ZAKON O MIROVINSKOM I INVALIDSKOM
OSIGURANJU
I TEMELJNE ODREDBE
Clanak 1.
Ovim se zakonom uredjuje: sticanje, ostvarivanje i prestanak prava
iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, ko se smatra osiguranikom,
mirovinski staz, osiguravanje sredstava za mirovinsko i invalidsko osiguranje
i druga pitanja u svezi mirovinskog i invalidskog osiguranja. Po ovom
zakonu obveznim mirovinskim i invalidskim osiguranjem osiguranicima
se osiguravaju prava za slucaj invalidnosti, smrti i starosti. Na dragovoljno
se mirovinsko i invalidsko osiguranje mogu osigurati osobe koje nisu
obvezno osigurane.
Clanak 2.
Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja su: pravo
na starosnu mirovinu, pravo na invalidsku mirovinu, pravo na obiteljsku
mirovinu , prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnoscu.
Clanak 3.
Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja su neotudjiva,
osobna i materijalna i ne mogu se prenositi na druge osobe. Prava iz
mirovinskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti. Prava glede
ovog zakona ne mogu se oduzeti, smanjiti ili ograniciti, izuzev slucajeva
utvrdjenih ovim zakonom.
Clanak 4.
Sredstva za mirovinsko i invalidsko osiguranje, sukladno
ovom zakonu, osiguravaju se iz doprinosa i drugih izvora.
Clanak 5.
Zateceni nosioci mirovinskog i invalidskog osiguranja
na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine na dan stupanja na snagu
ovog zakona (u daljnjem tekstu: nositelji osiguranja) nastavit ce sa
radom do donosenja zakona iz clanka 153. ovog zakona.
Clanak 6.
Nositeljem osiguranja iz clanka 5. ovog zakona upravlja
Upravni odbor. Upravni odbor ima sedam clanova. Clanove Upravnog odbora
imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada
Federacije) u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clanak 7.
Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ostvaruju
se po propisima o opcem upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drukcije
odredjeno.
II OSIGURANE OSOBE
1. Osiguranici
Clanak 8.
Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja obveznim
mirovinskim i invalidskim osiguranjem osiguravaju i ostvaruju:
1. uposlenici na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Federacija);
2. profesionalne vojne osobe koje imaju svojstvo vojne osobe prema propisima
o vojnoj sluzbi u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Vojska Federacije);
3. uposlenici tijela unutarnjih poslova;
4. uposlenici u sudskoj policiji i kazneno popravnim ustanovama;
5. izabrani ili imenovani nosioci javne ili druge drustvene funkcije
na teritoriju Federacije koji za taj rad primaju placu odnosno ostvaruju
naknadu place za obavljanje te funkcije;
6. uposlenici koji su u radnom odnosu na teritoriju Federacije koji
su upuceni na rad u inozemstvo, ako nisu obvezno osigurani po propisima
drzave u koju su upuceni ili ako medjunarodnim ugovorom o socijalnom
osiguranju (u daljnjem tekstu: medjunarodni ugovor) nije drukcije odredjeno;
7. drzavljani Bosne i Hercegovine Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: drzavljani Federacije) koji su zasnovali radni odnos
kod organizacije koja obavlja djelatnost u inozemstvu;
8. izabrani ili imenovani nosioci javne ili druge drustvene funkcije
u tijelima Bosne i Hercegovine, ako zakonom Bosne i Hercegovine nije
drukcije odredjeno.
Clanak 9.
Obvezno su osigurani drzavljani Federacije koji su:
1. na teritoriju Federacije uposleni kod stranih ili medjunarodnih organizacija
i ustanova, konzularnih i diplomatskih zastupnistvima ili su u osobnoj
sluzbi stranih drzavljana, ako medjunarodnim ugovorom nije drukcije
odredjeno;
2. uposleni u inozemstvu, ako su bili neposredno pred odlazak u inozemstvo
osigurani na teritoriju Federacije, odnosno ako su imali pred odlazak
u inozemstvo prebivalis te na teritoriju Federacije i nisu obvezno osigurani
kod inozemnog nosioca socijalnog osiguranja;
3. uposleni kod stranog poslodavca u drzavi u kojoj su obvezno osigurani,
ali u kojoj prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ne mogu da
ostvaruju ili ih ne mogu koristiti van te drzave, pod uvjetom da su
neposredno pred odlazak u inozemstvo imali prebivaliste na teritoriju
Federacije i ako su drzavljani Federacije.
Clanak 10.
Obvezno su osigurani strani drzavljani i osobe bez drzavljanstva
koji su na teritoriju Federacije:
1. uposleni kod stranog poslodavca, ako medjunarodnim ugovorom nije
drukcije uredjeno;
2. uposleni kod medjunarodnih organizacija i ustanova, stranih diplomatskih
i konzularnih zastupnistava, ako je takvo osiguranje predvidjeno medjunarodnim
ugovorom. Pod poslodavcem sukladno ovog zakona smatraju se pravne i
fizicke osobe.
Clanak 11.
Obvezno se osiguravaju na teritoriju Federacije osobe:
1. koje obavljaju gospodarsku ili usluznu djelatnost, a upisana su u
odgovarajuci registar; 2. koje, sukladno posebnim propisima, samostalno
u vidu zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost, te vjerski djelatnici;
3. korisnici prava na odgovarajuce uposljavanje za vrijeme prekvalifikacije
odnosno dokvalifikacije; 4. vrhunski sportisti, ako nisu osigurani po
drugoj osnovi.
Clanak 12.
Obvezno se osiguravaju zemljodjelci i clanovi njihovog
kucanstva i druge osobe koje se bave poljodjelstvenom djelatnoscu kao
jedinim ili glavnim zanimanjem, koji su navrsili 15 godina zivota (u
daljnjem tekstu: zemljodjelci). Smatra se da je poljodjelstvena djelatnost
jedino ili glavno zanimanje sukladno ovog zakona ako zemljodjelac prosjecno
mjesecno od te djelatnosti ostvaruje prihod najmanje u visini prosjecne
mjesecne place u Federaciji u prethodnoj godini. Kao kucanstvo sukladno
ovom zakonu smatra se zajednica zivota, privredjivanja i trosenja prihoda
ostvarenih radom njihovih clanova. 2. Osigurane osobe
Clanak 13.
Osobe koje su bile osiguranici po cl. 8., 9. i 10. ovog
zakona prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ostvaruju u slucaju
starosti i gubitka radne sposobnosti, po prestanku radnog odnosa:
1. dok primaju novcanu naknadu u svezi sa koristenjem prava na odgovarajuce
uposljavanje, za vrijeme cekanja na uposljavanje i za vrijeme cekanja
na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju;
2. privremeno neuposlene osobe koje su prijavljene nadleznoj ustanovi
za uposljavanje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ustanova
za uposljavanje), ako je odluka o prestanku njihovog radnog odnosa donesena
u slucaju kada je proveden postupak za prestanak poduzeca i druge pravne
osobe, pod uvjetom da su prije prestanka radnog odnosa bile osigurane
neprekidno najmanje devet mjeseci ili sa prekidima 12 mjeseci u posljednjih
18 mjeseci. Ovo osiguranje traje najvise jednu godinu u svakom pojedinom
slucaju prestanka radnog odnosa, ali najvise tri godine u toku radnog
vijeka uposlenika. Pod poduzecem i drugom pravnom osobom glede ovog
zakona podrazumijevaju se poduzeca, ustanove, drzavna tijela, banke
i druge financijske organizacije, zadruge i oblici saradnje i zajednickog
poslovanja sa stranim osobama.
Clanak 14.
Mirovinskim i invalidskim osiguranjem osiguravaju se prava
utvrdjena ovim zakonom, svakom gradjaninu u slucaju gubitka radne sposobnosti,
a u slucaju smrti clanovima njegove obitelji pravo na obiteljsku mirovinu,
ako je gubitak radne sposobnosti, odnosno smrt posljedica povrede na
radu, odnosno profesionalne bolesti nastale za vrijeme: 1. rada u drugom
poduzecu i u drugoj pravnoj osobi, glede propisa o radnim odnosima;
2. obavljanja obveznog prakticnog rada ucenika i studenata u toku sticanja
naobrazbe i odgoja; 3. obavljanja poslova bez zasnivanja radnog odnosa
(volonterski rad); 4. prekvalifikacija odnosno dokvalifikacija koju
ustrojava ustanova za uposljavanje; 5. drustveno ustrojenog omladinskog
radnog angaziranja (oblici zadrugarstva ucenika, studenata i neuposlene
omladine); 6. obavljanja javnih radova; 7. ucestvovanja na ustrojenim
sportskim takmicenjima; 8. obavljanja privremenih i povremenih poslova
u smislu propisa o radu; 9. strucnog osposobljavanja za rad djece sa
teskocama u razvoju; 10. izdrzavanja kazne zatvora. Odredba stavka 1.
tocke 2. ovog clanka primjenjuje se i na drzavljane Federacije koji
se, suglasno propisima, nalaze u inozemstvu radi ucenja, odnosno sticanja
prakse, ako su prije odlaska u inozemstvo imali stalno boraviste na
teritoriju Federacije. Odredba stavka 1. tocka 2. ovog clanka primjenjuje
se i na strane drzavljane koji se nalaze na ucenju, odnosno praksi na
teritoriju Federacije, ako drzava ciji su oni drzavljani isto tako postupa
sa drzavljanima Federacije, odnosno ako medjunarodnim ugovorom nije
drukcije uredjeno.
Clanak 15.
Osobe koje nisu osigurane po drugoj osnovi osigurane su
za slucaj gubitka radne sposobnosti i smrti, kao posljedice povrede
na radu, odnosno profesionalne bolesti, ako:
1. ucestvuju u akcijama spasavanja ili obrane od elementarnih nepogoda
ili nesreca;
2. ucestvuju u drustveno ustrojenim radnim akcijama u Federaciji pri
obnovi i izgradnji zemlje;
3. obavljaju poslove vojne ili odgovarajuce civilne zastite ili ako
se obucavaju za vrsenje ovih poslova;
4. izvrsavaju naloge Vojske Federacije, odnosno Ministarstva unutarnjih
poslova, kao i osoba rezervnog sastava tih organa;
5. obavljaju javne i druge drustvene funkcije ili gradjanske duznosti
na poziv drzavnih ili drugih ovlastenih tijela;
6. kao clanovi operativnih sastava dragovoljnih vatrogasnih organizacija
vrse poslove gasenja pozara i zastite od drugih nesreca;
7. kao clanovi gorske sluzbe spasavanja, odnosno ronioci, kada ucestvuju
u otklanjanju neposredne opasnosti po zivot i zdravlje ljudi, odnosno
imovine ili kad ucestvuju u spasavanju ljudi, odnosno imovine.
Clanak 16.
Osobama iz cl. 14. i 15. ovog zakona osigurava se sticanje
i koristenje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, pod uvjetima
i na nacin kojim se osigurava sticanje i koristenje tih prava uposlenicima,
ako ovim zakonom nije drukcije uredjeno.
Clanak 17.
Drzavljani Federacije koji nisu obuhvaceni obveznim mirovinskim
i invalidskim osiguranjem mogu sebi i clanovima svoje obitelji dragovoljnim
osiguranjem osigurati prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja,
pod uvjetima i u obimu utvrdjenom ovim zakonom. Drzavljani Federacije
uposleni u drzavi sa kojom nije zakljuc en medjunarodni ugovor mogu
se dragovoljno osigurati na mirovinsko i invalidsko osiguranje, sukladno
ovom zakonu.
Clanak 18.
Na dragovoljno se osiguranje moze osigurati osoba koja
je navrsila 15 godina zivota i koja ima opcu zdravstvenu sposobnost.
Osoba koja se nalazi na redovnom skolovanju ili odsluzenju vojnog roka
ne moze se osigurati na dragovoljno osiguranje.
Clanak 19.
Osobe iz clanka 17. ovog zakona i osobe kojima je prestalo
svojstvo osiguranika ne mogu ostvarivati prava po osnovi promijenjene
radne sposobnosti.
Clanak 20.
