik moze otkazati neovisno od zakonskih ili ugovornih rokova, i to svakog prvog dana u mjesecu s otkaznim rokom od 30 dana. U slucaju iz stavka 1. ovog clanka, druga ugovorna strana moze kao stecajni povjeritelj zahtijevati naknadu stete prouzrocne prijevremenim prestankom ugovornog odnosa. 16. Nalozi i ponude

Clanak 74.

Nalog duznika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u stecjajnu masu prestaje danom otvaranja stecajnog postupka. Ponude ucinjene duzniku ili ponude koje je ucinio duznik prestaje vaziti danom otvaranja stecajnog postupka, ako do dana otvaranja tog postupka nisu prihvacene. 17. Prava na potragu stvari

Clanak 75.

Prodavac kome kupovna cijena nije isplacena u cjelini moze traziti da mu se vrati roba koja je iz drugog mjesta poslata duzniku prije dana otvaranja stecajnog postupka, a do dana otvaranja tog postupka nije prispjela u mjesto opredjeljenja, odnosno ako je do tog dana duznik nije preuzeo (u daljnjem tekstu: pravo na potragu). Pravo na potragu ima i komisionar za kupovinu robe. Ako je duznik preuzeo samo na cuvanje robe koja je stigla u mjesto opredjeljenja prije dana otvaranja stecajnog postupka, prodavac nema pravo na potragu, ali ima pravo da redovnim putem ostvari svoja prava u pogledu te robe kao izlucni povjeritelj. 18. Pobijanje pravnih radnji stecajnog duznika

Clanak 76.

Povjeritelji, kao i stecajni upravnik, u ime stecajnog duznika, imaju pravo pobijati pravne radnje koje je duznik preduzeo u posljednjoj godini prije dana otvaranja stecajnog postupka. Pod pravnim radnjama, u smislu stavka 1. ovog clanka, podrazumijeva se i propustanje obavljanja tih radnji. Povjeritelj i stecajni upravnik mogu pobijati: 1) pravne radnje kojima se remeti ravnomjerno namirenje povjeritelja (ostecenje povjeritelja), odnosno kojima se pojedini povjeritelji stavljaju u povoljniji polozaj (pogodovanje povjeritelja) ako je druga strana prema kojoj su te radnje poduzete znala za nesposobnost duznika za placanje ili za prijedlog za otvaranje stecajnog postupka; 2) pravne radnje kojima se bez naknade ili uz naznatnu naknadu raspolaze imovinom duznika.

Clanak 77.

Smatrat ce se da je povjeritelj znao za nesposobnost duznika za placanje ili za prijedlog za otvaranje stecajnog postupka i ekonomskofinancijsko stanje duznika: 1) ako je naplatio svoje potrazivanje koje nije dospjelo ili je to ucinio u obliku i na nacin koji nije uobicajen; 2) ako je pravna radnja koja je predmet pobijanja ucinjena neposredno prije dana otvaranja stecajnog postupka, a narocito za vrijeme trajanja prethodnog postupka.

Clanak 78.

Ne mogu se pobijati: 1) pravne radnje koje je izvrsio duznik u okviru tekuceg poslovanja kad je ono nastavljeno; 2) isplate po mjenicama i cekovima ako je druga strana morala primiti isplatu da ne bi izgubila pravo na regres protiv ostalih mjenicnih, odnosno cekovnih obveznika.

Clanak 79.

Pobijati se mogu i pravne radnje za koje vec postoji izvrsna isprava ili koje su poduzete u postupku prinudnog izvrsenja. Ako zahtjev za pobijanje pravnih radnji bude usvojen, prestaje djelovanje izvrsne isprave prema povjeriteljima.

Clanak 80.

Tuzba za pobijanje pravnih radnji moze se podnijeti u roku od dvije godine od dana otvaranja stecajnog postupka, a najkasnije do zakljucenog stecajnog postupka. Tuzba iz stavka 1. ovog clanka podnosi se protiv osobe prema kojoj je pobijena radnja poduzeta, kao i protiv duznika, ako on nije tuzilac. Stecajni upravnik moze podnijeti tuzbu za pobijanje pravnih radnji samo po osnovu odobrenja stecajnog suca. Ako zahtjev za pobijanje pravne radnje bude usvojen pobijena pravna radnja je bez pravnog djelovanja prema stecajnoj masi i protivna strana je duzna vratiti u stecajnu masu sve imovinske koristi stecene na osnovu pobijene radnje. Pravne radnje iz clanka 76. ovog zakona, povjeritelji mogu pobijati istaknuvsi prigovore u parnici bez vremenskog ogranicenja iz stavka 1. ovog clanka. 19 Razlucna i izlucna prava

Clanak 81.

Otvaranje stecajnog postupka ne utjece na prava odvojenog izmirenja iz odredjenih stvari, odnosno iz imovine duznika (zalozno pravo, pravo namirenja, pravo retencije i druga razlucna prava), kao i na prava izdvajanja stvari koja ne pripadaju duzniku (izlucna prava). Razlucna prava stecana izvrsenjem i osiguranjem za posljednjih 60 dana prije dana otvaranja stecajnog postupka radi namirenja ili osiguranja prestaju vaziti. Razlucna prava ostaju na snazi ako se stecajni postupak ne provodi zbog razloga navedenih uclanu 52. ovog zakona. Ako je razlucno pravo koje je steceno izvrsenjem ostalo na snazi u smislu st. 1. i 3. ovog clanka, stecajno vijece, na prijedlog povjeritelja, dopustit ce nastavljanje izvrsnog postupka i o tome ce izvijestiti sud pred kojim se vodi postupak izvrsenja.

