ZAKON O PARNICNOM POSTUPKU

Dio prvi

OPCE ODREDBE

I OSNOVNA NACELA

Clan 1.

Ovim zakonom se odredjuju pravila postupka na osnovu kojih opcinski sudovi, kantonalnozupanijski sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud Federacije) raspravljaju i odlucuju u sporovima iz osobnih i porodicnih odnosa, iz radnih odnosa, te iz imovinskih i drugih gradjanskopravnih odnosa fizickih i pravnih osoba. Odredbe ovog zakona mogu primjenjivati i drugi sudovi, ako posebnim zakonom nije drukcije odredjeno.

Clan 2.

U parnicnom postupku sud odlucuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

Clan 3.

Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tokom postupka. One se mogu odreci svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika i nagoditi se. Sud nece uvaziti raspolaganja stranaka koja su protivne s prisilnim propisima i pravilima morala drustva.

Clan 4.

Sud odlucuje o tuzbenom zahtjevu, u pravilu, na osnovu usmene, neposredne i javne rasprave.

Clan 5.

Sud ce svakoj stranci dati mogucnost da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom odredjeno, sud je ovlasten odluciti o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije bila dana mogucnost izjasnjavanja.

Clan 6.

Parnicni postupak vodi se na bosanskom jeziku ili hrvatskom jeziku, a sluzbeno pismo je latinica.

Clan 7.

Sud je duzan potpuno i istinito utvrditi sporne cinjenice o kojima ovisi osnovanost zahtjeva. Stranke su duzne iznijeti sve cinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predloziti dokaze kojima se utvrdjuju te cinjenice. Sud je ovlasten izvesti i dokaze koje stranke nisu predlozile, ako su ti dokazi znacajni za odlucivanje. Sud je ovlasten utvrditi i cinjenice sto ih stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizlazi da stranke idu za tim da raspolazu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (clan 3. stav 2), ali svoju odluku ne moze zasnivati na cinjenicama o kojima strankama nije dana mogucnost da se izjasne.

Clan 8.

Koje ce cinjenice uzeti kao dokazane odlucuje sud prema svojem uvjerenju na osnovu savjesne i brizljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, a i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka.

Clan 9.

Stranke su duzne pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom.

Clan 10.

Sud je duzan nastojati da se postupak provede bez odugovlac enja i sa sto manje troskova, te onemoguciti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Clan 11.

Stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima sto joj pripadaju prema ovom zakonu, sud ce upozoriti koje parnicne radnje moze poduzeti.

Clan 12.

Kad odluka suda zavisi o prethodnom rjesenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jos nije donio odluku sud ili drugi nadlezni organ (prethodno pitanje), sud moze sam rijesiti to pitanje ako posebnim propisima nije drukcije odredjeno. Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno djelovanje samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeseno. U parnicnom postupku sud je u pogledu postojanja krivicnog djela i krivicne odgovornosti ucinitelja vezan za pravosnaznu presudu krivicnog suda kojom se optuzenik oglasava krivim.

Clan 13.

U parnicnom postupku sudovi sude kao sudija pojedinac i u vijecu, a u sjednici svih sudija kada je to zakonom odredjeno. Ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, sudija pojedinac u rjesavanju stvari iz svoje nadleznosti ima sva prava i duznosti koje pripadaju predsjedniku vijeca i vijecu.

Clan 14.

Ako za pojedine radnje nije zakonom odredjen oblik u kome se mogu poduzeti, stranke poduzimaju parnicne radnje pismeno izvan rocista ili usmeno na rocistu.

II NADLEZNOST I SASTAV SUDA

1. Zajednicke odredbe

Clan 15.

Poslije prijema tuzbe, sud ocjenjuje, je li nadlezan i u kojem je sastavu nadlezan. Ocjenjivanje nadleznosti obavlja se na osnovu navoda u tuzbi i na osnovu cinjenica koje su sudu poznate. Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadleznost suda, ili ako tuzitelj smanji tuzbeni zahtjev, sud koji je bio nadlezan u vrijeme podnosenja tuzbe ostaje i dalje nadlezan i ako bi zbog tih promjena bio nadlezan drugi sud.

Clan 16.

Sud u toku cijelog postupka, po sluzbenoj duznosti, pazi da li rjesavanje spora spada u sudsku nadleznost. Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjesavanje spora nije nadlezan sud nego koji drugi domaci organ, oglasit ce se nenadleznim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tuzbu. Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjesavanje spora nije nadlezan sud u Bosni i Hercegovini, po sluzbenoj duznosti proglasit ce se nenadleznim, ukinut ce provedene radnje u postupku i odbaciti tuzbu, osim u slucajevima u kojima nadleznost suda u Bosni i Hercegovini zavisi o pristanku tuzenika, a tuzenik je dao svoj pristanak.

Clan 17.

Svaki sud tokom cijelog postupka, po sluzbenoj duznosti, pazi na svoju stvarnu nadleznost. Ako je vec odrzano pripremno rociste, ili ako ono nije odrzano zato sto se tuzenik na prvom rocistu za glavnu raspravu upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, visi sud prvog stepena ne moze se ni u povodu prigovora ni po sluzbenoj duznosti oglasiti stvarno nenadleznim za predmete iz nadleznosti nizeg suda prvog stepena. Protiv rjesenja viseg suda prvog stepena kojim se oglasio stvarno nadleznim te protiv rjesenja kojim se taj sud oglasio stvarno nenadleznim i predmet ustupio nizem sudu prvog stepena nije dopustena zalba.

Clan 18.

Kad sudsko vijece tokom postupka ili predsjednik vijeca na pripremnom rocistu, po sluzbenoj duznosti ili u povodu prigovora stranaka, utvrdi da je rijec o sporu koji treba da sudi sudija pojedinac istog suda, odlucit ce da se postupak nastavi pred sudijom pojedincem i to po mogucnosti pred predsjednikom tog vijeca, kao sudijom pojedincem. Sudija pojedinac vezan je za odluku kojom mu se predmet ustupa u nadleznost. U slucaju iz stava 1. ovog clana vijece moze, prema stanju postupka, odluciti da predmet ne ustupi sudiji pojedincu, vec da ono samo provede postupak. Protiv te odluke vijeca nije dopustena zalba. Odredbe st. 1. i 2. ovog clana primjenjivat ce se i kad se tokom postupka pred vijecem promijene okolnosti ili tuzitelj smanji tuzbeni zahtjev, tako da bi spor trebao da sudi sudija pojedinac. Ako je vijece donijelo odluku o sporu koji je trebalo da sudi sudija pojedinac, ta se odluka ne moze pobijati zbog toga sto odluku o sporu nije donio sudija pojedinac. Kad sudija pojedinac u toku postupka, po sluzbenoj duznosti ili u povodu prigovora stranaka, nadje da je za sudjenje nadlezno vijece istog suda, donijet ce rjesenje kojim ce odluciti da se postupak nastavlja pred vijecem. Protiv ovog rjesenja sudije pojedinca nije dopustena zalba.

Clan 19.

Do donosenja odluke o glavnoj stvari sud ce rjesenjem obustaviti parnicni postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparnicnog postupka. Postupak ce se nakon pravosnaznosti rjesenja nastaviti po pravilima izvanparnicnog postupka pred nadleznim sudom. Radnje sto ih je proveo parnicni sud (uvidjaj, vjestacenje, saslusavanje svjedoka i dr.) te odluke koje je donio taj sud, nisu bez vaznosti samo zato sto su poduzete u parnicnom postupku.

Clan 20.

Sud se moze, u povodu prigovora tuzenika, proglasiti mjesno nenadleznim, ako je prigovor podnesen najkasnije na pripremnom rocistu ili, ako to rociste nije odrzano, do upustanja tuzenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom rocistu za glavnu raspravu. Sud se moze proglasiti, po sluzbenoj duznosti, mjesno nenadleznim samo kad postoji iskljuciva mjesna nadleznost nekoga drugog suda, ali najkasnije na pripremnom rocistu ili, ako to rociste nije odrzano, do upustanja tuzenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom rocistu za glavnu raspravu.

Clan 21.

Nakon pravosnaznosti rjesenja kojim se sud oglasio nenadleznim (cl. 16. i 20), sud ce ustupiti predmet nadleznom sudu. Prije nego sto ustupi predmet nadleznom sudu, sud ce, prema potrebi, zatraziti obavijesti od tuzitelja. Sud kome je predmet ustupljen kao nadleznom nastavit ce postupak kao da je kod njega bio pokrenut. Ako je odluka o nenadleznosti bila donesena na glavnoj raspravi, sud kome je predmet ustupljen zakazat ce glavnu raspravu i postupiti kao da se rasprava drzi pred izmijenjenim vijecem (clan 295. stav 3). Ako je odluka o nenadleznosti bila donesena na pripremnom rocistu, nece se zakazati novo pripremno rociste ako predsjednik vijeca smatra da ono nije potrebno s obzirom na radnje poduzete na prijasnjem pripremnom rocistu. Parnicne radnje nenadleznog suda ( uvidjaj, vjestacenje, saslusavanje svjedoka i dr.) nisu bez vaznosti samo zato sto ih je poduzeo nenadlezni sud.

Clan 22.

Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadleznom smatra da je nadlezan sud koji mu je predmet ustupio ili koji drugi sud, dostavit ce predmet sudu koji treba rijesiti taj sukob nadleznosti, osim ako nadje da mu je predmet ustupljen zbog ocite pogreske, a trebalo je da bude ustupljen kojem drugom sudu, u kom ce slucaju predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio. Kad je u povodu zalbe protiv odluke prvostepenog suda kojom se on oglasio mjesno nenadleznim odluku donio drugostepeni sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadleznoscu i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku donio nadlezan za rjesavanje sukoba nadleznosti izmedju tih sudova. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadleznosti prvostepenog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostepeni sud nadlezan za rjesavanje sukoba nadleznosti izmedju tih sudova.

Clan 23.

Sukob nadleznosti izmedju opcinskih sudova istog kantonaz upanije rjesava kantonalnizupanijski sud. Sukob nadleznosti izmedju opcinskog suda i kantonalnogz upanijskog suda s podrucja istog kantonazupanije rjesava Vrhovni sud Federacije. Sukob nadleznosti izmedju opcinskih sudova s podrucja dva ili vise kantonazupanija rjesava Vrhovni sud Federacije. Sukob nadleznosti izmedju opcinskog suda kantonazupanije s kantonalnimzupanijskim sudom drugog kantonazupanije, kao i sukob nadleznosti kantonalnihzupanijskih sudova rjesava Vrhovni sud Federacije. Sukob nadleznosti Vrhovnog suda Federacije i opcinskog odnosno kantonalnogzupanijskog suda rjesava Vrhovni sud Federacije na opcoj sjednici.

Clan 24.

O sukobu nadleznosti moze se odluciti i kad se stranke prije toga ne izjasne o nadleznosti. Dok se ne rijesi sukob nadleznosti, sud kome je predmet ustupljen duzan je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. Protiv rjesenja kojim se odlucuje o sukobu nadleznosti nije dopustena zalba.

Clan 25.

Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom podrucju, ali ako postoji opasnost od odgode, sud ce poduzeti izvrsenje pojedinih radnji i na podrucju drugog suda. O tome ce se prethodno obavijestiti sud na cijem ce se podrucju poduzeti radnja.

Clan 26.

U pogledu nadleznosti sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Federacija ) za sudjenje strancima koji uzivaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini i za sudjenje stranim drzavama i medjunarodnim organizacijama vaze pravila medjunarodnog prava. U slucaju sumnje o postojanju i opsegu prava imuniteta objasnjenje daje Federalno ministarstvo pravde.

2. Nadleznost sudova u sporovima s medjunarodnim elementom

Clan 27.

Sud u Federaciji nadlezan je za sudjenje kad je njegova nadleznost u sporu s medjunarodnim elementom izricito odredjena zakonom Bosne i Hercegovine ili zakonom Federacije, odnosno medjunarodnim ugovorom. Ako u zakonu ili medjunarodnom ugovoru nema izricite odredbe o nadleznosti suda u Federaciji za odredjenu vrstu sporova, sud u Federaciji nadlezan je za sudjenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadleznost proizlazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadleznosti.

3. Stvarna nadleznost
a) Opca odredba

Clan 28.

U parnicnom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadleznosti odredjene ovim ili drugim zakonom Federacije , odnosno zakonom kantonazupanije.

b) Utvrdjivanje vrijednosti spora

Clan 29.

Kad je za utvrdjivanje stvarne nadleznosti, sastava suda, prava na izjavljivanje revizije i u drugim slucajevima predvidjenim u ovom zakonu mjerodavna vrijednost predmeta spora, kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva. Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna trazenja ne uzimaju se u obzir ako ne cine glavni zahtjev.

Clan 30.

Ako se zahtjev odnosi na buduca davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora racuna se po njihovu zbroju, ali najvise do iznosa koji odgovara zbroju davanja za vrijeme od pet godina.

Clan 31.

Ako jedna tuzba protiv istog tuzenika obuhvaca vise zahtjeva koji se zasnivaju na istoj cinjenicnoj i pravnoj osnovi, nadleznost se odredjuje po zbroju vrijednosti svih zahtjeva. Ako zahtjevi u tuzbi proizlaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv vise tuzenika, nadleznost se odredjuje prema vrijednosti svakoga pojedinog zahtjeva.

Clan 32.

Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa koristenja stana odnosno poslovnih prostorija, vrijednost se racuna prema jednogodisnjoj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je rijec o najamnom ili zakupnom odnosu zakljucenom na krace vrijeme.

Clan 33.

Ako se tuzbom zahtijeva samo davanje osiguranja za stanovito potrazivanje ili ustanovljenje zaloznog prava, vrijednost predmeta spora odredjuje se prema iznosu potrazivanja koje treba osigurati, a ako predmet zaloga ima manju vrijednost od potrazivanja koje treba osigurati, kao vrijednost predmeta spora uzet ce se vrijednost predmeta zaloga.

Clan 34.

Ako se tuzbeni zahtjev ne odnosi na novcanu svotu, ali tuzitelj u tuzbi navede da pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odredjenu novcanu svotu, kao vrijednost predmeta spora uzet ce se ta svota. U drugim slucajevima, kad se tuzbeni zahtjev ne odnosi na novcanu svotu, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tuzitelj u tuzbi naznacio. Ako je u slucaju iz stava 2. ovog clana tuzitelj vrijednost predmeta spora suvise visoko ili suvise nisko naznacio, tako da se postavlja pitanje stvarne nadleznosti sastava suda ili prava na izjavljivanje revizije, sud ce najkasnije na pripremnom rocistu, a ako pripremno rociste nije odrzano, onda na glavnoj raspravi prije pocetka rasprave o glavnoj stvari, brzo i na prikladan nacin provjeriti tacnost naznacene vrijednosti.

Clan 35.

Ako novcani iznos nije izrazen u konvertibilnoj marki, vec u drugoj valuti, vrijednost predmeta spora se utvrdjuje u konvertibilnoj marki, po srednjem kursu odnosne valute i njemacke marke koji je utvrdila nadlezna finansijska organizacija u vrijeme podnosenja tuzbe.

4. Sastav suda

Clan 36.

Sudija pojedinac sudi sporove o imovinskopravnim zahtjevima, ako vrijednost predmeta spora ne premasuje 20.000 KM. U postupku stranke se mogu sporazumjeti da imovinskopravne i radne sporove sudi sudija pojedinac, bez obzira na vrijednost predmeta spora. Sudija pojedinac sudi sporove zbog smetanja posjeda. Sudija pojedinac provodi postupak i donosi odluku u predmetima pravne pomoci.

Clan 37.

Sudsko vijece je sastavljeno od trojice sudija. Kad odlucuje o reviziji i zahtjevu za zastitu zakonitosti sudovi sude u vijecu sastavljenom od pet sudija, ako zakonom nije drukcije odredjeno.

5. Mjesna nadleznost
a) Opca mjesna nadleznost

Clan 38.

Ako zakonom nije odredjena iskljuciva mjesna nadleznost kojega drugog suda, za sudjenje je nadlezan sud koji je opce mjesno nadlezan za tuzenika. U slucajevima predvidjenim u ovom zakonu, za sudjenje je, osim suda opce mjesne nadleznosti, nadlezan i drugi odredjeni sud.

Clan 39.

Za sudjenje je opce mjesno nadlezan sud na cijem podrucju tuzenik ima prebivaliste. Ako tuzenik nema prebivaliste ni u Federaciji niti u kojoj drugoj drzavi, opce mjesno je nadlezan sud na cijem podrucju tuzenik ima boraviste. Ako tuzenik, pored prebivalista ima i boraviste u kojem drugom mjestu, a prema okolnostima moze se pretpostaviti da ce tu duze vrijeme boraviti, opce mjesno je nadlezan i sud boravista tuzenika.

Clan 40.

Za sudjenje u sporovima protiv Federacije, kantonazupanije, grada i opcine, opce mjesno je nadlezan sud na cijem se podrucju nalazi sjediste njihovog zakonodavnog tijela odnosno vijeca. Za sudjenje u sporovima protiv ostalih pravnih osoba, opce mjesno je nadlezan sud na cijem se podrucju nalazi njihovo sjediste. U slucaju sumnje, sjedistem ce se smatrati mjesto u kojem se nalaze njihovi organi upravljanja.

Clan 41.

Za sudjenje u sporovima protiv drzavljanina Federacije i Bosne i Hercegovine, koji stalno zivi u inozemstvu, kamo je upucen na sluzbu ili na rad od drzavnog organa ili pravne osobe, opce mjesno je nadlezan sud njegovog posljednjeg prebivalista u Federaciji.

b) Posebna mjesna nadleznost Nadleznost za suparnicare

Clan 42.

Ako je jednom tuzbom tuzeno vise osoba u svojstvu materijalnih suparnicara, a za njih ne postoji mjesna nadleznost istog suda, nadlezan je sud koji je mjesno nadlezan za jednog od tuzenika, a ako medju njima ima glavnih i sporednih obveznika, sud koji je mjesno nadlezan za koga od glavnih obveznika. Nadleznost u sporovima za zakonsko uzdrzavanje

Clan 43.

Za sudjenje u sporovima za zakonsko uzdrzavanje, ako je tuzitelj osoba koja trazi uzdrzavanje, nadlezan je pored suda opce mjesne nadleznosti i sud na cijem podrucju tuzitelj ima prebivalis te odnosno boraviste. Ako je u sporovima za zakonsko uzdrzavanje s medjunarodnim elementom sud u Federaciji nadlezan zato sto tuzitelj ima prebivaliste u Federaciji, mjesno je nadlezan sud na cijem podruc ju tuzitelj ima prebivaliste. Ako nadleznost suda u Federaciji u sporovima o zakonskom uzdrzavanju postoji zato sto tuzenik ima imovinu u Federaciji iz koje se moze naplatiti uzdrzavanje, mjesno je nadlezan sud na cijem se podrucju nalazi ta imovina. Nadleznost u sporovima za naknadu stete

Clan 44.

Za sudjenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za stetu, osim suda opce mjesne nadleznosti, nadlezan je i sud na cijem je podrucju stetna radnja pocinjena ili sud na cijem je podrucju stetna posljedica nastupila. Ako je steta nastala zbog smrti ili teske tjelesne ozljede, nadlezan je, pored suda iz stava 1. ovog clana i sud na cijem podrucju tuzitelj ima prebivaliste, odnosno boraviste. Odredbe st. 1. i 2. ovog clana primjenjivat ce se i u sporovima protiv drustava za osiguranje, radi naknade stete trecim osobama na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti drustava osiguranja, a odredba stava 1. ovog clana i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade stete protiv regresnih duznika. Nadleznost u sporovima radi zastite prava na osnovu jamstva proizvodjaca

Clan 45.

Za sudjenje u sporovima za zastitu prava na osnovu pismenog jamstva protiv proizvodjaca koji je jamstvo dao nadlezan je, osim suda opce mjesne nadleznosti za tuzenika, i sud opce mjesne nadleznosti za prodavaca koji je pri prodaji stvari urucio kupcu pismeno jamstvo proizvodaca. Nadleznost u bracnim sporovima

Clan 46.

Za sudjenje u sporovima radi utvrdjivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponistaja braka ili rastave braka (bracni sporovi) nadlezan je, pored suda opce mjesne nadleznosti i sud na cijem su podrucju bracni drugovi imali posljednje zajednicko prebivalis te. Ako je u bracnim sporovima sud u Federaciji nadlezan zato sto su bracni drugovi imali posljednje zajednicko prebivaliste u Federaciji, odnosno zato sto tuzitelj ima prebivaliste u Federaciji, mjesno je nadlezan sud na cijem su podrucju bracni drugovi imali posljednje zajednicko prebivaliste, odnosno sud na cijem podruc ju tuzitelj ima prebivaliste.

Clan 47.

Ako je u sporovima o imovinskim odnosima bracnih drugova sud u Federaciji nadlezan zato sto se imovina bracnih drugova nalazi u Federaciji ili zato sto tuzitelj u vrijeme podnosenja tuzbe ima prebivaliste ili boraviste u Federaciji, mjesno je nadlezan sud na cijem podrucju tuzitelj ima prebivaliste ili boraviste u vrijeme podnosenja tuzbe. Nadleznost u sporovima o utvrdjivanju ili osporavanju ocinstva ili materinstva

Clan 48.

U sporovima radi utvrdjivanja ili osporavanja ocinstva ili materinstva, dijete moze podici tuzbu bilo pred sudom opce mjesne nadleznosti bilo pred sudom na cijem podrucju ima prebivaliste odnosno boraviste. Ako je u sporovima radi utvrdjivanja ili osporavanja ocinstva ili materinstva sud u Federaciji nadlezan zato sto tuzitelj ima prebivaliste u Federaciji, mjesno je nadlezan sud na cijem podruc ju tuzitelj ima prebivaliste. Nadleznost u sporovima o nekretninama i zbog smetanja posjeda

Clan 49.

Za sudjenje u sporovima o pravu vlasnistva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora o koristenju stana ili poslovnih prostorija, iskljucivo je nadlezan sud na cijem se podrucju nalazi nekretnina. Ako nekretnina lezi na podrucju vise sudova, nadlezan je svaki od tih sudova. Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlezan je, pored suda opce mjesne nadleznosti, i sud na cijem se podrucju dogodilo smetanje. Nadleznost u sporovima o zrakoplovu i brodu

Clan 50.

Kad je za sudjenje u sporovima o pravu vlasnistva i drugim stvarnim pravima na zrakoplovima, odnosno brodovima, kao i sporovima iz zakupnih odnosa na zrakoplovu i brodu, nadlezan sud u Federaciji, iskljucivo je mjesno nadlezan sud na cijem se podrucju vodi registar u koji je zrakoplov, odnosno brod, upisan. Kad je za sudjenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno zrakoplovima iz stava 1. ovog clana nadlezan sud u Federaciji, mjesno je nadlezan, pored suda na cijem se podrucju vodi registar u koji je brod odnosno zrakoplov upisan, i sud na cijem se podrucju dogodilo smetanje. Nadleznost za osobe koje nemaju opcu mjesnu nadleznost u Federaciji

Clan 51.

Tuzba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe koja nema opcu mjesnu nadleznost u Federaciji, moze se podnijeti svakome sudu u Federaciji na cijem se podrucju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tuzbom trazi. Ako nadleznost suda u Federaciji postoji zato sto je obaveza nastala za vrijeme boravka tuzenika u Federaciji, mjesno je nadlezan sud na cijem je podrucju obaveza nastala. U sporovima protiv osobe koja u Federaciji nema opcu mjesnu nadleznost, za obaveze koje treba ispuniti u Federaciji, tuzba se moze podnijeti sudu na cijem podrucju tu obavezu treba ispuniti. Nadleznost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravne osobe

Clan 52.

Za sudjenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedista, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda opce mjesne nadleznosti, nadlezan je i sud na cijem se podrucju ta poslovna jedinica nalazi. Nadleznost po mjestu gdje se nalazi zastupstvo strane osobe u Federaciji

Clan 53.

U sporovima protiv fizicke ili pravne osobe koja ima sjediste u inozemstvu u pogledu obaveza koje su zasnovane u Federaciji ili im se u njoj ima udovoljiti, tuzba se moze podnijeti sudu u Federaciji na cijem se podrucju nalazi njezino stalno zastupstvo za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju ili sjediste organa kome je povjereno da obavlja njezine poslove. Nadleznost za sporove iz odnosa s vojnim jedinicama

Clan 54.

U sporovima protiv Federacije iz odnosa s vojnim jedinicama iskljucivo je nadlezan sud na cijem se podrucju nalazi sjediste komande vojne jedinice. Nadleznost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa

Clan 55.

Dok ostavinski postupak nije pravomocno zavrsen, za sudjenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa, te u sporovima o potrazivanjima vjerovnika prema ostavitelju, pored suda opce mjesne nadleznosti, mjesno je nadlezan i sud na cijem se podrucju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak. Nadleznost za sporove u izvrsnom i stecajnom postupku

Clan 56.

Za sudjenje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu sudskog ili administrativnog izvrsnog postupka odnosno u toku i u povodu stecajnog postupka, mjesno je iskljucivo nadlezan sud na cijem se podrucju nalazi sud koji provodi izvrsni ili stecajni postupak odnosno sud na cijem se podrucju provodi administrativno izvrsenje. Nadleznost po mjestu placanja

Clan 57.

Za sudjenje u sporovima imatelja mjenice ili ceka protiv potpisnika, nadlezan je, pored suda opce mjesne nadleznosti, i sud mjesta placanja. Nadleznost u sporovima iz radnih odnosa

Clan 58.

Ako je u sporu iz radnog odnosa tuzitelj radnik, za sudjenje je nadlezan, pored suda koji je opce mjesno nadlezan za tuzenika, i sud na cijem se podrucju rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na cijem bi se podrucju rad morao obavljati, te sud na cijem je podrucju zasnovan radni odnos.

c) Odredjivanje mjesne nadleznosti od viseg suda

Clan 59.

Ako nadlezni sud zbog izuzeca sudaca ne moze postupati, obavijestit ce o tome neposredno visi sud, koji ce odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadlezni sud s njegova podrucja.

Clan 60.

Kantonalnizupanijski sud moze na prijedlog stranke ili nadleznog opcinskog suda odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlezan opcinski sud s njegovog podruc ja, ako je ocito da ce se tako lakse provesti postupak ili ako za to postoje drugi razlozi. Vrhovni sud Federacije, moze, na prijedlog stranke ili nadleznog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno nadlezan sud u drugom kantonuzupaniji ako je ocito da ce se tako lakse provesti postupak ili ako za to postoje drugi vazni razlozi.

Clan 61.

Ako je za sudjenje nadlezan sud u Federaciji, ali se prema odredbama ovog zakona ne moze utvrditi koji je sud mjesno nadlezan, Vrhovni sud Federacije ce, na prijedlog stranke, odrediti koji ce stvarno nadlezan sud biti mjesno nadlezan.

d) Sporazum o mjesnoj nadleznosti

Clan 62.

Ako zakonom nije odredjena iskljuciva mjesna nadleznost nekog suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadlezan, uz uvjet da je taj sud stvarno nadlezan. Ako je zakonom odredjeno da su za sudjenje u odredjenom sporu mjesno nadlezna dva ili vise sudova u Federaciji, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadlezni sud. Taj sporazum vazi samo ako je pismeno sastavljen i ako se tice odredjenog spora ili vise sporova koji svi proistjecu iz odredjenog pravnog odnosa. Ispravu o sporazumu tuzitelj mora priloziti uz tuzbu. Ako tuzba nije podnesena sudu na koji upucuje sporazum o mjesnoj nadleznosti tuzeni moze zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu. Zahtjev iz prethodnog stava tuzeni mora podnijeti prije upustanja u raspravljanje o glavnoj stvari, uz prilaganje isprave o sporazumu. Odredbe st. 5. i 6. ovog clana primjenjivat ce se u skladu i kada se sud na koji upucuje sporazum o mjesnoj nadleznosti oglasio nenadleznim stoga sto isprava o sporazumu nije bila prilozena uz tuzbu.

