I - OPCE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim zakonom utvrdjuje se pojam, upravljanje, zastita, upo-raba i uredjenje poljoprivrednog zemljista i ostala vazna pitanja koja se odnose na poljoprivredno zemljiste.

Clanak 2.

Poljoprivredno zemljiste, kao prirodno bogatstvo i dobro od opceg interesa, uziva posebnu zastitu i koristi se za poljo-privrednu proizvodnju i ne moze se koristiti za druge svrhe osim u slucajevima i pod uvjetima utvrdjenim ovim zakonom.

Clanak 3.

Poljoprivrednim zemljistem u smislu ovog zakona smatraju se: oranice, vrtovi, vocnjaci, vinogradi, livade, pasnjaci, ribnjaci, trstici i drugo zemljiste koje se po svojim prirodnim i ekonom-skim uvjetima moze najracionalnije koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.
Obradivim poljoprivrednim zemljistima, u smislu ovog zak-ona, smatraju se: oranice, vrtovi, vocnjaci, vinogradi i livade., Minirano poljoprivredno zemljiste kao i zemljiste za koje se utemeljeno sumnja da je minirano, bez obzira na kakvocu istog po ovom zakonu, ne smatra se poljoprivrednim zemljistem sve do trenutka njegovog deminiranja, odnosno obavljanja strucnog ocevida i nalaza.

Clanak 4.

Poljoprivredno zemljiste kojem je projektom prostornog uredjenja utvrdjena druga namjena, koristi se za poljoprivrednu proizvodnju sve dok rjesenje o odobrenju za gradnju objekata, odnosno vrsenje drugih radova ne postane konacno.
Zupanije i opcine koje upravljaju poljoprivrednim zem-ljis tem, duzne su osigurati da se poljoprivredno zemljiste koristi za poljoprivrednu proizvodnju.

Clanak 5.

Pravne su osobe duzne voditi evidenciju o poljoprivrednom zemljistu koje koriste ili kojim upravljaju, odnosno kojim raspolazu.
Mjerodavni zupanijski organi uprave, duzni su voditi eviden-ciju o neobradivom poljoprivrednom zemljistu i evidenciju o zemljistu koje je promijenilo namjenu uporabe.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) donijet ce uputu o formu-larima i nacinu vodjenja evidencije iz st. 1. i 2. ovog clanka.

Clanak 6.

Zupanija donosi kartu uporabne vrijednosti poljoprivrednog i sumskog zemljista kojom se odredjuju kategorije zemljista po katastarskim, odnosno bonitetnim klasama, kulture i povrsine poljoprivrednog i sumskog zemljista, u odnosu na mogucnost njegove uporabe za poljoprivrednu proizvodnju, uzimajuci u obzir njegova prirodna svojstva.
Federalni ministar donosi uputu o strucnim mjerilima za razvrstavanje zemljista u kategorije.

Clanak 7.

Materijalni i drugi uvjeti za zastitu i uredjenje poljoprivred-nog zemljista, kao dobra od opceg interesa, osiguravaju se preko Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) i zupanijskog organa uprave mjerodavnog za poslove poljoprivrede.

II - ZASTITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJISTA

Clanak 8. Namjena zemljista u projektima prostornog uredjenja utvrdjuje se na osnovi karte uporabne vrijednosti poljoprivrednog zemljista i to:
- zemljiste od 1 do 4 katastarskog, odnosno bonitetnog razreda utvrdjuje se jedino kao poljoprivredno, odnosno
sumsko zemljiste;
- zemljiste 5 i 6 katastarskog, odnosno bonitetnog razreda utvrdjuje se kao poljoprivredno, sumsko i iznimno kao
zemljiste za ostale namjene;
- zemljiste 7 i 8 katastarskog, odnosno bonitetnog razreda utvrdjuje se kao zemljiste koje ce se prema potrebama
koristiti i za druge namjene.
Iznimno, kada ne postoje druge mogucnosti i kada to zahti-jeva opci interes, poljoprivredno, odnosno sumsko zemljiste od 1 do 4 katastarskog odnosno bonitetnog razreda moze se projek-tom prostornog uredjenja utvrditi kao zemljiste za druge namjene.

Clanak 9.

Federalno ministarsvo daje suglasnost na projekt prostornog uredjenja zupanije (u daljnjem tekstu: prostorni projekt zupanije). Prostorni projekt zupanije ne moze se provoditi ako za isti nije pribavljena suglasnost Federalnog ministarstva.
Zupanijski organ uprave mjerodavan za poslove poljo-privrede daje suglasnost na planove prostornog uredjenja za manje prostorne cjeline unutar zupanije (podrucje opcine, pose-bno podrucje, gradovi, naselja).
Projekti prostornog uredjenja iz stavka 2. ovog clanka ne mogu se provoditi ukoliko za iste nije pribavljena suglasnost zupanijskog organa uprave mjerodavnog za poslove poljo-privrede.

Clanak 10.