Clanak 82.

Ako dio imovine duznika na koje je steceno razlucno pravo (posebna stecajna masa) nije dovoljno da se iz njega namiri potrazivanje razlucnog povjeritelja u cjelini, razlucni povjeritelj ima pravo da nenamireni dio svog potrazivanja ostvari kao stecajni povjeritelj. Visak koji ostane po namirenju potrazivanja razlucnog povjeritelja iz posebne stecajne mase unosi se u diobnu masu. 20. Okoncanje zapocetih poslova

Clanak 83.

U tijeku stecajnog postupka okoncat ce se samo oni zapoceti poslovi cije je izvrsenje neophodno da bi se sprijecilo nastupanje stete na imovini duznika. Koji se poslovi smatraju neophodnim u smislu stavka 1. ovog clanka, odlucit ce stecajno vijece.

Clanak 84.

U tijeku stecajnog postupka mogu se zakljucivati novi ugovori samo radi unovcenja imovine duznika i radi okoncanja zapocetih poslova i poslova neophodnih da bi se sprijecilo nastupanje stete na imovini duznika. Zakljucivanje ugovora iz stavka 1. ovogclanka, stecajno vijece moze uvjetovati svojom saglasnoscu.

V PRIJAVLJIVANJE POTRAZIVANJA

1. Nacin prijavljivanja potrazivanja

Clanak 85.

Povjeritelji prijavljuju potrazivanja pismeno i u prijavi moraju biti naznaceni: 1) firma, odnosno ime i sjediste, odnosno prebivaliste ili boraviste povjeritelja; 2) pravni osnov i iznos potrazivanja; 3) broj ziroracuna ili drugog racuna povjeritelja ako ga ima. Povjeritelji koji imaju potrazivanja u stranoj valuti prijavljuju ih u valuti potrazivanja. Ako se prijavljuju potrazivanja po kojim je parnicni postupak u tijeku, u prijavi se navodi sud pred kojim se vodi postupak s oznakom spisa. Razlucni povjeritelji oznacavaju u prijavi dio imovine duznika na koji se njihov zahtjev odnosi i iznos do kojeg njihova potrazivanja nece biti pokrivena razlucnim pravom. Izlucni povjeritelji oznacavaju u prijavi dio imovine (predmet) na koji se njihov zahtjev odnosi.

Clanak 86.

Solidarni duznici i jamci duznika mogu kao stecajni povjeritelji traziti da im se vrati ono sto su za duznika platili prije ili poslije dana otvaranja stecajnog postupka, ako im pripada pravo na regres prema duzniku. Solidarni duznici i jamci mogu podnijeti i zahtjev da im se osigura i iznos koji ce platiti za duznike srazmjerno iznosu koji bi im pripadao kao stecajnim povjeriteljima. 2. Ispitivanje prijavljenih potrazivanja

Clanak 87.

Prijavljena potrazivanja povjeritelja ispituje stecajno vijece na rocistu za ispitivanje potrazivanja. Na rocistu za ispitivanje potrazivanja ispituju se potrazivanja prijavljena u roku odredjenom za prijavljivanje potrazivanja. Potrazivanja prijavljen apo isteku roka odredjenog za prijavlji vanje potrazivanja do zakljucenja rocista za ispitivanje potrazivanja mogu se ispitati ako se stecajni upravnik moze izjasniti o tim potrazivanjima. Na rocistu za ispitivanje potrazivanja sudjeluju stecajni upravnik, povjeritelji koji su prijavili svoja potrazivanja, kao i druge osobe koje, s obzirom na poslove koje su obavljale kod duznika, mogu pruziti podatke o postojanju i visini prijavljenih potrazivanja. Rociste za ispitivanje potrazivanja odrzat ce se i ako mu ne budu nazocni svi povjeritelji koji su prijavili svoja potrazivanja, a uredno su pozvani.

Clanak 88.

Stecajni upravnik duzan je da se o svakom prijavljenom potrazivanju odredjeno izjasni da li ga priznaje ili osporava. Povjeritelji mogu osporavati prijavljena potrazivanja. Prijavljeno potrazivanje smatra se utvrdjenim ako ga prizna stecajni upravnik i ne ospori nijedan od povjeritelja nazocnih na rocistu za ispitivanje potrazivanja.

Clanak 89.

Prijavu potrazivanja koja stigne sudu koji provodi postupak stecaja poslije zakljucenja rocista za raspravu o nacrtu glavne diobe odbacit ce stecajno vijece. Potrazivanja prijavljena po isteku roka odredjenog za prijavljivanje potrazivanja koja se nisu mogla ispitati u smislu clanka 87. stavka 2. ovog zakona, ispitat ce se na naknadnom rocistu za ispitivanje potrazivanja, koje ce odrediti stecajno vijece. Povjeritelji potrazivanja iz stavka 2. ovog clanka ne mogu na naknadnom rocistu za ispitivanje potrazivanja osporavati potrazivanja priznata na ranijem rocistu. Ako su potrazivanja prijavljena u smislu stavka 2. ovog clanka osporena, nece se uzeti u obzir prilikom glavne diobe, osim ako su pravomocno utvrdjeno do zakljucenja rocista za glavnu diobu.