III IZUZECE

Clan 63.

Sudija ne moze suditi:
1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomocnik stranke, ako je sa strankom u odnosu suovlastenika, suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu saslusan ili predlozen kao svjedok ili vjestak;
2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomocnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobocnoj liniji do cetvrtog stepena ili mu je bracni drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira na to je li brak prestao ili nije;
3) ako je staratelj, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomocnika;
4) ako je u istom predmetu sudjelovao u donosenju odluke nizeg suda ili drugog organa;
5) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.
Odredba tacke 4. prethodnog stava ne primjenjuju se kada se o pravnom lijeku odlucuje u sjednici svih sudija.

Clan 64.

Sudija cim sazna da postoji koji od razloga za izuzece iz clana 63. tac. 1. do 4. ovog zakona, duzan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda, koji ce mu odrediti zamjenika. Ako je rijec o izuzecu predsjednika suda, on ce odrediti sebi zamjenika iz reda sudija tog suda, a ako to nije moguce, postupit ce prema clanu 59. ovog zakona. Ako sudija smatra da postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost ( clan 63. tacka 5), obavijestit ce o tome predsjednika suda, koji ce odluciti o izuzecu. Do donosenja rjesenja predsjednika suda, sudac moze poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode.

Clan 65.

Izuzece mogu traziti i stranke. Stranka je duzna podnijeti zahtjev za izuzece sudije cim sazna da postoji razlog za izuzece, a najkasnije do zavrsetka rasprave pred prvostepenim sudom, a ako nije bilo rasprave do donosenja odluke. Zahtjev za izuzece sudije viseg suda stranka moze staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek, a ako se pred visim sudom odrzava rasprava onda do zavrsetka rasprave. Stranka je duzna u zahtjevu navesti okolnosti na kojima zasniva svoj zahtjev za izuzece.

Clan 66.

O zahtjevu stranke za izuzece suca odlucuje predsjednik suda. Ako stranka trazi izuzece predsjednika suda, odluku o izuzecu donosi predsjednik neposredno viseg suda. O zahtjevu stranaka za izuzece predsjednika Vrhovnog suda Federacije, odlucuje opca sjednica tog suda. Prije donosenja rjesenja o izuzecu uzet ce se izjava od suca cije se izuzece trazi, a prema potrebi obavit ce se i drugi izvidjaj. Protiv rjesenja kojim se zahtjev za izuzece prihvaca nije dopustena zalba, a protiv rjesenja kojim se zahtjev odbija nije dopustena posebna zalba.

Clan 67.

Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzece, duzan je odmah obustaviti svaki rad na tom predmetu, a ako je u pitanju izuzece iz clana 63. tacke 6. ovog zakona, moze, do donosenja rjesenja o zahtjevu za izuzece poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode.

Clan 68.

Odredbe ovog zakona o izuzecu sudija, primjenjivat ce se na odgovarajuci nacin i na zapisnicare. O izuzecu zapisnicara odlucuje predsjednik vijeca, odnosno vijece.

IV STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI

Clan 69.

Stranka u postupku moze biti svaka fizicka i pravna osoba. Posebnim propisima odredjuje se ko moze biti stranka u postupku osim fizickih i pravnih osoba. Parnicni sud moze, iznimno, s pravnim djelovanjem u odredjenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruzivanja koji nemaju stranacku sposobnost prema odredbama st. 1. i 2. ovog clana, ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u sustini udovoljavaju bitnim uvjetima za sticanje stranacke sposobnosti, a narocito ako raspolazu imovinom na kojoj se moze provesti izvrsenje. Protiv rjesenja iz stava 3. ovog clana kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije dopustena posebna zalba.

Clan 70.

Kad su ombudsmen Federacije Ustavom Federacije i nadlezni tuzitelj zakonom ovlasteni da pokrenu parnicni postupak, oni mogu poduzimati radnje u postupku potrebne za ostvarivanje ovih ovlastenja.

Clan 71.

Stranka koja je potpuno poslovno sposobna moze sama obavljati radnje u postupku (parnicna sposobnost). Punoljetna osoba kojoj je djelomicno ogranicena poslovna sposobnost parnicno je sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti. Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnicno je sposoban u granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.

Clan 72.

Stranku koja nema parnicnu sposobnost zastupa njezin zakonski zastupnik. Zakonski zastupnik odredjuje se zakonom ili aktom nadleznoga drzavnog organa donesenim na osnovu zakona.

Clan 73.

Zakonski zastupnik moze u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku, ali ako je za podnosenje ili povlacenje tuzbe, za priznanje odnosno za odricanje od tuzbenog zahtjeva, za zakljuc enje nagodbe ili za poduzimanje drugih radnji u postupku, u posebnim propisima odredjeno da zastupnik mora imati poseba ovlastenja, on moze te radnje poduzimati samo ako ima takva ovlastenja. Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik duzna je na zahtjev suda dokazati da je zakonski zastupnik. Kad je za poduzimanje odredjenih radnji u postupku potrebno posebno ovlastenje, zakonski zastupnik duzan je dokazati da ima takvo ovlastenje. Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu paznju u zastupanju, obavijestit ce o tome organ starateljstva. Ako bi zbog propustanja zastupnika mogla nastati steta za osobu pod starateljstvom, sud ce zastati s postupkom i predloziti da se odredi drugi zakonski zastupnik.

Clan 74.

U toku cijelog postupka sud ce, po sluzbenoj duznosti, paziti moze li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku i je li parnicno sposobna, zastupa li parnicno nesposobnu stranku njezin zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebna ovlastenja kad su ona potrebna.

Clan 75.

Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne moze biti stranka u postupku, a taj se nedostatak moze otkloniti, pozvat ce tuzitelja da izvrsi potrebne ispravke u tuzbi ili ce poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja moze biti stranka u postupku. Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema pravna ovlastenja kad su ona potrebna, zatrazit ce da nadlezni organ starateljstva postavi staratelja parnicno nesposobnoj osobi odnosno pozvat ce zakonskog zastupnika da pribavi posebna ovlastenja ili ce poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnicno nesposobna strana bila pravilno zastupana. Sud moze odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog clana. Dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje zbog cijeg bi odgadjanja mogle nastati stetne posljedice za stranku. Ako se navedeni nedostaci ne mogu otkloniti ili ako odredjeni rok bezuspjesno protekne, sud ce rjesenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvacene tim nedostacima i odbaciti tuzbu ako su nedostaci takve prirode da sprjecavaju daljnje vodjenje parnice. Protiv rjesenja kojim se naredjuju mjere za otklanjanje nedostataka nije dopustena zalba.

Clan 76.

Ako se tokom postupka pred prvostepenim sudom pokaze da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tuzeniku trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati stetne posljedice, sud ce tuzeniku postaviti privremenog zastupnika. Uz uvjet iz stava 1. ovog clana, sud ce postaviti tuzeniku privremenog zastupnika osobito u ovim slucajevima:
1) ako tuzenik nije parnicno sposoban, a nema zakonskog zastupnika;
2) ako postoje protivni interesi tuzenika i njegova zakonskog zastupnika;
3) ako obje stranke imaju istoga zakonskog zastupnika;
4) ako je boraviste tuzenika nepoznato, a tuzenik nema punomocnika,
5) ako se tuzenik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomocnika u Federaciji nalaze u inozemstvu, a dostava se nije mogla obaviti.
O postavljanju privremenog zastupnika sud ce bez odgadjanja obavijestiti organ starateljstva, a i stranke kad je to moguce.

Clan 77.

Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i duznosti zakonskog zastupnika. Ta prava i duznosti privremeni zastupnik obavlja sve dok se tuzenik ili njegov punomocnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja.

Clan 78.

Ako je privremeni zastupnik postavljen tuzeniku iz razloga navedenih u clanu 76. stav 2. tac. 4. i 5. ovog zakona, sud ce izdati oglas koji ce objaviti u "Sluzbenim novinama Federacije BiH", sluzbenom glasilu kantonazupanije i na oglasnoj ploci suda, a prema potrebi i na drugi prikladan nacin.

Clan 79.

Parnicna sposobnost drzavljanina Federacije procjenjuje se po zakonu Federacije, odnosno kantonazupanije koji je mjerodavan za utvrdjivanje njegove poslovne sposobnosti. Drzavljanin Federacije koji nije parnicno sposoban po zakonu kantonazupanije koji je mjerodavan za procjenjivanje njegove poslovne sposobnosti, a parnicno je sposoban po zakonu kantonazupanije pred cijim se sudom provodi postupak, moze sam poduzimati radnje u postupku. Njegov zakonski zastupnik moze poduzimati radnje u postupku samo dok taj drzavljanin ne izjavi da sam poduzima vodjenje parnice. Parnicna sposobnost drzavljanina Republike Srpske u postupku pred sudovima Federacije, procjenjuje se po zakonu Republike Srpske.

V PUNOMOCNICI

Clan 80.

Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomocnika, ali sud moze pozvati stranku koja ima punomocnika da se pred sudom imenito izjasni o cinjenicama koje treba utvrditi u parnici. Stranka koju zastupa punomocnik moze uvijek doci pred sud i davati izjave pored svog punomocnika.

Clan 81.

Punomocnik moze biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osoba koje se bave nadripisarstvom. Ako se kao punomocnik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom, sud ce takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje i o tome odmah obavijestiti stranku. Zalba protiv rjesenja o uskracivanju zastupanja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. Ako sud utvrdi da punomocnik koji nije advokat nije sposoban obavljati tu duznost, on ce upozoriti stranku na stetne posljedice koje mogu nastati zbog nepravilnog zastupanja.

Clan 82.

Radnje u postupku sto ih punomocnik poduzima u granicama punomoci imaju isto pravno djelovanje kao da ih je poduzela sama stranka.

Clan 83.

Stranka moze izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomocnika na rocistu na kome je ta izjava dana. Ako je punomocnik priznao koju cinjenicu na rocistu na kojem stranka nije bila prisutna ili je koju cinjenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove, sud ce cijeniti obje izjave prema clanu 204 . stavu 2. ovog zakona.

Clan 84.

Opseg punomoci odredjuje stranka. Stranka moze ovlastiti punomocnika da poduzima samo odredjene radnje ili da poduzima sve radnje u postupku.

Clan 85.

Ako je stranka izdala advokatu punomoc za vodjenje parnice, a nije poblize odredila ovlastenja u punomoci, advokat je ovlasten na osnovu takve punomoci:
1 ) obavljati sve radnje u postupku, a imenito podnijeti tuzbu, povuci je, priznati tuzbeni zahtjev ili se odreci tuzbenog zahtjeva, zakljuciti nagodbu, podnijeti pravni lijek i odreci se ili odustati od njega, te zahtijevati izdavanje privremenih mjera osiguranja;
2) stavljati zahtjev za izvrsenje ili osiguranje i poduzimati potrebne radnje u postupku, u povodu takvog zahtjeva;
3) od protivne stranke primiti dosudjene troskove;
4) punomoc prenijeti na drugog advokata ili ovlastiti drugog advokata na poduzimanje samo pojedinih radnji u postupku. Za podnosenje prijedloga za ponavljanje postupka advokatu je potrebna posebna punomoc, ako je od pravomocnosti odluke proteklo vise od sest mjeseci. Advokata moze zamjenjivati advokatski pripravnik koji je kod njega zaposlen, i to samo pred sudom prvog stepena.

Clan 86.

Ako stranka u punomoci nije poblize odredila ovlastenja punomocnika, punomocnik koji nije advokat moze, na osnovu takve punomoci, obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno izricito ovlastenje za povlacenje tuzbe, za priznanje ili za odricanje od tuzbenog zahtjeva, za zakljucenje nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenosenje punomoci na drugu osobu te za podnosenje vanrednih pravnih lijekova.

Clan 87.

Stranka izdaje punomoc pismeno ili usmeno na zapisnik kod suda. Stranka koja nije pismena ili nije u stanju potpisati se stavit ce na pismenu punomoc umjesto potpisa otisak kaziprsta. Ako se u tom slucaju punomoc izdaje osobi koja nije advokat, potrebna je prisutnost dvojice svjedoka koji ce se potpisati na punomoci. Ako posumnja u istinitost pismene punomoci, sud moze rjesenjem odrediti da se podnese ovjerena punomoc. Protiv tog rjesenja nije dopustena zalba.

Clan 88.

Punomocnik je duzan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomoc. Sud moze dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi osoba koja nije podnijela punomoc, ali ce istodobno narediti toj osobi da naknadno u odredjenom roku podnese punomoc ili odobrenje stranke za obavljanje parnicne radnje. Dok ne protekne rok za podnosenje punomoci, sud ce odgoditi donosenje odluke. Ako taj rok bezuspjesno protekne, sud ce nastaviti postupak, ne uzimajuci u obzir radnje sto ih je obavila osoba bez punomoci. Sud je duzan tokom cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomocnik ovlastena za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao punomocnik nije ovlastena za zastupanje, ukinut ce parnicne radnje sto ih je ta osoba poduzela ako te radnje nije stranka naknadno odobrila.

Clan 89.

Stranka moze punomoc u svako vrijeme opozvati, a punomocnik je moze u svako vrijeme otkazati. Opozivanje odnosno otkaz punomoci mora se saopciti sudu pred kojim se vodi postupak pismeno ili usmeno na zapisnik. Opozivanje odnosno otkaz punomoci vazi za protivnu stranku od trenutka kad joj je saopcen. Poslije otkaza punomoci punomocnik je duzan jos mjesec dana obavljati radnje za osobu koja mu je izdala punomoc ako je potrebno da od nje otkloni kakvu stetu koja bi u to vrijeme mogla nastati.

Clan 90.

Ako je punomocniku data ovlast da moze obavljati sve radnje u postupku, a stranka, odnosno njezin zakonski zastupnik umre ili postane poslovno nesposoban, ili ako zakonski zastupnik bude razrijesen duznosti, punomocnik je ovlasten i nadalje poduzimati radnje u postupku, ali nasljednik odnosno novi zakonski zastupnik moze opozvati punomoc. U slucajevima navedenim u stavu 1. ovog clana punomocniku koji nije advokat uvijek prestaju ovlastenja koje se u punomoci moraju izricito navesti ( clan 86 ).

Clan 91.

Prestankom pravne osobe prestaje i punomoc koju je ona izdala. U slucaju stecaja punomoc koju je izdao stecajni duznik prestaje kad prema vazecim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka. Iznimno od odredaba st. 1. i 2. ovog clana, punomocnik je duzan jos mjesec dana obavljati radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni stetu.

VI JEZIK U POSTUPKU

Clan 92.

Stranke i drugi sudionici u postupku imaju pravo pri sudjelovanju na rocistima i pri usmenom poduzimanju drugih procesnih radnji pred sudom upotrebljavati svoj jezik. Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke odnosno drugih sudionika u postupku, sud je duzan osigurati usmeno prevodjenje na njihov jezik onoga sto se na rocistu iznosi, te usmeno prevodjenje isprava koje se na rocistu koriste radi dokazivanja. Stranke i drugi sudionici u postupku poucit ce se o pravu da usmeni postupak pred sudom prate na svom jeziku uz pomoc tumaca. One se mogu odreci prava na prevodjenje, ako izjave da znaju jezik na kojem se vodi postupak. U zapisniku ce se zabiljeziti da im je data pouka, te unijeti izjave stranaka odnosno sudionika u vezi s datom poukom. Prevodjenje obavljaju (prevoditelji) tumaci. Troskovi prevodjenja padaju na teret sredstava suda.

Clan 93.

Pozivi, odluke i druga sudska pismena upucuju se strankama i drugim sudionicima u postupku na jeziku koji je u sluzbenoj upotrebi u sudu, suglasno odredbi clana 6. ovog zakona.

Clan 94.

Stranke i drugi sudionici u postupku upucuju sudu svoje tuzbe, zalbe i druge podneske na jeziku koji je u sluzbenoj upotrebi u sudu.

VII PODNESCI

Clan 95.

Tuzba, odgovor na tuzbu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopcenja koji se daju izvan rasprave podnose se pismeno (podnesci). Uvjet pismene forme ispunjavaju i podnesci upuceni brzojavom. Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima oznacen posiljatelj. Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadrzavati sve ono sto je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti. Narocito trebaju sadrzati: oznaku suda, ime, zanimanje i prebivaliste odnosno boraviste stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomocnika, ako ih imaju, predmet spora, sadrzaj izjave i potpis podnositelja. Ako izjava sadrzi kakav zahtjev, stranka treba da u podnesku navede cinjenice na kojima zasniva zahtjev i dokaze kad je to potrebno. Izjava koja se daje podneskom moze se, umjesto podneskom, dati usmeno na zapisnik kod parnicnog suda.

Clan 96.

Podnesci koje treba dostaviti protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Tako treba postupiti i kad se uz podnesak podnosu prilozi. Ako je na protivnoj strani vise osoba koje imaju zajednickoga zakonskog zastupnika ili punomocnika, mogu se, za sve te osobe podnesci i prilozi predavati u jednom primjerku.

Clan 97.

Isprave koje se prilazu podnesku podnose se u izvorniku ili u prijepisu. Ako stranka prilozi ispravu u izvorniku, sud ce takvu ispravu zadrzati, a protivnoj stranci dopustiti da je razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava drzi u sudu, vratit ce se podnositelju na njegov zahtjev, ali sud moze traziti od podnositelja da spisima prilozi prijepis isprave. Ako je isprava prilozena u prijepisu, sud ce na zahtjev protivne stranke pozvati podnositelja da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda. Kad je to potrebno, sud ce odrediti rok u kojem se isprava ima predati odnosno pregledati. Protiv tih rjesenja nije dopustena zalba.

Clan 98.

Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrzi sve sto je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud ce podnositelja pouciti i pomoci mu da podnesak ispravi odnosno dopuni i u tu svrhu moze ga pozvati u sud ili mu vratiti podnesak radi ispravka. Kad sud vrati podnesak podnositelju radi ispravka ili dopune, odredit ce rok za ponovno podnosenje podneska. Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku odredjenom za dopunu ili ispravak, smatrat ce se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen. Smatrat ce se da je podnesak povucen ako ne bude vracen sudu u odredjenom roku, a ako bude vracen bez ispravka odnosno dopune, odbacit ce se. Ako rokovi ili prilozi nisu podneseni u dostatnom broju primjeraka, sud ce pozvati podnositelja da ih u odredjenom roku podnese. Ako podnositelj ne postupi po tom nalogu, sud ce podnesak odbaciti. Iznimno, sud moze odrediti da se podnesci i prilozi prepisu na trosak stranke.

Clan 99.

Novcanom kaznom do 300 konvertibilnih maraka sud ce kazniti osobu koja u podnesku vrijedja sud, stranku ili drugog sudionika u postupku. Izrecena kazna prema stavu 1. ovog clana ne utjece na izricanje kazne za krivicno djelo. Ako osoba koja je novcano kaznjena ne plati tu kaznu u odredjenom roku, ona ce se zamijeniti zatvorom, cije trajanje odmjerava sud razmjerno visini izrecene kazne, ali koji ne moze biti duzi od deset dana. Odredba stava 3. ovog clana primijenit ce se u svim slucajevima kad sud u skladu s ovim zakonom izrice novcanu kaznu (cl. 229, 236, 296. i 298).

VIII ROKOVI I ROCISTA

1. Rokovi

Clan 100.

Ako rokovi nisu odredjeni zakonom, odredjuje ih sud s obzirom na okolnosti slucaja. Rok koji sud odredi moze se produziti na prijedlog zainteresirane osobe ako za to postoje opravdani razlozi. Prijedlog za produzenje roka mora se podnijeti prije proteka roka cije se produzenje trazi. Protiv rjesenja o produljenju roka nije dopustena zalba.

Clan 101.

Rokovi se racunaju na dane, mjesece i godine. Ako je rok odredjen na dane, u rok se ne uracunava dan kad je dostava ili saopcenje obavljeno odnosno dan u koji pada dogadjaj otkad treba racunati trajanje roka, vec se za pocetak roka uzima prvi iduci dan. Rokovi odredjeni na mjesece odnosno na godine zavrsavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpoceo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrsava posljednjeg dana tog mjeseca. Ako posljednji dan roka pada na drzavni praznik, ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istjece protekom prvoga iduceg radnog dana.

Clan 102.

Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnesen u roku ako je prije nego sto rok protekne predan nadleznom sudu. Ako je podnesak upucen preko poste preporucenom posiljkom ili telegrafski, dan predaje posti smatra se danom predaje sudu kojemu je upucen. Ako je podnesak upucen telegrafski, a ne sadrzi sve sto je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, smatrat ce se da je dan u roku ako uredan podnesak naknadno bude predat sudu ili bude upucen sudu preporucenom posiljkom u roku od tri dana od dana predaje brzojava posti. Za osobe koje se nalaze na obaveznoj vojnoj sluzbi u vojsci Federacije dan predaje podneska vojnoj jedinici odnosno vojnoj ustanovi ili stabu smatra se danom predaje sudu. Odredba stava 4. ovog clana odnosi se i na ostale osobe koje se nalaze u sluzbi u vojnim jedinicama odnosno vojnim ustanovama ili stabovima vojske Federacije u mjestima u kojima ne postoji redovna posta. Za osobe lisene slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove i za izvrsenje krivicnih i prekrsajnih sankcija, smatra se danom predaje sudu. Ako je podnesak koji je vezan za rok predan ili upucen nenadleznom sudu prije proteka roka, a stigne nadleznom sudu nakon proteka roka, smatrat ce se da je na vrijeme podnesen ako se njegovo podnosenje nenadleznom sudu moze pripisati neznanju ili ocitoj pogresci podnositelja. Odredbe st. 1. do 7. ovog clana primjenjuju se i na rok u kojem se prema posebnim propisima mora podici tuzba, te i na rok zastare potrazivanja ili kakva drugog prava.

2. Rocista

Clan 103.

Rociste odredjuje sud kad je to zakonom propisano ili kad to zahtijevaju potrebe postupka. Protiv rjesenja o odredjivanju rocista nije dopustena zalba. Sud ce na rociste blagovremeno pozvati stranke i ostale osobe cija se prisutnost smatra potrebnom. Uz poziv ce se stranci dostaviti podnesak koji je dao povod za odredjivanje rocista, a u pozivu ce se naznaciti mjesto, prostorija i vrijeme odrzavanja rocista. Ako se uz poziv ne dostavlja podnesak, u pozivu ce se navesti stranke, predmet spora te radnja koja ce se na rocistu obaviti. Sud ce u pozivu osobito upozoriti na zakonske posljedice izostanka s rocista.

Clan 104.

Rociste se, u pravilu, odrzava u sudskoj zgradi. Sud moze odluciti da se rociste odrzi izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nuzno ili da ce se na taj nacin ustedjeti u vremenu ili u troskovima postupka. Protiv takvog rjesenja nije dopustena zalba.

Clan 105.

Sud moze rociste odgoditi kad je to potrebno radi izvodjenja dokaza ili kad za to postoje drugi opravdani razlozi. Kad se rociste odgodi, sud ce po mogucnosti prisutnima odmah saopciti mjesto i vrijeme novog rocista. Protiv rjesenja o odgodi rocista nije dopustena zalba. 3. Povrat u prijasnje stanje

Clan 106.

Ako stranka propusti rociste ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud ce toj stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijasnje stanje) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propustanje. Kad se dopusti povrat u prijasnje stanje, parnica se vraca u ono stanje u kojem se nalazila prije propustanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog propustanja donio.

Clan 107.

Prijedlog za povrat u prijasnje stanje podnosi se sudu kod kojega je trebalo obaviti propustenu radnju. Prijedlog se mora podnijeti u roku od petnaest dana, racunajuci od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propustanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propustanje od dana kad je za to saznala. Nakon proteka tri mjeseca od dana propustanja ne moze se traziti povrat u prijasnje stanje. Ako se povrat u prijasnje stanje predlaze zbog propustanja roka, predlagatelj je duzan istodobno s podnosenjem prijedloga obaviti i propustenu radnju.

Clan 108.

Ne moze se zahtijevati povrat u prijasnje stanje ako je propusten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijasnje stanje ili ako je propusteno rociste odredjeno u povodu prijedloga za povrat u prijasnje stanje.

Clan 109.

Prijedlog za povrat u prijasnje stanje, u pravilu, ne utjece na tok parnice, ali sud moze odluciti da se postupak prekine do pravosnaznosti rjesenja o prijedlogu. Ako je sud donio odluku da se postupak prekine, a pred visim je sudom u toku postupak u povodu zalbe, obavijestit ce se visi sud o toj odluci.

Clan 110.

Neblagovremene i nedopustene prijedloge za povrat u prijasnje stanje odbacit ce predsjednik vijeca rjesenjem. U vezi s prijedlogom za povrat u prijasnje stanje sud ce zakazati rociste, osim ako su cinjenice na kojima se prijedlog zasniva opcepoznate.

Clan 111.

Protiv rjesenja kojim se prihvaca prijedlog za povrat u prijasnje stanje nije dopustena zalba, osim ako je prijedlog prihvac en protivno clanu 108. ovog zakona ili prijedlog koji je neblagovremeno podnesen.

IX ZAPISNICI

Clan 112.

Zapisnik se sastavlja o radnjama poduzetim na rocistu. Zapisnik se sastavlja i o vaznijim izjavama ili saopcenjima koje stranke ili drugi sudionici daju izvan rocista. O manje vaznim izjavama ili saopcenjima nece se sastavljati zapisnik, nego ce se samo staviti sluzbena biljeska u spisu. Zapisnik pise zapisnicar.

Clan 113.

U zapisnik se unosi: naziv i sastav suda, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se oba vlja radnja, naznaka predmeta spora i imena prisutnih stranaka odnosno trecih osoba i njihovih zakonskih zastupnika odnosno punomocnika. Zapisnik treba da sadrzi bitne podatke o sadrzaju poduzete radnje. U zapisnik o glavnoj raspravi, osobito ce se unijeti: je li rasprava bila javna ili je javnost bila iskljucena, sadrzaj izjava stranaka, njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi koji su izvedeni, uz navodjenje sadrzaja iskaza svjedoka i vjestaka te odluke suda donesene na rocistu, odnosno, nakon zakljucenja glavne rasprave.

Clan 114.

Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nista brisati, dodati ili mijenjati. Prekrizena mjesta moraju ostati citljiva.

Clan 115.

Zapisnik se sastavlja tako da predsjednik vijeca kazuje glasno zapisnicaru sto ce unijeti u zapisnik. Stranke imaju pravo procitati zapisnik ili zahtijevati da im se procita te staviti svoje prigovore na sadrzaj zapisnika. To pravo imaju i druge osobe cija je izjava unesena u zapisnik, ali samo u vezi s onim dijelom zapisnika koji sadrzi njihovu izjavu. lspravci ili dodaci u pogledu sadrzaja zapisnika koje treba provesti u povodu prigovora stranaka ili drugih osoba ili po sluzbenoj duznosti unijet ce se na kraju zapisnika. Na zahtjev tih osoba unijet ce se i prigovori koji nisu prihvaceni.

Clan 116.