Promjena namjene poljoprivrednog zemljista od 7 do 8 katas-tarskog, odnosno bonitetnog razreda, ukoliko nije utemeljena na planu prostornog uredjenja, vrsi se urbanistickom suglasnoscu. Urbanisticku suglasnost izdaje organ mjerodavan za poslove prostornog uredjenja na odnosnom podrucju uz suglasnost zupanijskog organa uprave mjerodavnog za poslove poljo-privrede. Promjena namjene poljoprivrednog zemljista moze biti trajna ili privremena.
Trajnom promjenom namjene poljoprivrednog zemljista u smislu ovog zakona smatra se svaka uporaba poljoprivrednog zemljista za izgradnju naselja, industrijskih objekata, vodenih akumulacija, zeljeznickih pruga, saobracajnica, posumljavanje ili izvedba drugih radova kojima se trajno onemogucava uporaba tog zemljista za poljoprivrednu proizvodnju.
Privremenom promjenom namjene poljoprivrednog zem-ljis ta, u smislu ovog zakona, smatra se promjena namjene poljo-privrednog zemljista za odredjeno razdoblje poslije koga se poljoprivredno zemljiste moze ponovno koristiti za poljo-privrednu proizvodnju. Privremena promjena namjena moze se utvrditi za podizanje gradjevina privremenog karaktera, isk-oris tavanja mineralnih tvoriva, odlaganje jalovine, pepela, sljake i sl.

Clanak 11.

Poljoprivrednom zemljistu iz clanka 8. stavka 1. alineja 1. i 2. ovog zakona ne moze se promijeniti namjena niti se moze poceti koristiti u nepoljoprivredne svrhe ako za to podrucje nije donesen projekt prostornog uredjenja kojim je tom zemljistu utvrdjena druga namjena.
Izuzetno od odredaba stavka 1. ovog clanka poljoprivredno zemljiste od 1. do 6. katastarskog, odnosno bonitetnog razreda moze se koristiti u nepoljoprivredne svrhe za privremene promjene namjene samo u slucajevima predvidjenim u clanku 10. stavak 4. ovog zakona, osim privremene namjene iskoristavanja
industrijskih i mineralnih tvoriva na otvorenom kopu povrsine vece od 0,5 ha. Privremenu promjenu namjene utvrdjuje urban-istic kom suglasnoscu organ mjerodavan za poslove prostornog uredjenja uz suglasnost zupanijskog organa uprave mjerodavnog za poslove poljoprivrede (poljoprivredna suglasnost). Poljo-privredna suglasnost se izdaje u formi rjesenja. Urbanistickom saglasnoscu utvrdjuje se rok do kada se odnosno zemljiste mora vratiti poljoprivrednoj proizvodnji.
Rok iz stavka 2. ovog clanka ne moze biti duzi od pet godina.

Clanak 12.

Za promjenu namjene poljoprivrednog zemljista iz clanka 2. ovog zakona koje se koristi kao poljoprivredno i kome se trajno ili privremeno mijenja namjena u nepoljoprivredne svrhe inves-titor, odnosno korisnik placa naknadu ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno.
Poljoprivredno zemljiste ne moze se poceti koristiti u ne-poljoprivredne svrhe dok se ne izvrsi uplata naknade iz stavka 1. ovog clanka.
Naknada iz stavka 1. ovog clanka za trajnu promjenu namjene poljoprivrednog zemljista ne moze biti manja od
stostrukog katastarskog prihoda za to zemljiste u tekucoj godini, a visina naknade za privremenu promjenu namjene poljoprivred-nog zemljista ne moze biti manja od desetostrukog katastarskog prihoda tog zemljista u tekucoj godini.
Naknada iz stavka 1. ovog clanka utvrdjuje se u visini troskova osposobljavanja za poljoprivrednu proizvodnju drugog neplodnog zemljista ili poljoprivrednog zemljista slabije kakvoce da bi se dobilo zemljiste kakvoce koje je imalo poljo-privredno zemljiste koje se namjerava koristiti u nepoljo-privredne svrhe.
Naknada za uporabu poljoprivrednog zemljista kome se privremeno mijenja namjena placa se za svaku godinu i to: prvi put u postupku izdavanja poljoprivredne suglasnosti, a za ostale godine do 31. sijecnja tekuce godine u kojoj se zemljiste koristi, sve dok se zemljiste ne privede kulturi prema uvjetima utvrdjenim u urbanistickoj suglasnosti, odobrenju za gradnju i odobrenom projektu.
Naknada iz stavka 1. ovog clanka placa se na cijelu gradjevnu parcelu, odnosno dio katastarskih parcela koje sluze za redovitu uporabu objekata.
Naknada iz stavka 1. ovog clanka uplacuje se na poseban racun zupanije.

Clanak 13.

Sredstva iz clanka 12. stavka 7. ovog zakona mogu se koristiti samo za osposobljavanje za poljoprivrednu proizvodnju drugog neplodnog zemljista ili poljoprivrednog zemljista slabije kakvoce. Ova sredstva koriste se po programu koji za svaku godinu donosi zupanija.
Zupanija je duzna da sredstva iz clanka 12. stavka 7. ovog zakona koristi pravodobno i jedino za namjene iz stavka 1. ovog clanka.

Clanak 14.