Clanak 90.

Stecajno vijece uputit ce rjesenjem povjeritelja cije je potrazivanje osporeno da u roku od osam dana od dana dostavljanja rjesenja pokrene postupak pred sudom ili drugim organom radi utvrdjivanja osporenog potrazivanja. Ako se osporava potrazivanje povjeritelja koji je za ovo potrazivanje vec stekao izvrsnu ispravu, stecajno vijece uputit ce povjeritelja, odnosno stecajnog duznika, ovisno od toga tko je od njih osporio potrazivanje, na pokretanje parnicnog, odnosno upravnog ili drugog postupka u smislu stavka 1. ovog clanka. Povjeritelj koji je pokrenuo parnicni ili upravni ili drugi postupak u smislu st. 1. i 2. ovog clanka, duzan je o tome izvijestiti stecajno vijece. Ako to ne ucini, povjeritelj je odgovoran za stetu prouzrocenu propustanjem. Ako su povjeritelji iz stavka 1. ovog clanka pokrenuli parnicni ili upravni ili drugi postupak po isteku propisanog roka, njihova potrazivanja stecajno vijece nece uzeti u obzir prilikom diobe stecajne mase, osim ako su do tog vremena pravomocno utvrdjena. Odluke o osporenim potrazivanjima imaju djelovanje prema svim povjeriteljima duznika.

Clanak 91.

Troskovi postupka iz clanka 90.stavak 1. ovog zakona smatraju se troskovima stecajne mase ako je stecajni upravnik neosnovano osporio potrazivanje. Stecajno vijece moze odrediti da troskovi iz stavka 1. ovog clanka snosi stecajni upravnik ako je on iz obijesti osporio potrazivanje ili je na takav nacin vodio postupak.

VI KONVERZIJA DUGOVA ILI PRODAJA DUZNIKA

Clanak 92.

Stacajno vijece, posto prethodno pribavi suglasnost povjeritelja i misljenje stecajnog upravnika, a na osnovu procjene i plana konverzije dugova, odlucit ce: 1) da se izvrsi pretvaranje potrazivanja u osnivacke uloge, ili 2) da se duznik kao pravna osoba proda. Izjavu o suglasnosti iz stavka 1. ovog clanka povjeritelji su duzni dati u roku od 15 dana. U slucaju iz stavka 1. tocka 1. duznik se namirenjem stecajnih povjeritelja predvidjenim planom oslobadja preostalih dugova.

Clanak 93.

Stecajno vijece ne moze odluciti o prodaji duznika prije nego sto se povjeritelji izjasne o pretvaranju njihovih potrazivanja u osnivacke uloge.

Clanak 94.

Prodaja duznika kao pravne osobe obavlja se javnim nadmetanjem ili neposrednom pogodbom. Prodaja duznika kao pravne osobe moze se odrediti samo uz uvjet da se na taj nacin postignu povoljniji uvjeti za namirenje povjeritelja.

Clanak 95.

Poslije prodaje duznika kao pravne osobe, u smislu clanka 92. ovog zakona, stecajni postupak u odnosu na duznika se obustavlja, ali se postupak nastavlja protiv stecajne mase koju zastupa stecajni upravnik radi namirenja povjeritelja. Sredstva dobivena prodajom duznika ulaze u stecajnu masu. Za potrazivanje prema duzniku koja su nastale do obustave stecajnog postupka ni duznik ni njegov kupac ne odgovaraju povjeriteljima. Prodaja duznika kao pravne osobe je bez utjecaja na izlucna prava. Razlucna prava ostaju na snazi poslije prodaje duznika kao pravne osobe. To ce pravo prestati u onoj mjeri u kojoj ce biti ostvareno u nastavljenom stecajnom postupku u smislu stavka 1. ovog clanka. Odluke o prestanku radnog odnosa djelatnika ostaju na snazi ( clan 57. stav 1.).

VII UNOVCENJE IMOVINE DUZNIKA

Clanak 96.

Imovina duznika koja ulazi u stecajnu masu prodaje se, po pravilu, javnim nadmetanjem. Stecajno vijece, po prethodno pribavljenom misljenju odbora povjeritelja, ako je obrazovan, moze odrediti i drugi nacin prodaje (prikupljanjem ponuda i neposrednom pogodbom), ako zakonom nije drukcije odredjeno.

Clanak 97.

Imovina, odnosno dio imovine koja cini funkcionalnu cjelinu u procesu proizvodnje (postrojenja, uredjaji i sl.) prodaje se, po pravilu, javnim nadmetanjem, i to ponajprije kao cjelina sa zgradom i zemljistem, a ako to nije moguceprodaje se bez zgrade i zemljista.

Clanak 98.

Prije dana odredjivanja javne prodaje, sudskim vjestacenjem procjenjuje se stvarna vrijednost postrojenja ili uredjaja, kao i pojedinih stvari koje cine postrojenja i uradjaji koje su takve prirode da se mogu prodavati pojedinacno. Pocetnu prodajnu cijenu odredjuje stecajno vijece po saslusanju odbora povjeritelja ako je obrazovan. Pocetna prodajna cijena ne moze biti niza od polovine procjenjene vrijednosti. Ako se prodaja ne moze izvrsiti ni po odredjenoj prodajnoj cijeni, stecajno vijece moze odobriti prodaju i po nizoj cijeni. Ako se od vremena kada je objavljena procjena vrijednosti stvari do vremena njihove prodaje vrijednosti stvari znatnije izmjeni, odredit ce se njihova nova procjena.