Invalidnost, kao osnov za sticanje prava osiguranika u
dragovoljnom osiguranju, postoji kad kod osiguranika uslijed bolesti
ili povrede van rada nastupi potpuna nesposobnost za rad i privredjivanje.
III STICANJE I OSTVARIVANJE PRAVA IZ MIROVINSKOG I INVALIDSKOG
OSIGURANJA
Clanak 21. Prava se iz mirovinskog i invalidskog osiguranja
sticu za slucaj: starosti, invalidnosti, smrti. 1. Invalidnost
Clanak 22.
Invalidnost, glede ovog zakona, postoji kada osiguranik,
zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom
na radu, profesionalnom bolescu, povredom van rada ili bolescu koje
se ne mogu otkloniti lijecenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije,
postane potpuno nesposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje
je bio rasporedjen i koje je obavljao prije nastanka invalidnosti. Kod
osiguranika iz stavka 1. ovog clanka, postoji promijenjena radna sposobnost
kada moze da radi puno radno vrijeme na drugim poslovima koji odgovoraju
njegovim tjelesnim i psihofizic kim sposobnostima sa ili bez prekvalifikacije
odnosno dokvalifikacije. Gubitak radne sposobnosti kod osiguranika iz
stavka 1. ovog clanka glede ovog zakona, postoji kada ne moze da obavlja
poslove iz stavka 2. ovog clanka.
Clanak 23.
Povredom na radu, glede ovog zakona, smatra se povreda
osiguranika prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehanic kim, fizikalnim
ili kemijskim djelovanjem, kao i povreda prouzrokovana naglim promjenama
polozaja tijela, iznenadnim opterecenjem tijela ili drugim promjenama
fizioloskog stanja organizma, ako je takva povreda uzrocno vezana za
vrsenje poslova svog radnog mjesta. Povredom na radu smatra se i povreda
prouzrokovana na nacin iz stavka 1. ovog clanka koju osiguranik pretrpi
na redovnom putu od stana do mjesta rada ili obratno, na putu poduzetom
radi izvrsavanja poslova i na putu poduzetom radi stupanja na rad. Povredom
na radu smatra se i bolest osiguranika koja je nastala izravno i kao
iskljuciva posljedica nekog nesretnog slucaja ili vise sile za vrijeme
obavljanja poslova svog radnog mjesta ili u svezi njih. Povredom na
radu smatra se i povreda koju osiguranik pretrpi u obavljanju poslova
iz cl. 14. i 15. ovog zakona.
Clanak 24.
Povredom na radu, glede ovog zakona, smatra se i povreda
koju osiguranik pretrpi na nacin iz clanka 23. stavak 1. ovog zakona:
1. u svezi sa koristenjem prava iz zdravstvene zastite;
2. u svezi koristenja prava na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju
po ovom zakonu;
3. na drugom poslu koji vrsi u interesu poduzeca i druge pravne osobe
u kome se nalazi u radnom odnosu;
4. prilikom ucestvovanja u organiziranim sportskim takmicenjima koje
organiziraju nadlezna tijela;
5. na putu od mjesta rada do mjesta stanovanja. Povredom na radu, glede
ovog zakona, smatra se i povreda zemljodjelca prouzrokovana neposrednim
i kratkotrajnim mehanic kim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, kao
i povreda prouzrokovana naglim promjenama fizioloskog stanja organizma,
ako je takva povreda uzrocno vezana za obavljanje poslova u poljodjelstvenoj
djelatnosti. Povredom na radu, glede ovog zakona, smatra se i povreda
osiguranika koju je pretrpio prilikom obavljanja poslova u vri jeme
koje mu se na osnovu clanka 94. ovog zakona priznaje kao poseban staz.
Nositelj osiguranja ucestvuje u utvrdjivanju povrede na radu u poduzecu
i drugoj pravnoj osobi, kod poslodavca i zemljodjelca.
Clanak 25.
Profesionalna bolest, glede ovog zakona, jeste odredjena
bolest prouzrokovana duzim izravnim uticajem procesa i uvjeta rada na
poslovima koje je osiguranik obavljao na svom radnom mjestu. Profesionalne
bolesti i radna mjesta na kojima se te bolesti pojavljuju, kao i uvjeti
pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima, utvrdjuju nositelji
osiguranja, po prethodno pribavljenom misljenju odgovarajucih strucnih
i naucnih organizacija, uz suglasnost Federalnog ministarstva za socijalnu
politiku, raseljene osobe i izbjeglice (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Propisi iz stavka 2. ovog clanka donijet ce se najkasnije u roku od
sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clanak 26.
Invalid rada, glede ovog zakona, jeste osiguranik koji
po osnovi invalidnosti ostvaruje prava iz mirovinskog i invalidskog
osiguranja.
Clanak 27.
Osiguranici kod kojih nastane invalidnost, zavisno od
promijenjene radne sposobnosti, razvrstavaju se u dvije kategorije invalidnosti:
u I kategoriju invalidnosti razvrstavaju se osiguranici kod kojih nastane
gubitak radne sposobnosti, u II kategoriju invalidnosti razvrstavaju
se osiguranici sa promijenjenom radnom sposobnoscu.
Clanak 28.
Svojim radnim mjestom, glede ovog zakona, smatra se radno
mjesto na kome je osiguranik radio prije nastanka invalidnosti. Drugim
se odgovarajucim radnim mjestom, odnosno odgovarajucim uposlenjem, smatra
radno mjesto koje odgovara tjelesnim i psihofizickim sposobnostima osiguranika
na kome osiguranik sa radnim naporom koji ne pogorsava njegovo zdravstveno
stanje moze da radi puno radno vrijeme, prema promijenjenoj radnoj sposobnosti.
Clanak 29.
Invalidnost, kao osnov za sticanje prava osiguranika iz
clanka 11. toc. 1. i 2., glede ovog zakona, postoji kada kod osiguranika,
zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom
na radu, profesionalnom bolescu, povredom van rada ili bolescu, koje
se ne mogu otkloniti lijecenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije,
nastane promjena ili gubitak radne sposobnosti za obavljanje djelatnosti
po osnovi koje je osiguran neposredno prije nastanka invalidnosti, odnosno
prije prestanka posljednjeg osiguranja, odnosno koji odgovaraju stupnju
njegove strucne spreme. Invalidnost, kao temelj za sticanje prava zemljodjelca,
glede ovog zakona, postoji kad kod osiguranika, na nacin iz stavka 1.
ovog clanka, nastane gubitak radne sposobnosti za obavljanje poslova
u poljodjelstvenoj djelatnosti. Invalidnost kao temelj za sticanje prava
osoba iz cl. 14. i 15. ovog zakona postoji kad kod osobe, na nacin iz
stavka 1. ovog clanka, nastane promjena ili gubitak radne sposobnosti
za poslove za koje je osposobljena ili je njezino osposobljavanje bilo
u toku izravno prije nastanka invalidnosti. 2. Starosna mirovina
Clanak 30.
Osiguranik stice pravo na starosnu mirovinu kad navrsi
65 godina zivota i najmjanje 20 godina mirovinskog staza. Osiguranik
stice pravo na starosnu mirovinu kada navrsi 40 godina mirovinskog staza,
bez obzira na godine zivota.
Clanak 31.
Osiguraniku kome se, glede ovog zakona, staz osiguranja
racuna s uvecanim trajanjem, starosna granica za sticanje prava na mirovinu
smanjuje se razmjerno stupnju uvecanja staza.
Clanak 32.
Starosna se mirovina utvrdjuje od mjesecnog prosjeka placa
koje je osiguranik ostvario u bilo kojih uzastopnih 15 godina osiguranja
koje su za osiguranika najpovoljnije, pocev od 1. sijecnja 1966. godine,
a ako nema tih podataka, uzimaju se podaci od 1. sijecnja 1970. godine
(u daljnjem tekstu: mirovinska osnovica). Kao godina osiguranja iz koje
se uzima placa za utvrdjivanje mirovinske osnovice uzima se kalendarska
godina u kojoj je osiguranik ostvario placu, odnosno naknadu place za
najmanje sest mjeseci staza osiguranja. Placa, odnosno naknada place
ostvarena u godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na starosnu mirovinu,
ne uzima se za utvrdjivanje mirovinske osnovice. Kada se starosna mirovina
ostvaruje sa stazom osiguranja kracim od 15 godina, mirovinska osnovica
se utvrdjuje na temelju prosjecne place ostvarene za vrijeme ukupnog
staza osiguranja.
Clanak 33.
Za utvrdjivanje mirovinske osnovice iz clanka 32. ovog
zakona uzimaju se neto place (u daljnjem tekstu: place) i novcane naknade
koje je osiguranik ostvario, odnosno neto osnovice osiguranja za mirovinsko
i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: osnovice osiguranja).
Clanak 34.
Za utvrdjivanje mirovinske osnovice uzima se prosjecna
mjesecna placa koju je osiguranik ostvario u punom radnom vremenu. Placa
koja je ostvarena radom u vremenu duljem ili kracem od punog radnog
vremena preracunava se na prosjecni mjesecni iznos koji odgovara placi
za puno radno vrijeme. Osiguraniku koji je u kalendarskoj godini bio
istovremeno u dva ili vise radnih odnosa placa se racuna tako sto se
uzima ukupna ostvarena placa i sati provedeni na radu u svim radnim
odnosima do punog radnog vremena. Placa ostvarena radom u vremenu duljem
od punog radnog vremena uzima se za utvrdjivanje mirovinske osnovice
samo ako je takav rad imao karakter rada duljeg od punog radnog vremena
glede propisa o radu.
Clanak 35.
Za vrijeme za koje je osiguranik ostvario naknadu place
prema propisima o zdravstvenom osiguranju, za utvrdjivanje se mirovinske
osnovice uzima iznos prosjecne mjesecne place osiguranika koji se utvrdjuje
na temelju place ostvarene u kalendarskoj godini koja prethodi godini
u kojoj je nastala privremena sprijecenost za rad, preracunate koeficijentom
za valorizaciju utvrdjenim za tu godinu, sukladno clanku 45. ovoga zakona.
Clanak 36.
U prosjecan mjesecni iznos place za utvrdjivanje mirovinske
osnovice uzima se osnovica za odredjivanje naknade, odnosno uzimaju
se naknade koje ostvaruje invalid rada sa promijenjenom radnom sposobnoscu
sa pravom na rasporedjivanje odnosno uposlenje na odgovarajuce radno
mjesto, kao i pravom na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju. Kad
se u obracunskom razdoblju za utvrdjivanje mirovinske osnovice nalaze
i periodi u kojima su ostvarene naknade place iz clanka 75. toc. 1.
do 3. ovog zakona, za utvrdjivanje mirovinske osnovice uzimaju se osnovi
od kojih su utvrdjene visine ovih naknada. Ovi osnovi preracunavaju
se koeficijentom za valori zaciju utvrdjenim za godinu iz koje je uzeta
placa za utvrdjivanje tih osnovica, sukladno clanku 45. ovog zakona.
Kada se u obracunskom razdoblju za utvrdjivanje mirovinske osnovice
nalaze i periodi u kojima su ostvarene naknade placa iz clanka 75. tocka
4. ovoga zakona, za utvrdjivanje mirovinske osnovice uzima se iznos
tih naknada preracunatih koeficijentom za valorizaciju iz godine u kojoj
su te naknade ostvarene. Ako se ove naknade umanjuju za vrijeme privremene
sprijecenosti za rad, za utvrdjivanje mirovinske osnovice naknade se
uzimaju u punom iznosu.
Clanak 37.
Za utvrdjivanje mirovinske osnovice za osiguranike: 1.
iz clanka 8. i clanka 10. stavak 1. tocka 1. uzima se placa ostvarena
iz radnog odnosa. 2. iz clanka 8. tocka 5. ovog zakona uzima se placa
odnosno naknada za obavljanje te funkcije.
Clanak 38.
Za utvrdjivanje mirovinske osnovice za osiguranike: 1.
iz clanka 8. toc. 6. i 7. ovog zakona uzima se placa, koju bi za istu
vrstu posla ostvario u Federaciji; 2. iz cl. 9. i 10. ovog zakona uzima
se osnovica osiguranja koja je sluzila kao osnovica za placanje doprinosa
za mirovinsko i invalidsko osiguranje; 3. iz clanka 11. stavak 1. toc.