Naknada iz clanka 12. stavka 2. ovog zakona nece se placati za izgradnju:
- hidromelioracijskih sistema na poljoprivirednom zem-ljis tu koje sluzi za poboljsanje tog i drugog zemljista;
- gospodarskih objekata za potrebe poljoprivredne proiz-vodnje na poljoprivrednom zemljistu u vlasnistvu Feder-acije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija);
- stambenih i gospodarskih objekata za vlastite potrebe na zemljistu fizickih osoba - poljodjelaca na kojem postoji
pravo vlasnistva, a koji ostvaruju dohodak od poljo-privrednih djelatnosti;
- za uredjenje bujica i protiv erozijskih objekata na poljo-privrednom zemljistu.

Clanak 15.

Naknadu za uporabu poljoprivrednog zemljista u nepoljo-privredne svrhe placaju pravne i fizicke osobe koja koriste poljo-privredno zemljiste u nepoljoprivredne svrhe.

Clanak 16.

Pored placanja naknade iz clanka 15. ovog zakona, investitor je duzan prije pocetka izvedbe radova na poljoprivrednom zem- ljistu skinuti i sacuvati rodni i potencijalno rodni sloj zemljista za potrebe rekultivacije zemljista ili osposobljavanje manje rod-nog ili nerodnog zemljista za poljoprivrednu proizvodnju.
Izdvojeni i sacuvani rodni i potencijalno rodni sloj zemljista, koji je skinut kod izgradnje industrijskih i drugih objekata, koristi se po odobrenju zupanijskog organa uprave mjerodavnog za poslove poljoprivrede, za osposobljavanje manjeg plodnog ili neplodnog zemljista za poljoprivrednu proizvodnju.

Clanak 17.

Poljoprivredno zemljiste koje je koristeno za druge namjene iz clanka 10. stavak 4. ovog zakona, koje nemaju trajni karakter, privodi se prvobitnoj ili drugoj namjeni, odnosno osposobljava se za poljoprivrednu proizvodnju po projektu o rekultivaciji. Suglasnost na projekat o rekultivaciji daje zupanijski organ uprave mjerodavan za poslove poljoprivrede.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za gradnju za privremenu uporabu poljoprivrednog zemljista za druge namjene, kao i za gradnju prigodom koje dolazi do ostecenja okolnog poljoprivred-nog zemljista, korisnik je duzan dati projektno rjesenje rekulti-vacije koje se radi u sklopu tehnicke dokumentacije za gradnju, odnosno izvedbu radova uz suglasnost organa iz stavka 1. ovog clanka.
Projekt rekultivacije iz stavka 1. ovog clanka podlijeze reviz-iji. Reviziju projekta rekultivacije vrsi strucna institucija iz podrcja poljoprivrede.

Clanak 18.

Projekt rekultivacije sadrzi posebno: postupak skidanja i cuvanja rodnog i potencijalno rodnog tla - sloja, postupak te-hnic ke, agrotehnicke i bioloske rekultivacije poljoprivrednog zemljista i rokove izvedbe pojedinih faza bioloske rekultivacije poljoprivrednog zemljista, dinamiku prevodjenja zemljista poljo-privrednoj proizvodnji i ispitivanje stetnih i opasnih tvari u rekultiviranom zemljistu.
Korisnik ili investitor duzan je, radi osiguranja rekultiviranja poljoprivrednog zemljista, uplatiti na racun koji odredi zupani-jski organ uprave mjerodavan za poslove poljoprivrede, iznos od najmanje 30% potrebnih sredstava za rekultiviranje zemljista i to prije nego korisnik stupi u privremeni posjed dodijeljenog mu zemljista.
Sredstva iz stavka 2. ovog clanka mogu se koristiti jedino za namjene rekultivacije zemljista.
Ukoliko se eksploatacijom industrijskih i ostalih mineralnih tvoriva narusi vodeni rezim, odnosno dodje do procesa plavljenja, kao i zadrzavanja vode, korisnik industrijskih i ostalih mineralnih tvoriva duzan je pored izvedbe bioloske rekultivacije izvrsiti i hidrotehnicke radove kojima ce se uspostaviti prvobitan vodeni rezim u zemljistu.
Ako korisnik po zavrsenoj eksploataciji industrijskih i ostalih mineralnih tvoriva ne izvrsi rekultivaciju poljoprivrednog zem-ljis ta, zupanijski organ uprave mjerodavan za poslove poljo-privrede angazirat ce drugu organizaciju koja ce izvrsiti rekultivaciju zemljista na teret sredstava korisnika poljoprivred-nog zemljista za privremene namjene.
Uputu o obvezatnoj jedinstvenoj metodologiji za izradu pro-jekata rekultivacije iz stavka 1. ovog clanka, donosi federalni ministar.

Clanak 19.

Rjesenje o visini naknade za promjenu namjene poljoprivred-nog zemljista, odnosno rjesenje o utvrdjivanju da li su ispunjeni uvjeti za oslobadjanje placanja naknade, na zahtjev investitora odnosno korisnika donosi zupanijski organ uprave mjerodavan za poslove poljoprivrede.
Zahtjev iz stavka 1. ovog clanka sadrzi podatke o objektima i radovima koji se izvode na poljoprivrednom zemljistu, vrijeme pocetka i zavrsetka radova.
Visina naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zem-ljis ta utvrdjuje se na temelju podataka pribavljenih od mjero-davanih organa porezne uprave i organa uprave mjerodavnog za geodetske poslove.