Clanak 99.

Imovinu prodaje stecajni upravnik po uputstvima i pod nadzorom stecajnog suca. Javna prodaja oglasava se na oglasnoj ploci suda, a kad se radi o stvarima vece vrijednosti, nepokretnostima i uredjajimai u dnevnoj stampi. Oglas iz stavka 2. ovog clanka sadrzi, narocito, popis stvari koje se prodaju, pocetnu vrijednost tih stvari, vrijeme u koje ih je moguce razgledati, kao i vrijeme i mjesto prodaje.

Clanak 100.

Ako imovina iz clanka 98. ovog zakona ne bude prodata, predaje se povjeriteljima ako je prihvate, vodeci racuna o visini njihovih potrazivanja. Imovina koja se nije mogla rasporediti povjeriteljima u smislu stavka 1. ovog clanka, predaje se osobama odredjenim u clanu 52. stav 5. ovog zakona.

Clanak 101.

Povjeritelji i duznik mogu u roku od 30 dana od dana prodaje stvari duznika zahtijevati ponistenje prodaje, ako su prodajom osteceni interesi povjeritelja. Po zahtjevu za ponistenje prodaje rjesava sud koji provodi stecajni postupak. U slucaju ponistenja prodaje u smislu stavka 1. ovog clanka, kupac ima pravo na naknadu stete kao povjeritelj stecajne mase.

VIII NAMIRIVANJA POVJERITELJA

Clanak 102.

Stecajnu masu za podjelu povjeriteljima (u daljnjem tekstu: diobna masa) cine, pored novcanih sredstava duznika na dan otvaranja stecajnog postupka, i novcana sredstava ostvarena prodajom imovine, kao i potrazivanja naplacena u tom postupku.

Clanak 103.

Prije nego sto se pristupi namirivanju povjeritelja, iz diobne mase izdvojit ce se iznos potreban za isplatu troskova stecajnog postupka i za namirenje povjeritelja stecajne mase.

Clanak 104.

Za osiguranje isplate osporenih potrazivanja izdvojit ce se iz diobne mase srazmjeran dio sredstavka za povjeritelje koji su radi ostvarivanja svojeg potrazivanja blagovremeno pokrenuli poseban postupak i o tome izvijestiti stecajno vijece. Ako povjeritelj ne uspije u posebnom postupku pokrenutom radi utvrdjivanja svog osporenog potrazivanja, izdvojena sredstva ce se podijeliti na druge povjeritelje.

Clanak 105.

Dugovi duznika isplacuju se srazmjerno iz diobne mase, ako zakonom nije drukcije odredjeno. Izuzetno od stavka 1. ovog clanka, place djelatnika duznika, u visini najmanje place odredjene zakonom do dana otvaranja stecajnog postupka, i naknade stete za povredu na radu koju je djelatnik pretrpio kod duznika prije dana otvaranja tog postupka namiruju se kao troskovi stecajnog postupka. Neisplacene place djelatnika duznika preko iznosa utvrdjenog u stavu 2. ovog clanka, namiruju se ravnopravno s ostalim potrazivanjima duznika. Dugovi diobne mase ne predstavljaju novcane kazne zbog privrednih prijestupa ili prekrsaja.

Clanak 106.

Ako je povjeritelju priznato potrazivanje s raskidnim uvjetom, stecajno vijece uzet ce u obzir to potrazivanje prilikom diobe, ako povjeritelj prilozi osiguranje da ce ono sto je primio vratiti, ako se ispuni raskidni uvjet. Ako je povjeritelju priznato potrazivanje s odloznim uvjetom, isplatit ce mu se srazmjetan dio njegovog potrazivanja, ako odlozni uvjet nastupi do rocista za glavnu diobu.

Clanak 107.

Diobi se pristupa kad znatan dio imovine bude unovcen.

Clanak 108.

Stecajno vijece na osnovu prijedloga stecajnog upravnika odobrava nacrt za glavnu diobu. Nacrt za glavnu diobu sadrzi popis potrazivanja s podacima o povjeriteljima, visini potrazivanja i visini novcanih sredstava namijenjenjih za diobu, kao i kvotu i iznos za isplacivanje potrazivanja koja se namiruju iz diobne mase.

Clanak 109.

Stecajno vijece dostavlja nacrt za glavnu diobu, s pozivom za rocistu za raspravljanje o tom nacrtu, stecajnom upravniku, povjeriteljima cija su potrazivanja utrvdjena i povjeriteljima cija su potrazivanja osporena, a koji su blagovremeno pokrenuli poseban postupak. Nacrt za glavnu diobu ne dostavlja se povjeriteljima kada se povjeritelji prema tom nacrtu isplacuju u cjelosti.

Clanak 110.

Na rocistu za raspravljanje o nacrtu za glavnu diobu povjeritelji mogu podnositi prigovore na taj nacrt. Rjesenje o glavnoj diobi stecajno vijece poslije rasprave za glavnu diobu. O ponesenim prigovorima stecajno vijece odlucuje u rjesenju o glavnoj diobi.

Clanak 111.

Na osnovu pravomocnog rjesenja o glavnoj diobi, stecajni upravnik isplatit ce potrazivanja povjeriteljima u roku od 15 dana od dana pravomocnosti tog rjesenja. Povjeritelj koji je prema duzniku imao potrazivanje u stranoj valuti moze kod ovlastene banke pretvoriti (kupiti) u odgovarajucu valutu pod uvjetima utvrdjenim vazecim propisima.