1. i 2. ovog zakona uzima se placa osiguranika, najmanje u visini prosjecne
place u Federaciji na temelju podataka Federalnog zavoda za statistiku
(u daljnjem tekstu: Zavod); 4. iz clanka 11. tocka 3. ovog zakona uzima
se osnovica od koje je odredjena naknada koju osiguranik prima za vrijeme
prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije radi odgovarajuceg uposljavanja;
5. iz clanka 11. tocka 4. ovog zakona uzimaju se primanja vrhunskih
sportista, najmanje u visini prosjecne place u Federaciji; 6. iz clanka
12. ovog zakona uzima se osnovica na koju je zemljodjelac osiguran.
Clanak 39.
Za utvrdjivanje mirovinske osnovice uzima se i placa ostvarena
na temelju inovacija, racionalizacija i drugih vidova stvaralastva u
radu. Prilikom utvrdjivanja mirovinske osnovice uzima se ukupan iznos
place ostvarene sukladno stavku 1. ovog clanka, kao da je ostvarena
u godini u kojoj je isplacena.
Clanak 40.
Osiguranicima, koji ostvaruju pravo na mirovinu na temelju
medjunarodnih ugovora periodi provedeni u osiguranju kod inozemnog nosioca
osiguranja ne uzimaju se za utvrdjivanje mirovinske osnovice, sukladno
ovom zakonu.
Clanak 41.
Osiguranicima iz clanka 13. ovog zakona, za vrijeme cekanja
na uposlenje, za utvrdjivanje mirovinske osnovice uzima se osnovica
na koju je placen doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Za
utvrdjivanje mirovinske osnovice za osiguranike iz cl. 14. i 15. ovog
zakona uzima se prosjecna placa u Federaciji na temelju podataka Zavoda
(u daljnjem tekstu: prosjecna placa u Federaciji), a ako je to za osiguranika
povoljnije, placa ili osnovica osiguranja na koju je placen doprinos
prije sticanja svojstva osigurane osobe iz cl. 14. i 15. ovog zakona.
Za osiguranike iz clanka 17. ovog zakona za utvrdjivanje mirovinske
osnovice, uzima se osnovica osiguranja na koju je obracunat i uplacen
doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje.
Clanak 42.
Za osiguranike koji nemaju placu ostvarenu poslije 1.
sijecnja 1966. godine, mirovinska osnovica utvrdjuje se u procentu od
osnovice koju predstavlja prosjecna placa u Federaciji u godini koja
prethodi godini ostvarivanja prava i iznosi: 160% za osiguranike sa
visokom strucnom spremom; 122% za osiguranike sa visom strucnom spremom
i VK djelatnike; 95% za osiguranike sa srednjom strucnom spremom i KV
djelatnike; 70% za osiguranike sa nizom strucnom spremom i PK i NK djelatnike.
Pod strucnom spremom iz stavka 1. ovog clanka podrazumijeva se strucna
sprema koju je osiguranik imao u momentu prestanka osiguranja.
Clanak 43.
Za utvrdjivanje mirovinske osnovice ne uzimaju se sljedeca
primanja: nagrade na temelju posebnog priznanja ili bilo kakve jednokratne
nagrade, naknade i sl., primanja koja predstavljaju naknadu troskova
(dnevnice, terenski dodatak, dodatak za odvojeni zivot od obitelji,
naknade za koristenje putnickog automobila i sl. ), primanja iz sredstava
zajednicke potrosnje koja koriste uposlenici poduzeca i druge pravne
osobe (za godisnji odmor i rekreaciju, za ishranu, prilikom odlaska
iz poduzeca i druge pravne osobe, umirovljenja, jubilarnih proslava,
za ispunjavanje odredjenog staza i sl. ).
Clanak 44.
Kao godina se osiguranja iz koje se uzima placa i ostala
primanja za utvrdjivanje mirovinske osnovice racuna svaka kalendarska
godina u kojoj je osiguranik ostvario placu, odnosno naknadu place za
najmanje sest mjeseci rada u punom radnom vremenu. Ako osiguranik nije
ostvario placu, odnosno naknadu place za potreban broj mjeseci iz stavka
1. ovog clanka, period za koji se placa uzima za utvrdjivanje mirovinske
osnovice pomjera se unazad za jednu ili vise kalendarskih godina, dok
se ne dobije obracunski period koji se uzima za utvrdjivanje mirovinske
osnovice glede ovog zakona. Place za svaku godinu uzimaju se u cijelosti
za utvrdjivanje mirovinske osnovice.
Clanak 45.
Place iz ranijih godina valoriziraju se prema kretanju
prosjeka placa svih uposlenih na teritoriju Federacije. Valorizacija
place iz ranijih godina, prema kojima se glede clanka 32. ovog zakona
utvrdjuje mirovina, vrsi se prema prosjeku placa u posljednjoj kalendarskoj
godini koja prethodi godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na mirovinu,
odnosno prema kretanju mirovine u godinama u kojima nije izvrseno u
potpunosti uskladjivanje mirovina prema kretanju placa svih uposlenih.
Koeficijente za valorizaciju placa iz ranijih godina utvrdjuje Fond,
svake godine jedinstveno za sve place na temelju statistic kih podataka
o kretanju placa svih uposlenih na teritoriju Federacije.
Clanak 46.
Koeficijenti valorizacije izrazavaju se cijelim brojevima,
sa tri decimale. Koeficijenti valorizacije za svaku godinu jedinstveni
su za sve place, bez obzira na njihovu visinu. Priopcenje o koeficijentu
valorizacije objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Clanak 47.
Mirovinska osnovica utvrdjuje se tako sto se place iz
perioda iz kojeg se place uzimaju za utvrdjivanje mirovinske osnovice,
valorizirane sukladno clanku 45. ovog zakona, zbrajaju sa placama iz
godine za koju je utvrdjeno da se uzimaju u nominalnom iznosu i dijele
sa ukupnim brojem sati iz perioda iz kojeg se place uzimaju za utvrdjivanje
mirovinske osnovice u kojoj su place ostvarene, pa tako dobijeni iznos,
koji predstavlja prosjecni novcani izraz vrijednosti jednog radnog sata
u obracunskom periodu, mnozi sa brojem sati prosjecnog mjesecnog punog
radnog vremena. Ukupna placa ostvarena radom u punom, kracem od punog
i duzem od punog radnog vremena u jednoj godini preracunava se radi
utvrdjivanja mirovinske osnovice na iznos koji odgovara placi za puno
radno vrijeme. Kao puno radno vrijeme uzima se broj sati rada tjedno
ili u duzem razdoblju, glede propisima o radu. U ukupan broj sati za
koje je ostvarena ukupna placa uzimaju se u obzir i sati za koje je
osiguranik primao novcanu naknadu po propisima o radnim odnosima, zdravstvenom
i mirovinskom i invalidskom osiguranju i drugim propisima po kojima
se isplac uje naknada place. Prosjecno mjesecno puno radno vrijeme u
periodu iz kojeg se place uzimaju za utvrdjivanje mirovinske osnovice
utvrdjuje se na taj nacin da se zbrajaju svi sati mjesecnog punog radnog
vremena, utvrdjenog propisom ili opcim aktom poduzeca ili druge pravne
osobe za poslove koje je osiguranik obavljao i taj zbir podijeli sa
brojem mjeseci iz kojih se place uzimaju za utvrdjivanje mirovinske
osnovice.
Clanak 48.
Ako nositelj osiguranja, odnosno osiguranik ne raspolaze
podacima o placi za utvrdjivanje mirovinske osnovice sukladno clanku
32. ovog zakona, za godine za koje se ne raspolaze podacima o placi
osiguranika kao placa uzima se iznos prosjecne place u Federaciji za
te godine uvecan, odnosno umanjen za onoliko koliko je placa osiguranika
bila prosjecno veca odnosno manja od prosjecne place u Federaciji u
godinama za koje se raspolaze podacima o placi osiguranika. Smatra se
da nositelj osiguranja, odnosno osiguranik ne raspolaze podacima o placi
u smislu stavka 1. ovog clanka ako ne raspolaze podacima o placi utvrdjenim
u clanku 32. ovog zakona, osim ako se radi o invalidskoj mirovini koja
se stice sa stazom osiguranja manjim od staza osiguranja utvrdjenog
u clanku 32. ovog zakona.
Clanak 49.
Osiguranicima se koji su sami obveznici placanja doprinosa
za mirovinsko i invalidsko osiguranje, za utvrdjivanje mirovinske osnovice
uzimaju osnovice koje sluze za obracunavanje i placanje doprinosa za
mirovinsko i invalidsko osiguranje.
Clanak 50.
Starosne se mirovine utvrdjuju u procentu od mirovinske
osnovice prema duljini mirovinskog staza i iznosi za 20 godina 45% od
mirovinske osnovice, a za svaku dalju navrsenu godinu povecava se za
2% od mirovinske osnovice, s tim da ne moze iznositi vise od 85% od
mirovinske osnovice. Starosna se mirovina u godini u kojoj osiguranik
ostvaruje pravo na mirovinu prethodno uskladjuje od 1. sijecnja, a prema
kretanju place u prosincu prethodne godine u odnosu na cijelu prethodnu
godinu. U godinama u kojima nije izvrseno uskladjivanje mirovine sa
punim rastom placa, uskladjivanje se vrsi procentom koji se dobije kada
se prosjecna mirovina iz prosinca prethodne godine stavi u odnos sa
prosjecnom mirovinom iz cijele prethodne godine. Starosna mirovina sa
svim dodacima kod odredjivanja ne moze iznositi vise od iznosa prosjecne
place isplacene u prosincu prethodne godine, uvecane dva puta, uskladjene
za procenat porasta mirovina u godini u kojoj se odredjuje starosna
mirovina. 3. Uskladjivanje mirovina
Clanak 51.
Starosna se mirovina uskladjuje sa procentom do rasta
prosjecnih placa na teritoriju Federacije u godini u kojoj se vrsi uskladjivanje
ove mirovine na temelju podataka Zavoda, sukladno raspolozivim sredstvima
nositelj osiguranja. Mogucnost uskladjivanja mirovina obvezno se razmatra
svaka tri mjeseca, a kada se steknu uvjeti iz stavka 1. ovog clanka
mirovina se obvezno uskladjuje. Konacno uskladjivanje mirovina za prethodnu
godinu vrsi se istovremeno sa usvajanjem godisnjeg obracuna nositelj
osiguranja za tu godinu. Procenat konacnog uskladjivanja mirovina zavisi
od raspolozivih sredstava u godisnjem obracunu nositelja osiguranja
. 4. Invalidska mirovina
Clanak 52.
Osiguranik kod koga je utvrdjena I kategorija invalidnosti
stice pravo na invalidsku mirovinu: ako je invalidnost prouzrokovana
povredom na radu ili profesionalnom bolescu, bez obzira na duzinu mirovinskog
staza; ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolescu,
pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navrsen mirovinski
staz koji mu pokriva najmanje jednu trecinu razdoblja od navrsenih najmanje
20 godina zivota do dana nastanka invalidnosti (u daljnjem tekstu: radni
vijek), racunajuci radni vijek na pune godine.
Clanak 53.
Osiguranik kod koga je utvrdjena I kategorija invalidnosti
do navrsene 30. godine zivota stice pravo na invalidsku mirovinu ako
je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolescu, pod uvjetom
da prije nastanka invalidnosti ima navrsen mirovinski staz koji mu pokriva
najmanje jednu trecinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu osiguranja.
Osiguraniku iz stavka 1. ovog clanka koji je bio na redovnom skolovanju
i takvim skolovanjem stekao visu ili visoku strucnu spremu radni vijek
se racuna od 22 godine zivota, ako je zavrsio visu strucnu spremu, odnosno
25 godina ako je stekao visoku strucnu spremu. Kada se invalidska mirovina
odredjuje od place ostvarene u godini u kojoj je nastala invalidnost,
mirovina se prethodno uskladjuje, pocev od dana sticanja prava prema
kretanju placa u posljednjem mjesecu iz perioda iz koga su place uzete
za utvrdjivanje mirovinske osnovice glede cijelog perioda iz koga su
place uzete za utvrdjivanje mirovinske osnovice.