Clanak 20.

Zupanijski organ uprave mjerodavan za izdavanje odobrenja za izgradnju objekata ili izvedbu radova, odnosno za izdavanje odobrenja za eksploataciju industrijskih i ostalih mineralnih tvoriva povrsinskim i podzemnim kopom, odlaganje jalovine, pepela, sljake i sl., moze izdati odobrenje ako je investitor, odnosno korisnik prilozio dokaz o placenoj naknadi za promjenu namjene poljoprivrednog zemljista.

Clanak 21.

Zabranjeno je ispustanje stetnih i opasnih tvari koje mogu ostetiti i promijeniti proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljista ili kvalitetu poljoprivrednih kultura, kao i nepravilna uporaba mineralnih i organskih gnojiva i sredstava za zastitu bilja.
Ako dodje do oneciscenja poljoprivrednog zemljista ispustan-jem opasnih i stetnih tvari u kolicini vecoj od dopustene, uzrocnik stete snosi troskove radova na dekontaminaciji, odnosno sanaciji poljoprivrednog zemljista.
Pod kontaminacijom zemljista iz stavka 2. ovog clanka po-drazumijeva se unosenje u zemljiste razlicitih cvrstih, tecnih i plinovitih otpadnih tvari, kao i radioaktivnih materija koje do-vode do promjene prirodnih svojstava zemljista, kao i do akumu-lacije stetnih tvari na poljoprivrednim kulturama.
Troskovi dekontaminacije, odnosno sanacije ne iskljucuju uzrocnike stete po drugim propisima.
Federalno ministarstvo po predbjezno pribavljenom misljenju znanstveno-strucne institucije utvrdjuje dozvoljene
kolicine stetnih i opasnih tvari u zemljistu i metode njihovog ispitivanja

Clanak 22.

Ispitivanje poljoprivrednog zemljista u cilju utvrdjivanja kolicine stetnih i opasnih tvari u zemljistu vrsi se po programu
koji donosi duznosnik koji rukovodi zupanijskim organom uprave mjerodavnim za poslove poljoprivrede.
Organizacija koja vrsi ispitivanje poljoprivrednog zemljista iz stava 1. ovog clanka, informira o rezultatima ispitivanja zupanijski organ uprave mjerodavan za poslove poljoprivrede. Zupanijski organ uprave mjerodavan za poslove poljo-privrede moze zabraniti, odnosno ograniciti proizvodnju odredjenih poljoprivrednih proizvoda i uporabu sredstava za zastitu bilja i drugih sredstava na odredjenom zemljistu, ako rezultati ispitivanja to zahtijevaju.

Clanak 23.

U cilju zastite, ocuvanja i poboljsanja kemijskih, fizickih i bioloskih sredstava obradivog poljoprivrednog zemljista i osigu-ranje pravilne uporabe mineralnih gnojiva obvezatna je sustavna kontrola rodnosti zemljista od prve do pete katastarskog odnosno bonitetskog razreda. Ispitivanje rodnosti zemljista se vrsi svake pete godine.
Organizacija koja vrsi kontrolu rodnosti zemljista, obvezatna je o rezultatima ispitivanja podnositi izvjesce vlasniku, odnosno korisniku zemljista.
Postupak i radnje iz st. 1. i 2. ovog clanka propisuje federalni ministar.

III - UPORABA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJISTA

1. Zajednicke odredbe

Clanak 24.

Pravne osobe koja se bave poljoprirednom proizvodnjom na zemljistu, fizicke osobe koje su vlasnici zemljista i drugi korisnici poljoprivrednog zemljista (u daljnjem tekstu: korisnici), duzni su poljoprivredno zemljiste koristiti na nacin koji najvise odgovara prirodnim osobinama zemljista i postojecim ekonomskim i agro-tehnic kim uvjetima.
Pod uporabom poljoprivrednog zemljista, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se: glavna i doknadna obradba zemljista, unapredjivanje vocnjaka, vinograda, livada i pasnjaka, kao i drugi radovi za racionalnu uporabu poljoprivrednog zemljista u cilju povecanja poljoprivredne proizvodnje.

Clanak 25.

Na zemljistu uredjenom putem komasacije ne moze se vrsiti usitnjavanje parcela.
Na obradivom poljoprivrednom zemljistu koje nije uredjeno putem komasacije, fizicka dioba parcele moze se vrsiti samo ako se nacini parcela najmanje od 0,5 ha odnosno u kraskim kra-jolicima 0,2 ha, osim ako to zahtijeva opci interes utvrdjen ovim zakonom.

Clanak 26.

Ako korisnici ne obradjuju poljoprivredno zemljiste na nacin propisan u clanku 24. ovog zakona, zupanijski organ uprave mjerodavan za poslove poljoprivrede moze propisati mjere za uporabu tog zemljista.
Pored mjera iz stavka 1. ovog clanka opcina moze propisati obavljanje usluga poljoprivrednim strojevima i orudjima, mjere za zastitu od poljskih steta, mraza, tuce, pozara; odredjivati sjecu odnosno zabranu sjece vocnih stabala, krcenja medja i zivica kao i odvodnjavanje na odredjenim povrsinama poljoprivrednog zem-ljis ta.
Mjere iz stavka 2. ovog clanka mogu se propisati ako su prije toga osigurani uvjeti za primjenu tih mjera, a primjenjivat ce se dok ti uvjeti postoje.

