ZAKON O MJERAMA ZA PROMICANJE STOCARSTVA I OPCE ODREDBE
Clanak 1.
Ovim zakonom se uredjuje proizvodnja i promet priplodne
stoke (goveda, konja, ovaca, plemenitih pasmina koza, svinja, peradi,
kunica i pcela) i propisiju druge mjere za promicanje stocarstva.
Clanak 2.
Sukladno odredbama ovog zakona, kantonalnozupanijsko tijelo
uprave nadlezno za poslove stocarstva ce donijeti propise kojim ce se
blize uredjivati primjena mjera za promicanje stocarske proizvodnje.
Clanak 3.
U cilju promicanja stocarske proizvodnje kantonalnoz upanijsko
tijelo uprave nadlezno za poslove stocarstva propisuje obveznu primjenu
zootehnickih i zoohigijenskih mjera za pojedine vrste i pasmine stoke
(provodjenje selekcijskih mjera, uredjenje i odrzavanje staja, djubrista
i ispusta, osiguranje higijenski ispravne vode, odrzavanje smotri i
sajmova stoke i dr.).
II PROIZVODNJA I PROMET PRIPLODNE STOKE
Clanak 4.
Pod priplodnom stokom podrazumijeva se stoka koja je zdrava
i sposobna za razmnozavanje. Pod kvalitetnom priplodnom stokom podrazumijeva
se stoka koja ima proizvodne i reproduktivne osobine odredjene pasmine
i zadovoljava druge propisane uvjete. Pod elitnom priplodnom stokom
podrazumijeva se kvalitetna priplodna stoka koja ima odredjena visoka
i kvalitetna proizvodna, priplodna i druga svojstva. Pod ostalom priplodnom
stokom podrazumijeva se stoka koja je u tipu pasmine koja se koristi
za proizvodnju kvalitetne priplodne stoke i koja je dobivena umjetnim
osjemenjivanjem ili potice od muskih priplodnih grla proizvedenih u
maticnim stadima registriranih proizvodjaca elitne odnosno kvalitetne
priplodne stoke.
Clanak 5.
Proizvodnjom kvalitetne i elitne priplodne stoke i jaja
za priplod radi stavakljanja u promet i koristenje za vlastite potrebe
mogu se baviti pravne i fizicke osobe (u daljnjem tekstu: proizvodjaci)
koji su upisani u registar proizvodjaca kvalitetne priplodne stoke,
odnosno registra proizvodjaca elitne priplodne stoke (u daljnjem tekstu:
registar). Registar iz stavka 1. ovog clanka vodi kantonalnozupanijsko
tijelo uprave nadlezno za poslove stocarstva. Prijava za upis u registar
proizvodjaca podnosi se tijelu uprave iz stavka 2. ovog clanka. Clanak
6. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva (u
daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) organizira i vodi stocarskuselekcijsku
sluzbu. Poslove iz stavka 1. ovog clanka Federalno ministarstvo moze
povjeriti strucnoj organizaciji u oblasti stocarstva.
Clanak 7.
Za proizvodnju kvalitetne elitne priplodne stoke mogu
se uporabiti samo zenska i muska grla koja ispunjavaju uvjete u pogledu
pasmine, tipa, zdravlja, konstitucije, proizvodnosti i plodnosti i koja
su ocijenjena kao sposobna za reprodukciju.
Clanak 8.
Za proizvodnju peradi za priplod i tov mogu se uporabiti
samo jaja nabavljena od proizvodjaca koji su registrirani za proizvodnju
jaja za priplod.
Clanak 9.
Grla ocijenjena kao sposobna za reprodukciju rezvrstavaju
se u klase prema svojoj vrijednosti utvrdjenoj sukladno sa uvjetima
iz clanka 7. ovog zakona. Ocjenjivanje i razvrstavanje u klase vrsi
stocarskoselekcijska sluzba. Ocjenjivanju i ravrstavanju podlijezu sva
maticna zenska grla i njihov zenski podmladak.
Clanak 10.