Clanak 54.
Invalidska mirovina se utvrdjuje od mirovinske osnovice
koja se utvrdjuje na nacin predvidjen u cl. 32. do 49. ovoga zakona.
Kada se invalidska mirovina stice sa stazom osiguranja kracim od 15
godina, mirovinska se osnovica utvrdjuje na temelju prosjecne place
ostvarene za vrijeme ukupnog trajanja osiguranja. Kada se invalidska
mirovina stice sa stazom osiguranja kracem od 15 godina, za utvrdjivanje
mirovinske osnovice ne uzima se placa ostvarena u godini u kojoj se
ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu. Izuzetno od stavka 3. ovog clanka,
placa ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu
uzima se za utvrdjivanje mirovinske osnovice kada se invalidska mirovina
stice samo na temelju staza osiguranja ostvarenog u toj godini. Kada
se invalidska mirovina ostvaruje sa stazom osiguranja ostvarenim u godini
koja prethodi godini ostvarivanja prava i u godini ostvarivanja prava,
za utvrdjivanje mirovinske osnovice uzima se placa ostvarena u godini
koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo, bez obzira na to da
li je osiguranik u toj godini ostvario placu, odnosno naknadu place
za najmanje sest mjeseci staza osiguranja.
Clanak 55.
Invalidska se mirovina u slucaju invalidnosti prouzrokovane
povredom na radu ili profesionalnom bolescu odredjuje u visini od 85%
od mirovinske osnovice. Invalidska se mirovina u slucaju invalidnosti
prouzrokovane bolescu ili povredom van rada odredjuje od mirovinske
osnovice zavisno od duzine mirovinskog staza i pokrivenosti radnog vijeka
mirovinskim stazom. Visina invalidske mirovine ne moze biti manja od
visine starosne mirovine za jednaki mirovinski staz.
Clanak 56.
Invalidska se mirovina u slucaju invalidnosti prouzrokovane
bolescu ili povredom van rada odredjuje u procentu od mirovinske osnovice,
zavisno od duljine mirovinskog staza i pokrivenosti radnog vijeka mirovinskim
stazom i iznosi:
Invalidska mirovina ne moze biti veca od 85% od mirovinske
osnovice.
Clanak 57.
Kod odredjivanja visine invalidske mirovine iz clanka
56. ovog zakona osiguraniku koji je bio na redovnom skolovanju i takvim
skolovanjem stekao visu ili visoku spremu radni vijek racuna se od navrsene
22 (visa sprema), odnosno 25 (visoka sprema) godine zivota, pa do nastanka
invalidnosti. Kod odredjivanja visine invalidske mirovine osiguraniku
koji je poslije navrsene 20. godine zivota bio na odsluzenju odnosno
dosluzenju vojnog roka to vrijeme ne racuna se u radni vijek.
Clanak 58.
Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana djelomicno
povredom na radu ili profesionalnom bolescu, a djelomicno bolescu ili
povredom van rada invalidska mirovina odredjuje se kao jedna mirovina,
koja se sastoji od srazmjernog dijela invalidske mirovine obracunate
za slucaj povrede na radu ili profesionalne bolesti i od srazmjernog
dijela invalidske mirovine obracunate za slucaj bolesti ili povrede
van rada, tako sto se prethodno odredi iznos invalidske mirovine koja
bi pripadala da je ukupna invalidnost prouzrokovana povredom na radu
ili profesionalnom bolescu i iznos invalidske mirovine koja bi pripadala
da je ukupna invalidnost prouzrokovana bolescu ili povredom van rada.
Od svakog tako obracunatog iznosa uzima se dio u procentu koji odgovara
uticaju pojedinih uzroka invalidnosti na ukupnu invalidnost. Zbir tako
dobivenih iznosa cini invalidsku mirovinu, koja ne moze iznositi vise
od 85 % od mirovinske osnovice.
Clanak 59.
Osobama iz cl. 14. i 15. ovog zakona pripada invalidska
mirovina u visini najnize mirovine utvrdjene ovim zakonom. Osobama iz
stavka 1. ovog clanka koje su istovremeno osigurane po drugom temelju
kao temelj za odredjivanje invalidske mirovine uzima se placa, odnosno
osnovica za placanje doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje
prije dobivanja svojstva osigurane osobe iz cl. 14. i 15. ovog zakona,
ako je to za nju povoljnije. 5. Obiteljska mirovina
Clanak 60.
Obiteljsku mirovinu mogu ostvariti clanovi obitelji :
1. bracni drug;
2. djeca (rodjena u braku, van braka, usvojena, pastorcad koju je osiguranik
izdrzavao, unucad i druga djeca bez roditelja koju je osiguranik izdrzavao
do svoje smrti); Obiteljsku mirovinu moze ostvariti i bracni drug iz
razvedenog braka, ako mu je sudskom odlukom utvrdjeno pravo na izdrzavanje.
Clanak 61.
Clanovi obitelji sticu pravo na obiteljsku mirovinu, ako
je umrli osiguranik ispunjavao jedan od uvjeta:
1. ispunio uvjete za starosnu mirovinu;
2. po osnovi ostvarenog staza stekao uvjete za invalidsku mirovinu;
3. bio korisnik starosne ili invalidske mirovine. Ako je smrt osiguranika
nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, clanovi
obitelji sticu pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na duljinu mirovinskog
staza osiguranika.
Clanak 62.
Udovica stice pravo na obiteljsku mirovinu, ako ispunjava
jedan od uvjeta:
1. ako je do smrti bracnog druga navrsila 45 godina zivota;
2. ako je do smrti bracnog druga ili u roku od jedne godine od dana
smrti bracnog druga postala potpuno nesposobna za privredjivanje;
3. ako je poslije smrti bracnog druga ostalo jedno ili vise djece koja
imaju pravo na obiteljsku mirovinu po tom bracnom drugu, a udovica vrsi
roditeljske duznosti prema toj djeci. Udovica koja u toku trajanja prava
po tom temelju postane potpuno nesposobna za privredjivanje zadrzava
pravo na obiteljsku mirovinu, dok postoji takva nesposobnost. Udovica
koja u toku trajanja prava na obiteljsku mirovinu stecenog pod uvjetima
iz stavka 1. toc. 2. i 3. ovog clanka navrsi 45 godina zivota zadrzava
trajno pravo na obiteljsku mirovinu.
Clanak 63.
Pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica i kad je dijete
osiguranika rodjeno 300 dana poslije njegove smrti, s tim sto ovo pravo
pripada od dana smrti osiguranika.
Clanak 64.
Udovac stice pravo na obiteljsku mirovinu, ako ispunjava
jedan od uvjeta:
1. ako je do smrti bracnog druga navrsio 60 godina zivota;
2. ako je do smrti bracnog druga ili u roku od jedne godine od dana
smrti bracnog druga postao potpuno nesposoban za privredjivanje;
3. ako je poslije smrti bracnog druga ostalo jedno ili vise djece koja
imaju pravo na obiteljsku mirovinu po tom bracnom drugu, a udovac vrsi
roditeljske duznosti prema toj djeci. Udovac koji u toku trajanja prava
na obiteljsku mirovinu po tom temelju postane potpuno nesposoban za
privredjivanje zadrzava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva
nesposobnost. Udovac koji u toku trajanja prava na obiteljsku mirovinu
stecenog pod uvjetima iz stavka 1. toc. 2. i 3. ovog clanka navsi 60
godina zivota zadrzava trajno pravo na obiteljsku mirovinu.
Clanak 65.
Dijete stice pravo na obiteljsku mirovinu i moze to pravo
koristiti do navrsenih 15 godina zivota. Dijete starije od 15 godina
zivota zadrzava, odnosno stice pravo na obiteljsku mirovinu ako je na
redovnom skolovanju. Pravo na obiteljsku mirovinu pripada za vrijeme
trajanja redovnog skolovanja, a najkasnije do navrsenih 25 godina zivota.
Ako je redovno skolovanje prekinuto zbog ucesca u obrani Bosne i Hercegovine,
pravo na obiteljsku mirovinu moze se steci odnosno koristiti i nakon
godina iz stavka 2. ovog clanka onoliko vremena koliko je dijete zbog
ucesca u obrani Bosne i Hercegovine izgubilo na redovnom skolovanju.
Ne smatra se redovnim skolovanjem ako dijete nastavi skolovanje u skoli
istog ranga koju je vec zavrsilo.
Clanak 66.
Dijete koje postane potpuno nesposobno za samostalan zivot
i rad do navrsenih godina zivota do kojih se djeci osigurava pravo na
obiteljsku mirovinu ima pravo na obiteljsku mirovinu za sve vrijeme
dok takva nesposobnost traje. Dijete, kod koga nastane potpuna i trajna
nesposobnost za samostalan zivot i rad poslije navrsenja godina zivota
do kojih se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti
osiguranika, stice pravo na obiteljsku mirovinu, ako ga je osiguranik
izdrzavao do svoje smrti.
Clanak 67.
Clanovi obitelji korisnika starosne ili invalidske mirovine
sticu pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima kao i clanovi obitelji
osiguranika.
Clanak 68.
Clanovi obitelji stranog drzavljanina osiguranika, odnosno
korisnika starosne ili invalidske mirovine koji stalno borave u inozemstvu,
mogu steci pravo na obiteljsku mirovinu po ovom zakonu, ako drzava u
kojoj oni stalno borave priznaje to pravo drzavljanima Federacije, odnosno
ako medjunarodnim ugovorom nije drukcije odredjeno.
Clanak 69.
Obiteljska mirovina se odredjuje od starosne ili invalidske
mirovine koja bi osiguraniku pripadala u momentu smrti, odnosno od mirovine
koja je korisniku mirovine pripadala u momentu smrti. Visina obiteljske
mirovine odredjuje se od iznosa mirovine iz stavka 1. ovog clanka, zavisno
od broja clanova obitelji koji imaju pravo na tu mirovinu i iznosi:
za jednog clana 70%, za dva clana 80%, za tri clana 90%, za cetiri i
vise clanova obitelji 100% od osnovice.
Clanak 70.
Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju razvedeni bracni
drug i bracni drug iz novog braka osiguranika, odnosno korisnika mirovine,
odredjuje se jedna obiteljska mirovina u visini koja pripada jednom
clanu obitelji. Ta mirovina se dijeli na jednake dijelove. Ako nekom
od korisnika obiteljske mirovine prestane pravo na mirovinu ili mu bude
obustavljena isplata obiteljske mirovine, preostalim korisnicima mirovine
odredjuje se novi iznos obiteljske mirovine. Ako neki od korisnika obiteljske
mirovine zivi odvojeno, obiteljska mirovina dijeli se na jednake dijelove
svim korisnicima obiteljske mirovine.
Clanak 71.
Odredbe ovog zakona o uskladjivanju starosne mirovine
primjenjuju se i na invalidsku i obiteljsku mirovinu. 6. Zajamcena mirovina
i najniza mirovina
Clanak 72.
Osiguranicima koji su ostvarili starosnu mirovinu u visini
od 85% od mirovinske osnovice i osiguranicima koji su ostvarili invalidsku
mirovinu na temelju invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili
profesionalnom bolescu osigurava se zajamc ena mirovina, koja ne moze
biti manja od 80% od prosjecne mirovine isplacene u prosincu prethodne
godine, uskladjene za procenat porasta mirovina u godini u kojoj se
isplacuje zajamcena mirovina. Osiguranicima koji nisu obuhvaceni stavkom
1. ovog clanka i korisnicima obiteljske mirovine ovih osiguranika osigurava
se najnizi iznos mirovine, koji ne moze biti manji od 60% od prosjecne
mirovine isplacene u prosincu prethodne godine, uskladjene za procenat
porasta mirovina u godini u kojoj se isplacuje najnizi iznos mirovine.
Odredbe st. 1. i 2. ovog clanka ne odnose se na osiguranike koji su
ostvarili pravo na srazmjerni dio mirovine po medjunarodnim ugovorima.
7. Prava invalida II kategorije invalidnosti
Clanak 73.