Clanak 27.

Korisnici poljoprivrednog zemljista u vlasnistvu Federacije, donose dugorocni program uporabe tog zemljista. Tim progra-mom se utvrdjuju i ona zemljista na kojima nije moguce organiz-irati poljoprivrednu proizvodnju, s tim sto se ta zemljista ustupaju opcini radi njihove uporabe za posumljavanje ili druge namjene.

Clanak 28.

Korisnik poljoprivrednog zemljista u vlasnistvu Federacije i zadruznom vlasnistvu, duzan je koristiti poljoprivredno zemljiste sukladno s odredbama clanka 24. ovog zakona. Ako korisnik poljoprivrednog zemljista u vlasnistvu Feder-acije i zadruznom vlasnistvu nije u mogucnosti koristiti poljo-privredno zemljiste sukladno s odredbama clanka 24. ovog zakona, duzan je osigurati njegovu uporabu ustupanjem tog zemljista drugim poduzecima, odnosno drugim korisnicima putem javng nadmetanja.

Clanak 29.

Ako vlasnik, odnosno posjednik ili drzatelj poljoprivrednog zemljista na kojem postoji pravo vlasnistva (u daljnjem tekstu: vlasnik) nije u mogucnosti da koristi poljoprivredno zemljiste sukladno clanku 24. ovog zakona, duzan je osugurati njegovu uporabu putem davanja zemljista u najam ili na drugi nacin, sukladno propisima kojima su utvrdjena pitanja davanja nek-retnina u najam.
Ako vlasnik poljoprivrednog zemljista ne moze osigurati uporabu zemljista na nacin iz stavka 1. ovog clanka duzan je informirati zupanijski organ uprave mjerodavan za poslove poljoprivrede najkasnije do 31. ozujka tekuce godine.

Clanak 30.

Ako vlasnik ne koristi poljoprivredno zemljiste duze od dvije ekonomske godine ili ne osigura uporabu tog zemljista sukladno clanku 29. ovog zakona, zupanijski organ uprave mjerodavan za poslove poljoprivrede, donijet ce rjesenje o privremenom oduz-imanju tog zemljista radi davanja na privremenu uporabu drugim pravnim i fizickim osobama.
Vrijeme za koje se privremeno oduzima poljoprivredno zem-ljis te iz stavka 1. ovog clanka ne moze biti duze od pet godina.

Clanak 31.

Ugovor o davanju privremeno oduzetog poljoprivrednog zemljista na privremenu uporabu iz clanka 30. ovog zakona sadrzi posebno namjenu i vrijeme uporabe, iznos naknade koju korisnik kome je poljoprivredno zemljiste dano na privremenu uporabu placa vlasniku zemljista, kao i uvjete za raskid ugovora, prava i obveze posrednika u svezi sa prijevremenim raskidom ugovora.

Clanak 32.

Vlasniku poljoprivrednog zemljista moze se, na njegov pis-meni zahtjev, vratiti poljoprivredno zemljiste i prije isteka ugo-vorenog roka ako su ispunjeni uvjeti za raskid ugovora.
Zemljiste se moze vratiti samo po isteku tekuce ekonomske godine.
Ekonomskom godinom, u smislu ovog zakona, smatra se period od pocetka jesenjih radova u tekucoj godini do vremena zavrsteka berbe kasnih usjeva u sljedecoj godini.

2. Uporaba pasnjaka

Clanak 33.

Pasnjak je zemljiste obraslo prirodnom pasnjackom vegetaci-jom koja sluzi za ispasu stoke.
Pasnjakom, u smislu ovog zakona, se smatra i zemljiste koje sluzi za izgon, odnosno odmaranje stoke (utrine).

Clanak 34.

Pasnjacima u vlasnistvu Federacije upravljaju zupanije. Pasnjak u vlasnistvu fizickih osoba koriste njihovi vlasnici sukladno odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovi njega.

Clanak 35.

Iznimno, pasnjak se moze privesti drugoj kulturi, ako se time postize racionalnija i ekonomicnija uporaba zemljista, ako promjena kulture nece dovesti do erozije i ispiranja zemljista i ako se ne ometa normalna uporaba drugih pasnjaka.
Privodjenje pasnjaka drugoj kulturi, vrsi se na temelju ek-onomsko- tehnicke dokumentacije i misljenja znanstveno-struc ne institucije iz podrucja poljoprivrede, uz pribavljanje suglasnosti zupanijskog organa uprave mjerodavnog za poslove poljoprivrede za pasnjake u vlasnistvu fizickih osoba.

Clanak 36.

Granice pasnjaka u vlasnistvu Federacije utvrdjuje zupanija na cijem podrucju se ti pasnjaci nalaze.
Zupanijski je organ uprave, mjerodavan za poslove poljo-privrede, duzan voditi katastar pasnjaka u vlasnistvu Federacije. Federalni ministar donosi uputu o formlaru i nacinu vodjenja katastra pasnjaka.

Clanak 37.