Kvalitetna i elitna priplodna grla za koja strucna sluzba
proizvodjaca utvrdi da ima odredjene osobine u pogledu plodnosti, produktivnosti
i drugih svojstava i za koja postoje podaci o ovim osobinama, moze ta
grla okategorizirati kao maticna grla. Maticna grla i njihov podmladak
moraju biti trajno obiljezeni na propisan nacin. Strucna sluzba proizvodjaca
vodi evidencije o maticnim grlima. Evidencija o maticnim grlima iz stavka
3. ovog clanka vodi se o maticnim elitnim i kvalitetnim priplodnim grlima
(maticna knjiga) i sadrzi evidenciju o pomlatku, evidenciju o proizvodnosti
grla i evidenciju o plodnosti stoke.
Clanak 11.
U registar se mogu upisati proizvodjaci koji imaju priplodna
grla, osiguranu strucnu sluzbu za proizvodnju i zdravstvenu zastitu
kvalitetne odnosno elitne priplodne stoke, potrebitu opravu, odgovarajuce
objekte za smjestaj stoke i stocnu hranu. Dva ili vise proizvodjaca
mogu organizirati zajednicku strucnu sluzbu.
Clanak 12.
Proizvodjaci su duzni da osiguraju vrsenje strucne kontrole
proizvodnih, reproduktivnih, zdravstvenih i drugih svojstava kvalitetne
i elitne priplodne stoke. Strucnu kontrolu iz stavka 1. ovog clanka
vrse strucne organizacije iz oblasti stocarstva.
Clanak 13.
U unutrarnji promet moze se staviti kao kvalitetna i elitna
priplodna stoka samo stoka koja ispunjava uvjete glede proizvodnje,
priplodne vrijednosti i zdravstvenog stanja. Proizvodjaci su duzni da
za kvalitetnu i elitnu priplodnu stoku koju stavaljaju u promet izdaju
kupcu prepis izvoda iz maticne knjige ovjeren od strucne organizacije
iz clanka 12. stavak 2. ovog zakona sa podacima o porijeklu, proizvodnoj
i proplodnoj vrijednosti. Ostala priplodna stoka moze se staviti u promet
strucna organizacija iz stavka 2. ovog clanka izda potvrdu da se radi
i stoci iz clanka 4. ovog zakona.
Clanak 14.
Kao priplodna stoka moze se uvoziti samo kvalitetna i
elitna priplodna stoka koja glede proizvodne i priplodne vrijednosti
i zdravstvenog stanja ispunjava uvjete za stavaljanje u unutrarnji promet.
Za umjetno osjemenjivanje moze se uvoziti samo sjeme progeno testitanih
priplodnih grla. Za uvoz sjemena iz stavka 2. ovog clanka potrebita
je dozvola Federalnog ministarstva.
Clanak 15.
Kao priplodna stoka moze se izvoziti samo stoka koja u
pogledu proizvodne i priplodne vrijednosti ispunjava uvjete za stavaljanje
u unutrarnji promet, ako sa inozemnim kupcem nije drukcije ugovoreno.
III OPLO\IVANJE I LICENCIRANJE STOKE
Clanak 16.
Oplodjivanje stoke vrsi se umjetnim osjemenjivanjem transferom
embriona i prirodnim pripustom. Kantonalnozupanijsko tijelo uprave nadlezan
za poslove stocarstva je obvezan da preduzme potrebite mjere i osigura
oplodjivanje stoke na njegovom podrucju.
Clanak 17.
Odluku o sprovodjenju umjetnog osjemenjivanja stoke donosi
kantonalnozupanijsko tijelo uprave nadlezno za poslove stocarstva. Odluka
iz stavka 1. ovog clanka moze se donijeti ako su ispunjeni slijedeci
uvjeti: 1. da postoje prometne i druge mogucnosti za obavljanje umjetnog
osjemenjivanja; 2. da je osiguran strucni kadar; 3. da su osigurana
materijalna sredstva, oprava i sjeme za uspjesno sprovodjenje umjetnog
osjemenjivanja; 4. da imaju organizirani punktovi za osjemenjivanje.
Clanak 18.