Osiguranik kod koga je utvrdjena II kategorija invalidnosti
ima pravo da bude rasporedjen na drugo odgovarajuce radno mjesto, odnosno
pravo na odgovarajuce uposlenje, prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju,
kao i pravo na odgovarajuce novcane naknade u svezi koristenja tih prava.
Prava iz stavka 1. ovog clanka osiguranik ostvaruje u poduzecu i u drugoj
pravnoj osobi odnosno kod poslodavca.
Clanak 74.
Osiguranik kod koga je utvrdjena II kategorija invalidnosti
ima pravo na:
1. rasporedjivanje ili uposlenje na drugom odgovarajucem poslu;
2. prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju do navrsene 55. godine zivota.
Clanak 75.
Osiguranik kod koga je utvrdjena II kategorija invalidnosti
ima pravo na naknadu: 1. place od dana nastanka invalidnosti do dana
rasporedj ivanja ili uposljavanja na drugom odgovarajucem poslu, odnosno
do upucivanja na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju; 2. place
za vrijeme prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije; 3. place od dana
zavrsene prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije do dana rasporedjivanja,
odnosno uposljavanja na drugom odgovarajucem poslu; 4. zbog manje place
na drugom odgovarajucem poslu.
Clanak 76.
Osnovica za odredjivanje naknade place iz clanka 75. toc.
1. do 3. ovog zakona predstavlja placa odnosno naknada place koju je
osiguranik ostvario u posljednjoj godini osiguranja koja prethodi godini
u kojoj je nastala invalidnost. Naknada place iz stavka 1. ovog clanka
uskladjuje se u toku godine, sukladno ovom zakonu.
Clanak 77.
Naknada place iz clanka 75. toc. 1. do 3. ovog zakona
ne moze biti niza od 30% od prosjecne place svih uposlenih na teritoriju
Fedracije u prethodnom tromjesecju na temelju podataka Zavoda.
Clanak 78.
Naknade place iz clanka 75. tocka 4. ovog zakona odredjuje
se u visini razlike izmedju valorizirane prosjecne mjesecne place koju
je osiguranik ostvario u godini osiguranja koja prethodi godini u kojoj
je nastala invalidnost i prosjecne mjesecne place koju on ostvaruje
na drugom poslu na koji je nakon toga rasporedj en odnosno uposlen.
Ako osiguranik u godini osiguranja koja prethodi godini u kojoj je nastala
invalidnost nije ostvario placu nego naknadu place prema propisima o
zdravstvenom osiguranju, naknada se odredjuje tako da se uzme iznos
prosjecne mjesecne place koji se utvrdjuje na temelju place ostvarene
u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je nastala privremena
sprijecenost za rad, preracunata koeficijentom za valorizaciju utvrdjenim
za tu godinu. Ako posljednja godina osiguranja iz stavka 1. ovog clanka
nije godina koja neposredno prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost,
vec neka ranija godina, place iz te godine dovode se valorizacijom na
nivo place u godini koja neposredno prethodi godini u kojoj je nastala
invalidnost.
Clanak 79.
Visinu naknade place iz clanka 75. toc. 1. do 3. ovog
zakona utvrdjuje poduzece, druga pravna osoba, odnosno poslodavac, sukladno
ovom zakonu. Naknada place iz clanka 75. toc. 1. do 4. ovog zakona uskladjuje
se sa kretanjem prosjecne place u poduzecu, odnosno drugoj pravnoj osobi,
odnosno kod poslodavca u godini u kojoj se naknada place ostvaruje.
Clanak 80.
Osobama iz cl. 14. i 15. ovog zakona kao osnovica za utvrdjivanje
naknade iz clanka 75. ovog zakona uzima se prosjecna placa u Federaciji
u prethodnoj godini prema podacima Zavoda.
Clanak 81.
Pravo na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, pravo
na rasporedjivanje na drugo odgovarajuce radno mjesto i pravo na naknade
iz clanka 75. toc. 1. do 4. ovog zakona osiguranik ostvaruje u poduzecu
i u drugoj pravnoj osobi, odnosno kod poslodavca kod koga je radio u
vrijeme nastanka invalidnosti.
IV MIROVINSKI STAZ
Clanak 82
. Mirovinski staz, glede ovog zakona, na temelju koga
se sticu i ostvaruju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja,
obuhvaca:
1. vrijeme provedeno u osiguranju od dana stupanja na snagu ovog zakona
koje se racuna u staz osiguranja po odredbama cl. 83. do 93. i poseban
staz iz clanka 94. ovog zakona;
2. vrijeme navrseno do stupanja na snagu ovog zakona koje se racuna
u mirovinski staz po propisima koji su vazili do stupanja na snagu ovog
zakona, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno. Mirovinski staz ostvaren
u bivsim republikama Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije
i u Zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje vojnih osiguranika
do 6. ozujka 1992. godine uzet ce se u obzir drzavljanima Bosne i Hercegovine
na teritoriju Federacije za ostvarivanje prava iz mirovinskog i in validskog
osiguranja, a mirovina ce se odrediti prema stazu ostvarenom u Federaciji,
ako medjunarodnim ugovorom nije drukcije uredjeno, odnosno na temelju
reciprociteta. Osiguranik iz stavka 2. ovog clanka koji samo prema stazu
ostvarenom u Federaciji ne ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na
mirovinu prilikom odredjivanja mirovine smatrat ce se da ispunjava minimalne
uvjete utvrdjene ovim zakonom i prema tim uvjetima utvrdit ce se visina
mirovine. Staz osiguranja kod razlicitih nositelja mirovinskog i invalidskog
osiguranja u Federaciji i Republici Srpskoj priznavat ce se sukladno
ugovoru zakljucenom izmedju navedenih subjekata. Pri ostvarivanju prava
iz mirovinskog i invalidskog osiguranja koja pripadaju osiguraniku na
temelju mirovinskog staza, u staz osiguranja se uracunava samo vrijeme
za koje je uplacen doprinos. Osobe iz cl. 14. i 15. ovog zakona mogu
ostvariti prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pod uvjetom
da su uplaceni doprinosi prije nastanka osiguranog slucaja. 1. Staz
osiguranja koji se racuna sa djelotvornim trajanjem
Clanak 83.
U staz se osiguranja sa djelotvornim trajanjem (u daljnjem
tekstu: staz osiguranja) racuna vrijeme koje je osiguranik iz cl. 8.
do 12. ovog zakona proveo poslije navrsene 15te godine zivota u radnom
odnosu odnosno na radu na temelju koga je bio obvezno osiguran na mirovinsko
i invalidsko osiguranje i osigurana osoba iz clanka 13. ovog zakona.
Clanak 84.
U staz osiguranja racuna se vrijeme provedeno u radnom
odnosu s punim radnim vremenom. Pod punim radnim vremenom iz stavka
1. ovog clanka podrazumijeva se i vrijeme koje uposlenik provede u radnom
odnosu sa skracenim radnim vremenom koje se, glede propisa o radu, smatra
punim radnim vremenom. U staz osiguranja racuna se i vrijeme provedeno
u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom, osim slucajeva iz stavka
2. ovog clanka, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takvog rada
ostvarenog za pojedine godine, obracunatog na puno radno vrijeme, sukladno
propisima o radnim odnosima. Odredbe st. 1. i 2. ovog clanka pimjenjuju
se i kada je radno vrijeme ostvareno u dva ili vise radnih odnosa.
Clanak 85.
U staz osiguranja racuna se vrijeme koje je osiguranik
proveo:
1. na bolovanju po prestanku radnog odnosa ili drugog rada na temelju
koga je bio osiguran, ako je za to vrijeme primao naknadu place;
2. na profesionalnoj rehabilitaciji, na prekvalifikaciji odnosno dokvalifikaciji.
Clanak 86.
U staz osiguranja, pod uvjetom iz clanka 82. stavak 5.
ovoga zakona, racuna se vrijeme koje je u toku trajanja radnog odnosa
osiguranik proveo: 1. na odsustvu bez naknade place najvise do 30 dana
u jednoj kalendarskoj godini; 2. za vrijeme udaljenja sa rada (suspenzija)
najvise do 30 dana, ako je zbog izrecene disciplinske mjere prestao
radni odnos; 3. u pritvoru najvise do 30 dana, osim ako je krivicni
postupak bio pravomocnom odlukom obustavljen ili ako je osiguranik bio
oslobodjen optuzbe ili optuzba bila odbijena, ali ne zbog nenadleznosti
suda; 4. na izdrzavanju kazne zatvora najvise do 30 dana.
Clanak 87.
Osiguraniku sa promijenjenom radnom sposobnoscu u staz
osiguranja racuna se vrijeme cekanja na prekvalifikaciju, odnosno dokvalifikaciju,
i vrijeme cekanja na odgovarajuce uposlenje, dok prima odgovarajucu
naknadu. U staz osiguranja racuna se vrijeme osiguranja iz clanka 13.
ovog zakona.
Clanak 88.
U staz osiguranja racuna se vrijeme za koje je osiguranik
bio prijavljen na dragovoljno osiguranje za koje je vrijeme uplacen
doprinos. 2. Staz osiguranja sa uvecanim trajanjem
Clanak 89.
Osiguranicima koji rade na narocito teskim i za zdravlje
stetnim radnim mjestima na kojima poslije navrsenja odredjenih godina
zivota ne mogu uspjesno da obavljaju svoju profesionalnu djelatnost,
staz osiguranja racuna se sa uvecanim trajanjem. Stupanj uvecanja staza
osiguranja zavisi od tezine i stetnosti rada odnosno od prirode posla,
a stupanj uvecanja staza osiguranja moze iznositi najvise 50%.
Clanak 90.
Kao radna se mjesta na kojima se staz osiguranja racuna
sa uvecanim trajanjem, mogu utvrditi radna mjesta na kojima se sticu
slijedeci uvjeti:
1. da u svezi obavljanja poslova, na radnom mjestu postoje znatniji
stetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost djelatnika,
i pored toga sto su primijenjene sve opce i posebne mjere zastite na
radu, sukladno propisima o zastiti na radu, kao i druge mjere koje mogu
uticati na otklanjanje i smanjivanje stetnih uticaja;
2. da se poslovi na radnom mjestu pod teskim i za zdravlje stetnim uvjetima
obavljaju neposredno pored izvora stetnih uticaja neprekidno u toku
procesa rada;
3. da poslove na radnom mjestu pod okolnostima iz toc. 1. i 2. ovog
stavka obavlja isti djelatnik u toku punog radnog vremena, uzimajuci
kao puno radno vrijeme i radno vrijeme krace od 42 sata tjedno, odredjeno
za pojedine poslove zbog posebnih uvjeta rada, sukladno propisima i
opcim aktom poduzeca i druge pravne osobe. Kao radna mjesta na kojima
se staz osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem, zato sto je vijek vrsenja
profesionalne djelatnosti ogranicen navrsenjem odredjenih godina zivota,
mogu se utvrditi radna mjesta u onim zanimanjima u kojima zbog prirode
i tezine posla, fizioloske funkcije organizma opadaju u toj mjeri da
djelatniku onemogucavaju dalje uspjesno vrsenje iste profesionalne djelatnosti.
Clanak 91.
Radna mjesta na kojima se staz osiguranja racuna u uvecanom
trajanju i stupanj uvecanja staza osiguranja utvrdjuje Vlada Federacije,
na prijedlog : 1. Federalnog ministra obrane za vojne osiguranike ;
2. Federalnog ministra unutarnjih poslova za uposlene u Federalnom ministarstvu
unutarnjih poslova; 3. Federalnog ministra pravde za uposlene u sudskoj
policiji i kazneno popravnim ustanovama. Radna mjesta na kojima se staz
osiguranja racuna u uvecanom trajanju i stupanj uvecanja staza osiguranja
za uposlene u kantonalnomzupanijskom ministarstvu unutarnjih poslova
utvrdjuje vlada kantona vlada zupanije na prijedlog kantonalnog zupanijskog
ministra unutarnjih poslova.
Clanak 92.
Radna mjesta iz clanka 90. ovoga zakona na kojima se staz
osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem, postupak za njihovo utvrdjivanje,
stupanj uvecanja staza osiguranja na tim radnim mjestima, kao i opseg
odgovarajuceg snizavanja starosne granice utvrdjuje nositelj osiguranja.