Clanak 112.

Naknadna dioba provodi se prema pritjecanju sredstava duznika. Odluku o naknadnoj diobi donosi stecajno vijece na prijedlog stecajnog upravnika.

Clanak 113.

Ako poslije isplate povjeritelja preostanu nerasporedjena sredstva koja su vlasnistvo drzave, ona se prodaju organu koji je odredjen zakonom. Ako preostanu nerasporedjena sredstva pravne osobe, ona se predaju svakoj osobi koja ima udjela u duzniku i to onaj dio na koji bi imala pravo u slucaju likvidacije.

IX ZAKLJUCENJE STECAJNOG POSTUPKA

Clanak 114.

Kad stecajni upravnik okonca sve poslove iz stecajnog postupka o tome podnosi izvjesce i prijedlog stecajnom vijecu za zakljucenje stecajnog postupka. Odluku o zakljucenju stecajnog postupka stecajno vijece objavljuje u "Sluzbenim novinama Federacije BiH", i u sluzbenom glasilu kantonazupanije. Po zakljucenju stecajnog postupka, stecajni upravnik podnosi stecajnom vijecu zavrsno izvjesce o svom poslovanju, s misljenjem stecajnog suca. Kad razmotri izvjesce, stecajno vijece razrjesava stecajnog upravnika, a ako u njegovom poslovanju postoje nepravilnostipreduzima protiv njega odgovarajuce mjere.

Clanak 115.

Ako stecajno vijece poslije otvaranja stecajnog postupka utvrdi da bi dalje vodjenje postupka prouzrocilo nesrazmjerne troskove, obustavit ce dalje unovcenje diobne mase i zakljuciti taj postupak. Postupci koji su u tijeku, a u vezi sa stecajnim postupkom, obustavljaju se. Stecajno vijece moze u slucaju iz stavka 1. ovogclanka odluciti dase pojedine stvari iz diobne mase ili pojedina potrazivanja prenesu na pojedine povjeritelje, vodeci racuna o visini njihovih utvrdjenih potrazivanja.

X UPIS U SUDSKI REGISTAR

Clanak 116.

U sudski registar i druge sluzbene evidencije upisuje se po sluzbenoj duznosti prijedlog za otvaranje stecajnog postupka, rjesenje o provodjenju prethodnog postupka, rjesenje o odredjivanju ogranicenja prava duznika tokom prethodnog postupka i pravomocno rjesenje o zakljucenju, odnosno obustavi stecajnog postupka. Danom upisa u sudski registar rjesenja o zakljucenju stecajnog postupka duznik prestaje postojati i brisu se upis iz stavka 1. ovogclanka. U slucaju prodaje duznika, brisat ce se izvrseni upisi u sudskom registru u vezi sa stecajnim postupkom.

XI PRINUDNO PORAVNANJE U STECAJU

1. Zajednicke odredbe

Clanak 117.

Od dana otvaranja stecajnog postupka do rocista za raspravu po nacrtu za glavnu diobu, povjeritelji ili sam duznik mogu predloziti zakljucenje prinudnog poravnanja. Prije podnosenja prijedloga iz stavka 1. ovog clanka, stecajno vijece moze odluciti da se zastane s unocenjem imovine duznika.

Clanak 118.

U prijedlogu za prinudno poravnanje predlazu se nacin i rok isplate potrazivanja, a ako se predlaze isplata potrazivanja u smanjenom iznosu, navodi se i postupak koji se nudi povjeriteljima za isplatu njihovih potrazivanja. Uz prijedlog za prinudno poravnanje podnosi se dokumentacija i analiza kojima se cini vjerojatnim da ce duznik moci da ispuni obveze na osnovu prinudnog poravnanja. Uz prijedlog za prinudno poravnanje moze se priloziti izjava o datom jamstvu, ako prinudno poravnanje bude zakljuceno.

Clanak 119.

Ako se predlaze isplata potrazivanja u smanjenom iznosu, postotak koji duznik nudi povjeriteljima za namirenje njihovih potrazivanja ne moze biti manji od 35%ako se placanje nudi u roku od jedne godine, ni manje od 50%ako se placanje nudi u roku od dvije godine. Ako se povjeriteljima predlaze isplata potrazivanja u punom iznosu, rok za isplatu ne moze biti duzi od tri godine.

Clanak 120.

Povjeritelji odlucuju o predlozenom poravnanju glasanjem. Povjeritelji mogu glasati i pismenim putem, a ako je povjeritelj pravna osoba, uz podnesak kojim glasa mora priloziti dokaz da je podnesak potpisao zastupnik. Pravo glasa imaju povjeritelji cija su potrazivanja utvrdjena, povjeritelji koji su svoja potrazivanja prijavili po isteku roka odredjenog za prijavu potrazivanja i povjeritelji cija su potrazivanja osporena, a vijece poravnanja utvrdi da su oni svoja potrazivanja ucinili u cjelini ili djelimicno vjerojatnim. Zajednicko potrazivanje, kao i solidarno potrazivanje, ako su ih povjeritelji prijavili pojedinacno, smatraju se kao jedno potrazivanje. Povjeritelj s vise potrazivanja ima jedan glas, kao i za svako ustupljeno potrazivanje. Povjeritelji koji svoja potrazivanja nisu prijavili u odredjenom roku ne mogu glasati ako se o postojanju njihovog potrazivanja duznik nije mogao izjasniti bez odlaganja rocista. Potrazivanja koja nisu prijavljena u rokovima propisanim ovim zakonom ispitat ce sa samo ako je to moguce.