Odluku o umjetnom osjemenjavanju plotkinja, goveda, ovaca,
koza i druge priplodne stoke kad su ispunjeni uvjeti iz clanka 17. stavak
2. ovog zakona donosi kantonalnozupanijsko tijelo uprave nadlezno za
poslove stocarstva. Odlukom iz stavka 1. ovog clanka propisuje se obveza
kastracije svih muskih prilodnih grla proizvodjaca priplodne stoke,
izuzev muskih priplodnih grla proizvodjaca priplodne stoke i muskih
priplodnih grla koja se koriste iskljucivo za stalski tov uz pismeni
dokaz.
Clanak 19.
Za umjetno osjemenjivanje moze se uporabiti samo sjeme
muskih priplodnih grla koja su ispitana na potomstvo (progenotestirana)
ili koja poticu od roditelja ispitanih na potomstvo. Ispitivanje na
potomstvo grla za uporebu u umjetnom osjemenjivanju vrse prozivodjaci
sjemena putem svoje strucne sluzbe koja ima odgovarajuce objekte, opremu
i strucni kadar. Ispitivanje na potomstvo vrsi se po jedinstvenoj metodi.
Odabiranje grla za ispitivanje na potomstvo i odabiranje ispitanih grla
za uporabu za umjetno osjemenjivanje vrsi strucna organizacija iz oblasti
stocarstva.
Clanak 20.
Proizvodnjom sjemena za umjetno osjemenjivanje mogu se
baviti proizvodjaci koji imaju odgovarajuca muska priplodna grla, strucni
kadar i potrebitu opravu za proizvodnju sjemena. Proizvodjaci podnose
prijavu Federalnom ministarstvu uz koju prilazu odgovarajuce dokaze
da ispunavaju propisane uvjete za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva (u daljnjem
tekstu: federalni ministar) donosi rjesenje o ispun javanju uvjeta za
proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje.
Clanak 21.
Muska priplodna grla koja sluze za proizvodnju sjemena
za umjetno osjemenjivanje moraju biti pod stalnim zdravstvenim nadzorom.
Najmanje jedanput godisnje mora se izvrsiti detaljan zdravstveni pregled
kao i pregled u pogledu priplodne vrijednosti grla iz stavka 1. ovog
clanka. Pregled vrsi strucnu komisija koju obrazuje Federalni ministar.
Strucna komisija je obvezna da o izvrsenom pregledu sacini zapisnik.
Proizvodjaci koji vrse proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje
obvezni su da postupe po primjedbama strucne komisije.
Clanak 22.
Prirodno se mogu oplodjivati samo zdrava zenska priplodna
grla (plotkinje). Kantonalnozupanijsko tijelo uprave nadlezno za poslove
stocarstva je obvezno da za prirodno oplodjivanje osigura potrebiti
broj kvalitetnih i zdravih muskih priplodnih grla.
Clanak 23.
Prirodno oplodjivanje stoke moze se vrsiti samo na podrucju
i za vrste stoke za koje nije propisane umjetno osjemenjivanje. Za prirodno
osjemenjivanje krava i kobila mogu se uporabljavati samo muska priplodna
grla proizvedena u maticnim stadima registriranih proizvodjaca, kao
i odabrana (licencirana) muska prilodna grla.
Clanak 24.
Odluku o odabiranju (licenciranju) muskih priplodnih grla
donosi kantonalnozupanijsko tijelo uprave nadlezno za poslove stocarstva.
Odabiranje vrsi komisija koju utemeljuje tijelo uprave iz stavka 1.
ovog clanka. Clanak 25. Odabiranje podlijezu bikovi, ovnovi i jarci
stariji od jedne godine, te pastusi i magarci stariji od dvije godine.
Odabirati se mogu samo ona grla koja odgovaraju uvjetima pasmine i od
kojih se ocekuje kvalitetno potomstvo.
Clanak 26.
Osobe koje su vlasnici odnosno drzaoci muskih priplodnih
grla (u daljnjem tekstu: drzaoci) duzni su u odredjeno vrijeme privesti
grla na mjesto odredjeno za odabiranje.