Radna mjesta na kojima se staz osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem
utvrdjuju se po prethodno pribavljenom misljenju odgovarajucih strucnih
i naucnih organizacija, i uz suglasnost Ministarstva. Radna mjesta na
kojima se staz osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem podlijezu reviziji,
na nacin i po postupku po kojima se utvrdjuju radna mjesta na kojima
se staz osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem. Revizija se obavlja
najkasnije u roku od pet godina od dana utvrdjivanja tih radnih mjesta.
Blizi propis o utvrdjivanju radnih mjesta na kojima se staz osiguranja
racuna u uvecanom trajanju donijet ce nositelj osiguranja, najkasnije
u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clanak 93.
Osiguranicima iz clanka 84. stavak 2. ovog zakona koji
rade na radnim mjestima na kojima se staz osiguranja racuna sa uvecanim
trajanjem staz osiguranja uvecava se samo za ono vrijeme koje su efektivno
proveli na radu. 3. Poseban staz
Clanak 94.
Osobama koje su uzele ucesce u pripremama za obranu Bosne
i Hercegovine, odnosno koje su uzele ucesce u obrani Bosne i Hercegovine
kao pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine odnosno Hrvatskog
vijeca obrane i tijela unutarnjih poslova, suglasno propisima koji su
se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog zakona, u mirovinski
staz, kao poseban staz u dvostrukom trajanju, racuna se vrijeme koje
su proveli u pripremama za obranu odnosno u obrani Bosne i Hercegovine
u periodu od 30. travnja 1991. godine do 22. prosinca 1995. godine.
Vlada Federacije ce, na prijedlog federalnog ministra obrane, u roku
od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona, donijeti propis
o kriterijima, nacinu i postupku za priznavanje i izdavanja uvjerenja
na temelju kojih se vrijeme iz stavka 1. ovog clanka priznaje u mirovinski
staz kao poseban staz.
Clanak 95.
Osobama iz clanka 94. ovog zakona, koja su pravomocnom
presudom osudjena zbog kivicnog djela ratnog zlocina, poseban staz iz
clanka 94. ovog zakona ne racuna se u mirovinski staz.
V OSTVARIVANJE, KORISTENJE I PRESTANAK PRAVA
Clanak 96.
Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog
osiguranja pokrece se na zahtjev osiguranika. Postupak za ostvarivanje
prava na obiteljsku mirovinu pokrece se na zahtjev clana obitelji umrlog
osiguranika, odnosno korisnika prava. Postupak za ostvarivanje prava
iz st. 1. i 2. ovog clanka pokrece se i na zahtjev osobe koja smatra
da ispunjava uvjete za ostavarivanje prava. Postupak za ocjenu radne
sposobnosti na temelju invalidnosti pokrece se na zahtjev osiguranika.
Clanak 97.
Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja koja se
osiguravaju u poduzecu i u drugoj pravnoj osobi, odnosno kod poslodavca,
ostvaruju se sukladno ovom zakonu, drugim propisima i opcim aktima poduzeca
i druge pravne osobe.
Clanak 98.
Kada je za rjesavanje o pravu iz mirovinskog i invalidskog
osiguranja potrebno utvrditi invalidnost i potpunu nesposobnost za privredjivanje,
nositelj osiguranja donosi rjesenje o pravima na temelju tih cinjenica
utvrdjenih na temelju nalaza, ocjene i misljenja strucnog tijela za
ocjenjivanje radne sposobnosti u mirovinskom i invalidskom osiguranju
(u daljnjem tekstu: strucno tijelo). Nalaz, ocjena i misljenje strucnog
tijela obvezno podlijezu kontroli, pri cemu se nalaz, ocjena i misljenja
mogu potvrditi odnosno preinaciti. Nositelj osiguranja uredjuje postupak
za utvrdjivanje cinjenica iz stavka 1. ovog clanka, odredjuje strucno
tijelo za davanje odnosno kontrolu nalaza, ocjene i misljenja, kao i
nacin rada tog tijela.
Clanak 99.
Protiv rjesenja nositelja osiguranja donesenog u prvostupanjskom
postupku osiguranik i korisnik mirovine, odnosno clan obitelji osiguranika,
odnosno korisnika mirovine, moze podnijeti zalbu drugostupanjskom tijelu
nositelja osiguranja. Na temelju konacnog rjesenja nositelja osiguranja,
poduzece i druga pravna osoba, poslodavac, odnosno nositelj osiguranja
osiguraniku osigurava ostvarivanje odgovarajuceg prava. Poduzece i druga
pravna osoba, odnosno poslodavac duzni su, na temelju konacnog rjesenja
nositelja osiguranja o pravu na raspored na drugo odgovarajuce radno
mjesto, osiguranika rasporediti na radno mjesto, sukladno clanku 28.
stavak 2. ovog zakona.
Clanak 100.
Pravomocno rjesenje o ostvarivanju prava iz mirovinskog
i invalidskog osiguranja moze se izmijeniti novim rjesenjem, ako je
pravomocnim rjesenjem povrijedjen zakon na stetu korisnika prava. Pravo
po novom rjesenju iz stavka 1. ovog clanka pripada od dana kada su ispunjeni
uvjeti za sticanje prava, ali najduze sest mjeseci unazad od dana donosenja
tog rjesenja. Rjesenje kojim je priznato pravo na mirovinu, odnosno
novcanu naknadu, izvrsno je danom donosenja.
Clanak 101.
U postupku za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog
osiguranja osigurava se zastita prava osiguranika i korisnika prava
u okviru nositelja osiguranja, sukladno ovom zakonu, kao i sudska zastita.
Clanak 102.
U postupku za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog
osiguranja koja osiguranik ostvaruje u poduzecu i u drugoj pravnoj osobi
odnosno kod poslodavca, glede clanka 81. ovog zakona, osiguranicima
se osigurava zastita prava, pod uvjetima i na nacin koji su utvrdjeni
u poduzecu i u drugoj pravnoj osobi odnosno kod poslodavca, sukladno
ovom zakonu.
Clanak 103.
Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja sticu se
i dospijevaju danom ispunjenja uvjeta propisanih ovim zakonom, s tim
sto se pravo na mirovinu moze ostvariti samo poslije prestanka osiguranja.
Clanak 104.
Mirovina se isplacuje od dana ispunjenja uvjeta propisanih
za sticanje mirovine, ako je zahtjev podnijet u roku od sest mjeseci
od dana ispunjenja uvjeta, a ako je zahtjev podnijet po isteku tog roka,
od dana podnosenja zahtjeva i za sest mjeseci unazad. Dospjela novcana
primanja proistekla iz ostvarenog prava iz mirovinskog i invalidskog
osiguranja zastarijevaju u roku od sest mjeseci od dana dospjelosti.
Clanak 105.
Pravo na rasporedjivanje na drugo odgovarajuce radno mjesto,
odnosno pravo na odgovarajuce uposlenje, sa ili bez prekvalifikacije
odnosno dokvalifikacije i pravo na odgovarajucu naknadu place u svezi
koristenja ovih prava pripada od dana nastanka invalidnosti.
Clanak 106.
Mirovina i naknade place od dana nastanka invalidnosti
do dana rasporedjivanja ili uposljavanja na drugom odgovarajucem radnom
mjestu, odnosno do upucivanja na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju
i za vrijeme prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije, odredjuju se
u mjesecnom iznosu i dospijevaju za isplatu unazad posljednjeg dana
kalendarskog mjeseca. Naknada place zbog manje place na drugom odgovarajucem
radnom mjestu odredjuje se u mjesecnom iznosu i dospijeva za isplatu
zajedno sa placom, a isplacuje je poduzece i druga pravna osoba odnosno
poslodavac. Korisniku prava na naknadu place, odnosno novcanu naknadu,
koji se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu na pregled radi ponovnog
utvrdjivanja stanja invalidnosti obustavlja se isplata naknade place
odnosno novcane naknade za vrijeme od dana odredjenog za pregled do
dana odazivanja na poziv za pregled. Obustavljeni iznos naknade place
iz stavka 1. ovog clanka isplacuje se naknadno korisniku prava, ako
se na ponovnom pregledu utvrdi da nije doslo do promjene utvrdjenog
stanja. Ako je doslo do promjene utvrdjnog stanja, koja povlaci gubitak
prava sukladno ovom zakonu, obustavljeni iznos naknade place isplac
uje se samo do dana nastale promjene.
Clanak 107.
Mirovina se isplacuje stranom drzavljaninu koji se iseli
na stalan boravak u inozemstvo, ako sa odnosnom drzavom postoji medjunarodni
ugovor, odnosno sporazum o placanju ovih primanja u inozemstvu ili ako
ta drzava priznaje takvo pravo drzavljanima Federacije. Mirovina se
isplacuje drzavljaninu Federacije u inozemstvo, ako takva obveza postoji
po medjunarodnom ugovoru. Ako ova obveza ne postoji po medjunarodnom
ugovoru, nositelj osiguranja moze odobriti isplatu ako iz obiteljskih
i zdravstvenih razloga drzavljanin Federacije odlazi na stalan boravak
u inozemstvo.
Clanak 108.
Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja prestaju
smrcu korisnika prava, s tim sto se mirovina isplacuje za cijeli mjesec
u kome je korisnik mirovine umro. Prava iz mirovinskog i invalidskog
osiguranja prestaju, ako se naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti
za sticanje tih prava. Prava iz stavka 2. ovog clanka prestaju prvog
dana narednog mjeseca od dana donosenja rjesenja o prestanku prava iz
st. 1. i 2. ovog clanka.
Clanak 109.
Udovica mladja od 45 godina zivota, odnosno udovac mladji
od 60 godina zivota, stupanjem u novi brak gubi pravo na obiteljsku
mirovinu, osim ako je to pravo steceno ili je postojalo zbog potpune
nesposobnosti za privredjivanje. Udovici odnosno udovcu koji stupanjem
u novi brak izgube pravo na obiteljsku mirovinu, a po bracnom drugu
iz novog braka ne steknu pravo na obiteljsku mirovinu, uspostavlja se
pravo na raniju obiteljsku mirovinu, ako:
1. danom prestanka novog braka ima jos djece iz prvog braka koja imaju
pravo na obiteljsku mirovinu;
2. su ispunjeni uvjeti pod kojim udovica odnosno udovac, glede godine
zivota, imaju pravo na obiteljsku mirovinu.
Clanak 110.
Ako se dijete koje ima pravo na obiteljsku mirovinu za
vrijeme redovnog skolovanja nalazi na odsluzenju odnosno dosluzenju
vojnog roka, mirovina mu se za to vrijeme ne isplac uje. Udovici se
odnosno udovcu koji su stekli pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima
iz clanka 62. stavak 1. tocka 3. i clanka 64. stavak 1. tocka 3. ovog
zakona mirovina isplacuje i za vrijeme dok se dijete nalazi na odsluzenju
odnosno dosluzenju vojnog roka.
Clanak 111.
Osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnoscu koji je
stekao pravo na odgovarajuce uposlenje sa ili bez prekvalifikacije odnosno
dokvalifikacije gubi pravo na odgovarajucu novcanu naknadu ako bez opravdanog
razloga:
1. ne stupi na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju ili prekine
zapocetu prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju;
2. odbije da radi na odgovarajucem radnom mjestu koje mu je osigurano.
Clanak 112.
Prava stecena na temelju invalidnosti traju dok postoji
to stanje. Ako u slucaju iz stavka 1. ovog clanka nastupe promjene uslijed
kojih se utvrdjeno pravo gubi li mijenja, odnosno stice neko drugo pravo,
pravo se gubi ili mijenja od dana nastale promjene, koju utvrdjuje strucno
tijelo iz clanka 98. ovog zakona. Rjesenje o pravu iz stavka 2. ovog
clanka donosi nositelj osiguranja.
Clanak 113.
Ako osiguranik, odnosno korisnik mirovine ispuni uvjete
za sticanje prava na dvije ili vise mirovina po ovom zakonu, moze koristiti
samo jednu mirovinu, po vlastitom izboru.
Clanak 114.