Uporaba pasnjaka u vlasnistvu Federacije utvrdjuje zupanija na cijem se podrucju nalazi pasnjak.
Kod utvrdjivanja uvjeta iz stavka 1. ovog clanka, moraju se osigurati zastita i uredjenje pasnjaka, kao i opravdani interesi korisnika pasnjaka.

Clanak 38.

U uporabi pasnjaka, u vlasnistvu Federacije, prvenstvo ispase stoke imaju fizicke osobe koje su ranije koristila taj pasnjak.

Clanak 39.

Visinu naknade za uporabu pasnjaka u vlasnistvu Federacije (pasarina), utvrdjuje zupanija, na pocetku svake godine.
Naknada za uporabu pasnjaka uplacuje se na racun zupanije.
Sredstva iz stavka 2. ovog clanka mogu se koristiti samo za unapredjenje pasnjaka.

Clanak 40.

Na pasnjacima koji se nalaze iznad prirodne gornje granice sumske vegetacije ili su nastali potiskivanjem suma u njenim gornjim dijelovima, zupanija odredjuje rokove pocetka i zavrsetka ispase.
Zabranjena je ispasa stoke prije, odnosno poslije odredjenih rokova ispase iz stavka 1. ovog zakona.

Clanak 41.

Zupanija donosi blize propise o uvjetima i nacinu uporabe vodopoja na pasnjacima u vlasnistvu Federacije.

Clanak 42.

Sukladno odredbama ovog zakona, koje se odnose na pasnjake u vlasnistvu Federacije, a koji se nalaze na upravljanju i uporabu kod poduzeca, pravo raspolagnja stjece zupanija na cijem se podrucju nalazi pasnjak.

3. Zabrana nomadske ispase ovaca

Clanak 43.

Radi zastite poljoprivrednih kultura i radi sprjecavanja po-jave i sirenja zaraznih bolesti zivotinja, te radi zastite zdravlja ljudi od zoonoza koje se sa ovaca mogu prenijeti na ljude, zabranjuje se nomadska ispasa ovaca, ovnova i janjadi (u daljn-jem tekstu: ovce), na poljoprivrednom zemljistu.
Pod nomadskom ispasom ovaca u smislu ovog zakona, sma-tra se ispasa ovaca gonjenjem preko poljoprivrednog zemljista, ispasa ovaca na poljoprivrednom zemljistu izvan mjesta prebi-valis ta, odnosno sjedista drzatelja ovaca, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno.

Clanak 44.

Drzateljem ovaca u smislu ovog zakona smatra se vlasnik, odnosno korisnik ovaca kao i druge osobe koje napasaju ovce.

Clanak 45.

Ne smatra se nomadskom ispasom ovaca, u smislu ovog zakona, uobicajena ispasa ovaca na pasnjacima u vlasnistvu Federacije i ispasa ovaca na zemljistu koje je vlasnistvo drzatelja ovaca ili je zemljiste uzeo u najam.

Clanak 46.

Nomadskom ispasom u smislu clanka 43. stavak 2. ovog zakona ne smatra se ispasa ovaca na pasnjacima pod uvjetom da se doprema ovaca na ispasu i otprema ovaca vrsi prijevoznim sredstvima i da je drzatelj ovaca zakljucio ugovor sa zakupo-davateljem zemljista za ispasu ovaca na tom zemljistu.
Ugovor iz stavka 1. ovog clanka mora sadrzati podatke o zakupodavatelju i zakupoprimatelju zemljista o vremenu za koje je ugovorena ispasa, o broju ovaca koje se mogu napasati, o velicini zemljista i mjestu gdje se to zemljiste nalazi.
Ugovor iz stavka 1. ovog clanka registrira se kod opcinskog organa uprave mjerodavnog za poslove poljoprivrede u mjestu ispase ovaca.

Clanak 47.

Federalni ministar ce donijeti propis kojim ce se detaljnije odrediti elementi zabrane nomadske ispase ovaca.

IV - URE\ENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJISTA

Clanak 48.

Pod uredjenjem poljoprivrednog zemljista, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se uporaba poljoprivrednog zemljista u sistemu za natapanje, hidromelioracijskih radovi radi odvodnje, ravnanje, agromelioracijsko uredjenje i gnojenje, komasacija, izgradnja saobracajnica, oblikovanje parcela, melioracijski plo-dored i dr..

Clanak 49.

Poljoprivredno zemljiste na podrucju na kome je izgradjen sistem za natapanje koristi se po godisnjem programu koji donosi pravna osoba koja upravlja sistemom za natapanje, a koji pose-bice sadrzi: povrsinu zemljista koje se moze natapati, dinamiku natapanja pojedinih kultura, duzinu trajanja natapanja i kolicinu vode za natapanje.
Godisnji program uporabe sistema za natapanje donosi se uz suglasnost zupanijskog organa uprave mjerodavnog za poslove poljoprivrede.
Pravna osoba koje upravlja sistemom za natapanje duzna je informirati korisnika, odnosno vlasnika poljoprivrednog zem-ljis ta u sistemu za natapanje o godisnjem programu uporabe sistema.

Clanak 50.

Korisnik poljoprivrednog zemljista u sistemu za natapanje duzan je koristiti sistem za natapanje sukladno programu iz clanka 49. ovog zakona.

Clanak 51.