Clanak 27.
Odabrana (licencirana) muska priplodna grla mogu se koristiti
za priplod do ponovnog odabiranja u iducoj godini. Odabrana muska priplodna
grla moraju biti pod stalnim zdravstvenim nadzorom veterinarske sluzbe.
Sva neodabrana (licencirana) muska priplodna grla odmah ce se kastrirati.
Ako drzalac ne privede grla na odabiranje u odredjeno vrijeme i na odredjeno
mjesto ( clanka 26.), nadlezno tijelo poljoprivredne inspekcije donijece
rjesenje o prinudnom kastriranju neprivrednog grla. U slucaju iz stavka
4. ovog clanka, sve troskove prinudnog kastriranja snosi drzalac grla.
IV PCELARSTVO
Clanak 28.
Pcelarstvom, u smislu ovog zakona, smatra se drzanje i
gajenje pcela i proizvodnja made i drugih pcelinjih proizvoda. Kantonalnozupanijsko
tijelo uprave nadlezno za poslove stocarstva moze donijeti odluku o
uvjetima drzanja i gajenja pcela i o proizvodnji meda i drugih pcelinjih
proizvoda.
Clanak 29.
Drzalac pcela je duzan da u naseljenim mjestima, pored
putova i drugim mjestima gdje se krecu i zadrzavaju fizicke osobe, postavi
pcelinjak tako da pcele ne smetaju drugim osobama. Ispred leta kosnica
postavalja se ograda visine dva metra kroz koju ne mogu prolaziti pcele.
Ograda iz stavka 1. ovog clanka mora da bude udaljena najmanje cetiri
metra od leta kosnice.
Clanak 30.
Uzgajivaci bilja koji uporabljuju sredstva za zastitu
bilja, obvezni su da ne uporabljuju sredstva za zastitu bilja koja su
opasna za pcele u vrijeme kada postoji najveca opasnost za trovanje
pcela (za vrijeme cvjetanja biljaka) i da najkasnije 48 sati prije uporabe
sredstava na pogodan nacin o tome izvijeste drzaoce pcela.
V OSTALE MJERE ZA PROMICANJE STOCARSTVA
Clanak 31.
U cilju povecanja i promicanja stocnog fonda, Vlada Federacije
Bosne i Hercegovine moze za pojedine vrste i pasmine stoke propisati
ogranicenje ili zabranu klanja stocnog podmlatka.
VI NAKNADE I TROSKOVI
Clanak 32.
Za umjetno osjemenjivanje, prirodno oplodjavanje i kastraciju,
drzaoci plotkinja i muskih neodabranih priplodnih grla placaju naknadu.
Nadlezni tijelo kantonazupanije moze odluciti da se naknada iz stavka
1. ovog clanka placa u
cjelosti ili djelimicno iz sredstava kantonazupanije.
VII NADZOR
Clanak 33.
Nadzor nad izvrsavanjem ovog zakona i propisa donesenih
na temelju njega, osim odredaba koje se odnose na primjenu umjetnog
osjemenjivanja, proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje stoke,
ogranicenje i zabranu klanja stocnog podmlatka, vrse tijela uprave nadlezna
za poslove stocarstva na nacin i pod uvjetima odredjenim zakonom. Nadzor
nad izvrsavanjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na temelju
njega, koje se odnose na primjenu umjetnog osjemenjivanja, proizvodnju
sjemena za umjetno osjemenjivanje stoke, ogranicenje i zabranu klanja
stocnog pomlatka, vrse organi uprave nadlezna za poslove veterinarstva.
VIII KAZNENE ODREDBE
Clanak 34.
Novcanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kazniti ce se za
privredni prijestup proizvodjac ako: 1. proizvode kvalitetnu ili elitnu
priplodnu stoku ili jaja za priplod radi stavljanja u promet ili koristenja
za vlastite potrebe, a nije upisana u registar ( clanka 5.); 2. za proizvodnju
kvalitetne ili elitne priplodne stoke uporabi zenska grla koja ne ispunjavaju
uvjete u pogledu pasmine, tipa, zdravlja, konstitucije, proizvodnosti
i plodnosti ili koja nisu ocijenjena kao sposobna za reprodukciju (
clanak 7.); 3. za proizvodnju peradi za priplod i tov uporabi jaja koja
nisu nabavljena od proizvodjaca koji su registrirani za proizvodnju
jaja za priplod ( clanak 8.); 4. okategorizira kao maticna grla na kvalitetna
ili elitna priplodna grla za koja strucna sluzba nije utvrdila da imaju
odredjene osobine u pogledu plodnosti, produktivnosti i drugih svojstava
ili za koja ne postoje podaci o ovim osobinama ili ako maticna grla
ili njihov pomladak ne obiljezi trajno na propisan nacin ( clanak 10.);
5. ne osigura vrsenje strucne kontrole proizvodnih, reprodukcionih,
zdravstvenih i drugih svojstava kvalitetne odnosne elitne priplodne
stoke ( clanak 12.); 6. stavi u unutarnji promet kao kvalitetnu odnosno
elitnu priplodnu stoku onu stoku koja ne ispunjava uvjete i u pogledu
proizvodne i priplodne vrijednosti i zdravstvenog stanja ( clanak 13.
stavak 1.). Za privredni prijestup iz stavka 1. ovog clanka kaznit ce
se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novcanom kaznom od 200 do 1.000
KM.
Clanak 35.
Novcanom kaznom od 500 do 2.500 KM kaznit ce se za privredni
prijestup pravna osoba ako: 1. ne primijeni propisane zootehnicke i
zoohigijenske mjere ( clanak 3.); 2. uveze kao kvalitetnu odnosno elitnu
priplodnu stoku onu stoku koja glede proizvodne i priplodne vrijednosti
i zdravstvenog stanja ne ispunjava uvjete za stavaljanje u unutarnji
promet ( clanak 14. stavak 1.); 3. za umjetno osjemenjivanje uveze sjeme
priplodnih grla koja nisu progenotestirana ili ako uveze sjeme bez dozvole
( clanak 14. st. 2. i 3.); 4. izveze kao priplodnu stoku onu stoku koja
u pogledu proizvodne i priplodne vrijednosti ne ispunjava uvjete za
stavljanje u unutarnji promet, a sa inozemnim kupcima nije drukcije
dogovoreno ( clanak 15.); 5. za umjetno osjemenjivanje uporabi sjeme
muskih priplodnih grla koja nisu ispitana na potomstvo (progenotestirana)
ili koja ne poticu od roditelja ispitanih na potomstvo ( clanak 19.
stavak 1.); 6. ispitivanje na potomstvo ne vrsi po jedinstvenoj metodi
( clanak 19. stavak 3.); 7. vrsi proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje,
a nema odgovarajuca muska priplodna grla, strucni kadar i potrebnu opremu
za proizvodnju sjemena ( clanak 20. stavak 1.); 8. vrsi proizvodnju
sjemena za umjetno osjemenjivanje bez rjesenja o ispunjavanju uvjeta
( clanak 20. stavak 3.); 9. izvrsi prirodno oplodjivanje zenskih priplodnih
grla koja nisu zdrava (clanak 22. stavak 1.); 10. ne obavijesti blagovremeno
drzaoce pcela o uporabi sredstava za zastitu bilja ( clanak 30.); 11.
kolje stocni pomladak protivno propisanom ogranicenju ili zabrani (
clanak 31.). Za privredni prijestup iz stavka 1. ovog clanka kaznit
ce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novcanom kaznom od 100 do 300
KM.
Clanak 36.