Korisniku mirovine koji je mirovinu ostvario prije navrsenja
40 godina mirovinskog staza, odnosno 65 godina zivota i korisniku invalidske
mirovine koji zasnuje radni odnos ili zapocne da obavlja djelatnost
iz clanka 11. toc. 1. i 2. ovoga zakona mirovina se ne isplacuje za
to vrijeme, a najduze do navrsenja 40 godina mirovinskog staza, odnosno
65 godina zivota. Korisniku obiteljske mirovine koji zasnuje radni odnos
ili zapocne da obavlja djelatnost iz clanka 11. toc. 1. i 2. ovoga zakona
mirovina se ne isplacuje. Osiguraniku iz stavka 1. ovoga clanka, na
njegov zahtjev, mirovina ce se ponovo odrediti prema novonavrsenom mirovinskom
stazu i ponovnim odredjivanjem mirovinske osnovice uzimajuc i u obzir
i nove place, odnosno osnovice osiguranja, a mirovina ce se odrediti
pod uvjetima utvrdjenim ovim zakonom.
Clanak 115.
U slucaju izdrzavanja kazne dugotrajnog zatvora zbog krivicnog
djela protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne
i Hercegovine, covjecnosti i medjunarodnog prava, clanovima obitelji
osudjene osobe vrsi se isplata mirovine do visine obiteljske mirovine
koja im pripada sukladno ovom zakonu.
Clanak 116.
Prava stecena po ovom zakonu prestaju kada u toku koristenja
prava prestanu da postoje uvjeti za sticanje i ostvarivanje prava, u
slucajevima i pod uvjetima koji su utvrdjeni ovim zakonom.
VI OSIGURAVANJE SREDSTAVA ZA MIROVINSKO I INVALIDSKO
OSIGURANJE
Clanak 117.
Sredstva potrebna za ostvarivanje prava i obveza iz mirovinskog
i invalidskog osiguranja osiguravaju se iz doprinosa, prihoda na temelju
dragovoljnog osiguranja, prihoda koje svojom djelatnoscu ostvari nositelj
osiguranja i drugih prihoda. Najmanji iznos sredstava potrebnih za rad
nositelja osiguranja utvrdit ce Vlada Federacije.
Clanak 118.
Doprinosi su za mirovinsko i invalidsko osiguranje:
1. doprinos iz place i drugih primanja osiguranika;
2. doprinos na isplacenu placu na teret poslodavca;
3. dodatni doprinos za staz osiguranja koji se racuna sa uvecanim trajanjem.
Stope doprinosa iz stavka 1. ovog clanka utvrdjuju se proporcionalno
za sve osguranike za isti opseg prava. Stope doprinosa iz stavka 1.
ovog clanka utvrdjuju nositelji osiguranja u istoj visini. Na stope
doprinosa suglasnost daje Vlada Federacije.
Clanak 119.
Obveznici doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje
iz clanka 118. stavak 1. tocka 1., su osiguranici iz cl. 8. do 12.,
clanka 13. stavak 1. tocka 1., clanka 14. stavak 1. tocka 4. i clanka
17. ovog zakona. Obveznici doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje
iz clanka 118. stavak 1. tocka 2. ovog zakona su poslodavci na ciji
teret je isplacena placa odnosno naknada place. Obveznik doprinosa za
mirovinsko i invalidsko osiguranje iz clanka 118. stavak 1. tocka 3.
ovog zakona su poslodavci za uposlenike koji rade na radnim mjestima
na kojima se staz osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem. Obveznik
doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje iz clanka 118. stavak
1. toc. 1. i 2. ovog zakona za osiguranike koji primaju naknadu place
za vrijeme sprijecenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju
je mjerodavna organizacija zdravstvenog osiguranja. Obveznik doprinosa
za mirovinsko i invalidsko osiguranje iz clanka 118. stavak 1. toc.
1. i 2. ovog zakona za osiguranike iz clanka 13. stavak 1. tocka 2.
ovog zakona, je organizacija za uposljavanje.
Clanak 120.
Osnovica za obracun doprinosa za mirovinsko i invalidsko
osiguranje je:
1. za osiguranike iz clanka 8. stavak 1. tocka 1. i clanka 10. stavak
1. tocka 1. ovog zakona bruto placa uposlenika, odnosno osnovica od
koje se odredjuje novcana naknada za vrijeme sprijecenosti za rad po
propisima o zdravstvenom osiguranju;
2. za osiguranike iz clanka 8. toc. 5. i 8. ovog zakona bruto placa
odnosno naknada za obavljanje te funkcije;
3. za osiguranike iz clanka 8. toc. 6. i 7. ovog zakona bruto placa
koju bi za istu vrstu posla ostvario u Federaciji;
4. za osiguranike iz cl. 9. i 10. ovog zakona najmanje prosjecna bruto
placa u Federaciji, a najvise tri prosjecne bruto place u Federaciji
prema posljednjem poznatom podatku Zavoda;
5. za osiguranike iz clanka 11. toc. 1. i 2. ovog zakona bruto placa
osiguranika, a ne moze biti niza od prosjecne mjesecne bruto place u
Federaciji, prema posljednjem poznatom podatku Zavoda;
6. za osiguranike iz clanka 11. tocka 3. ovog zakona bruto osnovica
od koje je odredjena novcana naknada ;
7. za osiguranike iz clanka 11. tocka 4. ovog zakona bruto primanja
osiguranika, a ne mogu biti niza od prosjecne bruto place u Federaciji,
prema posljednjem poznatom podatku Zavoda;
8. za osiguranike iz clanka 12. ovog zakona najmanje prosjecna bruto
placa u Federaciji, a najvise tri prosjecne bruto place u Federaciji,
prema posljednjem poznatom podatku Zavoda;
9. za osiguranike iz cl. 14 . i 15. ovog zakona doprinos u fiksnom iznosu
koji utvrdjuje nositelj osiguranja;
10. za osiguranike iz clanka 17. ovog zakona najmanje prosjecna bruto
placa u Federaciji, prema posljednjem poznatom podatku Zavoda. Najnizu
osnovicu za obracun doprinosa utvrdjuju nositelji osiguranja, uz suglasnost
Vlade Federacije.
Clanak 121.
Za osiguranike iz clanka 8., clanka 10. stavak 1. tocka
1., clanka 11. toc. 3. i 4., clanka 13. i clanka 14. stavak 1. toc.
1. i 8. ovog zakona obracun, obustavu i uplatu doprinosa za mirovinsko
i invalidsko osiguranje vrsi isplatilac place, odnosno novcane naknade.
Osiguranici iz clanka 9., clanka 10. stavak 1. toc. 2. i 3., clanka
11. tocka 1., clanka 12. i clanka 17. ovoga zakona su obveznici uplate
doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje za sebe.
Clanak 122.
Obveznici obracuna i uplate doprinosa za mirovinsko i
invalidsko osiguranje za osobe osigurane u odrdjenim okolnostima su:
1. za osobe iz clanka 14. stavak 1. tocka 2. ovog zakona obrazovno odgojne
ustanove;
2. za osobe iz clanka 14. stavak 1. tocka 3. ovog zakona poslodavci
kod kojih rade;
3. za osobe iz clanka 14. stavak 1. tocka 5. ovog zakona omladinske
zadruge;
4. za osobe iz clanka 14. stavak 1. tocka 6. ovog zakona investitori
radova;
5. za osobe iz clanka 14. stavak 1. tocka 7. ovog zakona organizatori
sportskih takmicenja;
6. za osobe iz clanka 14. stavak 1. tocka 9. ovog zakona poduzec a i
druge pravne osobe kod kojih se nalaze na strucnom osposobljavanju;
7. za osobe iz clanka 14. stavak 1. tocka 10. ovog zakona kazneno popravne
ustanove;
8. za osobe iz clanka 15. ovog zakona poduzeca i druge pravne osobe
koje ih pozivaju.
Clanak 123.
Obveznici uplate doprinosa iz clanka 121. stavak 1. obracun,
obustavu i uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje vrse
mjesecno, odnosno prilikom svake isplate place i drugih primanja. Obveznici
uplate doprinosa iz clanka 121. stavak 2. i clanka 122. ovog zakona
duzni su uplatiti doprinos do 15tog u mjesecu za protekli mjesec. Na
iznose doprinosa koji nisu placeni u rokovima iz st. 1. i 2. ovog clanka
placa se kamata prema vazecim propisima o zateznoj kamati u Federaciji.
Ustanova preko koje obveznici uplate doprinosa iz st. 1. i 2. ovog clanka
obavljaju platni promet nece dozvoliti isplatu place i drugih primanja
prije nego uz redovne place i primanja, ne budu uplaceni doprinosi za
mirovinsko i invalidsko osiguranje, sukladno ovom zakonu.
Clanak 124.
Ukoliko u trenutku utvrdjenja zaostale obveze ne postoji
pravna osoba koja je bila obveznik obracuna i uplate doprinosa u trenutku
nastanka obveze uplate doprinosa, utvrdjenu zaostalu obvezu izmirit
ce pravni sljednik ili osnivac obveznika obracuna i uplate doprinosa,
odnosno pravnog sljednika, ili vlasnik obveznika, odnosno pravnog sljednika.
Ukoliko ne postoje osobe iz stavka 1. ovog clanka, utvrdjene zaostale
obveze moze izmiriti i sam osiguranik.
Clanak 125.
Nositelj osiguranja izdvaja sredstva u stalnu rezervu
dok ne dostigne iznos od 10% planiranih prihoda za tekucu godinu. Sredstva
rezerve iz stavka 1. ovog clanka koriste se za odrzavanje likvidnosti
nositelja osiguranja.
Clanak 126.
Sredstva za mirovinsko i invalidsko osiguranje vojnih
osiguranika vode se na podracunu nositelja osiguranja i mirovine vojnih
osiguranika se isplacuju sa tog racuna. Maticnu evidenciju vojnih osiguranika
nositelj osiguranja vodi odvojeno od ostalih osiguranika.
Clanak 127.
Poslove obracuna i naplate doprinosa za mirovinsko i invalidsko
osiguranje osiguranika iz clanka 11. toc. 1. i 2. ovog zakona, zemljodjelaca
i drugih osiguranika koji su sami obveznici uplate doprinosa vrsi nositelj
osiguranja.
Clanak 128.
U cilju kontrole pravilnosti obracuna i uplate doprinosa
za mirovinsko i invalidsko osiguranje, nositelj osiguranja obavlja poslove
financijskog nadzora i poslove ekonomsko financijske revizije uplate
doprinosa kod obveznika uplate doprinosa i vrsi uvid u evidencije naplate
i rasporeda uplacenih doprinosa kod Zavoda za platni promet Federacije
Bosne i Hercegovine. Nositelj osiguranja i obveznik uplate doprinosa
mogu u toku upravnog postupka, kojim se utvrdjuje visina i iznos uplate
doprinosa zakljuciti poravnanje, potpuno ili u pojedinim spornim tockama,
o cemu sacinjavaju zapisnik. Nositelj osiguranja moze smanjiti dug na
temelju kamata i pristati na obracun i uplatu duga u duzem roku, ali
ne duzem od sest mjeseci. Zapisnik o zakljucenom poravnanju iz stavka
2. ovog clanka ima snagu rjesenja donijetog u upravnom postupku.
Clanak 129.
Utvrdjena dugovanja za koja nije sacinjen zapisnik o poravnanju
iz clanka 128. stavak 4. realiziraju se tako sto se obvezniku uplate
doprinosa rjesenjem nalaze obveza da uplati doprinos i rok u kome se
ta obveza treba izvrsiti. Zalba na rjesenje kojim se nalaze uplata doprinosa
ne odlaze izvrsenje rjesenja i rjesenje je izvrsna isprava u postupku
izvrsenja radi naplate novcanih potrazivanja.
Clanak 130.
Financijski se plan i godisnji obracun nositelja osiguranja
donose sukladno propisima o proracunima Federacije. Nositelj osiguranja
donosi opci akt o postupku i nacinu donosenja financijskog plana i godisnjeg
obracuna iz stavka 1. ovog clanka.
Clanak 131.
Financijski plan i godisnji obracun nositelja osiguranja
objavljuju se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
VII KAZNENE ODREDBE
Clanak 132.