Zapisnik potpisuju predsjednik vijeca, zapisnicar, stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomocnici i tumac. Svjedok i vjestak potpisuju svoj iskaz na zapisniku kad se oni saslusavaju pred zamoljenim sucem ili predsjednikom vijeca. Nepismena osoba ili osoba koja se ne moze potpisati stavit ce na zapisnik otisak kaziprsta, a zapisnicar ce ispod otiska upisati njezino ime i prezime. Ako se koja stranka, njezin zakonski zastupnik ili punomocnik, svjedok ili vjestak udalji prije potpisivanja zapisnika ili ne zeli potpisati zapisnik, zabiljezit ce se to u zapisnik i navesti razlog koji je iznesen.

Clan 117.

O vijecanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Ako je kod viseg suda u postupku u vezi s pravnim lijekom odluka donesena jednoglasno, nece se sastaviti zapisnik, nego ce se na izvorniku odluke staviti biljeska o vijecanju i glasanju. Zapisnik o vijecanju i glasanju sadrzi tok glasanja i odluku koja je donesena. Odvojena misljenja prikljucuju se zapisniku o vijecanju i glasanju ako nisu unesena u sam zapisnik. Zapisnik potpisuju svi clanovi vijeca i zapisnicar. Zapisnik o vijecanju i glasanju zatvorit ce se u poseban omot. Taj zapisnik moze razgledati samo visi sud kad rjesava o pravnom lijeku i u tom slucaju zapisnik ce se ponovno zatvoriti u poseban omot i na omotu naznaciti da je zapisnik razgledan. Biljesku o glasanju potpisuju svi clanovi vijeca.

X DONOSENJE ODLUKE

Clan 118.

Sud donosi odluke u obliku presude ili rjesenja. O tuzbenom zahtjevu sud odlucuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rjesenjem. Kad ne odlucuje presudom, sud odlucuje rjesenjem. U postupku izdavanja platnog naloga rjesenje kojim se prihvac a tuzbeni zahtjev donosi se u obliku platnog naloga. Odluka o troskovima u presudi smatra se rjesenjem.

Clan 119.

Odluke vijeca donose se nakon vijecanja glasanjem. U prostoriji u kojoj se vijeca i glasa mogu biti prisutni samo clanovi vijeca i zapisnicar. Kad treba donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vijece moze odluku donijeti i u samom zasjedanju.

Clan 120.

Predsjednik vijeca rukovodi vijecanjem i glasanjem i glasa posljednji. On se brine da se o svim pitanjima svestrano i potpuno raspravlja. Za svaku odluku vijeca potrebna je vecina glasova.Clanovi vijeca ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeca.Clan vijeca koji je pri glasanju o kojem ranijem pitanju ostao u manjini ne moze se suzdrzati od glasanja o pitanju o kojem se ima kasnije odluciti. Ako se u vezi s pojedinim pitanjima o kojima se odlucuje glasovi podijele na vise razlicitih misljenja, tako da nijedno od njih nema vecinu, razdvojit ce se pitanja i glasanje ce se ponavljati sve dok se ne postigne vecina. Ako se u pogledu visine novcane svote ili kolicine glasovi podijele na vise od dva misljenja, ponovno ce se raspravljati o razlozima za svako misljenje; pa ako se i nakon toga ne moze postici vecina, glasovi dati za najvecu novcanu svotu ili kolicinu dodat ce se glasovima datim za najbliz u manju novcanu svotu ili kolicinu dok se ne postigne vecina.

Clan 121.

Prije odlucivanja o glavnoj stvari sud odlucuje je li potrebno dopuniti postupak te o drugim prethodnim pitanjima. Ako pri rjesavanju o glavnoj stvari treba odluciti o vise zahtjeva, glasat ce se o svakom zahtjevu posebno.

XI DOSTAVA PISMENA I RAZMATRANJE SPISA

1. Nacin dostave pismena

Clan 122.

Pismena se dostavljaju, u pravilu, preko poste, a mogu se dostavljati preko odredjenog radnika suda, preko nadlezne sluzbe opcine ili neposredno u sudu.

Clan 123.

Dostava drzavnim organima i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlastenoj za primanje pismena ili radniku koji se zatekne u uredu, odnosno poslovnoj prostoriji. Dostava pravnoj osobi moze se obaviti i putem njene poslovne jedinice, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice. Kad pismeno treba dostaviti tuzitelju ili pravobranitelju ili ombudsmenu, dostava se obavlja predajom pismena njegovoj pisarnici, odnosno sluzbi za primanje pismena. Danom dostave smatra se dan predaje pismena pisarnici, odnosno ovlastenoj sluzbi. Dostava prema odredbama st. 1. i 2. ovog clana obavlja se i kad su stranke, navedene u tom stavu, za svog punomocnika odredile osobu koja je njihov radnik.

Clan 124.

Vojnim osobama, radnicima policije, radnicima kopnenog, rijecnog, pomorskog i zracnog prometa poziv se dostavlja preko njihove komande, odnosno neposrednog starjesine, a prema potrebi, mogu im se na taj nacin dostavljati i ostala pismena.

Clan 125.

Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inozemstvu ili strancima koji uzivaju pravo imuniteta, dostava ce se obaviti diplomatskim putem, ako u medjunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije sto drugo odredjeno. Ako se dostava pismena ima obaviti drzavljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu, to se moze uciniti preko nadleznog konzularnog odnosno diplomatskog predstavnistva Bosne i Hercegovine u toj drzavi putem organa uprave nadleznog za inozemne poslove Bosne i Hercegovine.

Clan 126.

Dostava pravnoj osobi koja ima sjediste u inozemstvu, moze se obaviti i putem njenog zastupnistva, odnosno predstavnistva u Federaciji.

Clan 127.

Osobama lisenim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora, odnosno uprave ustanove za izvrsenje krivicnih i prekrsajnih sankcija.

Clan 128.

Kad stranka ima zakonskog zastupnika odnosno punomocnika, dostava se obavlja zakonskom zastupniku odnosno punomocniku, ako u ovom zakonu nije sto drugo odredjeno. Ako stranka ima vise zakonskih zastupnika odnosno punomocnika, dovoljno je dostavu obaviti jednom od njih.

Clan 129.

Dostava advokatu kao punomocniku moze se obaviti i predajom pismena njegovom namjesteniku u advokatskom uredu.

Clan 130.

Dostava se obavlja radnim danom, i to danju, u stanu ili na radnom mjestu osobe kojoj se dostava ima obaviti ili u sudu kad se ta osoba tamo zatekne. Dostava se moze obaviti i u drugo vrijeme i na drugom mjestu, po pristanku osobe kojoj se dostava ima obaviti ili na osnovu posebne odluke suda koju je dostavljac duzan na zahtjev pokazati. Odredba da se dostava obavlja samo radnim danom ne vazi za dostavu postom.

Clan 131.

Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena kome od njezinih odraslih clanova domacinstva, koji je duzan primiti pismeno. Ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno ce se predati kucepazitelju ili susjedu, ako oni na to pristanu. Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta se osoba tu ne zatekne, dostava se moze obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane da primi pismeno. Predaja pismena drugoj osobi nije dopustena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti.

Clan 132.

Tuzba, platni nalog, vanredni pravni lijek, presuda i rjesenje protiv kojih je dopustena posebna zalba dostavit ce se osobno stranci odnosno njezinu zakonskom zastupniku odnosno punomocniku. Ostala pismena dostavit ce se osobno kad je to ovim zakonom izricito odredjeno ili kad sud smatra da je zbog prilozenih isprava u izvorniku ili iz kojeg drugog razloga potrebna veca opreznost. Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne tamo gdje se dostava ima obaviti, dostavljac ce se obavijestiti kad bi i na kojem mjestu mogao tu osobu zateci i ostaviti joj kod jedne od osoba navedenih u clanu 131. st. 1. i 2. ovog zakona pismenu obavijest da radi primanja pismena bude u odredjeni dan i sat u svom stanu odnosno na svome radnom mjestu. Ako i nakon toga dostavljac ne zatekne osobu kojoj se pismeno ima dostaviti, postupit ce se prema odredbama clana 131. ovog zakona, i time se smatra da je dostava obavljena. Ako pismeno iz stava 1. ovog clana treba dostaviti drzavnim organima i pravnim osobama, dostava se obavlja prema odredbama clana 123. ovog zakona.

Clan 133.

Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti odsutna i da joj osobe navedene u clanu 131. st. 1. i 2. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratit ce se pismeno sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi.

2. Odbijanje prijema pismena

Clan 134.

Kad osoba kojoj je pismeno upuceno odnosno odrasli clan njezina domacinstva odnosno ovlastena osoba ili radnik drzavnog organa i pravne osobe bez zakonitog razloga odbije da primi pismeno, dostavljac ce ga ostaviti u stanu ili u prostorijama gdje ta osoba radi ili ce pismeno pribiti (nalijepiti) na vrata stana ili prostorije. Na dostavnici ce zabiljeziti dan, sat i razlog odbijanja prijema, a i mjesto gdje je pismeno ostavljeno, i time se smatra da je dostava obavljena.

3. Promjena adrese

Clan 135.

Kad stranka ili njezin zakonski zastupnik do dostave drugostepene odluke kojom se postupak zavrsava promijene adresu, duzni su o tome odmah obavijestiti sud. Ako oni to ne ucine, a dostavljac ne moze saznati u koje su se mjesto, odnosno stan odselili, sud ce odrediti da se sve dalje dostave u parnici za tu stranku obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu plocu suda. Dostava se smatra obavljenom nakon proteka osam dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plocu suda. Kad punomocnik, odnosno punomocnik za primanje pismena do dostave drugostepene odluke kojom se postupak zavrsava promijeni adresu, a ne obavijesti o tome sud, dostava ce se obaviti kao da punomocnik nije ni postavljen.

4. Punomocnik za primanje pismena

Clan 136.

Stranku ili njenog zakonskog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomocnika u Federaciji, pozvat ce sud da u primjerenom roku postave punomocnika za primanje pismena u Federaciju. Ako stranka ili njen zakonski zastupnik ne postave takvog punomocnika, sud ce stranci na njezin trosak postaviti privremenog zastupnika ovlastenog za primanje pismena i o tome obavijestiti stranku odnosno njezina zakonskog zastupnika.

Clan 137.

Ako vise osoba zajednicki tuze, a nemaju zajednickoga zakonskog zastupnika odnosno punomocnika, sud ih moze pozvati da u odredjenom roku imenuju zajednickog punomocnika za primanje pismena. Istovremeno sud ce obavijestiti tuzitelje koga ce od njih smatrati zajednickim punomocnikom za primanje pismena ako oni sami ne imenuju takva punomocnika. Odredbe stava 1. ovog clana primjenjivat ce se i kad je vise osoba tuzeno kao jedinstveni suparnicari.

5. Utvrdjivanje adrese

Clan 138.

Ako stranka ne moze sama saznati adresu osobe kojoj pismeno treba dostaviti, sud ce nastojati od nadleznog organa uprave ili na drugi nacin dobiti potrebne podatke.

6. Dostavnica

Clan 139.

Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primatelj i dostavljac. Primatelj ce na dostavnici slovima sam napisati dan prijema. Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju potpisati se, dostavljac ce ispisati njegovo ime i prezime i slovima dan primitka te staviti napomenu zasto primatelj nije stavio svoj potpis. Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu, dostavljac ce to zabiljeziti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena. Ako je dostava obavljena prema odredbi clana 132. stava 2. ovog zakona, na dostavnici ce se pored potvrde o prijemu pismena naznaciti da je prethodila pismena obavijest. Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predano drugoj osobi, a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici ce dostavljac naznaciti odnos tih dviju osoba. Ako je na dostavnici netacno naznacen datum dostave, smatrat ce se da je dostava obavljena onog dana kad je pismeno predato. Ako je dostavnica nestala, dostava se moze dokazivati i na drugi nacin.

7. Razmatranje i prepisivanje spisa

Clan 140.

Stranke imaju pravo razmotriti i prepisivati spise parnice u kojoj sudjeluju. Ostalim osobama koje imaju opravdan interes moze se dopustiti razmatranje i prepisivanje pojedinih spisa. Kad je postupak u toku, dozvolu daje predsjednik vijeca, a kad je postupak zavrsen predsjednik suda odnosno radnik u sudu koga on odredi.

XII TROSKOVI POSTUPKA

1. Parnicni troskovi

Clan 141.

Parnicne troskove cine izdaci ucinjeni u toku ili u povodu postupka. Parnicni troskovi obuhvacaju i nagradu za rad advokata i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu.

Clan 142.

Svaka stranka prethodno sama podmiruje troskove koje je uzrokovala svojim radnjama.

Clan 143.

Kad stranka predlozi izvodjenje dokaza, duzna je po nalogu suda unaprijed poloziti iznos potreban za podmirenje troskova koji ce nastati u povodu izvodjenja dokaza. Kad izvodjenje dokaza predloze obje stranke, ili kad ga sud odredi po sluzbenoj duznosti, sud ce odrediti da iznos potreban za podmirenje troskova poloze obje stranke na jednake dijelove. Ako je sud odredio izvodjenje dokaza po sluzbenoj duznosti, moze odrediti da iznos polozi samo jedna stranka. Sud ce odustati od izvodjenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje troskova ne bude polozen u roku sto ga sud odredi. U tom ce slucaju sud, s obzirom na sve okolnosti, po svojem uvjerenju cijeniti od kakve je vaznosti sto stranka nije u roku polozila iznos potreban za podmirenje troskova. Iznimno od odredbe stava 3. ovog clana, ako sud po sluzbenoj duznosti odredi i izvodjenje dokaza radi utvrdjivanja cinjenica u vezi s primjenom clana 3. stava 2. ovog zakona, a stranke ne poloze odredjeni iznos, troskovi za izvodjenje dokaza isplatit ce se iz sredstava suda.

Clan 144.

Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu duzna je protivnoj stranci nadoknaditi troskove. Ako stranka djelomicno uspije u parnici, sud moze s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka podmiruje svoje troskove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj razmjeran dio troskova. Sud moze odluciti da jedna stranka nadoknadi sve troskove koje je protivna stranka imala, ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troskovi. Prema rezultatu dokazivanja sud ce odluciti hoce li troskove iz clana 143. stava 4. ovog zakona podmirivati jedna ili obje stranke ili ce ti troskovi pasti na teret sredstava suda.

Clan 145.

Pri odlucivanju koji ce se troskovi stranci nadoknaditi sud ce uzeti u obzir samo troskove koji su bili potrebni radi vodjenja parnice. O tome koji su troskovi bili potrebni te o visini troskova odlucuje sud ocjenjujuci brizljivo sve okolnosti. Ako je propisana tarifa za nagrade advokata, ili za druge troskove, odmjerit ce se takvi troskovi prema toj tarifi.

Clan 146.

Stranka je duzna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troskove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slucajem koji se njoj dogodio.

Clan 147.

Ako tuzenik nije dao povod za tuzbu i ako je u odgovoru na tuzbu odnosno na pripremnom rocistu, a ako se ne odrzava pripremno rociste onda na glavnoj raspravi, prije nego sto se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, priznao tuzbeni zahtjev, tuzitelj ce nadoknaditi tuzeniku parnicne troskove.

Clan 148.

Tuzitelj koji povuce tuzbu duzan je protivnoj stranci nadoknaditi parnicne troskove, osim ako je povlacenje tuzbe uslijedilo nakon udovoljenja zahtjevu od tuzenika. Stranka koja odustane od pravnog lijeka duzna je protivnoj stranci nadoknaditi troskove nastale u povodu pravnog lijeka.

Clan 149.

Svaka stranka podmiruje svoje troskove ako je parnica zavrsena sudskom nagodbom, a u nagodbi nije drukcije ugovoreno. Troskovi nagodbe koja je pokusana (clan 304. ), ali nije uspjela, ulaze u parnicne troskove.

Clan 150.

Ako u izlucnoj parnici bude prihvacen tuzbeni zahtjev za izlucenje stvari, a sud utvrdi da je tuzenik kao povjerilac u izvrsnom postupku imao opravdanih razloga da smatra da ne postoje prava trecih osoba na tim stvarima, odredit ce da svaka stranka podmiruje svoje troskove.

Clan 151.

Suparnicari podmiruju troskove na jednake dijelove. Ako postoji znatna razlika u pogledu njihova udjela u predmetu spora, sud ce prema razmjeru tog udjela odrediti koliki ce dio troskova nadoknaditi svaki od suparnicara. Suparnicari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari odgovaraju solidarno i za troskove dosudjene protivnoj strani. Za troskove uzrokovane posebnim parnicnim radnjama pojedinih suparnicara ostali suparnicari ne odgovaraju.

Clan 152.

Kad nadlezni tuzitelj odnosno ombudsmen sudjeluje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu troskova prema odredbama ovog zakona, ali ne i pravo na nagradu.

Clan 153.

Odredbe o troskovima primjenjuju se i na stranke sto ih zastupa pravobraniteljstvo. U tom slucaju troskovi postupka obuhvacaju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade advokatu.

Clan 154.

O naknadi troskova odlucuje sud na odredjen zahtjev stranke, bez raspravljanja. Stranka je duzna u zahtjevu odredjeno navesti troskove za koje trazi naknadu. Zahtjev za naknadu troskova stranka je duzna staviti najkasnije do zavrsetka raspravljanja koje prethodi odlucivanju o troskovima, a ako je rijec o donosenju odluke bez prethodnog raspravljanja, stranka je duzna zahtjev za naknadu troskova staviti u prijedlogu o kojem sud treba odluciti. O zahtjevu za naknadu troskova sud ce odluciti u presudi ili rjesenju kojim se zavrsava postupak pred tim sudom. U slucaju usmene objave presude ili rjesenja kojim se naredjuje naknada troskova sud moze odluciti da ce iznos troskova odmjeriti u pismeno izradjenoj presudi, odnosno rjesenju ako se rjesenje ima dostaviti strankama. U toku postupka sud ce posebnim rjesenjem odluciti o naknadi troskova samo kad pravo na naknadu troskova ne ovisi o odluci o glavnoj stvari. U slucaju iz clana 148. ovog zakona, ako povlacenje tuzbe ili odustanak od pravnog lijeka nisu obavljeni na raspravi, zahtjev za naknadu troskova moze se staviti u roku od petnaest dana nakon prijema obavijesti o odustanku, odnosno povlacenju tuzbe.

Clan 155.

U djelomicnoj presudi ili medjupresudi sud moze izreci da se odluka o troskovima ostavlja za kasniju presudu.

Clan 156.

Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odlucit ce i o troskovima nastalim u postupku u povodu toga pravnog lijeka. Kad sud preinaci odluku protiv koje je podnesen pravni lijek ili ukine tu odluku i odbaci tuzbu, odlucit ce o troskovima cijelog postupka. Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet vrati na ponovno sudjenje, ostavit ce se da se o troskovima postupka u povodu pravnog lijeka odluci u konacnoj odluci. Sud moze postupiti prema odredbi stava 3. ovog clana i kad odluku protiv koje je podnesen pravni lijek samo djelomicno ukine.

Clan 157.

Odluka o troskovima sadrzana u presudi moze se napadati samo zalbom na rjesenje ako se istodobno ne napada i odluka o glavnoj stvari. Ako jedna stranka napada presudu samo u pogledu troskova, a druga u pogledu glavne stvari, visi sud ce jednom odlukom odluciti o oba pravna lijeka.

2. Troskovi u postupku za osiguranje dokaza

Clan 158.

Troskove postupka za osiguranje dokaza podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za osiguranje dokaza. Ona je duzna nadoknaditi i troskove protivnoj stranci odnosno postavljenom privremenom zastupniku. Te troskove stranka moze naknadno ostvarivati kao dio parnicnih troskova, prema uspjehu u parnici.

3. Oslobadjanje od placanja troskova postupka

Clan 159.

Sud ce osloboditi placanja troskova postupka stranku koja prema svome opcem imovnom stanju ne moze podmiriti te troskove bez stete za nuzno uzdrzavanje svoje i svoje porodice. Oslobadjanje od placanja troskova postupka obuhvaca oslobadj anje od placanja taksa i oslobadjanje od polaganja predujma za troskove svjedoka, vjestaka, uvidjaja i sudskih oglasa. Sud moze osloboditi stranku samo placanja taksa ako bi placanjem taksa bila znatno umanjena sredstva iz kojih se uzdrzava stranka i clanovi njene porodice. Pri donosenju odluke o oslobadjanju od placanja troskova postupka sud ce brizljivo ocijeniti sve okolnosti, a osobito ce uzeti u obzir vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka uzdrzava i prihode koje imaju stranka i clanovi njene porodice.

Clan 160.

Odluku o oslobadjanju od placanja troskova postupka donosi prvostepeni sud na prijedlog stranke. Stranka je duzna uz prijedlog podnijeti uvjerenje nadleznog organa uprave o imovnom stanju. Kad je to potrebno, i sam sud moze, po sluzbenoj duznosti, pribaviti potrebne podatke i obavijesti o imovnom stanju stranke koja trazi oslobadjanje, a moze o tome saslusati i protivnu stranku. Protiv rjesenja suda kojim se prihvaca prijedlog stranke za oslobadjanje od placanja troskova postupka nije dopustena zalba.

Clan 161.

Kad je stranka potpuno oslobodjena placanja troskova postupka (clan 159. stav 2), prvostepeni sud ce na njezin zahtjev odrediti da je zastupa punomocnik, ako je to nuzno radi zastite prava stranke. Stranka kojoj je postavljen punomocnik oslobadja se placanja stvarnih izdataka i nagrade postavljenog punomocnika. Za punomocnika postavlja se advokat, ali ako u sjedistu suda nema dovoljno advokata, za punomocnika se moze postaviti i druga osoba s pravnom spremom, sposobna dati potrebnu pravnu pomoc. Punomocnika iz reda advokata postavlja predsjednik suda pred kojim se vodi postupak prvog stepena. Postavljeni punomocnik moze iz opravdanih razloga traziti da bude razrijesen. O tome odlucuje izvan glavne rasprave predsjednik vijeca, a na raspravi vijece. Protiv odluke suda kojom se punomocnik razrjesava nije dopustena zalba. Protiv rjesenja suda kojim se prihvaca zahtjev stranke o postavljenju punomocnika nije dopustena zalba.

Clan 162.

Kad je stranka potpuno oslobodjena placanja troskova postupka, iz sredstava suda isplatit ce se predujam za troskove svjedoka, vjestaka, uvidjaja i izdavanja sudskog oglasa te stvarni izdaci postavljenog punomocnika.

Clan 163.

Rjesenje o oslobadjanju od placanja troskova postupka i o postavljanju punomocnika prvostepeni sud moze tokom postupka ukinuti ako utvrdi da je stranka u stanju podmirivati troskove postupka. Tom prilikom sud ce rijesiti hoce li stranka potpuno ili djelimicno nadoknaditi i one troskove i takse od kojih je prije bila oslobodjena te stvarne izdatke i nagradu postavljenog punomocnika. U prvom redu imaju se nadoknaditi iznosi isplaceni iz sredstava suda.

Clan 164.

Takse i troskovi isplaceni iz sredstava suda te stvarni izdaci i nagrada postavljenog punomocnika, cine dio parnicnih troskova. O naknadi tih troskova od strane protivnika stranke koja je oslobodjena placanja troskova postupka sud ce odluciti prema odredbama o naknadi troskova. Takse i troskove isplacene iz sredstava suda naplacuje, prema sluzbenoj duznosti, prvostepeni sud od stranke koja je duzna nadoknaditi te troskove. Ako je protivnik stranke koja je oslobodjena placanja troskova postupka dosudjeno da nadoknadi parnicne troskove, a utvrdi se da on nije u stanju te troskove platiti, sud moze naknadno odrediti da troskove iz stava 1. ovog clana plati u cijelosti ili djelimocno stranka koja je oslobodjena placanja troskova postupka iz onoga sto joj je dosudjeno. Time se ne dira u pravo te stranke da za ono sto je platila trazi naknadu od protivnika.

XIII PRAVNA POMOC

Clan 165.

Sudovi u Federaciji su duzni jedan drugome davati pravnu pomoc u parnicnom postupku. Ako zamoljeni sud nije nadlezan da obavi radnju za koju je zamoljen, ustupit ce molbu nadleznom sudu odnosno drugome drzavnom organu i o tome obavijestiti sud od koga je primio molbu, a ako mu nadlezni sud odnosno drzavni organ nije poznat, vratit ce molbu sudu koji je podnio molbu. Ako u jednom mjestu postoji vise sudova stvarno nadleznih za davanje pravne pomoci, molba za davanje pravne pomoci moze se podnijeti bilo kojem od tih sudova.

Clan 166.

Sudovi ce ukazivati pravnu pomoc inozemnim sudovima u slucajevima predvidjenim medjunarodnim ugovorom i kad postoji uzajamnost u ukazivanju pravne pomoci. U slucaju sumnje o postojanju uzajamnosti objasnjenje daje Federalno ministarstvo pravde. Sud ce uskratiti pravnu pomoc inozemnom sudu ako se trazi izvrsenje radnje koja je protivna javnom poretku Bosne i Hercegovine odnosno Federacije. U takvom ce slucaju sud nadlezan za davanje pravne pomoci po sluzbenoj duznosti, dostaviti predmet Vrhovnom sudu Federacije, radi donosenja konacne odluke. Odredbe clana 165. st. 2. i 3. ovog zakona vaze i za postupanje s molbom inostranog suda.

Clan 167.

Sudovi ukazuju pravnu pomoc inostranim sudovima na nacin predvidjen u domacem zakonu. Radnja koja je predmet molbe inozemnog suda moze se obaviti i na nacin koji zahtijeva inozemni sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije.

Clan 168.

Ako medjunarodnim ugovorom nije sto drugo odredjeno, sudovi ce uzimati u postupak molbe za pravnu pomoc inozemnih sudova samo ako su dostavljene diplomatskim putem i ako su molba i prilozi sastavljeni na jeziku u sluzbenoj upotrebi u Federaciji, ili ako je prilozen ovjereni prijevod na tom jeziku.

Clan 169.

Ako medjunarodnim ugovorom nije sto drugo odredjeno, molbe sudova iz Federacije za pravnu pomoc dostavljaju se inozemnim sudovima diplomatskim putem preko organa uprave nadleznog za inozemne poslove Bosne i Hercegovine. Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku zamoljene drzave ili uz njih mora biti prilozen njihov ovjereni prijevod na tom jeziku.

D i o d r u g i

TOK PARNICNOG POSTUPKA
A. Postupak pred prvostepenim sudom

XIV T U Z B A

1.Tuzba i njen sadrzaj

Clan 170.

Parnicni postupak pokrece se tuzbom.

Clan 171.

Tuzba treba sadrzavati odredjen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih trazenja, cinjenice na kojima tuzitelj zasniva zahtjev, dokaze kojima se utvrdjuju te cinjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak (clan 95). Kad nadleznost, sastav suda ili pravo na izjavljivanje revizije ovisi o vrijednosti predmeta spora, a predmet tuzbenog zahtijeva nije novcana svota, tuzitelj je duzan u tuzbi naznaciti vrijednost predmeta spora. Sud ce po tuzbi postupiti i kad tuzitelj nije naveo pravni temelj tuzbenog zahtjeva, a ako je tuzitelj naveo pravni temelj, sud nije vezan za taj pravni osnov.

2. Tuzba za utvrdjenje

Clan 172.

Tuzitelj moze u tuzbi traziti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost, odnosno neistinitost kakve isprave. Takva se tuzba moze podici kad je to posebnim propisima predvidjeno, kad tuzitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtijeva za radnju iz istog odnosa ili kad tuzitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tuzbe. Ako odluka o sporu ovisi o tome postoji li ili ne postoji kakav pravni odnos koji je tokom parnice postao sporan, tuzitelj moze, pored postojeceg zahtjeva, istaknuti i tuzbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica tece nadlezan za takav zahtjev. Isticanje zahtjeva prema odredbi stava 3. ovog clana nece se smatrati preinakom tuzbe.