Novcanom kaznom od 200 do 1.000 KM kaznit ce se za prekrsaj
pravna osoba ako: 1. ne vodi evidenciju o maticnim kvalitetnim elitnim
priplodnim grlima (maticnu knjigu), evidenciju o pomlatku, evidenciju
o proizvodnosti grla ili evidenciju o plodnosti stoke ( clanak 10. stavak
4.); 2. za kvalitetnu ili elitnu priplodnu stoku koju stavi u promet
ne izda kupcu prepis izvoda iz maticne knjige ovjeren od strucne organizacije
koja vrsi strucnu kontrolu proizvodnih, zdravstvenih i drugih svojstava
priplodne stoke sa podacima o porijeklu i priplodnoj vrijednosti ( clanak
13. stavak 2.); 3. vrsi prirodno oplodjivanje na podrucju i za vrste
stoke za koje je propisano umjetno osjemenjivanje ili za prirodno oplodjivanje
krava i kobila uporabi muska priplodna grla koja nisu proizvedena u
maticnim stadima registriranih proizvodjaca ili neodabrana (nelicencirana)
muska priplodna grla ( clanak 23.); 4. postavi pcelinjak tako da pcele
smetaju drugim osobama ( clanak 29.). Za prekrsaj iz stavka 1. ovog
clanka kaznit ce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, novcanom kaznom
od 100 do 300 KM.
Clanak 37.
Novcanom kaznom od 100 do 300 KM kaznit ce se za prekrsaj
pojedinac koji izvrsi neku od radnji iz cl. 29, 34, 35. i 36. ovog zakona.
Clanak 38.
Novcane kazne za ucinjeni privredni prijestup i prekrsaj
iz cl. 34, 35, 36. i 37. ovog zakona placaju se u KM, a do pustanja
u opticaj KM, kazne se mogu placati u DEM ili protuvrijednosti valuta
koje se koriste u platnom prometu u Federaciji Bosne i Hercegovine,
po srednjem tecaju, koji utvrdjuje nadlezna financijska institucija
na dan placanja.
IX PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE
Clanak 39.
Federalni ministar ce u roku od godinu dana od dana stupanja
na snagu ovog zakona donijeti propise o : 1. postupku donosenja i sadrzaja
prijave za upis u registar proizvodjaca kvalitetne i elitne priplodne
stoke i o vodjenju registra proizvodjaca kvalitetne i elitne priplodne
stoke ( clanak 5.); 2. uvjetima u pogledu pasmine, tipa, zdravlja, proizvodnosti
i plodnosti koje moraju ispunjavati zenska grla za proizvodnju priplodne
stoke i o nacinu i postupku ocjenjivanja tih grla ( clanak 7.); 3. nacinu
i postupku razvrstavanja u klase zenskih grla koja su ocijenjena kao
sposobna za reprodukciju ( clanak 9.); 4. nacinu trajnog obiljezavanja
maticnih grla i njihovog pomlatka ( clanak 10. stavak 2.); 5. nacinu
vodjenja evidencije o maticnim kvalitetnim i elitnim priplodnim grlima,
evidencije o pomlatku, evidencije o proizvodnosti grla i evidencije
o plodnosti stoke kao i obrascima za vodjenje tih evidencija ( clanak
10. stavak 4.); 6. uvjetima, nacinu i postupku vrsenja strucne sluzbe
i strucne kontrole glede osiguranja kadrova, uredjaja, oprave i objekata
(cl. 11. i 12.); 7. proizvodnoj i priplodnoj vrijednosti i zdravstvenom
stanju stoke koja se moze staviti u unutarnji promet kao kvalitetna,
odnosno elitna priplodna stoka ( clanak 13. stavak 1.); 8. objektima,
opravi i strucnom kadru koje mora da ima strucna sluzba proizvodjaca
( clanak 19. stavak 2.); 9. jedinstvenoj metodi za ispitivanje muskih
priplodnih grla na potomstvo ( clanak 19. stavak 3.); 10. uvjetima za
proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjavanje ( clanak 20.stavak 1.);
Clanak 40.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena
zakona o promicanju stocarstva koji su se primjenjivali na teritoriji
Federacije Bosne i Hercegovine. Do donosenja propisa iz clanka 39. ovog
zakona primjenjivat ce se propisi doneseni na osnovu zakona iz stavka
1. ovog clanka.
Clanak41.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja
u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mariofil
Ljubic, v. r. Predsjedatelj Zastupnickog doma Parlamenta Federacije
BiH Enver Kreso, v. r.