Clanak 121.

Pravo glasa nemaju povjeritelji cija se potrazivanja iz diobne mase namiruju prije drugih potrazivanja ( clan 103.), razlucni povjeritelji za dio potrazivanja koji je pokriven zaloznim pravom, osim koji su pravo odvojenog namirenja stekli izvrsenjem za posljednjih 60 dana prije donosenja rjesenja o otvaranju stecajnog postupka, kao izlucni povjeritelji.

Clanak 122.

Prinudno poravnanje smatra se prihvacenim ako za njega povjeritelji cija potrazivanja iznose vise od polovine potrazivanja onih povjeritelja koji imaju pravo glasa i kad prinudno poravnanje odobri vijece. Prinudno poravnanje iz stavka 1. ovog clanka ima pravno djelovanje prema svim povjeritaljima. 2. Odobravanje prinudnog poravnanja

Clanak 123.

Ako se rocistu za prinudno poravananje postigne potrebna vecina, stecajno vijece rjesenjem odobraa zakljuceno prinudno poravnanje koje sadrzi narocito: 1) sadrzinu zakljucenog prinudnog poravnanja (utvrdjeni postotak u kome se isplacuju povjeritelji i rokovi placanja); 2) popis povjeritelja cija potrazivanja nisu osporena, a naznacenjem utvrdjenih i smanjenih iznosa njihovih potrazivanja. Zakljuceno prinudno poravnanje ima pravno djelovanje i prama povjeriteljima koji nisu sudjelovali u postupku, kao i prema povjeriteljima koji su sudjelovali u postupku, a njihova potrazivanja su osporena, ako se naknadno utvrde. Ako je u postupku prinudnog poravnanja dato jamstvo, odluka iz stavka 1. ovog clanka mora sadrzavati i firmu i sjediste osoba koje su dale jamstvo s naznacenjem njihove solidarne odgovornosti svim povjeriteljima duznika. Rjesenje iz stavka 1. ovog clanka dostavlja se duzniku, predlagatelju, ako on nije duznik, i organizaciji koja za duznika obavlja poslove platnog prometa. Pravomocno rjesenje o odobrenju prinudnog poravnanja istice se na oglasnoj ploci i u izvodu objavljuje u "Sluzbenim novinama Federacije BiH" i u sluzbenom glasilu kantonaz upanije.

Clanak 124.

Odobreno prinudno poravnanje nema pravno djelovanje na potrazivanje povjeritelja prema jamcima, solidarnim duznicima i regresnim obaveznicima. Odobreno prinudno poravnanje nema pravo djelovanje na potrazivanja povjeritelja cija se potrazivanja iz diobne mase namiruju prije drugih potrazivanja ( clan 103. stav 2.), na potrazivanja razlucnih povjeritelja za dio potrazivanja koja su pokrivena zaloznim pravom, osim za potrazivanja za koja su pravo odvojenog namirenja stekli izvrsenjem za posljednjih 60 dana prije donosenja rjesenja o otvaranju stecajnog postupka, kao i na potrazivanja izlucnih povjeritelja.

Clanak 125.

Rjesenje o odobrenju prinudnog poravnanja ima snagu izvrsne isprave za sve povjeritelje cija su potrazivanja utvrdjena. Ako duznik ne ispuni svoju obavezu iz zakljucenog prinudnog poravnanja, povjeritelj ima pravo da u izvrsnom postupku naplati smanjeno potrazivanja ne samo od duznika nego i neposredno od jamca koji je jamcio za duznika ( clan 123. stav 3.).

Clanak 126.

Na osnovu odobrenog prinudnog poravnanja duznik se oslobadj a obveza da povjeritelju isplati iznos koji je veci od postotka prihvacenog u prinudnom poravnanju, a rokovi placanja se odlazu, sukladno sa zakljucenim prinudnim poravnanjem. U tom opsegu duznik se oslobadja obveza prema osobama kojima pripada pravo na regres (jamci). Ako duznik poslije zakljucenog prinudnog poravnanja isplati povjeriteljima iznos koji prelazi postotak prihvacen u prinudnom poravnanju, nema pravo na povracaj tog iznosa.

Clanak 127.

Izvrsne isprave koje se odnose na potrazivanja utvrdjena u rjesenju o odobrenju prinudnog poravnanja gube u odnosu na duznika pravnu snagu. Izvrsne isprave koje se odnose na potrazivanja iz clanka 123. stavka 3. ovog zakona mogu se izvrsiti prema duzniku prinudnog poravnanja samo pod uvjetima iz zakljucenog prinudnog poravnanja. U postupku koji se poslije zakljucenog prinudnog poravnanja vodi protiv duznika radi isplate potrazivanja iz clanka 123. stavak 3. ovog zakona, sud ce, kao i drugi nadlezni organ, po sluzbenoj duznosti, ako utvrdi da postoji obveza duznika, odlukom utvrditi njegovu obavezu i obvezati ga na placanje sukladno s uvjetima iz zakljucenog prinudnog poravnanja.

Clanak 128.