3. Isticanje vise tuzbenih zahtjeva u jednoj tuzbi

Clan 173.

U jednoj tuzbi tuzitelj moze istaknuti vise zahtjeva protiv istog tuzenika kad su svi zahtjevi povezani istom cinjenicnom i pravnom osnovom. Ako zahtjevi nisu povezani istom cinjenic nom i pravnom osnovom, oni se mogu istaknuti u jednoj tuzbi protiv istog tuzenika samo kad je isti sud stvarno nadlezan za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredjena ista vrsta postupka. Tuzitelj moze u jednoj tuzbi istaknuti dva ili vise tuzbenih zahtjeva koji su u medjusobnoj vezi, i to tako sto ce traziti da sud prihvati slijedeci od tih zahtjeva u slucaju da bude pravosnazno odbijen prema onome koji je u tuzbi naveden prije njega. Zahtjevi se mogu, prema stavu 2. ovog clana, istaknuti u jednoj tuzbi samo ako je sud stvarno nadlezan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odredjena ista vrsta postupka. Ako o nekim od zahtjeva istaknutih u istoj tuzbi treba da sudi vijece, a o drugima sudija pojedinac istog suda, o svim zahtjevima sudit ce vijece.

4. Protutuzba

Clan 174.

Tuzenik moze do zakljucenja glavne rasprave pred sudom podnijeti kod istog suda protutuzbu, ako je zahtjev protutuzbe u vezi s tuzbenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protutuzbom trazi utvrdjenje kakva prava ili pravnog odnosa o cijem postojanju ili nepostojanju ovisi u cijelosti ili djelomicno odluka o tuzbenom zahtjevu. Protutuzba se ne moze podnijeti ako je za zahtjev iz protutuz be stvarno nadlezan visi sud. Protutuzba se moze podnijeti i kad o zahtjevu iz protutuzbe treba da sudi isti sud u drugom sastavu.

5. Preinaka tuzbe

Clan 175.

Tuzitelj moze do zakljucenja glavne rasprave preinaciti tuzbu. Nakon dostave tuzbe tuzeniku, za preinaku tuzbe potreban je pristanak tuzenika, ali i kad se tuzenik protivi, sud moze dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konacno rjesenje odnosa medju strankama. Smatrat ce se da postoji pristanak tuzenika na preinaku tuzbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinacenoj tuzbi, a nije se prije toga protivio preinaci. Ako je parnicni sud za preinacenu tuzbu stvarno nenadlezan, dostavit ce predmet nadleznom sudu, koji ce ako se tuzenik protivi preinaci rijesiti je li preinaka dopustena. Na nacin predvidjen u stavu 4. ovog clana postupit ce se i kad po preinacenoj tuzbi treba da sudi isti sud u drugom sastavu ( clan 18 ). Kad sud dopusti preinaku tuzbe, duzan je ostaviti tuzeniku vrijeme potrebno da se moze pripremiti za raspravljanje po preinacenoj tuzbi, ako za to nije imao dovoljno vremena. Na isti nacin sud ce postupiti ako tuzenik koji se ne protivi preinaci zatrazi da mu se ostavi potrebno vrijeme radi pripremanja. Ako je tuzba preinacena na rocistu na kojem tuzenik nije prisutan, sud ce odgoditi rociste i dostaviti tuzeniku prijepis zapisnika s tog rocista. Protiv rjesenja kojim se prihvaca preinaka tuzbe nije dopustena posebna zalba.

Clan 176.

Preinaka tuzbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povecanje postojeceg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeci. Ako tuzitelj preinacuje tuzbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnosenja tuzbe, zahtijeva iz iste cinjenicne osnove drugi predmet ili novcanu svotu, tuzenik se takvoj preinaci ne moze protiviti. Tuzba nije preinacena ako je tuzitelj promijenio pravnu osnovu tuzbenog zahtjeva ako je smanjio tuzbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tuzbeni zahtjev nije promijenjen.

Clan 177.

Tuzitelj moze sve do zakljucenja glavne rasprave svoju tuzbu preinaciti i tako da umjesto prvobitnog tuzenika tuzi drugu osobu. Za preinaku tuzbe prema stavu 1. ovog clana potreban je pristanak osobe koja treba da stupi u parnicu umjesto tuzenika, a ako se tuzenik vec upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i pristanak tuzenika. Osoba koja stupa u parnicu umjesto tuzenika mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

6. Povlacenje tuzbe

Clan 178.

Tuzitelj moze povuci tuzbu bez pristanka tuzenika prije nego sto se tuzenik upusti u raspravljanje o glavnoj stvari. Tuzba se moze povuci i kasnije, sve do zakljucenja glavne rasprave, ako tuzenik na to pristane. Ako se tuzenik u roku od 15 dana od dana obavijesti o povlacenju tuzbe ne izjasni o tome, smatrat ce se da je pristao na povlacenje. Povucena tuzba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moze se ponovno podnijeti.

7. Postojanje parnice

Clan 179.

Parnica pocinje teci dostavom tuzbe tuzeniku. U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila tokom postupka parnica pocinje teci od trenutka kad je o tom zahtjevu obavijestena protivna stranka. Dok parnica tece, ne moze se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica medju istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud ce tuzbu odbaciti. Sud ce tokom cijelog postupka po sluzbenoj duznosti paziti tece li vec druga parnica o istom zahtjevu medju istim strankama pred sudom u Federaciji.

Clan 180.

Ako koja od stranaka otudji stvar ili pravo o kojem tece parnica, to ne sprjecava da se parnica medju istim strankama dovrsi. Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem tece parnica moze stupiti u parnicu umjesto tuzitelja, odnosno tuzenika, samo ako na to pristanu obje stranke.

XV SUPARNICARI

Clan 181.

Vise osoba mogu jednom tuzbom tuziti, odnosno biti tuzeni (suparnicari):
1) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odnosno obaveze proistjecu iz iste cinjenicne i pravne osnove (materijani suparnicari);
2) ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste koji se zasnivaju na bitno istovrsnoj cinjenicnoj i pravnoj osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadleznost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuzenika (formalni suparnicari);
3) ako je to drugim zakonom odredjeno. Do zakljucenja glavne rasprave moze, uz uvjete iz stava 1. ovog clana, uz tuzitelja pristupiti novi tuzitelj, ili tuzba moze biti prosirena na novog tuzenika s njegovim pristankom. Osoba koja pristupa tuzbi, odnosno na koju se tuzba prosiruje mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa.

Clan 182.

Tuzitelj moze tuzbom obuhvatiti dva ili vise tuzenika i tako sto ce traziti da tuzbeni zahtjev bude prihvacen prema sljedecem tuzeniku u slucaju da bude pravosnazno odbijen prema onome koji je u tuzbi naveden prije njega. Na nacin predvidjen u stavu 1. ovog clana moze tuzitelj tuzbom obuhvatiti dva ili vise tuzenika samo ako prema svakom od njih istice isti zahtjev ili ako prema pojedinim od njih istice razlicite zahtjeve koji su u medjusobnoj vezi, te ako je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za svaki od zahtjeva.

Clan 183.

Osoba koja u cijelosti ili djelomicno trazi stvar ili pravo o kojem izmedju drugih osoba vec tece parnica, moze pred sudom pred kojim ta parnica tece tuziti obje stranke jednom tuzbom, sve dok se postupak pravomocno ne zavrsi.

Clan 184.

Glavni duznik i jamac mogu biti zajednicki tuzeni ako to nije u protivnosti sa sadrzajem ugovora o jamstvu.

Clan 185.

Svaki je suparnicar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili propustanja niti koriste niti stete drugim suparnicarima.

Clan 186.

Ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor moze rijesiti samo na jednak nacin prema svim suparnicarima (jedinstveni suparnicari), smatraju se oni kao jedna parnicna stranka, tako da se u slucaju ako pojedini suparnicari propuste koju parnicnu radnju djelovanje parnicnih radnji sto su ih poduzeli drugi suparnicari proteze i na one koji te radnje nisu poduzeli.

Clan 187.

Ako rokovi za izvrsenje odredjene parnicne radnje za pojedine jedinstvene suparnicare isticu u razno vrijeme, tu parnicnu radnju moze svaki suparnicar poduzeti sve dok ma i za jednog od njih jos tece rok za poduzimanje te radnje.

Clan 188.

Svaki suparnicar ima pravo podnositi prijedloge koji se ticu toka parnice.

XVI SUDJELOVANJE TRECIH OSOBA U PARNICI

1. Sudjelovanje ombudsmena Federacije

Clan 189.

Ombudsmen Federacije ima pravo umijesati se u parnicu koja je u toku kad u vrsenju poslova iz svoje nadleznosti nadje da za to ima osnova, a radi zastite ljudskog dostojanstva, odnosno ostvarivanja prava i sloboda gradjana zajamcenih Ustavom i instrumentima navedenim u Anexu Ustava Federacije. U slucaju kada se ombudsmen umijesa u parnicu koja tece, ima pravo da u granicama tuzbenog zahtjeva predlaze da se utvrde i cinjenice koje stranke nisu navele i izvedu dokazi koje stranke nisu predlozile. Svoje sudjelovanje u parnici koja tece izmedju stranaka ombudsmen prijavljuje podneskom sudu, pred kojim se vodi parnica medju strankama. Sud je duzan omoguciti ombudsmenu sudjelovanje u parnici, i pozivati ga na sva rocista i dostavljati mu sve odluke protiv kojih je dopusten pravni lijek. 2. Sudjelovanje umjesaca

Clan 190.

Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja tece medju drugim osobama jedna od stranaka uspije, moze se pridruziti toj stranci. Umjesac moze stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravosnaznosti odluke o tuzbenom zahtjevu, te u toku postupka nastavljenog podnosenjem izvanrednoga pravnog lijeka. Izjavu o stupanju u parnicu umjesac moze dati na rocistu ili pismenim podneskom. Podnesak umjesaca dostavlja se objema parnicnim strankama, a ako je izjava umjesaca data na rocistu, prijepis tog dijela zapisnika dostavit ce se samo onoj stranci koja je s rocista izostala.

Clan 191.

Svaka stranka moze osporiti umjesacu pravo da sudjeluje u postupku i predloziti da se umjesac odbije, a sud moze i bez izjasnjenja stranaka odbiti sudjelovanje umjesaca ako utvrdi da ne postoji pravni interes umjesaca. Do pravosnaznosti rjesenja kojim se odbija sudjelovanje umjesaca, umjesac moze sudjelovati u postupku i njegove parnicne radnje ne mogu se iskljuciti. Protiv odluke suda kojom prihvaca sudjelovanje umjesaca nije dopustena posebna zalba.

Clan 192.

Umjesac mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umjesa u parnicu. U daljnjem toku parnice on je ovlasten stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parnicne radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridruzio. Ako je umjesac stupio u parnicu nakon pravosnaznosti odluke o tuzbenom zahtjevu, ovlasten je podnijeti i izvanredni pravni lijek. Ako umjesac podnese pravni lijek, primjerak njegova podneska dostavit ce se i stranci kojoj se pridruzio. Parnicne radnje umjesaca imaju za stranku kojoj se pridruzilo pravno djelovanje ako nisu u protivnosti s njezinim radnjama. Nakon pristanka obiju parnicnih stranaka umjesac moze stupiti u parnicu kao stranka umjesto stranke kojoj se pridruzio.

Clan 193.

Ako pravno djelovanje presude treba da se odnosi i na umjesaca, on ima polozaj jedinstvenog suparnicara. Umjesac s polozajem jedinstvenog suparnicara moze podnijeti vanredni pravni lijek i u parnici u kojoj do nastupanja pravosnaznosti odluke o tuzbenom zahtjevu nije sudjelovao kao umjesac. 3. Imenovanje prethodnika

Clan 194.

Osoba koja je tuzena kao imatelj kakve stvari ili korisnik kakva prava, a tvrdi da stvar ima ili pravo vrsi u ime trece osobe, moze najkasnije na pripremnom rocistu, a ako ono nije odrzano onda na glavnoj raspravi prije nego sto se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, pozvati preko suda tu trecu osobu (prethodnika) da umjesto nje stupi kao stranka u parnicu. Pristanak tuzitelja da umjesto tuzenika u parnicu stupi prethodnik potreban je samo ako tuzitelj protiv tuzenika istice i takve zahtjeve koji ne ovise o tome da li tuzenik u ime prethodnika drzi stvar ili vrsi pravo. Ako prethodnik koji je uredno pozvan ne dodje na rociste ili odbije stupiti u parnicu, tuzenik se ne moze protiviti da se upusti u parnicu. 4. Obavijest trece osobe o parnici

Clan 195.

Ako tuzitelj ili tuzenik treba trecu osobu obavijestiti o otpocetoj parnici, da bi se time zasnovalo stanovito gradjanskopravno djelovanje, oni mogu, sve dok se parnica pravosnazno ne dovrsi, to uciniti podneskom preko parnicnog suda, u kojem ce navesti razlog obavijesti i u kakvu se stanju nalazi parnica. Stranka koja je trecu osobu obavijestila o parnici ne moze zbog toga traziti prekid otpocete parnice, produljenje rokova ili odgodu rocista.

XVII PREKID I MIROVANJE POSTUPKA

1. Prekid postupka

Clan 196.

Postupak se prekida:
1) kad stranka umre ili izgubi parnicnu sposobnost, a nema punomocnika u toj parnici;
2) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlastenje za zastupanje, a stranka nema punomocnika u toj parnici;
3) kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati, odnosno kad nadlezni organ pravomocno odluci o zabrani rada;
4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka;
5) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;
6) kad je to drugim zakonom odredjeno.

Clan 197.

Osim slucajeva posebno predvidjenih u ovom zakonu prekid postupka sud ce odrediti:
1) ako je odlucio da sam ne rjesava o prethodnom pitanju (clan 12);
2) ako se stranka nalazi na podrucju koje je zbog vanrednih dogadjaja (poplava i sl.) odsjeceno od suda. Sud moze odrediti prekid postupka ako odluka o tuzbenom zahtjevu ovisi o tome je li ucinjen privredni prijestup ili je li ucinjeno krivicno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti, ko je ucinitelj i je li on odgovoran, a osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vjestak dao lazan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lazna.

Clan 198.

Prekid postupka uzrokuje to da prestaju teci svi rokovi odredjeni za obavljanje parnicnih radnji. Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne moze poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio poslije zakljucenja glavne rasprave, sud moze na osnovu te rasprave donijeti odluku. Parnicne radnje sto ih je jedna stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakakvo pravno djelovanje. Njihovo djelovanje pocinje tek nakon sto postupak bude nastavljen.

Clan 199.

Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u clanu 196. tac. 1. do 4. ovog zakona nastavit ce se kad nasljednik ili staratelj ostavstine, novi zakonski zastupnik, stecajni upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to ucine. Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u clanu 197. stavu 1. tacki 1. i stavu 2. ovog zakona, postupak ce se nastaviti kad se pravosnazno zavrsi postupak pred sudom ili drugim nadleznim organom ili kad sud ustanovi da vise ne postoje razlozi da se ceka na njegov zavrsetak. U svim ostalim slucajevima prekinuti postupak nastavit ce se na prijedlog stranke cim prestanu razlozi prekida. Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teci pocinju za zainteresiranu stranku teci u cijelosti iznova od dana kad joj sud dostavi rjesenje o nastavljanju postupka. Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka, rjesenje o nastavljanju postupka dostavlja se prema odredbama clana 132. ovog zakona.

2. Mirovanje postupka

Clan 200.

Mirovanje postupka nastupa ako se obje stranke prije zakljuc enja glavne rasprave o tome sporazumiju, ili kad obje stranke izostanu s pripremnog rocista ili rocista za glavnu raspravu, odnosno kad prisutne stranke na rocistu nece da raspravljaju, te i kad jedna stranka koja je uredno pozvana izostane, a druga predlozi mirovanje, ili kad na rociste dodje samo tuzitelj, pa ne predlozi donosenje presude zbog izostanka. Kad su se stranke sporazumjele da postupak miruje, to mirovanje nastupa od dana kad stranke o tome obavijeste sud. Mirovanje postupka nece nastupiti ako obje stranke izostanu s rocista za izvodjenje dokaza pred predsjednikom vijeca ili zamoljenim sucem. U tom slucaju, ako su stranke uredno pozvane, rociste ce se odrzati. Ako se u istom postupku ponovno udovolji uvjetima za mirovanje, smatrat ce se da je tuzba povucena.

Clan 201.

U slucaju mirovanja postupka nastupaju iste pravne posljedice kao i pri prekidu postupka, osim sto rokovi odredjeni zakonom ne prestaju teci. Postupak miruje dok jedna stranka ne predlozi da se postupak nastavi. Takav prijedlog ne moze se staviti prije nego sto proteknu tri mjeseca od dana kad je nastupilo mirovanje postupka. Ako nijedna stranka u roku od cetiri mjeseca od dana kad je nastupilo mirovanje postupka ne stavi prijedlog za nastavljanje postupka, smatra se da je tuzba povucena. U rjesenju kojim se utvrdjuje mirovanje postupka naznacit ce se od kojeg dana postupak miruje i upozorit ce se stranke na pravne posljedice iz st. 1. do 3. ovog clana.

Clan 202.

Zalba protiv rjesenja kojim se utvrdjuje ili odredjuje prekid postupka, te protiv rjesenja kojim se utvrdjuje mirovanje postupka, ne zadrzava izvrsenje rjesenja. Ako je sud na rocistu odbio prijedlog za prekid postupka i odlucio da se postupak odmah nastavi, protiv tog rjesenja nije dopustena posebna zalba.

XVIII DOKAZI I IZVODJENJE DOKAZA

1. Opce odredbe

Clan 203.

Svaka stranka duzna je iznijeti cinjenice i predloziti dokaze na kojima zasniva svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

Clan 204.

Dokazivanje obuhvaca sve cinjenice koje su vazne za donosenje odluke. Koji ce se dokazi izvesti radi utvrdjivanja odlucnih cinjenica, rjesava sud.

Clan 205.

Ne treba dokazivati cinjenice koje je stranka priznala pred sudom tokom parnice, ali sud moze narediti da se dokazuju i takve cinjenice ako smatra da stranka njihovim priznanjem ide za tim da raspolaze zahtjevom kojim ne moze raspolagati (clan 3. stav 2). Sud ce, uzimajuci u obzir sve okolnosti, prema svom uvjerenju ocijeniti hoce li uzeti za priznatu ili osporenu cinjenicu koju je stranka najprije priznala, a onda potpuno ili djelomicno porekla ili ogranicila priznanje dodavanjem drugih cinjenica. Cinjenice cije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se moze dokazivati da te cinjenice ne postoje, ako zakonom nije sto drugo odredjeno. Ne treba dokazivati cinjenice koje su opcepoznate.

Clan 206.

Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza (clan 8) ne moze sa sigurnoscu utvrditi neku cinjenicu, o postojanju te cinjenice zakljucit ce primjenom pravila o teretu dokazivanja.

Clan 207.

Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu stete, na novcanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno kolicina stvari ne moze utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nesrazmjernim teskocama, sud ce o tome odluciti prema slobodnoj ocjeni.

Clan 208.

Dokazi na glavnoj raspravi izvode se pred vijecem, ali vijece moze iz vaznih razloga odluciti da se odredjeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeca ili sudijom zamoljenog suda (zamoljeni sudija). U tom slucaju zapisnici o izvedenim dokazima procitat ce se na glavnoj raspravi. Kad vijece odluci da se kakav dokaz izvede pred zamoljenim sudijom, u zamolnici za izvodjenje dokaza opisat ce se stanje stvari prema toku glavne rasprave i posebno ce se naznaciti o kojim okolnostima treba osobito voditi racuna pri izvodjenju dokaza. O rocistu za izvodjenje dokaza pred predsjednikom vijeca ili pred zamoljenim sudijom obavijestit ce se i stranke, ako nisu izjavile da nece pristupiti rocistu. Predsjednik vijeca ili zamoljeni sudija ima pri izvodjenju dokaza sva ovlastenja koja ima vijece, odnosno predsjednik vijeca kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi. Protiv rjesenja suda kojim se izvodjenje dokaza povjerava predsjedniku vijeca ili zamoljenom sudiji nije dopustena posebna zalba.

Clan 209.

Predsjednik vijeca ili zamoljeni sudija kome je povjereno izvodjenje kakva dokaza ovlasten je izvesti i druge dokaze, ako smatra da je to svrsishodno.

Clan 210.

Ako se prema okolnostima moze pretpostaviti da se kakav dokaz nece moci izvesti ili da se nece moci izvesti u primjerenom roku, ili ako dokaz treba izvesti u inozemstvu, sud ce u rjesenju o izvodjenju dokaza odrediti rok do kojeg ce se cekati izvodjenje dokaza. Kad odredjeni rok protekne, rasprava ce se provesti bez obzira na to sto odredjeni dokaz nije izveden.

2. Uvidjaj

Clan 211.

Uvidjaj se poduzima kad je za utvrdjivanje kakve cinjenice ili za razjasnjenje kakve okolnosti potrebno neposredno opazanje suda. Uvidjaj se moze obavljati i uz sudjelovanje vjestaka.

Clan 212.

Vijece ce ovlastiti predsjednika vijeca da obavi uvidjaj ako se stvar koju treba razgledati ne moze donijeti u sud ili bi njezino donosenje uzrokovalo znatne troskove, a vijece smatra da nije nuzno neposredno opazanje svih clanova vijeca.

Clan 213.

Ako treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod trece osobe, kod drzavnog organa ili kod pravne osobe kojoj je povjereno vrsenje javnog ovlastenja, na odgovarajuci nacin ce se primijeniti odredbe ovog zakona o pribavljanju isprava od ovih organa ili pravnih osoba (cl. 215. do 217).

3. Isprave

Clan 214.

Isprava koju je u propisanom obliku izdao drzavni organ u granicama svoje nadleznosti, te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna osoba u vrsenju javnog ovlastenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava) dokazuje istinitost onoga sto se u njoj potvrdjuje ili odredjuje. Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednacene s javnim ispravama. Dopusteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrdjene cinjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. Ako sud posumnja u autenticnost isprave, moze zatraziti da se o tome izjasni organ od kojega bi ona trebalo da potjece.

Clan 215.

Ako medjunarodnim ugovorom nije sto drugo odredjeno, inozemne javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, uz uvjet uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domace javne isprave.

Clan 216.

Stranka je duzna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prijevod. Ako se isprava nalazi kod drzavnog organa ili pravne osobe kojoj je povjereno vrsenje javnog ovlastenja, a sama stranka ne moze isposlovati da se isprava preda ili pokaze, sud ce po sluzbenoj duznosti pribaviti tu ispravu.

Clan 217.

Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud ce tu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajuci joj za to odredjeni rok. Stranka ne moze uskratiti podnosenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rijec o ispravi koju je po zakonu duzna predati ili pokazati, ili ako se isprava s obzirom na njezin sadrzaj smatra zajednickom za obje strane. U pogledu prava stranke da uskrati podnosenje drugih isprava na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati odredbe cl. 220. i 221. ovog zakona. Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu porice da se isprava kod nje nalazi, sud moze radi utvrdjivanja te cinjenice izvoditi dokaze. Sud ce, s obzirom na sve okolnosti, prema svom uvjerenju cijeniti od kakva je znacenja sto stranka koja drzi ispravu nece postupiti po rjesenju suda kojim joj se nalaze da podnese ispravu ili protivno uvjerenju suda porice da se isprava kod nje nalazi. Protiv odluke suda iz stava 1. ovog clana nije dopustena posebna zalba.

Clan 218.

Trecoj osobi sud moze narediti da podnese ispravu samo kad je ona po zakonu duzna pokazati ili je podnijeti ili kad je rijec o ispravi koja je po svojem sadrzaju zajednicka za tu osobu i stranku koja se poziva na ispravu. Prije nego sto donese odluku kojom trecoj osobi naredjuje da podnese ispravu, sud ce pozvati trecu osobu da se o tome izjasni. Kad treca osoba porice svoju duznost da podnese ispravu koja se kod nje nalazi, sud ce rijesiti je li treca osoba duzna podnijeti ispravu. Kad treca osoba porice da se isprava nalazi kod nje, sud moze radi utvrdjivanja te cinjenice izvoditi dokaze. Pravosnazno rjesenje o duznosti trece osobe da podnese ispravu moze se izvrsiti prema pravilima izvrsnog postupka. Treca osoba ima pravo na naknadu troskova sto ih je imala u vezi s podnosenjem isprava. Odredbe clana 230. ovog zakona na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati i u tom slucaju.

4. Svjedoci

Clan 219.

Svaka osoba koja se poziva kao svjedok duzna je odazvati se pozivu, a ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, duzna je i svjedociti. Kao svjedoci mogu se saslusati samo osobe koje su sposobne dati obavijesti o cinjenicama koje se dokazuju.

Clan 220.

Ne moze se saslusati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila duznost cuvanja sluzbene ili vojne tajne, dok je nadlezni organ ne oslobodi te duznosti.

Clan 221.

Svjedok moze uskratiti svjedocenje:
1) o onome sto mu je stranka kao svom punomocniku povjerila;
2) o onome o cemu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovijedala;
3) o cinjenicama sto ih je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u obavljanju kakva drugog poziva ili kakve druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna cuva ono sto se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti. Predsjednik vijeca upozorit ce te osobe da mogu uskratiti davanje iskaza.

Clan 222.

Svjedok moze uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako za to postoje vazni razlozi, a osobito ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izlozio teskoj sramoti, znatnoj imovinskoj steti ili krivicnom gonjenju sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobocnoj liniji do treceg stepena zakljucno, svoga bracnog druga ili srodnike po tazbini do drugog stepena zakljucno i onda kad je brak prestao te svog staratelja ili staranika, usvojitelja ili usvojenika. Predsjednik vijeca upozorit ce svjedoka da moze uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje.

Clan 223.

Svjedok ne moze zbog opasnosti od kakve imovinske stete uskratiti svjedocenje o pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao pozvani svjedok, o radnjama sto ih je u pogledu spornog odnosa poduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka, o cinjenicama koje se ticu imovinskih odnosa uvjetovanih obiteljskom ili bracnom vezom, o cinjenicama koje se ticu rodjenja , sklapanja braka ili smrti te kad je na osnovu posebnih propisa duzan podnijeti prijavu ili dati izjavu.

Clan 224.

Opravdanost razloga za uskracivanje svjedocenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba svjedociti. Ako je potrebno, prije toga ce se o tome saslusati stranka. Protiv rjesenja suda iz stava 1. ovog clana stranke nemaju pravo na posebnu zalbu, a svjedok moze to rjesenje pobijati u zalbi protiv rjesenja o novcanoj kazni ili o zatvoru zbog toga sto je uskratio svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje.

Clan 225.

Stranka koja predlaze da se odredjena osoba saslusa kao svjedok mora prije toga naznaciti o cemu ona treba svjedociti i navesti njezino ime i prezime, zanimanje i boraviste.

Clan 226.

Svjedoci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem se navodi prezime i ime i zanimanje pozvanoga, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao svjedok. U pozivu ce se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka i na pravo na naknadu troskova. Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teskih tjelesnih mahana ne mogu odazvati pozivu saslusat ce se u svom stanu, odnosno prostorijama u kojima borave.

Clan 227.