Novcanom kaznom od 500,00 do 5. 000,00 KM kaznit ce se
za prekrsaj poduzece, odnosno druga pravna osoba, odnosno poslodavac
ako: 1. osiguraniku, protivno odredbama ovog zakona, uskrati ili ogranici
prava koja mu pripadaju; 2. omoguci koristenje prava osobi kojoj ne
pripada pravo po ovom zakonu ili mu ne pripada u tom opsegu; 3. uskrati
davanje podataka koje je obvezan da dâ ili da netacne podatke i obavjestenja
o osiguraniku; 4. ne podnese prijavu o osiguranju ili je podnese nakon
propisanog roka ili podnese prijavu s netacnim podacima. Za prekrsaj
iz stavka 1. ovog clanka kaznit ce se i odgovorna osoba u poduzecu odnosno
u drugoj pravnoj osobi, odnosno poslodavac, novcanom kaznom od 50,00
do 500,00 KM. Ako osoba koja je obvezna da samo za sebe podnese prijavu
o osiguranju tu prijavu ne podnese ili je podnese nakon propisanog roka,
kaznit ce se novcanom kaznom od 50,00 do 500,00 KM.
Clanak 133.
Novcanom kaznom od 500,00 do 5. 000,00 KM kaznit ce se
za prekrsaj poduzece, odnosno druga pravna osoba, odnosno poslodavac
ako: 1. ne uplacuje doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje
sukladno ovom zakonu; 2. dozvoli isplatu place bez uplacenih doprinosa
za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Za prekrsaje iz stavka 1. ovog
clanka kaznit ce se i odgovorna osoba u poduzecu, odnosno u drugoj pravnoj
osobi, odnosno poslodavac novcanom kaznom od 500,00 do 2. 000,00 KM.
Clanak 134.
Do pustanja u opticaj KM novcane kazne utvrdjene ovim
zakonom mogu se placati u DEM ili u protuvrijednosti valuta koje se
koriste u platnom prometu Federacije po srednjem tecaju koji objavljuje
mjerodavna financijska institucija na dan placanja.
VIII PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE
Clanak 135.
Osobe koje nemaju svojstvo osiguranika po ovom zakonu,
ali su to svojstvo imale po propisima koji su se primjenjivali do dana
stupanja na snagu ovog zakona, kao i clanovi njihovih obitelji i clanovi
obitelji korisnika prava po ranijim propisima, mogu ostvariti prava
iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, pod uvjetima utvrdjenim ovim
zakonom.
Clanak 136.
Korisnicima mirovina koji su mirovinu ostvarili pod uvjetima
utvrdjenim po propisima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja do dana
stupanja na snagu ovog zakona mirovina se isplacuje po tim uvjetima
, izuzev u slucajevima utvrdjenim ovim zakonom. Pravo na zastitni dodatak
uz mirovinu, pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme redovnog skolovanja,
pravo rada sa skracenim radnim vremenom i pravo na naknadu place po
tom temelju, pravo na novcanu naknadu za tjelesno ostecenje, pravo na
novcanu naknadu za pomoc i njegu, pravo na profesionalnu rehabilitaciju
ostvarena po propisima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja koji
su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona prestaju sest
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clanak 137.
Izuzetno od odredbe clanka 30. ovoga zakona, pravo na
starosnu mirovinu stice osiguranik kada navrsi :
1. u 1998. godini 60 godina zivota;
2. u 1999. godini 61 godinu zivota;
3. u 2000. godini 62 godine zivota;
4. u 2001. godini 63 godine zivota;
5. u 2002 . godini 64 godine zivota.
Osiguranik moze steci pravo na starosnu mirovinu i prije navrsenih godina
zivota propisanih u stavku 1. ovog clanka, odnosno u clanku 30. ovoga
zakona, kad navrsi 55 godina zivota i 30 godina staza (zena), odnosno
60 godina zivota i 35 godina staza (muskarac), ali najdulje do 31. prosinca
2005. godine. Osiguraniku iz stavka 2. ovog clanka iznos mirovine odredjen
prema duljini mirovinskog staza umanjuje se za 0,5% (zena), odnosno
1% (muskarac) za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu prije navrsenih
65 godina zivota. Osiguraniku iz stavka 3. ovog clanka, kada navrsi
godine zivota iz stavka 1. ovog clanka, odnosno iz clanka 30. ovoga
zakona, ne prestaje umanjenje mirovine sukladno stavku 3. ovog clanka.
Clanak 138.
U periodu od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga
zakona visinu zajamcene, najnize i najvise mirovine iz clanka 72. ovog
zakona odredjuje nositelj osiguranja uz suglasnost Federalnog ministarstva.
Clanak 139.
Vojnim osiguranicima pripadnicima bivse JNA drzavljanima
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: vojni osiguranici bivse JNA)
korisnicima mirovine koji imaju stalno boraviste na teritoriju Federacije,
mirovina se isplacuje u visini 50% iznosa mirovine odredjene sukladno
propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika
koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona (u daljnjem
tekstu: propisi vojnih osiguranika).
Clanak 140.
Ako mirovina vojnog osiguranika pripadnika bivse JNA odredjena
sukladno propisima vojnih osiguranika, iznosi manje od zajamcene mirovine
utvrdjene u clanku 72. ovog zakona, mirovina ce se isplatiti u visini
odredjenoj sukladno propisima vojnih osiguranika. Ako mirovina odredjena
sukladno propisima vojnih osigranika iznosi vise od zajamcene mirovine
utvrdjene ovim zakonom, a primjenom stavka 1. clanka 139. ovog zakona
iznosi manje od zajamcene mirovine, mirovina se isplacuje u visini zajamcene
mirovine utvrdjene ovim zakonom.
Clanak 141.
Ako nositelj osiguranja, odnosno osiguranik ne raspolaze
podacima o placi za utvrdjivanje mirovinske osnovice vojnih osiguranika
pripadnika bivse JNA, mirovina se odredjuje na temelju prosjecne mirovine
korisnika mirovine koji imaju isti cin kao osiguranik cija se mirovina
odredjuje.
Clanak 142.
Kada se ne raspolaze podacima o mirovinskom stazu registriranom
u maticnoj evidenciji, mirovinski staz utvrdit ce se na temelju slijedece
dokumentacije: radne knjizice, pravomocnog rjesenja o mirovinskom stazu,
rjesenja o prijemu u radni odnos, rjesenja o rasporedu na radno mjesto
i prestanku radnog odnosa, obavjestenja o placi i stazu osiguranja,
prijepisa osobnog kartona o zdravstvenom osiguranju, drugih odgovarajucih
dokumenata.
Clanak 143.
Postupak za ostvarivanje prava pokrenut po zahtjevu prije
stupanja na snagu ovog zakona okoncat ce se po odredbama ovog zakona,
ako je to za osiguranika povoljnije.
Clanak 144.
Za utvrdjivanje koeficijenta za valorizaciju placa iz
clanka 45. stavak 2. ovog zakona do 31. prosinca 1991. godine uzima
se prosjecna placa u Republici Bosni i Hercegovini, na temelju podataka
Zavoda.
Clanak 145.
Nositelj osiguranja je duzan u roku od godinu dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona privremena rjesenja o ostvarivanju
prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja zamijeniti trajnim rjesenjima.
Rjesenja iz stavka 1. ovog clanka donose se po sluzbenoj duznosti ili
na zahtjev korisnika prava. Ukoliko se ne raspolaze podacima potrebnim
za donosenje trajnih rjesenja, rok iz stavka 1. ovog clanka pocinje
teci od dana pribavljanja potrebnih podataka. Prava iz stavka 1. ovog
clanka pripadaju od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clanak 146.
Drzavljani Bosne i Hercegovine korisnici prava iz mirovinskog
i invalidskog osiguranja nastavljaju koristiti stecena prava kod nositelja
osiguranja na teritoriju Federacije. Korisnicima mirovina koji su mirovinu
ostvarili u republikama bivse Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije,
a koji su drzavljani Federacije i imaju prebivaliste na teritoriju Federacije,
ukoliko im se mirovina ne isplacuje kod nositelja osiguranja kod koga
je ostvareno pravo na mirovinu, do zakljuc ivanja ugovora o socijalnom
osiguranju sa odnosnim drzavama, isplacivat ce se akontacija mirovine.
Clanak 147.
Korisnicima mirovine kojima mirovina nije isplacivana
prema rjesenju kojim im je priznato pravo na mirovinu nositelj osiguranja
je duzan, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona,
zapoceti isplatu stvarnih iznosa mirovine prema rjesenju kojim im je
priznato pravo na mirovinu, ukoliko raspolaze potrebnim podacima za
takvu isplatu. U suprotnom, navedeni rok tece od dana dostupnosti podataka
potrebnih za takvu isplatu. Mirovina iz stavka 1. ovog clanka pripada
od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clanak 148.
Osiguravanje sredstava za isplatu razlike izmedju primanja
koja su korisnicima prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja isplacena
u periodu od 1. travnja 1992. godine do dana stupanja na snagu ovog
zakona i primanja koja su im pripadala po propisima iz mirovinskog i
invalidskog osiguranja koja su se primjenjivala do dana stupanja na
snagu ovog zakona uredit ce se posebnim propisom koji ce se donijeti
u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clanak 149.
Osiguranje sredstava za izmirenje duga po osnovu neuplac
enih doprinosa obveznika iz clanka 8. toc. 2., 3. i 4. ovog zakona uredit
ce se posebnim propisom, u roku od sest mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Clanak 150.
Place ostvarene u periodu od 1. sijecnja 1992. godine
do 31. prosinca 1995. godine ne uzimaju se prilikom utvrdjivanja mirovinske
osnovice. Ako osiguranik ima samo place ostvarene u periodu iz stavka
1. ovog clanka, mirovinska osnovica se utvrdjuje sukladno clanku 42.
ovog zakona.
Clanak 151.
Do donosenja propisa o maticnoj evidenciji osiguranika
i korisnika mirovina primjenjuju se propisi o maticnoj evidenciji o
osiguranicima i uzivaocima prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja,
koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona. Vlada
Federacije ce, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona,
donijeti propis o koristenju podataka maticne evidencije o osiguranicima
i korisnicima prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja i visini
naknade za koristenje tih podataka.
Clanak 152.
Obrasce propisane propisima o maticnoj evidenciji o osiguranicima
i uzivaocima prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja tiska i distribuira
nositelj osiguranja.
Clanak 153.
Organizacija mirovinskog i invalidskog osiguranja cjelovito
ce se urediti federalnim zakonom, suglasno nacinu ostvarivanja nadleznosti
federalne i zupanijskekantonalne vlasti u oblasti socijalne politike,
utvrdjenih clankom III 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Zakon
iz stavka 1. ovog clanka donijet ce se najkasnije do 31. svibnja 1999.
godine.
Clanak 154.
Radi ostvarivanja zajednickih potreba i interesa osiguranika
i korisnika prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, Vlada Federacije
ce osnovati Agenciju za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Agencija
iz stavka 1. ovog clanka ima sedam clanova, koje imenuje Vlada Federacije.
Agencija ce poceti sa radom najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja
na snagu ovog zakona.
Clanak 155.
Agencija nece razmatrati sljedeca pitanja: uvjete u pogledu
godina zivota za sticanje prava na starosnu mirovinu, prijevremeno umirovljenje,
uskladjivanje mirovina, broj godina mirovinskog osiguranja na temelju
kojih se utvrdjuje mirovinska osnovica i odnos izmedju najvecih i najmanjih
mirovina. Agencija ce prestati sa radom kada obavi poslove utvrdjene
ovim zakonom, a najkasnije do 31. svibnja 1999. godine.
Clanak 156.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju se primjenjivati
na teritoriju Federacije propisi o mirovinskom i invalidskom osiguranju
koji su se primijenjivali na teritoriju Federacije do dana stupanja
na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drukcije uredjeno. Do donosenja
propisa iz clanka 25. stavak 3., clanka 92. stavak 3. i clanka 98. stavak
3. primjenjuju se propisi koji su se primjenjivali do dana stupanja
na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Clanak 157.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u
"Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mariofil
Ljubic, v. r.
Predsjedatelj Zastupnickog doma Parlamenta Federacije
BiH Enver Kreso, v. r.