Protiv rjesenja o odobrenju prinudnog poravnanja, odnosno odbijanju prijedloga za zakljucenje prinudnog poravnanja zalbu moze uloziti duznik, povjeritelji i druge osobe koja za to imaju pravni interes. 3. Izvrsenje prinudnog poravnanja

Clanak 129.

Ako se prinudno poravnanje potpuno ne izvrsi, povjeritelji koji su namireni u prinudnom poravnanju nisu duzni vratiti ono sto su primili. Potrazivanja povjeritelja iz stavka 1. ovog clanka smatrat ce se potpuno izmirenim ako su izmireni iznosi utvrdjeni u prinudnom poravnanju. Povjeritelji koji su djelimicno namireni, u smislu zakljuc enog prinudnog poravnanja, prijavljuju u stecajnom postupku ukupno potrazivanje umanjeno za postotak za koji se smatra da su po prinudnom poravnanju namireni. Povjeritelji koji ni djelimicno nisu namireni, u smislu zakljuc enog prinudnog poravnanja, prijavljuju potrazivanja u stecajnom postupku u punom iznosu na koji bi imali pravo da nije zakljucno prinudno poravnanje. 4. Stavljanje izvan snage prinudnog poravnanja

Clanak 130.

Svaki povjeritelji koji je sudjelovao u prinudnom poravnanju moze u roku od sest mjeseci po isteku roka za izvrsenje prinudnog poravnanja podnijeti zahtjev stecajnom vijecu da stavi van snage zakljuceno prinudno poravnanje. Zahtjev iz stavka 1. ovog clanka moze se podnijeti ako duznik moze iz svojih sredstava izmiriti potrazivanja povjeritelja u visini vecoj od iznosa utvrdjenog u zakljucenom prinudnom poravnanju, pod uvjetom da se time ne umanji sposobnost duznika da uredno ispunjava obveze prema povjeriteljima. U rjesenju o stavljanju van snage zakljucenog prinudnog poravnanja, stecajno vijece odredit ce rok koji ne moze biti jedne godine, u kome je duznik duzan isplatiti povjeriteljima neisplac eni dio potrazivanja. Zalba protiv rjesenja iz stavka 3. ovog clanka zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clanak 131.

Svaki povjeritelj cije je potrazivanje smanjeno zbog zakljuc enog prinudnog poravnanja moze u roku od dvije godine od dana pravomocnosti rjesenja kojim je odobreno prinudno poravnanje, tuzbom kod nadleznog suda traziti da se prinudno poravnanje stavi van snage ako je zakljuceno na prevaren nacin. Odluka o stavljanju van snage zakljucenog prinudnog poravnanja nema pravnog djelovanja na obveze po preuzetom jamstvu. 5. Upisi u sudski registar

Clanak 132.

Stecajno vijece dostavit ce nadleznom registarskom sudu rjesenje o odobrenju prinudnog poravnanja. 6. Troskovi prinudnog poravnanja

Clanak 133.

Svaki sudionik u prinudnom poravnanju svosi svoje troskove. Neovisno od ishoda postupka, sudionik je duzan i drugim sudionicima nadoknaditi troskovi koje im je prouzrocio svojom krivnjom ili slucajem koji im se dogodio.

Clanak 134.

Ako se odobri prinudno poravnanje, stecajni postupak se obustavlja. Obustavljanjem stecajnog postupka iz stavka 1. ovog clanka, prestaju pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka. U slucaju obustave stecajnog postupka iz stavka 1. ovog clanka, odluke o prestanku radnog odnosa djelatnika ostaju na snazi ( clanak 57. stavak 1.).

XII LIKVIDACIJA

Clanak 135.

Postupak likvidacije provodi se: 1) ako je prema poduzecu rjesenjem nadleznog drzavnog organa izrecena mjera trajne zabrane rada poduzeca ili obavljanja djelatnosti poduzeca; 2) ako su prestali postojati prirodni, uvjeti za vrsenje privredne djelatnosti poduzeca; 3) ako su prestali ekonomski uvjeti za rad poduzeca; 4) ako je pravomocnom odlukom suda utvrdjena nistavnost upisa u sudski registar; 5) ako se privatizacija ne moze izvrsiti na nacin i pod uvjetima predvidjenih zakonom i 6) u drugim slucajevima odredjenim zakonom.

Clanak 136.

Prijedlog za pokretanje postupka likvidacije mogu podnijeti osnivac, vlasnik, duznik i povjeritelj. U slucaju iz clanka 135. tocka 5. ovog zakona prijedlog podnosi nadlezna agencija za privatizaciju.

Clanak 137.

Postupak likvidacije ne provodi se ako postoje uvjeti za provodjenje stecajnog postupka.

Clanak 138.

Postupak likvidacije otvara i provodi kantonalnizupanijski sud. Organi provodjenjanja postupka likvidacije su likvidacijsko vijece i likvidacijski upravnik. U provodjenju postupka likvidacije likvidacijsko vijece imenuje likvidacijskog upravnika.

Clanak 139.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na stecajni postupak, sukladno se primjenjuju i na postupak likvidacije, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno. U postupku likvidacije ne primjenjuju se odredbe stecajnog postupka koje se odnose na odbor povjeritelja, razlucne povjeritelje, vrsenje pravnih radnji i rociste za glavnu diobu.

Clanak 140.

Ako se pri zakljucenju likvidacijskog bilansa utvrdi da su ispunjeni uvjeti za otvaranje stecajnog postupka, likvidacijski upravnik je duzan da takav prijedlog podnese sudu za provodjenje tog postupka. U slucaju iz stavka 1. ovog clanka, radnje provedene u postupku likvidacije vaze i u stecajnom postupku.