Svjedoci se saslusavaju pojedinacno i bez prisutnosti svjedoka koji ce se kasnije saslusavati. Svjedok je duzan odgovore davati usmeno. Svjedok ce se najprije opomenuti da je duzan govoriti istinu i da ne smije nista presutjeti, a nakon toga ce se upozoriti na posljedice davanja laznog iskaza. Zatim ce se svjedok pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boraviste, mjesto rodjenja, godine zivota i njegov odnos sa strankom.

Clan 228.

Poslije opcih pitanja svjedok se poziva da iznese sve sto mu je poznato o cinjenicama o kojima treba svjedociti, a nakon toga mu se mogu postavljati pitanja radi provjere, dopune ili razjasnjenja. Nije dopusteno postavljati pitanja u kojima je vec sadrzano kako bi trebalo odgovoriti. Svjedok ce se uvijek pitati od kuda mu je poznato ono o cemu svjedoci. Svjedoci se mogu suociti ako se njihovi iskazi ne slazu o vaznim cinjenicama. Suoceni ce se o svakoj okolnosti u kojoj se ne slazu pojedinacno saslusati i njihov odgovor unijet ce se u zapisnik.

Clan 229.

Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak saslusat ce se preko tumaca. Ako je svjedok gluh, postavljat ce mu se pitanja pismeno, a ako je nijem pozvat ce se da pismeno odgovara. Ako se saslusanje prije moze obaviti na taj nacin, pozvat ce se kao tumac osoba koja se sa svjedokom moze sporazumjeti. Sud ce tumaca upozoriti na duznost vjernog prenosenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.

Clan 230.

Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dodje , a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bude saslusan, sud moze narediti da se prisilno dovede i podmiri troskove dovodjenja, a moze ga i kazniti novcano do 500 konvertibilnih maraka. Ako svjedok dodje i nakon sto je upozoren na posljedice uskrati svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskracivanja neopravdani, moze ga kazniti novcano do 500 konvertibilnih maraka, a ako i poslije toga odbije da svjedoci, moze ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedociti ili dok njegovo saslusanje ne postane nepotrebno, ali najdulje mjesec dana. Zalba protiv rjesenja o novcanoj kazni ili o zatvoru ne zadrzava izvrsenje rjesenja, osim ako se u toj zalbi pobija i odluka suda kojom nisu prihvaceni razlozi svjedoka za uskracivanje svjedocenja ili odgovora na pojedino pitanje. Sud ce na zahtjev stranke odluciti da je svjedok duzan nadoknaditi troskove sto ih je uzrokovao svojim neopravdanim izostankom odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoci. Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak sud ce opozvati svoje rjesenje o kazni a moze svjedoka sasvim ili djelomicno osloboditi naknade troskova. Sud moze opozvati svoje rjesenje o kazni i kad svjedok naknadno pristane svjedociti. Vojne osobe i radnici policije ne mogu se zatvoriti, ali ce se o njihovu odbijanju da svjedoce izvijestiti njihova komanda radi kaznjavanja. Ako je potrebno da se te osobe radi svjedocenja prisilno dovedu, sud ce se obratiti njihovom starjesini koji ce narediti da se one privedu sudu.

Clan 231.

Svjedok ima pravo na naknadu putnih trosova i troskova za prehranu i prenociste te na naknadu izmakle zarade. Svjedok treba zahtijevati naknadu odmah nakon saslusanja; inace gubi pravo na nju. Sud je duzan na to upozoriti svjedoka. U rjesenju kojim se odmjeravaju troskovi svjedoka sud ce odrediti da se odredjena svota isplati iz polozenog predujma, a ako predujam nije polozen, naredit ce stranci da odredjenu svotu plati svjedoku u roku od osam dana. Zalba protiv tog rjesenja ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

5. Vjestaci

Clan 232.

Sud ce izvesti dokaz vjestacenjem kad je radi utvrdjivanja ili razjasnjenja kakve cinjenice potrebno strucno znanje kojim sud ne raspolaze.

Clan 233.

Vjestacenje obavljaju vjestaci koje odredjuje parnicni sud. Prije nego sto odredi koje ce osobe uzeti za vjestake sud ce o tome saslusati stranke. U hitnim slucajevima sud moze odrediti vjestaka iako prije toga stranke nisu saslusane. Parnicni sud moze ovlastiti predsjednika vijeca ili zamoljenog sudiju da oni odrede vjestake ako je njima povjereno izvodjenje dokaza vjestacenjem. Umjesto odredjenog vjestaka sud moze uvijek odrediti drugog vjestaka.

Clan 234.

Vjestacenje, u pravilu, obavlja jedan vjestak; a kad sud ocijeni da je vjestacenje slozeno, moze odrediti dva ili vise vjestaka. Vjestaci se odredjuju, prvenstveno, iz reda imenovanih sudskih vjestaka za odredjenu vrstu vjestacenja. Vjestacenje se moze povjeriti i strucnoj ustanovi (bolnici, hemijskom laboratoriju, fakultetu i sl.). Ako postoje posebne ustanove za odredjene vrste vjestacenja (vjestacenje laznog novca, rukopisa, daktiloskopsko vjestacenje i sl.), takva vjestacenja, a osobito slozenija, povjerit ce se, u prvom redu, tim ustanovama.

Clan 235.

Odredjeni vjestaci duzni su odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i misljenje. Sud ce vjestaka, na njegov zahtjev, osloboditi duznosti vjestacenja iz razloga iz kojih svjedok moze uskratiti svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje. Sud moze vjestaka, na njegov zahtjev, osloboditi duznosti vjestacenja i iz drugih opravdanih razloga. Oslobodjenje od duznosti vjestacenja moze traziti i ovlasteni radnik organa ili organizacije u kojoj vjestak radi.

Clan 236.

Vjestak moze biti izuzet iz istih razloga iz kojih moze biti izuzet sudija ili sudija porotnik, ali se za vjestaka moze uzeti i osoba koja je vec bila saslusana kao svjedok. Stranka je duzna podnijeti zahtjev za izuzece vjestaka cim sazna da postoji razlog za izuzece, a najkasnije prije pocetka izvodjenja dokaza vjestacenjem. Ako je sud prije odredjivanja vjestaka saslusao stranku o osobi vjestaka, stranka se duzna tom prilikom izjasniti o izuzecu. U zahtjevu za izuzece vjestaka stranka je duzna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuzece. O zahtjevu za izuzece odlucuje sud. Sudija zamoljenog suda i predsjednik vijeca odlucuju o izuzecu ako im je povjereno izvodjenje dokaza vjestacenjem. Protiv rjesenja kojim se prihvaca zahtjev za izuzece nije dopustena zalba, a protiv rjesenja kojim se zahtjev odbija nije dopustena posebna zalba. Ako je stranka saznala za razlog izuzeca poslije obavljenog vjestacenja i prigovara vjestacenju iz tog razloga, sud ce postupiti kao da je zahtjev za izuzece stavljen prije obavljenog vjestacenja.

Clan 237.

Sud moze kazniti novcano do 500 konvertibilnih maraka vjestaka koji ne dodje na rociste iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda, a i vjestaka koji bez opravdanog razloga odbije vjestaciti. Rjesenje o kazni sud moze opozvati uz uvjete iz clana 229. stava 5. ovog zakona. Na zahtjev stranke sud moze rjesenjem narediti vjestaku da nadoknadi troskove koje je uzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vjestaci.

Clan 238.

Vjestak ima pravo na naknadu putnih troskova i troskova za prehranu i prenociste, na naknadu izmakle zarade i troskova vjestacenja te pravo na nagradu za obavljeno vjestacenje. U pogledu naknade troskova i nagrade vjestaka na odgovarajuci nacin ce se primjenjivati odredbe clana 230. st. 2. i 3. ovog zakona.

Clan 239.

Vjestaci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem se navodi ime i prezime i zanimanje pozvanoga, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao vjestak. U pozivu ce se vjestak upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka i na pravo na naknadu troskova.

Clan 240.

Prije pocetka vjestacenja pozvat ce se vjestak da predmet vjestacenja brizljivo razmotri, da tacno navede sve sto opazi i nadje i da svoje misljenje iznese savjesno i u skladu s pravilima nauke i vjestine, a upozorit ce se i na posljedice davanja laznog iskaza. Nakon toga ce se vjestak pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boraviste, mjesto rodjenja, godine zivota i njegov odnos sa strankom.

Clan 241.

Sud rukovodi vjestacenjem, oznacuje vjestaku predmet koji ce se razgledati, postavlja mu pitanja i, prema potrebi, trazi objasnjenja u vezi s danim nalazom i misljenjem. Vjestaku se mogu davati razjasnjenja, a moze mu se dopustiti i razmatranje spisa. Na zahtjev vjestaka mogu se izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su vazne za stvaranje misIjenja vjestaka.

Clan 242.

Sud ce odrediti hoce li vjestak iznijeti svoj nalaz i misljenje samo usmeno na raspravi ili ce ih podnijeti i pismeno prije rasprave. Sud ce odrediti rok za pismeno podnosenje nalaza i misljenja. Vjestak mora uvijek obrazloziti svoje misljenje. Sud ce, po mogucnosti, dostaviti strankama pismeni nalaz i misljenje prije rocista na kojem ce se o njima raspravljati.

Clan 243.

Ako je odredjeno vise vjestaka, oni mogu podnijeti zajednicki nalaz i misljenje kad se u nalazu i misljenju slazu. Ako se u nalazu i misljenju ne slazu, svaki vjestak posebno iznosi svoj nalaz i misljenje. Ako se podaci vjestaka o njihovu nalazu bitno razilaze, ili ako je nalaz jednog ili vise vjestaka nejasan, nepotpun ili u proturijecnosti sam sa sobom ili s izvedenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslusanjem vjestaka, obnovit ce se vjestacenje s istim ili drugim vjestacima. Ako u misljenju jednog ili vise vjestaka ima proturjecnosti ili nedostataka, ili se pojavi osnovana sumnja u pravilnost datog misljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim saslusanjem vjestaka, zatrazit ce se misljenje drugih vjestaka.

Clan 244.

Protiv rjesenja suda iz cl. 233, 234. i 243. ovog zakona nije dopustena zalba.

Clan 245.

Odredbe clana 233. clana 234. stava 2, cl. 235. do 239, clana 240. stava 2. i clana 244. ovog zakona na odgovarajuci se nacin primjenjuju i na tumace.

6. Saslusanje stranaka

Clan 246.

Sporne cinjenice vazne za odluku sud moze utvrdjivati i saslusavanjem stranaka.

Clan 247.

Ako se uvjerio da stranci odnosno osobi koja se ima saslusati za stranku nisu poznate sporne cinjenice, ili ako saslusanje te stranke nije moguce, sud moze odluciti da se saslusa samo druga stranka. Isto tako, sud moze odluciti da se saslusa samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda.

Clan 248.

Izvodjenje dokaza saslusanjem stranaka preko predsjednika vijeca ili zamoljenog sudije dopusteno je samo ako stranka zbog neotklonjivih smetnji ne moze osobno doci ili ako bi njezin dolazak uzrokovao nesrazmjerne troskove.

Clan 249.

Za stranku koja nema parnicnu sposobnost saslusat ce se njezin zakonski zastupnik. Sud moze odluciti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika saslusa sama stranka, ako je njezino saslusanje moguce. Za pravnu osobu saslusat ce se osoba koja je zakonom ili pravilima odredjena da je zastupa. Ako kao stranka u sporu sudjeluje na jednoj strani vise osoba, sud ce odluciti hoce li se saslusati sve te osobe ili samo neke od njih.

Clan 250.

Poziv na rociste na kojem ce se izvoditi dokaz saslusanjem stranaka dostavit ce se osobno strankama, odnosno osobi koja ce se za stranku saslusati. U pozivu ce se naznaciti da ce se na rocistu izvoditi dokaz saslusanjem stranaka i da stranka koja ne dodje na rociste moze biti saslusana u odsutnosti druge stranke.

Clan 251.

Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi saslusanja niti se stranka moze prisiliti na davanje iskaza. Sud ce, s obzirom na sve okolnosti, ocijeniti od kakva je znacenja sto stranka nije dosla na saslusanje ili sto je uskratila iskaz.

Clan 252.

Odredbe o izvodjenju dokaza svjedocima primjenjivat ce se i pri izvodjenju dokaza saslusanjem stranaka, ako za saslusanje stranaka nije sto drugo propisano.

XIX OSIGURANJE DOKAZA

Clan 253.

Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz nece moci izvesti ili da ce njegovo kasnije izvodjenje biti otezano, moze se tokom, a i prije pokretanja parnice predloziti da se taj dokaz izvede. Osiguranje dokaza moze se traziti i nakon sto odluka kojom se postupak zavrsava postane pravomocna, ako je to potrebno prije ili tokom postupka po vanrednim pravnim lijekovima.

Clan 254.

Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen tokom parnicnog postupka, za postupanje je nadlezan sud pred kojim je postupak u toku. Kad se trazi osiguranje dokaza prije pokretanja postupka te u hitnim slucajevima ako je postupak vec u toku, nadlezan je nizi sud prvog stepena na cijem se podrucju nalaze stvari koje treba razgledati odnosno sud na cijem podrucju boravi osoba koju treba saslusati. O prijedlogu iz stava 1. ovog clana odlucuje predsjednik vijeca ili sudija pojedinac koji vodi postupak, a u slucajevima iz stava 2. ovog clana sudija pojedinac nadleznog suda.

Clan 255.

U podnesku kojim trazi osiguranje dokaza predlagac je duzan navesti cinjenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge iz kojih smatra da se kasnije dokaz nece moci izvesti ili da ce njegovo izvodjenje biti otezano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistjece da on nije poznat.

Clan 256.

Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza dostavit ce se protivniku, ako je poznat. Ako postoji opasnost od odgode, sud ce o prijedlogu odluciti i bez prethodnog izjasnjenja protivnika. U rjesenju kojim se prihvaca prijedlog sud ce odrediti rociste za izvodjenje dokaza, navest ce cinjenice o kojima ce se izvoditi dokazi, te dokaze koji ce se izvesti, a ako je potrebno, imenovat ce i vjestake. Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza, on ce mu se dostaviti zajedno s rjesenjem suda kojim se prihvaca prijedlog za osiguranje dokaza. Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boraviste sud moze radi sudjelovanja na rocistu za izvodjenje dokaza postaviti privremenog zastupnika. O tom postavljanju nije potrebno izdati oglas. Sud moze u hitnim slucajevima odrediti da izvodjenje dokaza zapocne i prije nego sto se rjesenje kojim se prihvaca prijedlog za osiguranje dokaza dostavi protivniku. Protiv rjesenja suda kojim se prihvaca prijedlog za osiguranje dokaza te protiv rjesenja kojim se odlucuje da izvodjenje dokaza zapocne prije nego sto se rjesenje dostavi protivniku, nije dopustena zalba.

Clan 257.

Ako su dokazi izvedeni prije nego sto je postupak pokrenut, zapisnik o izvodjenju dokaza cuvat ce se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni. Ako je postupak u toku, a osiguranje dokaza nije izveo sud koji vodi postupak, zapisnik ce se dostaviti tome sudu.

XX PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

1. Opce odredbe

Clan 258.

Nakon prijema tuzbe obavljaju se pripreme za glavnu raspravu. Te pripreme obuhvacaju prethodno ispitivanje tuzbe, dostavu tuzbe tuzeniku na odgovor, odrzavanje pripremnog rocista i zakazivanje glavne rasprave. Pripremanjem glavne rasprave rukovodi predsjednik vijeca. U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upucivati podneske u kojima ce navesti cinjenice koje namjeravaju iznijeti na glavnoj raspravi te dokaze cije izvodjenje namjeravaju predloziti.

Clan 259.

U toku pripremanja glavne rasprave do rocista za glavnu raspravu predsjednik vijeca ovlasten je da odlucuje: o stupanju prethodnika u parnicu, o sudjelovanju umjesaca, o osiguranju dokaza, o preinaci tuzbe, o troskovima postupka u slucaju povlacenja tuzbe, o prekidu ili mirovanju postupka, o privremenim mjerama osiguranja, o spajanju parnica, o razdvajanju postupka, o odredivanju sudskih rokova ili njihovu produzenju, o zakazivanju rocista ili njihovoj odgodi, o povratu u prijasnje stanje zbog propustanja roka ili rocista, o oslobodjenju stranke od placanja troskova postupka, o osiguranju parnicnih troskova, o polaganju predujma na ime troskova za poduzimanje pojedinih radnji u postupku, o postavljanju privremenog zastupnika, o dostavi sudskih pismena, o mjerama za ispravljanje podnesaka, o urednosti punomoci te o svim pitanjima koja se ticu upravljanja postupkom. Protiv odluka koje donosi predsjednik vijeca u toku pripremanja glavne rasprave, a koje se odnose na upravljanje postupkom, nije dopustena zalba.

Clan 260.

Predsjednik vijeca moze u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog izostanka i primiti na zapisnik nagodbu stranaka.

2. Prethodno ispitivanje tuzbe

Clan 261.

Nakon prethodnog ispitivanja tuzbe predsjednik vijeca ovlasten je donositi rjesenja iz clana 259. ovog zakona, ako nije rijec o pitanjima o kojima se po prirodi stvari ili prema odredbama ovog zakona odluka moze donijeti tek u daljnjem toku postupka.

Clan 262.

Kad utvrdi da je tuzba nerazumljiva ili nepotpuna, ili da postoje nedostaci koji se ticu sposobnosti tuzitelja ili tuzenika da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlastenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlastenje potrebno, predsjednik ce vijeca radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne mjere predvidjene u ovom zakonu.

Clan 263.

Nakon prethodnog ispitivanja tuzbe predsjednik vijeca donosi rjesenje kojim se tuzba odbacuje ako utvrdi da rjesavanje o tuzbenom zahtjevu ne ide u sudsku nadleznost ili da je tuzba podnesena nepravodobno, ako je posebnim propisima odredjen rok za podnosenje tuzbe. Predsjednik vijeca donosi i rjesenje kojim se sud oglasava nenadleznim i predmet ustupa drugome sudu.

Clan 264.

Ako smatra da nema dovoljno osnova za donosenje odluke o pitanju koje se postavilo u toku prethodnog ispitivanja tuzbe, predsjednik vijeca ostavit ce da o tom pitanju donese odluku nakon prijema odgovora na tuzbu ili na pripremnom rocistu.

3. Pripremno rociste i odgovor na tuzbu

Clan 265.

Ako predsjednik vijeca smatra da se na temelju tuzbe moze dalje postupati, zakazat ce, u pravilu, pripremno rociste i narediti da se primjerak tuzbe dostavi tuzeniku. Pripremno rociste nece se zakazivati kad je za sudjenje nadlezan sudac pojedinac. Predsjednik vijeca moze odmah zakazati rociste za glavnu raspravu ako smatra da s obzirom na navode u tuzbi i na prirodu spora nije potrebno odrzavanje pripremnog rocista.

Clan 266.

Prije zakazivanja pripremnog rocista predsjednik vijeca moze zatraziti od tuzenika da podnese odgovor na tuzbu, ako bi zbog slozenosti spora ili zbog veceg broja zahtjeva stavljenih u tuzbi bilo svrsishodno da se tuzenik pismeno izjasni o navodima u tuzbi. Odgovor na tuzbu podnosi se u roku koji odredi predsjednik vijeca, ali taj rok ne moze biti duzi od petnaest dana od dostave tuzbe. Iznimno, s obzirom na osobite okolnosti slucaja, taj rok moze biti i do 30 dana. Ako tuzenik podnese odgovor na tuzbu, predsjednik vijeca ocijenit ce je li s obzirom na prijedloge i navode stranaka potre bno zakazati pripremno rociste ili se moze zakazati odmah rociste za glavnu raspravu. Ako tuzenik u odredjenom roku ne podnese odgovor na tuzbu, predsjednik vijeca zakazat ce pripremno rociste ili rociste za glavnu raspravu. Tuzenik moze pismeno odgovoriti na tuzbu iako mu sud to nije nalozio. Posto primi odgovor na tuzbu, predsjednik vijeca moze donijeti sva rjesenja koja moze donositi u toku prethodnog ispitivanja tuzbe.

Clan 267.

Pripremno rociste treba odrediti tako da strankama ostane dovoljno vremena za pripremu, a najmanje osam dana od prijema poziva. U pozivu za pripremno rociste nalozit ce se strankama da na rociste donesu sve isprave koje im sluze za dokaz, a i sve predmete koje treba razgledati u sudu. Ako je potrebno da se za pripremno rociste pribave spisi, isprave ili predmeti koji se nalaze kod suda ili kod kojega drugog drzavnog organa ili pravne osobe kojoj je povjereno vrsenje javnog ovlastenja, predsjednik vijeca naredit ce da se ti predmeti odnosno isprave pravovremeno pribave.

Clan 268.

Pripremno rociste pocinje izlaganjem tuzbe, a nakon toga tuzenik iznosi svoj odgovor na tuzbu. Kad bude potrebno, predsjednik vijeca zatrazit ce od stranaka razjasnjenje u vezi s njihovim navodima ili prijedlozima.

Clan 269.

Na pripremnom rocistu najprije se raspravlja o pitanjima koja se odnose na smetnje za daljni tok postupka, bilo da je predsjednik vijeca nakon ispitivanja tuzbe odgodio rjesavanje tih pitanja bilo da su ona pokrenuta u odgovoru na tuzbu ili na pripremnom rocistu. O tim se pitanjima mogu na pripremnom rocistu izvoditi dokazi kad je to potrebno. Osim rjesenja koje je ovlasten da donosi nakon prethodnog ispitivanja tuzbe na pripremnom rocistu, predsjednik vijeca donosi i rjesenje o odbacivanju tuzbe, ako utvrdi da o tuzbenom zahtjevu vec tece parnica, da je stvar pravomocno presudjena, da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba, da se tuzitelj u ranijoj parnici odrekao tuzbenog zahtjeva, ili da ne postoji pravni interes tuzitelja za podnosenje tuzbe za utvrdjenje. Ako predsjednik vijeca ne prihvati prigovor da postoji koja od smetnji za vodjenje postupka iz stava 2. ovog clana, nastavit ce se s raspravljanjem, a odluku o prigovoru donijet ce vijece posebno ili zajedno s odlukom o glavnoj stvari. Na pripremnom rocistu predsjednik vijeca ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlastenja koja imaju predsjednik vijeca i vijece na glavnoj raspravi.

Clan 270.

Kad ustanovi da ne postoje smetnje za daljnje vodjenje postupka, predsjednik ce vijeca, prema rezultatima raspravljanja na pripremnom rocistu, odluciti koji ce se svjedoci i vjestaci pozvati na glavnu raspravu i koji ce se drugi dokazi pribaviti. O tome koji ce se od tih dokaza izvesti odlucuje vijece na glavnoj raspravi. Ako predsjednik vijeca ne prihvati prijedloge stranaka o dokazima, stranke mogu svoje prijedloge ponoviti na glavnoj raspravi.

Clan 271.

Ako predsjednik vijeca smatra da je neke sporne cinjenice potrebno utvrditi preko vjestaka, a nijedna se stranka ne protivi da se obavi vjestacenje, predsjednik vijeca imenovat ce vjestake, odluciti o zahtjevima za izuzece vjestaka i pozvati jednu stranku ili obje stranke da poloze svotu potrebnu za troskove vjestaka. Imenovane vjestake sud ce obavijestiti o predmetu koji treba razgledati i pozvati ih da do glavne rasprave pripreme svoj nalaz i misljenje . Ako je potrebno, predsjednik vijeca moze, uz suglasnost stranaka, obaviti uvidjaj izvan suda. Ako se taj uvidjaj obavlja uz sudjelovanje vjestaka, primijenit ce se pri tome odredbe st. 1. i 2. ovog clana.

Clan 272.

Ako na pripremno rociste ne dodje tuzitelj ili ne dodje tuzenik, a nema uvjeta za donosenje presude zbog izostanka, predsjednik vijeca raspravljat ce s prisutnom strankom.

Clan 273.

Na pripremnom rocistu predsjednik vijeca, u pravilu, saopcava strankama dan i sat kad ce se odrzati glavna rasprava. 4. Zakazivanje rocista za glavnu raspravu

Clan 274.

Rociste za glavnu raspravu zakazuje predsjednik vijeca. Uz poziv za glavnu raspravu tuzeniku ce se dostaviti tuzba, ako mu vec prije nije bila dostavljena. Predsjednik vijeca pozvat ce na rociste stranke te svjedoke i vjestake koje je na pripremnom rocistu odlucio pozvati na glavnu raspravu. Ako pripremno rociste nije odrzano, predsjednik vijeca odlucit ce kojeg ce od svjedoka sto su ih stranke predlozile pozvati, a stranke ce upozoriti da mogu na rociste dovesti i druge svjedoke. Odredbe clana 267. ovog zakona primijenit ce se i pri zakazivanju rocista za glavnu raspravu.

XXI GLAVNA RASPRAVA

1. Tok glavne rasprave

Clan 275.

Predsjednik vijeca otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja. Nakon toga utvrdjuje jesu li dosle sve pozvane osobe, pa ako nisu, provjerava jesu li uredno pozvane i jesu li opravdale svoj izostanak.

Clan 276.

Ako s prvog rocista za glavnu raspravu izostane tuzitelj, ili ako na to rociste ne dodje tuzenik, a nema uvjeta za donosenje presude zbog izostanka, te kad s kojega kasnijeg rocista izostane tuzitelj ili tuzenik, rasprava se moze odrzati.

Clan 277.

Ako stranka ili zakonski zastupnik stranke nije u stanju da se jasno i odredjeno izjasni o predmetu o kojemu se raspravlja, a nema punomocnika, predsjednik vijeca upozorit ce je na potrebu da uzme punomocnika. Ako stranka ne moze odmah uzeti punomocnika, vijece ce na njezin prijedlog odgoditi rociste.

Clan 278.

Ako nije prije toga odrzano pripremno rociste, prvo rociste za glavnu raspravu pocinje izlaganjem tuzbe, a nakon toga tuzenik odgovara na navode tuzbe. Ako je prije glavne rasprave odrzano pripremno rociste, predsjednik vijeca upoznat ce vijece s tokom i rezultatima toga rocista. Stranke mogu dopuniti izlaganje predsjednika vijeca. U daljem toku rasprave raspravljat ce se o prijedlozima stranaka i cinjenicnim navodima kojima stranke obrazlazu svoje prijedloge odnosno pobijaju prijedloge protivnika, a i o dokazima ponudjenim s njihove strane, izvodit ce se dokazi i raspravljati o rezultatima njihova izvodjenja. Stranke mogu iznositi i svoja pravna shvacanja koja se odnose na predmet spora. Kad je u ovom zakonu predvidjeno da stranka moze staviti odredjen prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parnicnu radnju dok se tuzenik na glavnoj raspravi ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor odnosno prijedlog tuzitelj moze staviti odnosno drugu parnicnu radnju poduzeti dok ne zavrsi izlaganje po tuzbi, a tuzenik dok ne zavrsi svoj odgovor na tuzbu.

Clan 279.

Predsjednik vijeca ce se postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodan nacin brinuti da se u toku rasprave iznesu sve odlucne cinjenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o vaznim cinjenicama, da se oznace ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i, uopce, da se daju sva razjasnjena potrebna da bi se utvrdilo cinjenicno stanje vazno za odluku.

Clan 280.

Svaka stranka treba u svojim izlaganjima iznijeti sve cinjenice potrebne za obrazlozenje svojih prijedloga ponuditi dokaze potrebne za utvrdjivanje svojih navoda te izjasniti se o navodima i ponudjenim dokazima protivne stranke. Stranke mogu u toku cijele glavne rasprave iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze. Stranke mogu i u toku glavne rasprave upucivati podneske u kojima ce navesti cinjenice koje namjeravaju iznijeti na rocistu, a i dokaze cije izvodjenje namjeravaju predloziti.