Pravna osoba koja upravlja sistemom za natapanje duzna je redovito odrzavati sistem za natapanje (odrzavanje crpki i dr.).

Clanak 52.

Medjusobni odnosi pravne osobe koja upravlja sistemom za natapanje i korisnika sistema uredjuju se ugovorom u pogledu uporabe, odrzavanja i osiguravanja funkcioniranja tog sistema, kao i utvrdjivanja naknade za uporabu vode iz sistema.

V - NADZOR

Clanak 53.

Nadzor nad izvrsenjem ovog zakona i propisa donesenih na temelju njega, vrse organi uprave mjerodavni za poslove poljo-privrede.

VI - KAZNENE ODREDBE

Clanak 54.

Novcanom kaznom od 5.000 - 50.000 KM kaznit ce se za gospodarski prijestup pravna osoba, ako:
1. koristi poljoprivredno zemljiste u nepoljoprivredne svrhe prije donosenja planova prostornog uredjenja (clanak 8. ovog zakona);
2. mijenja namjenu poljoprivrednog zemljista ili ga koristi u nepoljoprivredne svrhe prije donosenja plana prostornog uredjenja kojim se tom zemljistu utvrdjuje namjena (clanak 11. stavak 1. ovog zakona);
3. koristi poljoprivredno zemljiste u nepoljoprivredne svrhe za privremene namjene bez poljoprivredne suglasnosti
organa mjerodavnog za poslove poljoprivrede (clanak 11. stavak 2. ovog zakona);
4. pocne koristiti poljoprivredno zemljiste u nepoljo-privredne svrhe prije izvrsene uplate naknade (clanak 12.
stavak 2. ovog zakona);
5. obavlja privodjenje zemljista prvobitnoj ili drugoj namjeni, odnosno osposobljava ga za poljoprivrednu proizvodnju bez projekta o rekultivaciji poljoprivrednog zemljista na koji nije dana suglasnost zupanijskog organa uprave mjerodavnog za poslove poljoprivrede ili ako rekulti-vaciju ne vrsi po projektu (clanak 17. ovog zakona);
6. postupa suprotno clanku 21. stavak 1. ovog zakona;
7. proizvodi poljoprivredne proizvode na poljoprivrednom zemljistu na kome je zabranjena ili ogranicena proizvod-nja i uporaba sredstava za zastitu bilja i drugih sredstava (clanak 22. stavak 3. ovog zakona);
8. koristi poljoprivredno zemljiste suprotno clanku 24. ovog zakona;
9. vrsi usitnjavanje parcela na zemljistu uredjenom putem komasacije (clanak 25. stavak 1. ovog zakona);
10. ne donese godisnji program uporabe sistema za natapanje (clanak 49. stav 1. ovog zakona);
11. ne odrzava redovito sistem za natapanje (clanak 51. ovog zakona);
Za gospodarski prijestup iz stavak 1. ovog clanka kaznit ce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, novcanom kaznom od 200 do 1.000 KM.

Clanak 55.

Novcanom kaznom od 500 do 1.000 KM, kaznit ce se za prekrsaj pravna osoba ako:
1. ne vodi evidenciju o poljoprivrednom zemljistu koje kristi ili kojim upravlja, odnosno kojim raspolaze (cla-nak
5. stavak 1. ovog zakona);
2. koristi izvadjeni i sacuvani rodni i potencijalno rodni sloj zemljista suprotno odredbama clanka 16. stavak 2. ovog
zakona;
3. ne vrsi ispitivanje rodnosti zemljista (clanak 23. stavak 1. ovog zakona);
4. ustupi poljoprivredno zemljiste bez javnog nadmetanja (clanak 28. stavak 2. ovog zakona);
5. vrsi ispasu stoke prije, odnosno poslije odredjenih rokova (clanak 40. stavak 2. ovog zakona);
6. koristi poljoprivredno zemljiste za nomadsku ispasu ovaca (clanak 43. ovog zakona);
7. ne koristi sistem za natapanje s godisnjim programom (clanak 50. ovog zakona).
Za prekrsaje iz stavka 1. ovog clanka, kaznit ce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novcanom kaznom od 100 do 500 KM.

Clanak 56.