Clanak 141.

Potrazivanja povjeritelja koja nisu prijavljena do dana rasprave o glavnoj diobi likvidacijske mase izmirit ce, po okoncanju postupka likvidacije, osoba u ciju je korist uplacen ostatak imovine likvidacijske mase poslije glavne diobe, i to samo do visine vrijednosti preuzete imovine. Tuzbu radi ostvarivanja prava iz stavka 1. ovog clanka, povjeritelji mogu podnijeti u roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa o zakljucenju postupka likvidacije.

XIII SUKOB ZAKONA I NADLEZNOSTI

Clanak 142.

Sud u Federaciji iskljucivo je nadlezan za provodjenje stecajnog postupka i likvidacije protiv duznika koji ima sjediste na teritoriji Federacije. Odluke suda u Federaciji donesene u postupcima iz stavka 1. ovog clanka odnose se na cjelokupnu imovinu duznika koja se nalazi u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu.

Clanak 143.

Za unovcavanje imovine stecajnog duznika mjerodavno je pravo drzave u kojoj je otvoren postupak stecaja. Za diobu imovine stecajnog duznika mjerodavna su prava drzava na kojima se temelje zahtjevi povjeritelja prema duzniku.

Clanak 144.

Odluke stranih sudova donesene u stecajnom postupku ili likvidaciji protiv duznika koji ima sjediste na podrucju stranog suda priznaju se u Federaciji pod uvjetima predvidjenim za priznanje stranih sudskih odluka po propisima Federacije. Rjesenje o priznanju odluke stranog suda iz stavka 1. ovog clanka objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH" i u sluzbenom glasilu kantonazupanije, na nacin predvidjen u ovom zakonu za objavljivanje rjesenja o otvaranju stecajnog postupka.

Clanak 145.

Na pravni polozaj stranog duznika i stranog stecajnog upravnika iz clanka 144. ovog zakona, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona. U postupku za priznanje strane sudske odluke iz stavka 1. ovog clanka, nece se odredjivati novi stecajni upravnik i odbor povjeritelja u Federaciji. Rokovi predvidjeni propisima Federacije pocinje teci od objave odluke o priznanju na oglasnoj ploci suda.

Clanak 146.

Strana sudska odluka priznata u smislu clanka 145. ovog zakona, u pogledu imovine duznika koja se nalazi u Federaciji, proizvodi pravno djelovanje koje predvidja pravo Federacije za odluke odgovarajuceg sadrzaja.

XIV KAZNENE ODREDBE

Clanak 147.

Novcanom kaznom od 100 do 2000 KM kaznit ce se za prekrsaj stecajni upravnik ako ne dovede u red evidenciju knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stecajnog postupka, ne odredi komisiju za popis imovine, ne sastavi pocetno stanje imovine duznika, ne stara se o ostvarivanju potrazivanja duznika, ne poduzima mjere da unovci imovinu duznika ili ne izvrsi pripremu i nakon odobrenja isplatu povjeritelja (i naknadnu isplatu) ili ne dostavi odboru povjeritelja zavrsni stecajni racun (clanak 24. stavak 1.).

Clanak 148.

Novcanom kaznom od 100 do 2000 KM kaznit ce se za prekrsaj likvidacijski upravnik ako ne podnese prijedlog nadleznom sudu za provodjenje stecajnog postupka kad se za to ispunjeni uvjeti ( clanak 140.).

 

Clanak 149.

Novcanom kaznom od 100 do 5000 KM kaznit ce se za prekrsaj duznik protiv koga je pokrenut stecajni postupak ako stecajnom sudiji ne stavi na raspolaganje potrebne podatke i obavjestenja ( clanak 49. stavak 1.).

Clanak 150.

Novcanom kaznom od 100 do 1000 KM kaznit ce se za prekrsaj direktor ili drugi djelantik s posebnim ovlastenjem duznika koji ne pruzi stecajnom sucu potrebne podatke koji su mu poznati bez obziran na to da li mu je prestala funkcija, odnosno radni odnos kod duznika ( clanak 49. stavak 2.).

Clanak 151.

Do pustanja u opticaj KM, novcane kazne predvidjene u cl. 147, 148, 149. i 150. ovog zakona mogu se placati u DEM ili u protuvrijednosti valuta koje se koriste u platnom prometu Federacije Bosne i Hercegovine po srednjem tecaju kojeg objavljuje nadlezna financijska institucija, na dan placanja.

XV PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 152.

Postupak prinudnog poravnanja, stecaja, odnosno likvidacije otpocet prije dana stupanja na snagu ovog zakona, ako je donesena odluka o otvaranju postupka prinudnog poravnanja, stecaja, odnosno likvidacije, zavrsit ce se po propisima koji su vazili do dana stupanja na snagu ovog zakona. Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog clanka, prodaja duznika moze se izvrsiti i u postupku koji je u tijeku.

Clanak 153.

Pravilnik iz clanka 29. donijet ce nadlezni kantonalnizupanijski ministar pravde u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clanak 154.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena propisa o prinudnom poravnanja, stecaju i likvidaciji koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clanak 155.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mariofil Ljubic, v. r. Predsjedatelj Zastupnickog doma Parlamenta Federacije BiH

Predsjedavajuci Predstavnickog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, s. r.