Clan 281.

Izvodjenje dokaza odredjuje vijece rjesenjem u kojemu ce se naznaciti sporna cinjenica o kojoj treba izvesti dokaz i dokazno sredstvo. Predlozene dokaze koje ne smatra vaznim za odluku vijece ce odbiti i u rjesenju naznaciti razlog odbijanja. Protiv rjesenja kojim se odredjuje ili odbija izvodjenje dokaza nije dopustena posebna zalba. Sud nije u daljem toku parnice vezan za svoje prijasnje rjesenje o izvodjenju dokaza.

Clan 282.

Ako stranka prigovori da rjesavanje o tuzbenom zahtjevu ne spada u sudsku nadleznost, da sud nije stvarno ili mjesno nadlezan, da o istom zahtjevu vec tece parnica, da je stvar pravomocno presudjena, da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba, ili da se tuzitelj pred sudom odrekao tuzbenog zahtjeva, sud ce rijesiti hoce li o tim prigovorima raspravljati i odlucivati odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom. Ako sud ne prihvati prigovor iz stava 1. ovog clana o kojemu se raspravljalo zajedno s glavnom stvari, ili ako sud nakon odvojenog raspravljanja ne prihvati prigovor i odluci da se odmah nastavi glavna rasprava, rjesenje o prigovoru unijet ce se u odluku o glavnoj stvari. Protiv rjesenja kojim se odbijaju prigovori stranaka nije dopustena posebna zalba ako je vijece odlucilo da se odmah nastavi raspravljanje o glavnoj stvari. Odredbe st. 1. do 3. ovog clana primijenit ce se i kad sud po sluzbenoj duznosti odluci da odvojeno od glavne stvari raspravi o tome da li stvar spada u sudsku nadleznost, da li je sud stvarno nadlezan, da li vec tece parnica, da li je stvar vec pravosnazno presudjena, da li se tuzitelj pred sudom odrekao tuzbenog zahtjeva, te da li je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba.

Clan 283.

Kad predsjednik vijeca zavrsi saslusanje pojedinog svjedoka, vjestaka ili stranke, clanovi vijeca mogu toj osobi neposredno postavljati pitanja. Stranka i njezin zastupnik ili punomocnik mogu po odobrenju predsjednika vijeca neposredno postavljati pitanja protivnoj stranci, svjedocima i vjestacima. Predsjednik vijeca zabranit ce stranci postavljanje odredjenih pitanja ili ce zabraniti odgovor na postavljeno pitanje, ako je vec u pitanju sadrzano kako na njega treba odgovoriti ili ako se pitanje ne odnosi na predmet. Ako predsjednik vijeca zabrani postavljanje odredjenog pitanja ili davanje odgovora, stranka moze zahtijevati da o tome odluci vijece. Na zahtjev stranke u zapisnik ce se unijeti pitanje koje je vijece odbilo, a i pitanje na koje je zabranjen odgovor.

Clan 284.

Saslusani svjedoci i vjestaci ostaju u sudnici, ako ih predsjednik vijeca, nakon izjasnjenja stranaka, sasvim ne otpusti ili ne odredi da se privremeno udalje iz sudnice. Predsjednik vijeca moze odrediti da se saslusani svjedoci kasnije ponovno pozovu i jos jednom saslusaju u prisutnosti i ili odsutnosti svjedoka i vjestaka.

Clan 285.

Kad vijece smatra da je predmet raspravljen tako da se moze donijeti odluka, predsjednik vijeca saopciti ce da je glavna rasprava zakljucena, i nakon toga ce se vijece povuci na vijecanje i glasanje radi donosenja odluke. Vijece moze odluciti da glavnu raspravu zakljuci i kad je ostalo da se pribave stanoviti spisi koji sadrze dokaze potrebne za odlucivanje ili ako treba sacekati zapisnik o dokazima izvedenim od zamoljenog suca, a stranke odustanu od raspravljanja o tim dokazima ili vijece smatra da to raspravljanje nije potrebno.

Clan 286.

Vijece moze u toku vijecanja i glasanja odluciti da se zakljuc ena glavna rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjasnjenja pojedinih vaznijih pitanja.

2. Javnost glavne rasprave

Clan 287.

Glavna je rasprava javna. Raspravi mogu biti prisutne samo punoljetne osobe. Osobe koje su prisutne raspravi ne smiju nositi oruzje ili opasno orudje. Odredba stava 3. ovog clana ne odnosi se na cuvare osoba koje sudjeluju u postupku.

Clan 288.

Vijece moze iskljuciti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njezin dio ako to zahtijevaju interesi cuvanja sluzbene, poslovne ili osobne tajne, interesi javnog reda ili razlozi morala. Vijece moze iskljuciti javnost i kada se mjerama za odrzavanje reda predvidjenim u ovom zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano odrzavanje rasprave.

Clan 289.

Iskljucenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomocnike i umjesace. Vijece moze dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost iskljucena budu prisutne pojedine sluzbene osobe, a i naucni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu sluzbu odnosno naucnu ili javnu djelatnost. Na zahtjev stranke vijece moze dopustiti da raspravi budu prisutne najvise dvije osobe koje ona oznaci. Predsjednik vijeca upozorit ce osobe koje budu prisutne raspravi na kojoj je javnost iskljucena da su duzne kao tajnu cuvati sve ono sto su na raspravi saznale i upozoriti ih na posljedice odavanja tajne.

Clan 290.

O iskljucenju javnosti odlucuje vijece rjesenjem koje mora biti obrazlozeno i javno objavljeno. Protiv rjesenja o iskljucenju javnosti nije dopustena posebna zalba.

Clan 291.

Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovarajuci nacin ce se primjenjivati i na pripremnom rocistu, na rocistu izvan glavne rasprave pred predsjednikom vijeca te na rocistu pred zamoljenim sudijom.

3. Rukovodjenje glavnom raspravom

Clan 292.

Predsjednik vijeca rukovodi glavnom raspravom, ispituje stranke, izvodi dokaze, daje rijec clanovima vijeca, strankama, njihovim zakonskim zastupnicima i punomocnicima te objavljuje odluke vijeca. Duznost je predsjednika vijeca da se brine da se o predmetu spora svestrano raspravlja, ali da se zbog toga postupak ne odugovlaci, tako da se rasprava po mogucnosti dovrsi na jednom rocistu. Ako se osoba koja sudjeluje na raspravi protivi kakvoj mjeri predsjednika vijeca koja se odnosi na rukovodjenje raspravom ili kakvu pitanju koje je postavio predsjednik vijeca, clan vijeca ili druga osoba koja sudjeluje u postupku, o takvu protivljenju odlucuje vijece. Sud nije vezan za svoje rjesenje koje se odnosi na rukovodj enje raspravom. Protiv rjesenja koja se odnose na rukovodjenje raspravom nije dopustena posebna zalba.

Clan 293.

Izvan rocista za glavnu raspravu predsjednik vijeca donosi rjesenje o ispravljanju podneska, o postavljenju privremenog zastupnika, o urednosti punomoci, o polaganju predujma na ime troskova za poduzimanje pojedinih radnji u postupku, o oslobodj enju od placanja troskova postupka, o osiguranju parnicnih troskova, o dostavi sudskih pismena, o osiguranju dokaza, o privremenim mjerama osiguranja, o prekidu i mirovanju postupka, o troskovima postupka u slucaju povlacenja tuzbe, o zakazivanju rocista i njihovoj odgodi, o spajanju parnica, te i o odredjivanju rokova i njihovom produzivanju. Predsjednik vijeca isto je tako ovlasten da, nakon sto primi zapisnik o izvodjenju dokaza pred zamoljenim sudijom, odredi da se obave potrebni ispravci ili dopune. Izvan rocista za glavnu raspravu predsjednik vijeca ovlasten je da u povodu izjave tuzenika, odnosno tuzitelja, date pismeno ili na zapisnik kod parnicnog suda, donese presudu na osnovu priznanja, odnosno presudu na osnovu odricanja, te i da primi na zapisnik sudsku nagodbu.

Clan 294.

Ako pred istim sudom tece vise parnica izmedju istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih tuzitelja ili raznih tuzenika, sve se te parnice mogu rjesenjem vijeca spojiti radi zajednickog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troskovi. Za sve spojene parnice sud moze donijeti zajednicku presudu. Vijece moze odrediti da se radi zajednickog raspravljanja pred njim spoji vise parnica i onda kad je za koju od njih nadlezan sudac pojedinac istog suda. Vijece moze odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima u istoj tuzbi i nakon zavrsetka odvojenog raspravljanja moze donijeti posebne odluke o tim zahtjevima.

Clan 295.

Kad vijece odluci da se odgodi rociste za glavnu raspravu, predsjednik vijeca brinut ce se da se za iduce rociste pribave svi dokazi cije je izvodjenje odredjeno za to rociste i da se obave druge pripreme kako bi se rasprava mogla zavrsiti na tom rocistu. Protiv rjesenja suda kojim se odgadja rociste ili se odbijaju prijedlozi stranaka o odgodi rocista, nije dopustena zalba.

Clan 296.

Ako se rociste odgodi, novo rociste odrzat ce se po mogucnosti, pred istim vijecem. Ako se novo rociste drzi pred istim vijecem, glavna ce se rasprava nastaviti i predsjednik ce vijeca ukratko izloziti tok prijasnjih rocista, ali u tom slucaju vijece moze odluciti da rasprava pocne iznova. Ako se rociste drzi pred izmijenjenim vijecem, glavna rasprava mora poceti iznova, ali vijece moze, nakon sto se stranke o tome izjasne, odluciti da se ponovno ne saslusavaju svjedoci i vjestaci i da se ne obavlja nov uvidjaj, vec da se procitaju zapisnici o izvodjenju tih dokaza, na koji nacin ce postupiti i kada je izveden dokaz saslusanjem stranaka u smislu clana 248. ovog zakona.

Clan 297.

Sud u toku postupka moze kazniti novcanom kaznom do 500 konvertibilnih maraka stranku, zakonskog zastupnika, punomocnika ili umjesaca koji su svojim parnicnim radnjama teze zloupotrijebili prava priznata ovim zakonom.

4. Odrzavanje reda na glavnoj raspravi

Clan 298.

Duznost predsjednika vijeca je da se u toku glavne rasprave brine o odrzavanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda.

Clan 299.

Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili osoba koja je kao slusatelj prisutna raspravi, vrijedja sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeca za odrzavanje reda, predsjednik vijeca opomenut ce je. Ako opomena bude bezuspjesna, vijece moze opomenutu osobu udaljiti iz sudnice ili kazniti novcanom kaznom do 500 konvertibilnih maraka, a moze je i udaljiti i kazniti novcanom kaznom. Ako stranka bude udaljena iz sudnice, rociste ce se odrzati i bez njezine prisutnosti . Ako iz sudnice bude udaljen punomocnik, vijece ce na zahtjev stranke odgoditi rociste, a ako stranka nije prisutna rocistu, vijece ce uvijek odgoditi rociste i obavijestiti stranku da je njezin punomocnik udaljen s rocista zbog narusavanja reda. Kad sud kazni novcanom kaznom ili udalji iz sudnice advokata ili advokatskog pripravnika kao punomocnika, obavijestit ce o tome advokatsku komoru. Zalba protiv rjesenja o novcanoj kazni ili udaljenju iz sudnice ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clan 300.

Ako osoba koja zamjenjuje nadleznog tuzitelja, pravobranitelja ili ombudsmena narusava red, predsjednik vijeca obavijestit ce o tome tuzitelja, pravobranitelja, odnosno ombudsmena, a vijece moze odgoditi rociste i od nadleznog tuzitelja, pravobranitelja odnosno ombudsmena zatraziti da odredi drugu osobu za sudjelovanje u parnici.

Clan 301.

Ovlastenja koja za odrzavanje reda na glavnoj raspravi imaju predsjednik vijeca i vijece, pripadaju predsjedniku vijeca i na pripremnom rocistu i na rocistu izvan glavne rasprave, a i zamoljenom sudiji.

XXII SUDSKA NAGODBA

Clan 302.

Stranke mogu u toku cijelog postupka pred parnicnim sudom prvog stepena zakljuciti nagodbu o predmetu spora (sudska nagodba). Nagodba se moze odnositi na cijeli tuzbeni zahtjev ili na jedan njegov dio. Sud ce u toku postupka upozoriti stranke na mogucnost sudske nagodbe i pomoci im da zakljuce nagodbu. Pred sudom se ne moze zakljuciti nagodba (clan 3. stav 2) u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati. Kad sud donese rjesenje kojim ne dopusta nagodbu stranaka, zastat ce s postupkom dok to rjesenje ne postane pravosnazno.

Clan 303.

Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik. Nagodba je zakljucena kad stranke nakon procitanog zapisnika o nagodbi potpisu zapisnik. Strankama ce se na njihov zahtjev izdati ovjeren prijepis zapisnika u koji je unesena nagodba.

Clan 304.

Sud ce u toku cijelog postupka po sluzbenoj duznosti paziti vodi li se parnica o predmetu o kojemu je ranije bila zakljucena sudska nagodba; i ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kojemu je vec zakljucena sudska nagodba, odbacit ce tuzbu.

Clan 305.

Osoba koja namjerava podici tuzbu moze preko nizeg suda prvog stepena na cijem podrucju protivna strana ima prebivaliste pokusati da postigne nagodbu. Sud kojemu je takav prijedlog upucen pozvat ce protivnu stranu i upoznati je s prijedlogom o nagodbi. Troskove tog postupka podmiruje podnositelj prijedloga.

XXIII PRESUDA

1. Opce odredbe

Clan 306.

Presudom sud odlucuje o zahtjevu koji se tice glavne stvari i sporednih trazenja. Ako postoji vise zahtjeva, sud ce o svim tim zahtjevima, u pravilu, odluciti jednom presudom. Ako je vise parnica spojeno radi zajednickog raspravljanja, a za konacnu odluku sazrela je samo jedna parnica, moze se donijeti presuda samo za tu parnicu.

Clan 307.

Sud moze naloziti tuzeniku da obavi odredjenu radnju samo ako je ona dospjela do zakljucenja glavne rasprave. Ako sud prihvati zahtjev za uzdrzavanje, moze obavezati tuzenika i na radnje koje nisu dospjele. Presuda kojom se tuzenik obavezuje da preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup moze se donijeti i prije prestanka tih odnosa.

Clan 308.

Ako je tuzitelj u tuzbi trazio da mu se dosudi stanovita stvar, a istovremeno je u tuzbi ili do zakljucenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti odredjenu novcanu svotu, sud ce, ako prihvati tuzbeni zahtjev, izreci u presudi da se tuzenik moze osloboditi davanja stvari ako plati tu novcanu svotu.

Clan 309.

Kad se stranci u presudi nalaze izvrsenje kakve radnje, odredit ce se i rok u kojemu je tu radnju duzna izvrsiti. Ako posebnim propisima nije drukcije odredjeno, rok za izvrsenje radnje jest petnaest dana, ali za radnje koje se ne sastoje u novcanom davanju sud moze odrediti duzi rok. U mjenicnim i cekovnim sporovima taj je rok osam dana. Rok za izvrsenje radnje pocinje teci prvog dana nakon dostave prijepisa presude stranci kojoj je nalozeno izvrsenje.

2. Djelomicna presuda

Clan 310.

Ako su od vise tuzbenih zahtjeva, zbog priznanja ili na osnovu raspravljanja samo neki sazreli za konacnu odluku ili ako je samo dio jednog zahtjeva sazrio za konacnu odluku, sud moze o sazrelim zahtjevima odnosno dijelu zahtjeva zakljuciti raspravu i donijeti presudu (djelomicna presuda). Djelomicnu presudu sud moze donijeti i kad je podnesena protutuzba, ako je za odluku sazrio samo zahtjev tuzbe ili zahtjev protutuzbe. Pri ocjeni pitanja hoce li donijeti djelomicnu presudu sud ce osobito uzeti u obzir velicinu zahtjeva ili dijela zahtjeva koji je sazrio za odluku. Sto se tice pravnih lijekova i izvrsenja, djelomicna presuda smatra se samostalnom presudom.

3. Medjupresuda

Clan 311.

Ako je tuzenik osporio i osnovu tuzbenog zahtjeva i iznos tuzbenog zahtjeva, a u pogledu osnova stvar je sazrela za donosenje odluke, sud moze iz razloga svrsishodnosti donijeti najprije presudu samo o osnovi tuzbenog zahtjeva (medjupresuda). Do pravosnaznosti medjupresude sud ce zastati s raspravljanjem o iznosu tuzbenog zahtjeva.

4. Presuda na osnovu priznanja

Clan 312.

Ako tuzenik do zakljucenja glavne rasprave prizna tuzbeni zahtjev, sud ce bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaca tuzbeni zahtjev (presuda na osnovu priznanja). Sud nece donijeti presudu na osnovu priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako nadje da je rijec o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (clan 3. stav 2). Donosenje presude na osnovu priznanja odgodit ce se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 2. ovog clana prije toga pribave obavijesti. Priznanje tuzbenog zahtjeva, na rocistu ili u pismenom podnesku, tuzenik moze i bez pristanka tuzitelja opozvati do donosenja presude.

5. Presuda na osnovu odricanja

Clan 313.

Ako se tuzitelj do zakljucenja glavne rasprave odrekne tuzbenog zahtjeva, sud ce bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tuzbeni zahtjev (presuda na osnovu odricanja). Za odricanje od tuzbenog zahtjeva nije potreban pristanak tuzenika. Sud nece donijeti presudu na osnovu odricanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako utvrdi da je rijec o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (clan 3. stav 2). Donosenje presude na osnovu odricanja odgodit ce se, ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 3. ovog clana prethodno pribave potrebne obavijesti. Tuzitelj moze, na rocistu ili u pisanom podnesku i bez pristanka tuzenika, opozvati odricanje od tuzbenog zahtjeva, do donosenja presude.

6. Presuda zbog izostanka

Clan 314.

Kad tuzenik ne dodje na pripremno rociste do njegova zakljuc enja, ili na prvo rociste za glavnu raspravu ako pripremno rociste nije odrzano, ili ako dodje na ta rocista, ali nece da se upusti u raspravljanje ili se udalji s rocista, a ne ospori tuzbeni zahtjev, donijet ce se presuda kojom se prihvaca tuzbeni zahtjev (presuda zbog izostanka), ako je udovoljeno ovim uvjetima:
1) ako je tuzenik bio uredno pozvan;
2) ako tuzitelj predlozi donosenje presude zbog izostanka;
3) ako tuzenik nije podneskom osporio tuzbeni zahtjev
4) ako osnovanost tuzbenog zahtjeva proizlazi iz cinjenica navedenih u tuzbi
5) ako cinjenice na kojima se temelji tuzbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuzitelj podnio ili s cinjenicama koje su opcepoznate;
6) ako ne postoje opcepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuzenika sprijecili opravdani razlozi da dodje na rociste. Nece se donijeti presuda zbog izostanka i kad je udovoljeno uvjetima iz stava 1. ovog clana ako sud nadje da je rijec o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati. Donosenje presude zbog izostanka odgodit ce se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 2. ovog clana prije toga pribave obavijesti. Ako iz cinjenica navedenih u tuzbi ne proizlazi osnovanost tuzbenog zahtjeva, a tuzba na rocistu nije preinacena, sud ce donijeti presudu kojom se tuzbeni zahtjev odbija. Donosenje presude zbog izostanka moze se odgoditi i ako nema dokaza da je tuzenik uredno pozvan, a nesumnjivo je da mu je poziv upucen. U tom slucaju predsjednik vijeca odredit ce rok, koji ne moze biti duzi od trideset dana za dostavu u zemlji, odnosno duzi od sest mjeseci za dostavu u inozemstvu, da se izvidi je li tuzenik uredno pozvan. Ako se u tom roku utvrdi da je tuzenik bio uredno pozvan, predsjednik vijeca donijet ce presudu zbog izostanka. Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog tuzitelja da se donese presuda zbog izostanka dopustena je posebna zalba. U slucajevima predvidjenim u st. 3. i 5. ovog clana, presudu zbog izostanka sud moze donijeti bez izjasnjenja stranaka.

7. Pravosnaznost presude

Clan 315.

Presuda koja se vise ne moze pobijati zalbom postaje pravosnaz na ako je njome odluceno o zahtjevu tuzbe ili protutuzbe. Sud tokom cijelog postupka po sluzbenoj duznosti pazi je li stvar pravosnazno presudjena , i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojemu je vec pravosnazno odluceno, odbacit ce tuzbu. Ako je u presudi odluceno o potrazivanju koje je tuzenik istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga potrazivanja postaje pravosnazna.

Clan 316.

Sud je vezan za svoju presudu cim je objavljena, a ako presuda nije objavljena, cim je otpravljena. Prema strankama presuda ima djelovanje tek od dana kad im je dostavljena.

8. Donosenje i objava presude

Clan 317.

Presuda se donosi u ime Federacije Bosne i Hercegovine. Kad se glavna rasprava odrzava pred vijecem, presudu donose predsjednik vijeca i clanovi vijeca koji su sudjelovali na rocistu na kojem je glavna rasprava zakljucena. Odmah nakon zakljucenja glavne rasprave, sud donosi presudu koju objavljuje predsjednik vijeca. U slozenijim predmetima sud moze odgoditi donosenje presude za osam dana od dana zakljucenja glavne rasprave. U takvom slucaju presuda se nece objaviti,vec se prijepis presude dostaviti strankama. U slucaju iz clana 285. stava 2. ovog zakona, presuda ce se donijeti najkasnije u roku od osam dana od dana prijema spisa odnosno zapisnika. Ta se presuda nece objavljivati.

Clan 318.

Kad se presuda objavljuje, predsjednik vijeca javno ce procitati izreku i saopciti ukratko razloge presude. Pri objavi presude moze se saopciti da je sud odlucio da se o odmjeravanju troskova naknadno odluci. U takvu slucaju odmjeravanje troskova obavlja predsjednik vijeca, a odluka se unosi u pismeni sastav presude. Ako je javnost na glavnoj raspravi bila iskljucena, izreka presude uvijek ce se javno procitati, a sud ce odluciti hoce li se i koliko iskljuciti javnost pri objavi razloga presude. Svi prisutni saslusat ce citanje izreke presude stojeci.

9. Pismena izrada i dostava presude

Clan 319.

Presuda se mora pismeno izraditi u roku od osam dana od donosenja. Izvornik presude potpisuje predsjednik vijeca. Strankama se dostavlja ovjeren prijepis presude s uputom o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude.

Clan 320.

Pismeno izradjena presuda mora imati uvod, izreku i obrazlozenje. Uvod presude sadrzi: naznaku da se presuda izrice u ime Federacije Bosne i Hercegovine, naziv suda, ime i prezime predsjednika i clanova vijeca, ime i prezime i prebivaliste odnosno boraviste stranaka, njihovih zastupnika i punomocnika, kratku oznaku predmeta spora, dan zakljucenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomocnika koji su toj raspravi bili prisutni , te dan kad je presuda donesena. Izreka presude sadrzi odluku suda o prihvacanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se ticu glavne stvari i sporednih trazenja te odluku o postojanju ili nepostojanju potrazivanja istaknutog radi prebijanja (clan 315. stav 3). U obrazlozenju sud ce izloziti: zahtjeve stranaka i njihove navode o cinjenicama na kojima se ti zahtjevi zasnivaju, dokaze, a i propise na kojima je sud zasnovao presudu. U obrazlozenju presude zbog izostanka, presude na temelju priznanja ili presude na osnovu odricanja, iznijet ce se samo razlozi koji opravdavaju donosenje takvih presuda.

10. Dopunska presuda

Clan 321.

Ako je sud propustio da odluci o svim zahtjevima o kojima se mora odluciti presudom, ili je propustio da odluci o dijelu zahtjeva, stranka moze u roku od petnaest dana od prijema presude predloziti parnicnom sudu da se presuda dopuni. Nepravovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit ce odnosno odbiti predsjednik vijeca bez odrzavanja rocista.

Clan 322.

Kad predsjednik vijeca nadje da je prijedlog za dopunu presude osnovan, zakazat ce glavnu raspravu pred vijecem radi donosenja presude o zahtjevu koji nije rijesen (dopunska presuda). Dopunska presuda moze se donijeti i bez ponovnog otvaranja glavne rasprave ako tu presudu donosi isto vijece koje je donijelo i prvobitnu presudu, a zahtjev u pogledu kojega se trazi dopuna dovoljno je raspravljen. Ako vijece ustanovi da je prijedlog za donosenje dopunske presude nepravovremen ili neosnovan, odbacit ce odnosno odbiti prijedlog rjesenjem. Ako se prijedlog za dopunu presude odnosi samo na troskove postupka, odluku o prijedlogu donosi predsjednik vijeca bez odrzavanja rocista.

Clan 323.

Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i zalba protiv presude, prvostepeni sud zastat ce s dostavom te zalbe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za zalbu protiv te odluke. Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena zalba, ta zalba zajedno sa zalbom protiv prvobitne presude dostavit ce se drugostepenom sudu. Ako se prvostepena presuda pobija zalbom samo zato sto prvostepeni sud nije presudom odlucio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, zalba ce se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda.

11. Ispravljanje presude

Clan 324.

Pogreske u imenima i brojevima, i druge ocite pogreske u pisanju i racunanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispravit ce predsjednik vijeca u svako doba. Ispravljanje ce se obaviti posebnim rjesenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama ce se dostaviti prijepis rjesenja. Ako izmedju izvornika i prijepisa presude postoji nesuglasnost u pogledu kakve odluke sadrzane u izreci presude, strankama ce se dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se tim prijepisom presude zamjenjuje prijasnji prijepis presude. U takvom slucaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tece od dana dostave ispravljenog prijepisa presude. O ispravljanju presude sud moze odluciti bez saslusanja stranaka.

XXIV RJESENJE

Clan 325.

Sva rjesenja koja se donose na rocistu objavljuje predsjednik vijeca. Rjesenje koje je na rocistu objavljeno dostavit ce se strankama u ovjerenom prijepisu samo ako je protiv toga rjesenja dopustena posebna zalba, ili ako se na osnovu rjesenja moze odmah traziti izvrsenje ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom. Sud je vezan za svoja rjesenja ako se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim zakonom nije sto drugo odredjeno. Kad se rjesenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima ucinak cim je objavljeno.

Clan 326.

Rjesenja koja sud donosi izvan rocista saopcavaju se strankama dostavom ovjerenog prijepisa rjesenja. Ako se rjesenjem odbija prijedlog jedne stranke bez prethodnog saslusanja protivne stranke, toj se stranci rjesenje nece dostaviti.

Clan 327.

Rjesenje mora biti obrazlozeno ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rjesava o prijedlozima stranaka koji su medju sobom u opreci, a moze biti obrazlozeno i u drugim slucajevima kad je to potrebno. Pismeni sastav rjesenja treba sadrzavati uvijek uvod i izreku, a obrazlozenje samo ako prema stavu 1. ovog clana rjesenje mora biti obrazlozeno.

Clan 328.

Pravosnazna rjesenja o kaznama izrecenim prema odredbama ovog zakona izvrsavaju se po sluzbenoj duznosti.

Clan 329.

Odredbe clana. 309., clana 316. stava 2, clana 317. stava 2, clana 318. stava 2. i cl.319. do 324. ovog zakona, na odgovarajuci nacin ce se primjenjivati i na rjesenja. B. Postupak po pravnim lijekovima

XXV REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Zalba protiv presude
a) Pravo na zalbu

Clan 330.

Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu podnijeti zalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, ako u ovom zakonu nije odredjen drugi rok. U mjenicnim i cekovnim sporovima taj je rok osam dana. Pravovremeno podnesena zalba sprjecava da presuda postane pravomocna u dijelu koji se pobija zalbom. O zalbi protiv presude odlucuje drugostepeni sud.

Clan 331.

Stranka se moze odreci prava na zalbu od trenutka kad je presuda objavljena, a ako presuda nije objavljena, onda od trenutka kad joj prijepis presude bude dostavljen. Do donosenja odluke drugostepenog suda stranka moze odustati od vec podnesene zalbe. Odricanje ili odustanak od zalbe ne moze se opozvati.

b) Sadrzaj zalbe

Clan 332.

Zalba treba sadrzavati:
1) oznacenje presude protiv koje se izjavljuje zalba;
2) izjavu da se presuda pobija u cijelini ili u odredjenom dijelu;
3) razlog zalbe;
4) potpis podnositelja zalbe.

Clan 333.

Ako se na osnovu podataka iz zalbe ne moze utvrditi koja se presuda pobija ili ako zalba nije potpisana (nepotpuna zalba), prvostepenski sud ce rjesenjem protiv kojega nije dopustena zalba pozvati zalitelja da u odredjenom roku dopuni ili ispravi zalbu podneskom ili na zapisnik kod toga suda. Ako zalitelj u odredjenom roku ne postupi po trazenju suda, sud ce rjesenjem odbaciti zalbu kao nepotpunu. Ako zalba po svojem sadrzaju ima drugih nedostataka, prvostepeni ce sud zalbu dostaviti drugostepenom sudu ne pozivajuc i zalitelja da je dopuni, odnosno ispravi.

Clan 334.

U zalbi se mogu iznositi nove cinjenice i predlagati novi dokazi. Pozivajuci se na nove cinjenice, zalitelj je duzan navesti dokaze kojima bi se te cinjenice utvrdile, a predlazuci nove dokaze, duzan je navesti cinjenice koje tim dokazima treba utvrditi. Zalitelj koji nije ucinio vjerovatnim da je iz opravdanih razloga propustio da u prvostepenom postupku polozi iznos potreban za podmirenje troskova povodom izvodjenja predloz enog dokaza ( clan 143. stav 3 ) ne moze u zalbi predloziti da se taj dokaz izvede. Prigovor radi prebijanja koji nije iznesen pred prvostepenim sudom ne moze se iznositi u zalbi. Ako su zbog iznosenja novih cinjenica i predlaganja novih dokaza uzrokovani troskovi u postupku u povodu zalbe, te ce troskove neovisno o ishodu spora podmirivati ona stranka koja je iznijela nove cinjenice, odnosno predlozila nove dokaze.

c) Razlozi zbog kojih se presuda moze pobijati

Clan 335.

Presuda se moze pobijati:
1) zbog bitne povrede odredaba parnicnog postupka;
2) zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja;
3) zbog pogresne primjene materijalnog prava. Presuda zbog izostanka ne moze se pobijati zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja. Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog bitne povrede odredaba parnicnog postupka ili zbog toga sto je izjava o priznanju odnosno o odricanju data u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.

Clan 336.

Bitna povreda odredaba parnicnog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donosenje zakonite i pravilne presude. Bitna povreda odredaba parnicnog postupka uvijek postoji:
1) ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u donosenju presude sudjelovao sudija koji nije sudjelovao na glavnoj raspravi;
2) ako je u donosenju presude sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji se po zakonu mora izuzeti (clan 63. stav 1. tac. 1. do 4.) odnosno koji je rjesenjem suda bio izuzet;
3) ako je odluceno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadleznost (clan 16);
4) ako je sud odlucio o tuzbenom zahtjevu za koji je stvarno nadlezan drugi sud ili ako je povodom prigovora stranaka nepravilno odlucio da je mjesno nadlezan, a stranka se zbog toga zali;
5) ako je protivno odredbama ovog zakona sud utemeljio svoju odluku na nedopustenim raspolaganjima stranaka;
6) ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu zbog izostanka, presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja;
7) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propustanjem dostave, nije dana mogucnost da raspravlja pred sudom;
8) ako je protivno odredbama ovog zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku sluzi svojim jezikom i pismom i da prati tok postupka na svom jeziku, a stranka se zbog toga zali;
9) ako je sud donio presudu bez glavne rasprave, a bio je duzan odrzati glavnu raspravu;
10) ako je u postupku kao tuzitelj ili tuzenik sudjelovala osoba koja ne moze biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlastena osoba ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomocnik stranke nije imao potrebna ovlastenja za vodjenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vodjenje parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;
11) ako je odluceno o zahtjevu o kome vec tece parnica, ili o kojemu je vec prije pravomocno presudjeno, ili od koga se tuzitelj vec odrekao, ili o kojem je vec zakljucena sudska nagodba;
12) ako je protivno zakonu bila iskljucena javnost na glavnoj raspravi;
13) ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne moze ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturjeci sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopce razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlucnim cinjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturijec ni, ili ako o odlucnim cinjenicama postoji proturijec nost izmedju onoga sto se u razlozima presude navodi o sadrzaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

Clan 337.

Pogresno ili nepotpuno utvrdjeno cinjenicno stanje postoji kad je sud kakvu odlucnu cinjenicu pogresno utvrdio odnosno kad je nije utvrdio. Nepotpuno utvrdjeno cinjenicno stanje postoji i kad na to upozoravaju nove cinjenice ili novi dokazi.

Clan 338.

Pogresna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

d) Postupak po zalbi

Clan 339.

Zalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Clan 340.

Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopustenu zalbu odbacit ce rjesenjem predsjednik vijeca prvostepenog suda bez odrzavanja rocista. Zalba je nepravovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnosenje. Zalba je nedopustena ako je zalbu podnijela osoba koja nije ovlastena za podnosenje zalbe, ili osoba koja se odrekla ili je odustala od zalbe, ili ako osoba koja je podnijela zalbu nema pravnog interesa za podnosenje zalbe.

Clan 341.

Primjerak pravovremene, potpune i dopustene zalbe dostavit ce prvostepeni sud protivnoj stranci koja moze u roku od osam dana od prijema podnijeti tome sudu odgovor na zalbu. Primjerak odgovora na zalbu dostavit ce prvostepeni sud zalitelju. Nepravovremeno podnesen odgovor na zalbu nece se odbaciti, vec ce se dostaviti drugostepenom sudu koji ce ga uzeti u obzir ako je to jos moguce.

Clan 342.

Nakon prijema odgovora na zalbu ili nakon proteka roka za odgovor na zalbu predsjednik vijeca ce zalbu i odgovor na zalbu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu. Ako zalitelj tvrdi da su u prvostepenom postupku povrijedjene odredbe parnicnog postupka predsjednik vijeca prvostepenog suda dat ce objasnjenje u povodu navoda zalbe koji se ticu tih povreda, a prema potrebi ce provesti i izvidjaje da provjeri istinitost tih navoda u zalbi.

Clan 343.

Kad spisi po zalbi stignu drugostepenom sudu, predsjednik zalbenog vijeca odredjuje sudiju izvjestitelja. Sudija izvjestitelj moze, prema potrebi, od prvostepenog suda pribaviti izvjestaj o povredama odredaba postupka i zatraziti da se radi utvrdjivanja tih povreda provedu izvidjaji.

Clan 344.

Drugostepeni sud odlucuje o zalbi u pravilu, bez rasprave. Kad vijece drugostepenog suda nadje da je radi pravilnog utvrdjivanja cinjenicnog stanja potrebno da se pred dru gostepenim sudom ponove vec izvedeni dokazi, zakazat ce raspravu pred drugostepenim sudom.

Clan 345.

Na raspravu se pozivaju stranke odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomocnici, a i oni svjedoci i vjestaci za koje sud odluci da se saslusaju. Ako sa rasprave izostane jedna stranka ili obje stranke, sud ce raspravljati o zalbi i donijeti odluku uzimajuci u obzir osobito ono sto je izneseno u zalbi i u odgovoru na zalbu. Rasprava pred drugostepenim sudom pocinje izvjestajem izvjestitelja, koji izlaze stanje stvari ne dajuci svoje misljenje o osnovanosti zalbe. Nakon toga procitat ce se presuda ili dio presude na koji se odnosi zalba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom. Zatim ce zalitelj obrazloziti svoju zalbu, a protivna stranka odgovor na zalbu. Stranka moze na raspravi iznositi cinjenice i predlagati dokaze koje nije iznijela odnosno predlozila u zalbi, ali ne moze isticati prigovor prebijanja koji nije istaknut pred prvostepenim sudom.

Clan 346.

Ako u cl. 344. i 345. ovog zakona nije sto drugo odredjeno, odredbe o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom na odgovarajuci nacin se primjenjuju i na raspravu pred drugostepenim sudom.

e) Granice ispitivanja prvostepene presude

Clan 347.

Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kojemu se pobija zalbom; a ako se iz zalbe ne vidi u kojem se dijelu presuda pobija, drugostepeni sud uzet ce da se presuda pobija u dijelu u kojemu stranka nije uspjela u sporu. Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u granicama razloga navedenih u zalbi pazeci po sluzbenoj duznosti na bitne povrede odredaba parnicnog postupka iz clana 336. stava 2. ovog zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Na prekoracenje tuzbenog zahtjeva drugostepeni sud pazi samo na zahtjev stranke.

f) Odluke drugostepenog suda o zalbi

Clan 348.

Drugostepeni sud moze u sjednici vijeca ili na osnovu odrzane rasprave odbaciti zalbu kao nepravovremenu, nepotpunu ili kao nedopustenu, odbiti zalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu, ukinuti tu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno sudjenje, ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tuzbu ili preinaciti prvostepenu presudu. Drugostepeni sud moze ukinuti presudu i kad stranka trazi njezinu preinaku, a moze preinaciti presudu iako stranka trazi da se ona ukine.

Clan 349.

Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopustenu zalbu odbacit ce drugostepeni sud rjesenjem, ako to nije ucinio prvostepeni sud.

Clan 350.

Drugostepeni sud ce presudom odbiti zalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po sluzbenoj duznosti.

Clan 351.

Drugostepeni sud ce rjesenjem ukinuti prvostepenu presudu ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parnicnog postupka i vratiti predmet istom prvostepenom sudu ili ce ga ustupiti nadleznome prvostepenom sudu radi odrzavanja nove glavne rasprave. U tom ce rjesenju drugostepeni sud odluciti i koje se provedene radnje, zahvacene bitnom povredom odredaba parnicnog postupka, ukidaju. Ako su u postupku pred prvostepenim sudom povrijedjene odredbe iz clana 336. stava 2. tac. 3. i 11. ovog zakona, drugostepeni sud ce ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tuzbu. Ako su u postupku pred prvostepenim sudom povrijedjene odredbe iz clana 336. stava 2. tacke 10. ovog zakona, drugostepeni sud ce, s obzirom na prirodu povrede, ukinuti prvostepenu presudu i vratiti predmet nadleznom prvostepenom sudu ili ce ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tuzbu.

Clan 352.

Drugostepeni sud ce rjesenjem ukinuti presudu prvostepenog suda i vratiti predmet tom sudu na ponovno sudjenje ako smatra da radi pravilnog utvrdjivanja cinjenicnog stanja treba odrzati novu glavnu raspravu pred prvostepenim sudom, osim ako je odlucio da sam odrzi raspravu. Tako ce drugostepeni sud postupiti i kad stranka nije pobijala presudu zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja, ako se pri rjesavanju o zalbi pojavi opravdana sumnja da su cinjenice na kojima je zasnovana prvostepena presuda pravilno utvrdjene. Ako drugostepeni sud u sjednici vijeca ili na raspravi ustanovi da radi pravilnog utvrdjivanja cinjenicnog stanja treba utvrditi nove cinjenice ili izvesti nove dokaze ukinut ce prvostepenu presudu i vratiti predmet prvostepenom sudu na ponovno sudjenje.

Clan 353.

Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog suda i vrati predmet istom sudu na ponovno sudjenje, moze narediti da se nova glavna rasprava odrzi pred drugim vijecem.

Clan 354.

Ako utvrdi da je prvostepenom presudom prekoracen tuzbeni zahtjev, drugostepeni sud ce, prema prirodi prekoracenja tuzbenog zahtjeva, rjesenjem ukinuti presudu prvostepenog suda i predmet vratiti na ponovno sudjenje tom sudu odnosno presudom preinaciti pobijanu odluku.

Clan 355.

Drugostepeni sud ce presudom preinaciti prvostepenu presudu:
1) ako je na osnovu rasprave utvrdio drugacije cinjenicno stanje nego sto je ono u prvostepenoj presudi;
2) ako je prvostepeni sud pogresno ocijenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a odluka je prvostepenog suda zasnovana iskljucivo na tim dokazima;
3) ako je prvostepeni sud iz cinjenica sto ih je utvrdio izveo nepravilan zakljucak o postojanju drugih cinjenica, a na tim je cinjenicama zasnovana presuda;
4) ako smatra da je cinjenicno stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvrdjeno, ali da je prvostepeni sud pogresno primijenio materijalno pravo.

Clan 356.

Drugostepeni sud ne moze preinaciti presudu na stetu stranke koja se zalila ako je samo ona podnijela zalbu.

Clan 357.

U obrazlozenju presude odnosno rjesenja drugostepeni sud treba ocijeniti zalbene navode koji su od odlucnog znacenja i oznaciti razloge koje je uzeo u obzir po sluzbenoj duznosti. Kad se prvostepena presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba parnicnog postupka, treba u obrazlozenju navesti koje su odredbe povrijedjene i u cemu se povrede sastoje. Ako se prvostepena presuda ukida i predmet vraca prvostepenom sudu na ponovno sudjenje radi pravilnog utvrdjivanja cinjenicnog stanja, navest ce se u cemu se sastoje nedostaci u utvrdjivanju cinjenicnog stanja, odnosno zasto su nove cinjenice i dokazi vazni i od utjecaja za donosenje pravilne odluke.

Clan 358.

Drugostepeni sud vratit ce sve spise sudu prvog stepena s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke, radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama.

Clan 359.

Prvostepeni sud duzan je izvesti sve parnicne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostepeni sud u svom rjesenju. Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze. Ako presuda bude ukinuta zato sto je presudu donio nenadlezni sud, nova rasprava pred prvostepenim sudom odrzat ce se prema odredbama koje vaze za odrzavanje glavne rasprave u slucaju kad se promijeni vijece.

2. Zalba protiv rjesenja

Clan 360.

Protiv rjesenja prvostepenog suda dopustena je zalba ako u ovom zakonu nije odredjeno da zalba nije dopustena. Ako ovaj zakon izricito odredjuje da posebna zalba nije dopustena, rjesenje prvostepenog suda moze se pobijati samo u zalbi protiv konacne odluke.

Clan 361.

Pravovremeno podnesena zalba zadrzava izvrsenje rjesenja, ako ovim zakonom nije drukcije propisano. Rjesenje protiv kojega nije dopustena posebna zalba moze se odmah izvrsiti.

Clan 362.

Rjesavajuci o zalbi drugostepeni sud moze:
1) odbaciti zalbu kao nepravovremenu, nepotpunu ili nedopus tenu;
2) odbiti zalbu kao neosnovanu i potvrditi rjesenje prvostepenog suda;
3) uvaziti zalbu i rjesenje preinaciti ili ukinuti te prema potrebi predmet vratiti na ponovan postupak.

Clan 363.

U postupku po zalbi protiv rjesenja na odgovarajuci nacin ce se primjenjivati odredbe koje vaze za zalbu protiv presude, osim odredaba o odgovoru na zalbu i o odrzavanju rasprave pred drugostepenim sudom.

XXVI VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Revizija

Clan 364.

Protiv pravosnazne presude donesene u drugom stepenu, ako je u sporu primjenjen materijalni zakon Bosne i Hercegovine ili Federacije, odnosno medjunarodni ugovor stranke mogu izjaviti reviziju u roku od 30 dana od dana dostave prijepisa presude. Revizija nije dopustena u imovinskopravnim i radnim sporovima u kojima se tuzbeni zahtjev odnosi na potrazivanje u novcu, na predaju stvari ili izvrsenje kakve druge radnje, ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomocne presude ne prelazi 15.000 KM. Revizija nije dopustena u imovinskopravnim i radnim sporovima u kojima se tuzbeni zathjev ne odnosi na potrazivanje u novcu, predaju stvari ili izvrsenje kakve druge radnje, ako vrijednost predmeta spora koju je tuzitelj u tuzbi naveo ne prelazi 15.000 KM. Revizija nije dopustena u sporovima iz porodicnih odnosa i sporovima zakonskog izdrzavanja.

Clan 365.

O reviziji odlucuje Vrhovni sud Federacije.

Clan 366.

Podnesena revizija ne zadrzava izvrsenje pravosnazne presude protiv koje je izjavljena.

Clan 367.

Revizija se moze izjaviti:
1 ) zbog bitne povrede odredaba parnicnog postupka iz clana 336. stava 2. ovog zakona, osim ako se povreda odnosi na odredbe tac. 1., 4,. 6.,7., 9., 11. i 12. stava 2. clana 336. ovog zakona u dijelu kojim je odluceno o zahtjevu o kojem vec tece parnica;
2) zbog bitne povrede odredaba parnicnog postupka iz clana 336. stava 1. ovog zakona koja je ucinjena u postupku pred drugostepenim sudom;
3) zbog pogresne primjene materijalnog prava. Zbog prekoracenja tuzbenog zahtjeva revizija se moze izjaviti samo ako je ta povreda ucinjena tek u postupku pred drugostepenim sudom. Revizija se ne moze izjaviti zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja. Protiv presude donesene u drugom stepenu kojom se potvrdjuje presuda na osnovu priznanja, revizija se moze izjaviti samo iz razloga iz stava 1. tac. 1. i 2. i stava 2. ovog clana.

Clan 368.

Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojemu se ona pobija revizijom i u granicama razloga navedenih u reviziji, pazeci po sluzbenoj duznosti na bitnu povredu odredaba parnicnog postupka iz clana 336. stava 2. tacke 10. ovog zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

Clan 369.

Stranke mogu u reviziji iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parnicnog postupka zbog kojih se revizija moze izjaviti.

Clan 370.

Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu stranku i federalnog tuzitelja.

Clan 371.

Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopustenu reviziju odbacit ce rjesenjem predsjednik vijeca prvostepenog suda, bez odrzavanja rocista. Revizija je nedopustena ako ju je izjavila osoba koja nije ovlastena na podnosenje revizije, ili osoba koja je odustala od revizije, ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema pravni interes za podnosenje revizije ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne moze podnijeti.

Clan 372.

Primjerak pravovremene, potpune i dopustene revizije predsjednik vijeca prvostepenog suda dostavit ce protivnoj stranci i federalnom tuzitelju. Federalnom tuzitelju dostavit ce se, zajedno s revizijom, i prijepis presude protiv koje je revizija izjavljena. U roku od 8 dana od dana dostave revizije protivna stranka moze podnijeti sudu odgovor na reviziju. Nakon prijema odgovora na reviziju ili nakon proteka roka za odgovor predsjednik vijeca prvostepenog suda dostavit ce reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnesen, sa svim spisima, revizijskom sudu preko drugostepenog suda.

Clan 373.

O reviziji revizijski sud odlucuje bez rasprave.

Clan 374.

Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopustenu reviziju odbacit ce revizijski sud rjesenjem ako to, u granicama svojih ovlastenja, nije ucinio prvostepeni sud.

Clan 375.

Revizijski sud ce presudom odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, a ni razlozi na koje pazi po sluzbenoj duznosti.

Clan 376.

Kad odbije reviziju, Vrhovni sud Federacije moze se umjesto posebnog obrazlozenja pozvati u izreci presude na razloge iz prvostepene ili drugostepene presude. Revizijski sud ne mora obrazloziti svoju odluku, ako odbije reviziju zbog toga sto smatra da ne postoje povrede odredaba parnicnog postupka koje revident istice.

Clan 377.

Ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parnicnog postupka iz clana 336. st.1. i 2. ovog zakona zbog koje se revizija moze izjaviti, osim povreda odredjenih u st. 2. i 3. ovog clana, revizijski ce sud rjesenjem ukinuti u cijelosti ili djelomicno presudu drugostepenog i prvostepenog suda ili samo presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno sudjenje istom ili drugom vijecu prvostepenog i drugostepenog suda odnosno drugom nadleznom sudu. Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom ucinjena povreda iz clana 336. st. 2. tac. 3. i 11. ovog zakona, osim ako je odluceno o zahtjevu o kojemu vec tece parnica, revizijski sud ce ukinuti rjesenjem donesene odluke i odbaciti tuzbu. Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom ucinjena povreda iz clana 336. stav 2. tacke 10. ovog zakona, revizijski sud ce s obzirom na prirodu povrede, postupiti prema odredbama st. 1. ili 2. ovog clana.

Clan 378.

Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogresno primijenjeno, presudom ce prihvatiti reviziju i preinaciti pobijanu presudu. Ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogresne primjene materijalnog prava cinjenicno stanje nepotpuno utvrdjeno i da zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane presude, rjesenjem ce prihvatiti reviziju, ukinuti u cijelosti ili djelomicno presudu prvostepenog i drugostepenog suda ili samo presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno sudjenje istom ili drugom vijecu prvostepenog odnosno drugostepenog suda.

Clan 379.

Ako utvrdi da je pravosnaznom presudom donesenom u drugom stepenu prekoracen tuzbeni zahtjev, revizijski sud ce, prema prirodi prekoracenja tuzbenog zahtjeva, rjesenjem ukinuti presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno sudjenje drugostepenom sudu, odnosno presudom preinaciti pobijanu presudu.

Clan 380.

Odluka revizijskog suda dostavlja se prvostepenim sudu preko drugostupenog suda.

Clan 381.

Ako u glavi XXVI ovog zakona nije sto drugo odredjeno, u postupku povodom revizije, shodno ce se primjenjivati odredbe ovog zakona o zalbi protiv presude, osim odredaba o odrzavanju rasprave pred drugostepenim sudom.

Clan 382.

Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rjesenja drugostepenog suda kojim je postupak pravosnazno zavrsen. Revizija protiv rjesenja iz stava 1. ovog clana nije dopustena u sporovima u kojima ne bi bila dopustena revizija protiv pravosnaz ne presude ( clan 364. st. 2. i 3). Revizija je uvijek dopustena protiv rjesenja drugostepenog suda kojim se podnesena zalba odbacuje, odnosno kojim se potvrdjuje rjesenje prvostepenog suda o odbacivanju revizije. Revizija nije dopustena protiv odluke o naknadi parnicnih troskova. U postupku u povodu revizije protiv rjesenja na odgovarajuci nacin ce se primjenjivati odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.

2. Zahtjev za zastitu zakonitosti

Clan 383.

Protiv pravosnazne sudske odluke nadlezni tuzitelj moze podici zahtjev za zastitu zakonitosti u roku od tri mjeseca, ako protiv te odluke nije dopustena revizija. Federalni tuzitelj moze podici zahtjev za zastitu zakonitosti u slucajevima iz clana 3. stav 2. ovog zakona i u slucaju kada je revizija dopustena. Kantonalnizupanijski tuzitelj moze podici zahtjev za zastitu zakonitosti kada je u sporu primijenjen materijalni zakon kantonaz upanije ili medjunarodni ugovor koji je zakljucio kantonz upanija. Rok za podizanje zakona za zastitu zakonitosti iz stava 1. ovog clana racuna se:
1. protiv odluke donesene u prvom stepenu protiv koje nije podnesena zalba od dana kada se ta odluka vise nije mogla pobijati;
2. protiv odluke donesene u drugom stepenu protiv koje nije izjavljena revizija od dana kada je ta odluka dostavljena onoj stranci kojoj je kasnije dostavljena. Protiv odluke iz stava 1. ovog clana donesene u drugom stepenu protiv koje su stranke izjavile reviziju nadlezni tuzitelj moze podici zahtjev za zastitu zakonitosti samo u roku od 30 dana od dana kada mu je dostavljena revizija one stranke cija mu je revizija ranije dostavljena. Zahtjev za zastitu zakonitosti nije dopusten protiv odluke suda donesene u povodu revizije ili zahtjeva za zastitu zakonitosti.

Clan 384.

O zahtjevu za zastitu zakonitosti federalnog tuzitelja odlucuje Vrhovni sud Federacije. O zahtjevu za zastitu zakonitosti kantonalnozupanijskog tuzitelja odlucuje nadlezni kantonalni zupanijski sud u vijecu sastavljenom od pet sudija. Ako nadlezni kantonalnizupanijski sud ne moze osigurati vijece iz stava 2. ovog clana o zahtjevu za zastitu zakonitosti kantonalnozupanijskog tuzitelja odlucuje taj sud u sjednici svih sudija.

Clan 385.

Zahtjev za zastitu zakonitosti se moze podici :
1. zbog bitnih povreda odredaba parnicnog postupka iz clana 336. st. 1. i 2. ovog zakona, osim ako je prvostepeni sud donio presudu bez glavne rasprave, a bio je duzan odrzati glavnu raspravu, ako je odluceno o zahtjevu o kojem vec tece parnica ili ako je protivno zakonu bila iskljucena javnost na glavnoj raspravi;
2. zbog pogresne primjene materijalnog prava. Zahtjev za zastitu zakonitosti ne moze se podici zbog prekorac enja tuzbenog zahtjeva niti zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja.

Clan 386.

Prema odredbi clana 377. stava 1. ovog zakona Vrhovni sud Federacije postupit ce i kad utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parnicnog postupka iz clana 336. stava 1. ovog zakona, koja je ucinjena u postupku pred prvostepenim sudom.

Clan 387.

Ako su protiv iste odluke podneseni i revizija i zahtjev za zastitu zakonitosti, Vrhovni sud Federacije odlucit ce o tim pravnim lijekovima jednom odlukom.

Clan 388.

O sjednici na kojoj ce sud odluciti o zahtjevu za zastitu zakonitosti obavijestit ce se nadlezni tuzitelj.

Clan 389.

Kad rjesava o zahtjevu za zastitu zakonitosti, sud ce se ograniciti samo na ispitivanje povreda koje nadlezni tuzitelj istice u svom zahtjevu.

Clan 390.

Ako u ovom poglavlju nije sto drugo odredjeno, u postupku povodom zahtjeva za zastitu zakonitosti, shodno ce se primjenjivati odredbe ovog zakona koje se odnose na reviziju.

3. Ponavljanje postupka

Clan 391.

Postupak koji je odlukom suda pravosnazno zavrsen moze se na prijedlog stranke ponoviti:
1) ako je pri donosenju odluke sudjelovao sudija odnosno sudija porotnik koji je po zakonu morao biti izuzet (clan 63. stav 1. tac. 1. do 4), odnosno koji je rjesenjem suda bio izuzet;
2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propustanjem dostave, nije bila data mogucnost da raspravlja pred sudom;
3) ako je u postupku kao tuzitelj ili tuzenik sudjelovala osoba koja ne moze biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlastena osoba, ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomocnik stranke nije imao potrebna ovlastenja za vodjenje parnice, ili za pojedine radnje u postupku, ako vodjenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;
4) ako se odluka suda zasniva na laznom iskazu svjedoka ili vjestaka;
5) ako se odluka suda zasniva na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadrzaj;
6) ako je do odluke suda doslo zbog krivicnog djela sudije, odnosno sudije porotnika, zakonskog zastupnika ili punomocnika stranke, protivne stranke ili koje trece osobe;
7) ako stranka stekne mogucnost da upotrijebi pravosnaznu odluku suda koja je ranije medju istim strankama donesena o istom zahtjevu;
8) ako se odluka suda zasniva na nekom prethodnom pitanju, a nadlezni sud ili organ je to pitanje kasnije rijesio u bitnim tackama drukcije;
9) ako se odluka suda zasniva na drugoj odluci suda ili na odluci kojeg drugog organa, a ta odluka bude pravosnazno preinacena, ukinuta odnosno ponistena;
10) ako stranka sazna za nove cinjenice ili nadje ili stekne mogucnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te cinjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijasnjem postupku.