Novcanom kaznom od 300 do 1.000 KM kaznit ce se za prekrsaj pojedinac ako:
1. mijenja namjenu poljoprivrednog zemljista ili ga koristi u nepoljoprivredne svrhe prije donosenja plana prostornog uredjenja kojim se tom zemljistu utvrdjuje namjena (clanak 11. stavak 1. ovog zakona);
2. koristi poljoprivredno zemljiste u nepoljoprivredne svrhe za privremene namjene bez poljoprivredne suglasnosti
zupanijskog organa uprave mjerodavnog za poslove poljoprivrede (clanak 11. stavak 2. ovog zakona);
3.pocne koristiti poljoprivredno zemljiste u nepoljo-privredne svrhe prije izvrsene uplate naknade (clanak 12.
stavak 2. ovog zakona);
4. koristi izvadjeni i sacuvani i potencijalno rodni sloj zem-ljis ta, suprotno odredbama clanka 16. stavka 2. ovog
zakona;
5. obavlja privodjenje zemljista prvobitnoj ili drugoj namjeni, odnosno osposobljava za poljoprivrednu proizvodnju bez projekta o rekultivaciji poljoprivrednog zemljista ili ako rekultivaciju ne vrsi po projektu (clanak 17. ovog zakona);
6.postupa suprotno clanku 21. stavku 1. ovog zakona;
7. proizvodi poljoprivredne proizvode na poljoprivrednom zemljistu na kojem je zabranjena ili ogranicena proizvod-nja i uporaba sredstava za zastitu bilja i drugih sredstava (clanak 22. stavak 3. ovog zakona);
8. koristi poljoprivredno zemljiste suprotno clanku 24. ovog zakona;
9. ne osigura uporabu poljoprivrednog zemljista ili ako o tome ne informira zupanijski organ uprave mjerodavan za
poslove poljoprivrede (clanak 29. st. 1. i 2. ovog zakona);
10. vrsi privodjenje pasnjaka drugoj kulturi bez ekonomsko-tehnic ke dokumentacije i misljenja strucno-znanstvene
institucije iz podrucja poljoprivrede i bez suglasnosti zupanijskog organa uprave mjerodavnog za poslove
poljoprivrede za pasnjake u vlasnistvu fizickih osoba (clanak 35. stavak 2. ovog zakona);
11. vrsi ispasu stoke prije, odnosno poslije odredjenih rokova (clanak 40. stavak 2. ovog zakona);
12. koristi poljoprivredno zemljiste za nomadsku ispasu ovaca (clanak 43. ovog zakona);
13. ne koristi sistem za natapanje sukladno godisnjem pro-gramu (clanak 50. ovog zakona).

Clanak 57.

Novcanom kaznom od 200 do 500 KM, kaznit ce se za prekrsaj odgovorna osoba u organu uprave ako se ne vode
evidencije o neobradivom zemljistu i zemljistu koje je promi-jenilo namjenu i osoba mjerodavna za izdavanje odobrenja za izgradnju objekata ili izvodjenje radova, odnosno izdavanje rjesenja za eksploataciju industrijskih i ostalih mineralnih tvoriva, odlaganje jalovine, pepela, sljake i drugih stetnih i opas-nih tvari, ako izda odobrenje za izgradnju objekata, odnosno izvodjenje radova bez dokaza o placenoj naknadi za promjenu namjene poljoprivrednog zemljista i ako izvrsi (cijepanje) fizicku diobu parcela manju od 0,5 ha, odnosno 0,2 ha (clanak 5. stavak 2., clanak 20. i clanak 25. stavak 2. ovog zakona).

Clanak 58.

Pored kazne za privredni prijestup iz clanka 54.,odnosno za prekrsaj iz cl. 55. i 56. ovog zakona moze se uciniocu izreci i zastitna mjera oduzimanja predmeta kada su ti predmeti upotre-bljeni ili su bili namijenjeni za izvrsenje ili su nastali izvrsenjem privrednog prijestupa, odnosno prekrsaja, kao i zastitna mjera oduzimanja imovinske koristi postignute izvrsenjem privrednogprijestupa odnosno prekrsaja.

Clanak 59.

Novcane kazne iz cl. 54., 55., 56. i 57. ovog zakona placaju se u KM, a do pustanja u opticaj KM, kazne se mogu placati u DEM ili protivuvrijednosti valuta, koje se koriste u platnom prometu u Federaciji, po srednjem tecaju, koji utvrdjuje nadlezna financijska organizacija, na dan placanja.

VII - PRELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 60.

Do donosenja planova prostornog uredjenja, koristenje poljo-privrednog zemljista u nepoljoprivredne svrhe moze se vrsiti samo izuzetno, na osnovu odluke opcine odnosno zupanije-kan-tona.

Clanak 61.

Odredbe ovog zakona o placanju naknade za koristenje poljo-privrednog zemljista u nepoljoprivredne svrhe i o pribavljanju poljoprivredne suglasnosti ne primjenjuju se na zemljiste koje je proglaseno gradjevinskim do 23. prosinca 1975. godine kao dana stupanja na snagu Zakona o zastiti i koristenju poljoprivrednog zemljista ("Sluzbeni list SRBiH", broj 37/75).

Clanak 62.

Federalni ministar donijece propise iz clanka 5. stavak 3, clanka 6. stavak 2, clanka 23. i clanka 47. ovog zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clanak 63.

Federalni ministar po prethodno pribavljenom misljenju Fed-eralnog ministarstva zdravstva, donijet ce propise o dozvoljenim kolicinama stetnih i opasnih materija u zemljistu i metode njiho-vog ispitivanja u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clanak 64.

Na poljoprivrednom zemljistu gdje je izvrsena eksploatacija industrijskih i ostalih mineralnih sirovina prije stupanja na snagu ovog zakona, korisnici ovih sirovina duzni su da u roku od pet godina izvrse rekultivaciju tog zemljista i privesti ga prvobitnoj namjeni po Projektu o rekultivaciji u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, a sukladno clankom 17. ovog zakona.

Clanak 65.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena odredaba zakona i drugih propisa o zastiti i koristenju poljo-privrednog zemljista koji se primjenjuju na teritoriji Federacije.

Clanak 66.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Mariofil Ljubic, v. r.
Predsjedatelj
Zastupnickog doma
Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, v. r.