Clan 392.

Iz razloga navedenih u clanu 391. tac. 1. do 3. ovog zakona, ne moze se zahtijevati ponavljanje postupka, ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijasnjem postupku. Zbog okolnosti navedenih u clanu 391. tac.1, 7, 8, 9. i 10. ovog zakona, ponavljanje postupka moze se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te okolnosti iznijeti prije nego sto je prijasnji postupak zavrsen pravosnaznom sudskom odlukom.

Clan 393.

Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana, i to:
1) u slucaju iz clana 391. tacke 1. ovog zakona od dana kad je stranka saznala za taj razlog;
2) u slucaju iz clana 391. tacke 2. ovog zakona od dana kad je odluka dostavljena stranci;
3) u slucaju iz clana 391. tacke 3. ovog zakona, ako je u postupku kao tuzitelj ili tuzenik sudjelovala osoba koja ne moze biti stranka u postupku od dana kad je odluka dostavljena toj osobi; ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlastena osoba ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik od dana kad je odluka dostavljena stranci odnosno njezinu zakonskom zastupniku, ako zakonski zastupnik odnosno punomocnik stranke nije imao potrebno ovlastenje za vodjenje parnice ili za pojedine radnje u postupku od dana kad je stranka saznala za taj razlog;
4) u slucajevima iz clana 391. tac. 4. do 6. ovog zakona od dana kad je stranka saznala za pravosnaznu presudu u krivicnom postupku; a ako se krivicni postupak ne moze provesti onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne moze pokrenuti;
5) u slucajevima iz clana 391. tac. 7, 8. i 9. ovog zakona od dana kad je stranka mogla upotrijebiti pravosnaznu odluku koja je razlog za ponavljanje postupka;
6) u slucaju iz clana 391. tacke 10. ovog zakona od dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove cinjenice odnosno nova dokazna sredstva. Ako bi rok odredjen u stavu 1. ovog clana poceo teci prije nego sto je odluka postala pravosnazna , taj ce se rok racunati od pravosnaznosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek odnosno od dostave pravosnazne odluke viseg suda izrecene u posljednjem stepenu. Nakon sto protekne rok od pet godina od dana kad je odluka postala pravosnazna prijedlog za ponavljanje postupka ne moze se podnijeti, osim ako se ponavljanje trazi iz razloga navedenih u clanu 391. tac. 2. i 3. ovog zakona.

Clan 394.

Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom stepenu. U prijedlogu se posebno moraju navesti zakonska osnova po kojoj se trazi ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlagaca.

Clan 395.

Nepravovremene, nepotpune ili nedopustene prijedloge za ponavljanje postupka odbacit ce rjesenjem predsjednik vijeca bez odrzavanja rocista. Ako predsjednik vijeca ne odbaci prijedlog, dostavit ce primjerak prijedloga protivnoj stranci koja ima pravo da u roku od petnaest dana odgovori na prijedlog. Kad sudu stigne odgovor na prijedlog ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijeca odredit ce rociste za raspravljanje o prijedlogu. Ako se ponavljanje postupka zahtijeva iz razloga navedenog u clanu 391. tacki 9. ovog zakona, predsjednik vijeca moze raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka spojiti s raspravljanjem o glavnoj stvari.

Clan 396.

Rociste za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka drzi se pred predsjednikom vijeca prvostepenog suda, osim ako raspravljanje o prijedlogu nije spojeno s raspravljanjem o glavnoj stvari.

Clan 397.

Nakon odrzanog rocista za raspravljanje o prijedlogu predsjednik vijeca prvostepenog suda donosi odluku o prijedlogu, osim ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi iskljuc ivo na postupak pred visim sudom . U rjesenju kojim se dopusta ponavljanje postupka izreci ce se da se ukida odluka donesena u prijasnjem postupku. Predsjednik vijeca odredit ce glavnu raspravu tek nakon pravosnaznosti rjesenja kojim se dopusta ponavljanje postupka, ali u tom rjesenju moze odluciti da se odmah otpocne raspravljanje o glavnoj stvari. Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze. Protiv rjesenja kojim se dopusta ponavljanje postupka nije dopustena posebna zalba ako je predsjednik vijeca odlucio da se odmah otpocne raspravljanje o glavnoj stvari. Ako je predsjednik vijeca dopustio ponavljanje postupka i odlucio da se odmah raspravlja o glavnoj stvari, ili ako se o prijedlogu za ponavljanje postupka raspravljalo zajedno s glavnom stvari, rjesenje kojim se dopusta ponavljanje postupka i ukida odluka donesena u prijasnjem postupku unosi se u odluku o glavnoj stvari.

Clan 398.

Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi iskljucivo na postupak pred visim sudom, predsjednik vijeca prvostepenog suda nakon odrzanog rocista za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka dostavit ce predmet tom visem sudu radi donosenja odluke. Kad predmet stigne visem sudu, predsjednik vijeca postupit ce prema odredbama clana 346. ovog zakona. O prijedlogu za ponavljanje postupka visi sud odlucuje bez rasprave. Kad visi sud ustanovi da je opravdan prijedlog za ponavljanje postupka i da nije potrebno da se odrzi nova glavna rasprava, ukinut ce svoju odluku, a i odluku viseg suda ako takva postoji, i donijeti novu odluku o glavnoj stvari.

Clan 399.

Protiv pravosnaznih drugostepenih rjesenja donesenih u povodu prijedloga za ponavljanje postupka revizija nije dopustena.

4. Odnos izmedju prijedloga za ponavljanje postupka i drugih vanrednih pravnih lijekova

Clan 400.

Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz razloga iz kojih se moze izjaviti i revizija, smatrat ce se da je stranka izjavila reviziju. Ako stranka izjavi reviziju iz razloga iz clana 336. stava 2. tacke 11. ovog zakona i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga clana 391. ovog zakona, sud ce prekinuti postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do zavrsetka postupka po reviziji. Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg razloga, osim iz razloga iz clana 336. stava 2. tacke 11. ovog zakona, i istodobno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz razloga iz clana 391. tac. 4. do 6. ovog zakona koji su potkrijepljeni pravosnaznom presudom donesenom u krivicnom postupku, sud ce prekinuti postupak po reviziji do zavrsetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka. U svima ostalim slucajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka sud ce odluciti koji ce postupak nastaviti, a koji prekinuti, uzimajuci u obzir sve okolnosti, a osobito razloge zbog kojih su oba pravna lijeka podnesena i dokaze, koje su stranke predlozile.

Clan 401.

Odredbe clana 400. st. 1. i 3. ovog zakona primijenit ce se i kad je stranka najprije podnijela prijedlog za ponavljanje postupka, a nakon toga izjavila reviziju. U svima ostalim slucajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i nakon toga izjavi reviziju sud ce, u pravilu, prekinuti postupak po reviziji do zavrsetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka, osim ako ustanovi da postoje ozbiljni razlozi da postupi drukcije.

Clan 402.

Rjesenje iz clana 400. ovog zakona donosi predsjednik vijeca prvostepenog suda ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostepenom sudu prije nego sto je predmet u povodu revizije upucen revizijskom sudu. Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne posto je predmet u povodu revizije upucen revizijskom sudu, rjesenje iz clana 400. ovog zakona donosi revizijski sud. Rjesenje iz clana 400. ovog zakona donosi predsjednik vijeca prvostepenog suda, osim ako je predmet, u vrijeme kad revizija stigne prvostepenim sudu, u povodu prijedloga za ponavljanje postupka upucen visem sudu radi donosenja odluke,u kojem slucaju rjesenje donosi visi sud. Protiv rjesenja suda iz st. 1. i 2. ovog clana nije dopustena zalba.

Clan 403.

Odredbe cl. 400. do 402. ovog zakona, shodno ce se primjenjivati i kad nadlezni tuzitelj podigne zahtjev za zastitu zakonitosti, a stranka prije, istovremeno ili poslije toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka.

Dio treci

POSEBNI POSTUPCI

XXVII POSTUPAK U PARNICAMA IZ PORODICNIH ODNOSA

Clan 404.

Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz porodicnih odnosa primjenjivat ce se ostale odredbe ovog zakona.

Clan 405.

Parnicni postupak radi utvrdjivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponistenja braka ili razvoda braka (bracni sporovi) pokrece se tuzbom. Ako oba bracna druga suglasno zahtijevaju razvod braka, parnicni postupak pokrece se zajednickim prijedlogom za razvod braka, odnosno zahtjevom za sporazumni razvod braka.

Clan 406.

Po prijemu tuzbe, odnosno zajednickog prijedloga za razvod braka, ako bracni drugovi imaju zajednicku maloljetnu ili usvojenu djecu ili djecu nad kojom je produzeno roditeljsko pravo, sud ce zatraziti od nadleznog tijela da pokusa mirenje bracnih drugova i dostavit ce mu primjerak tuzbe. Do okoncanja ovog postupka sud ce zastati s postupkom po tuzbi, odnosno zajednickom prijedlogu.

Clan 407.

Pravo na tuzbu u bracnom sporu ne zastarijeva niti je ograniceno drugim rokovima i uvjetima ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno. Pravo na tuzbu za ponistenje braka i za razvod braka ne prelazi na nasljednike bracnih drugova, ali nasljednici bracnog druga koji je podnio tuzbu, mogu nastaviti vec zapoceti postupak radi utvrdjivanja da je postojala osnova za ponistenje, odnosno razvod braka isticana do trenutka smrti tuzitelja.

Clan 408.

Ako tuzbu u bracnom sporu podnosi punomocnik stranke, u punomoci se mora izricito navesti kakvu ce tuzbu punomocnik podnijeti i iz kojih razloga.

Clan 409.

U postupku u bracnim sporovima iskljucena je javnost.

Clan 410.

Cinjenice na kojima stranka zasniva svoj zahtjev u bracnom sporu sud moze utvrdjivati i kad te cinjenice nisu medju strankama sporne, osim ako se zahtijeva sporazumni razvod braka. Sud je u toku cijelog postupka duzan nastojati da dodje do izmirenja bracnih drugova.

Clan 411.

U bracnim sporovima ne moze se izreci presuda zbog izostanka niti presuda na osnovu priznanja, odnosno odricanja.

Clan 412.

U parnicama za razvod braka tuzitelj moze tuzbu povuci do zakljucenja glavne rasprave bez pristanka tuzenog, a s pristankom tuzenog dok postupak nije pravosnazno zavrsen. Zajednicki prijedlog za razvod braka i zahtjev za sporazumni razvod braka mogu bracni drugovi povuci dok postupak nije pravosnazno zavrsen. U slucajevima iz st. 1. i 2. ovog clana, ako je povlacenje tuzbe, odnosno zajednickog prijedloga i zahtjeva za sporazumni razvod braka uslijedilo nakon donosenja prvostepene presude, prvostepeni sud ce rjesenjem utvrditi da je presuda bez pravnog djelovanja i da se postupak obustavlja. Ovako ce sud postupiti i kad je od zahtjeva za sporazumni razvod braka odustao samo jedan od bracnih drugova. Na nacin iz stava 3. ovog clana sud ce postupiti i u slucaju smrti bracnog druga, cim se ne dira u pravo nasljednika da nastave postupak u smislu clana 407. stav 2. ovog zakona. U bracnim sporovima odricanje od tuzbenog zahtjeva ima isto pravno djelovanje kao i povlacenje tuzbe.

Clan 413.

Presudom kojom se utvrdjuje da brak ne postoji, ili se brak ponistava, ili da se brak razvodi, sud ce odluciti i o zastiti, odgoju i izdrzavanju zajednicke djece, kao i o izdrzavanju bracnog druga, ako je on to zahtijevao.

Clan 414.

Ako se u bracnom sporu rjesava i o zastiti, odgoju i izdrzavanju djece, organ starateljstva sudjeluje u tom postupku radi zastite interesa djece. U postupku iz stava 1. ovog clana organ starateljstva stavit ce prijedlog o zastiti, odgoju i izdrzavanju djece, a ovlasten je da u granicama tog prijedloga iznosi i cinjenice koje stranke nisu navele i predlaze da se izvedu potrebni dokazi, da ulaze pravna sredstva i poduzima druge parnicne radnje. Sud koji rjesava bracni spor obavijestit ce organ starateljstva o postupku radi zastite, odgoja i izdrzavanja djece i pozivati ga na sva rocista, kao i dostavljati mu sve odluke donesene u tom postupku.

Clan 415.

U toku postupka u bracnim sporovima sud moze, po sluzbenoj duznosti, rjesenjem odrediti privremene mjere radi davanja izdrzavanja zajednickoj maloljetnoj djeci, kao i za njihov smjestaj. Privremene mjere iz stava 1. ovog clana sud moze odrediti i u korist bracnog druga po njegovom prijedlogu. Zalba protiv rjesenja iz st. 1. i 2. ovog clana ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clan 416.

Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bracnih drugova moze se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parnicnog postupka, zbog toga sto je pristanak za razvod braka na osnovu sporazuma dat u zabludi ili pod utjecajem sile ili prevare, kao i u slucaju ako za donosenje presude nije bilo uvjeta odredjenih ovim zakonom.

Clan 417.

Ako je pravosnaznom presudom utvrdjeno da brak ne postoji, ili ako je brak ponisten ili je razveden, ne moze se, povodom prijedloga za ponavljanje postupka, zahtjeva za zastitu zakonitosti ili prijedloga za povracaj u predjasnje stanje izmijeniti pravosnaz na presuda u dijelu o prestanku braka, bez obzira je li koja od stranaka zakljucila novi brak.

Clan 418.

Postupak u sporovima za utvrdjivanje, odnosno osporavanje ocinstva i materinstva pokrece se tuzbom. Stranke u sporu za utvrdjivanje ocinstva su osobe cije se ocinstvo utvrdjuje, dijete i majka djeteta. Stranke u sporu o osporavanju ocinstva je osoba koja se po zakonu smatra ocem djeteta, dijete i majka djeteta. Kad treca osoba osporava ocinstvo osobi koja je dijete priznala za svoje, stranke u sporu su osoba koja osporava ocinstvo, osoba cije se ocinstvo osporava, dijete i majka djeteta.

Clan 419.

Ako tuzbom za utvrdjivanje odnosa za osporavanje ocinstva nisu kao tuzitelj ili kao tuzeni obuhvacene sve stranke u sporu, sud ce pozvati tuzitelja da dopuni tuzbu tako sto ce navesti i stranku koja tuzbom nije obuhvacena. Ako tuzitelj u roku koji je sud odredio ne postupi na nacin iz stava 1. ovog clana, tuzba ce se odbaciti.

Clan 420.

Stranke koje podnose tuzbu radi utvrdjivanja odnosno osporavanja ocinstva, odnosno protiv kojih je upravljen tuzbeni zahtjev jedinstveni su suparnicari. Ako je tuzbu za utvrdjivanje odnosno osporavanje ocinstva podnijela ovlastena osoba u zakonskom roku, tuzbi se, kao suparnicar, moze pridruziti i osoba kojoj je istekao rok za podnosenje tuzbe.

Clan 421.

Ako dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete zajedno podnose tuzbu za utvrdjivanje ili osporavanje ocinstva, odnosno ako su tuzeni istom tuzbom, taj ce roditelj zastupati dijete i u parnici, ali organ starateljstva moze djetetu postaviti posebnog staratelja, ako izmedju djeteta i roditelja u toj parnici postoje protivni interesi. Ako su dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete, u parnici u protivnim stranackim ulogama tuzitelja i tuzenog, organ starateljstva postavit ce djetetu posebnog staratelja.

Clan 422.

U postupku u sporovima radi utvrdjivanja odnosno osporavanja ocinstva i materinstva iskljucena je javnost. U sporovima za utvrdjivanje ili osporavanje ocinstva ili materinstva ne moze se donijeti presuda zbog izostanka niti na osnovu priznanja, odnosno odricanja. U parnicama za utvrdjivanje ili osporavanje ocinstva ili materinstva odricanje od tuzbenog zahtjeva ima isto pravno djelovanje kao i povlacenje tuzbe.

Clan 423.

U postupku za utvrdjivanje odnosno osporavanje ocinstva ili materinstva, sud moze po sluzbenoj duznosti odrediti privremene mjere radi zastite smjestaja i izdrzavanja djece. Zalba protiv rjesenja o privremenoj mjeri ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clan 424.

Sud ce po sluzbenoj duznosti odluciti o izdrzavanju djece kada odlucuje o povjeravanju djece na zastitu i odgoj jednom od roditelja ili nekoj drugoj fizickoj ili pravnoj osobi.

XXVIII POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA

Clan 425.

Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz radnih odnosa primjenjivat ce se ostale odredbe ovog zakona.

Clan 426.

U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri odredjivanju rokova i rocista, sud ce uvijek obracati osobitu paznju na potrebu hitnog rjesavanja radnih sporova.

Clan 427.

U toku postupka sud moze i po sluzbenoj duznosti odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u izvrsnom postupku radi sprjecavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive stete. Protiv ovog rjesenja nije dopustena zalba.

Clan 428.

Sud ce u presudi kojom nalaze izvrsenje kakve radnje odrediti rok od osam dana za njezino izvrsenje.

Clan 429.

Rok za podnosenje zalbe na presudu odnosno rjesenje iz radnih odnosa je osam dana.

XXIX POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA

Clan 430.

Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama zbog smetanja posjeda primjenjivat ce se ostale odredbe ovog zakona.

Clan 431.

Pri odredjivanju rokova i rocista po tuzbama zbog smetanja posjeda sud ce uvijek obracati osobitu paznju na potrebu hitnog rjesavanja prema prirodi svakoga pojedinog slucaja.

Clan 432.

Raspravljanje o tuzbi zbog smetanja posjeda ogranicit ce se samo na raspravljanje i dokazivanje cinjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Iskljuceno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu stete.

Clan 433.

U toku postupka sud moze po sluzbenoj duznosti i bez saslusanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u izvrsnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protipravnog ostecenja ili sprjecavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive stete. Protiv toga rjesenja nije dopustena posebna zalba.

Clan 434.

Rok za udovoljenje duznostima koje su nalozene strankama sud ce odrediti prema okolnostima pojedinog slucaja. Rok za podnosenje zalbe jest osam dana. Iz vaznih razloga sud moze odluciti da zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja. Protiv rjesenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije dopustena.

Clan 435.

Tuzitelj gubi pravo da u izvrsnom postupku zahtijeva izvrsenje rjesenja kojim se tuzeniku po tuzbi zbog smetanja posjeda nalaze izvrsenje odredjene radnje, ako nije zahtijevao izvrsenje u roku od 30 dana nakon proteka roka koji je rjesenjem odredjen za izvrsenje te radnje.

Clan 436.

Ponavljanje pravosnazno zavrsenog postupka zbog smetanja posjeda dopusteno je samo iz razloga predvidjenih u clanu 391. tac. 2. i 3 ovog zakona, i to samo u roku od 30 dana od pravosnaz nosti rjesenja o smetanju posjeda.

XXX IZDAVANJE PLATNOG NALOGA

Clan 437.

Kad se tuzbeni zahtjev odnosi na dospjelo potrazivanje u novcu, a to se potrazivanje dokazuje vjerodostojnom ispravom prilozenoj tuzbi u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, sud ce izdati nalog tuzeniku da udovolji tuzbenom zahtjevu (platni nalog). Kao vjerodostojne isprave smatraju se posebno:
1) javne isprave;
2) privatne isprave na kojima je potpis obaveznika ovjerio organ nadlezan za ovjeru;
3) mjenice i cekovi s protestom i povratnim racunima ako su oni potrebni za zasnivanje zahtjeva;
4) izvaci iz ovjerenih poslovnih knjiga;
5) fakture;
6) isprave koje prema posebnim propisima imaju znacenje javnih isprava. Platni nalog izdat ce sud iako tuzitelj u tuzbi nije predlozio izdavanje platnog naloga, a udovoljeno je svim uvjetima za izdavanje platnog naloga. Kad se na osnovu vjerodostojne isprave moze zahtijevati izvrsenje po zakonu kojim je uredjen izvrsni postupak, sud ce izdati platni nalog samo ako tuzitelj ucini vjerovatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga. Ako tuzitelj ne ucini vjerovatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga, sud ce tuzbu odbaciti.

Clan 438.

Kad se tuzbeni zahtjev odnosi na dospjelo potrazivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 800 KM, sud ce izdati platni nalog protiv tuzenika iako tuzbi nisu prilozene vjerodostojne isprave, ali je u tuzbi iznesena osnova i visina dugovanja i naznaceni dokazi na osnovu kojih se moze utvrditi istinitost tuzbenih navoda. Platni nalog iz stava 1. ovog clana moze se izdati samo protiv glavnog duznika.

Clan 439.

Platni nalog izdaje predsjednik vijeca, bez odrzavanja rocista. U platnom nalogu sud ce izreci da je tuzenik duzan u roku od osam dana, a u mjenicnim i cekovnim sporovima u roku od tri dana, nakon primitka platnog naloga udovljiti zahtjevu tuzbe zajedno s troskovima koje je sud odmjerio ili u istom roku podici prigovore protiv platnog naloga. U platnom nalogu sud ce tuzenika upozoriti da ce odbaciti nepravovremeno podnesene prigovore. Platni nalog dostavlja se objema strankama. Tuzeniku se uz platni nalog dostavlja i primjerak tuzbe s prilozima.

Clan 440.

Ako sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga, nastavit ce postupak po tuzbi. Protiv rjesenja suda kojim se ne prihvaca prijedlog za izdavanje platnog naloga nije dopustena zalba.

Clan 441.

Platni nalog tuzenik moze pobijati samo prigovorom. Ako se platni nalog pobija jedino u pogledu odluke o troskovima, ta se odluka moze pobijati samo zalbom protiv rjesenja. U dijelu u kojemu nije napadnut prigovorom, platni nalog postaje pravosnazan.

Clan 442.

Nepravovremene, nepotpune ili nedopustene prigovore odbacit ce predsjednik vijeca, bez odrzavanja rocista. Ako su prigovori podneseni pravovremeno, predsjednik vijeca ocijenit ce je li potrebno da zakaze pripremno rociste ili moze odmah odrediti rociste za glavnu raspravu. U toku pripremnog rocista i glavne rasprave stranke mogu iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze, a tuzenik moze isticati i nove prigovore u vezi s pobijanim dijelom platnog naloga. U odluci o glavnoj stvari sud ce odluciti da li se platni nalog u cijelosti ili djelomicno odrzava na snazi ili se ukida.

Clan 443.

Ako tuzenik prigovori da nisu postojale zakonske osnove za izdavanje platnog naloga (cl. 437. i 438), ili da postoje smetnje za dalji tok postupka, sud ce najprije odluciti o tom prigovoru. Ako ustanovi da je takav prigovor osnovan, ukinut ce rjesenjem platni nalog i nakon pravosnaznosti rjesenja otpoceti raspravljanje o glavnoj stvari kad takvom raspravljanju ima mjesta. Ako sud ne prihvati taj prigovor, prijeci ce na raspravljanje o glavnoj stvari, a rjesenje suda unijet ce se u odluku o glavnoj stvari. Ako u povodu prigovora nedospjelosti sud ustanovi da je zahtjev tuzbe dospio nakon izdavanja platnog naloga, ali prije zakljucenja glavne rasprave, sud ce presudom ukinuti platni nalog i odluciti o tuzbenom zahtjevu (clan 307. stav 1).

Clan 444.

Tuzenik moze istaci prigovor mjesne nenadleznosti samo u prigovoru protiv platnog naloga.

Clan 445.

Ako se sud nakon izdavanja platnog naloga oglasi stvarno nenadleznim, ukinut ce platni nalog i nakon pravosnaznosti rjesenja o nenadleznosti ustupiti predmet nadleznom sudu. Ako sud nakon izdavanja platnog naloga utvrdi da je mjesno nenadlezan, nece ukinuti platni nalog, nego ce nalozi pravosnaznosti rjesenja kojim se oglasio nenadleznim ustupiti predmet nadleznom sudu.

Clan 446.

Kad sud u slucajevima predvidjenim ovim zakonom donese rjesenje kojim se odbacuje tuzba, ukinut ce i platni nalog.

Clan 447.

Tuzitelj moze povuci tuzbu bez pristanka tuzenika samo do podnosenja prigovora. Ako se tuzba povuce, sud ce rjesenjem ukinuti platni nalog. Ako tuzenik do zakljucenja glavne rasprave odustane od svih podnesenih prigovora, platni nalog ostaje na snazi.

XXXI POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI

Clan 448.

Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u postupku u sporovima male vrijednosti primjenjivat ce se ostale odredbe ovog zakona.

Clan 449.

Sporovi male vrijednosti, prema odredbama ove glave, jesu sporovi u kojima se tuzbeni zahtjev odnosi na potrazivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 1.000 KM. Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tuzbeni zahtjev ne odnosi na potrazivanje u novcu, a tuzitelj je u tuzbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja odredjenom zahtjevu primi odredjeni novcani iznos koji ne prelazi svotu iz stava 1. ovog clana (clan 34. stav 1). Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tuzbenog zahtjeva nije novcana svota, vec predaja pokretne stvari cija vrijednost, koju je tuzitelj u tuzbi naveo, ne prelazi svotu iz stava 1. ovog clana (clan 34. stav 2).

Clan 450.

Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, prema odredbama ove glave, sporovi o nekretninama, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja posjeda.

Clan 451.

Postupak u sporovima male vrijednosti provodit ce se i u povodu prigovora protiv platnog naloga, ako vrijednost osporenog dijela platnog naloga ne prelazi svotu od 1.000 KM.

Clan 452.

Postupak u sporovima male vrijednosti provodi se pred nizim sudovima prvog stepena, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno.

Clan 453.

U postupku u sporovima male vrijednosti dopustena je posebna zalba samo protiv rjesenja kojim se zavrsava postupak. Ostala rjesenja protiv kojih je po ovom zakonu dopustena zalba mogu se pobijati samo zalbom protiv odluke kojom se postupak zavrsava. Rjesenja iz stava 2. ovog clana ne dostavljaju se strankama, vec se objavljuju na rocistu i unose u pismeni sastav odluke.

Clan 454.

U postupku u sporovima male vrijednosti zapisnik o glavnoj raspravi, osim podataka iz clana 112. stava 1. ovog zakona, sadrzi:
1) izjave stranaka od bitnog znacenja, a posebno one kojima se, u cijelosti ili djelomicno, priznaje tuzbeni zahtjev, ili se odrice od tuzbenog zahtjeva ili od zalbe, ili se preinac ava ili povlaci tuzba;
2) bitni sadrzaj izvedenih dokaza;
3) odluke protiv kojih je dopustena zalba i koje su objavljene na glavnoj raspravi;
4) jesu li stranke bile prisutne objavi presude i, ako su bile prisutne, da su poucene uz koje uvjete mogu podnijeti zalbu.

Clan 455.

Ako tuzitelj preinaci tuzbeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi svotu od 1.000 KM, postupak ce se dovrsiti prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku. Ako tuzitelj do zakljucenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku smanji tuzbeni zahtjev tako da vise ne prelazi svotu od 1.000 KM dalji postupak provest ce se prema odredbama ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti.

Clan 456.

Ako tuzitelj ne dodje na prvo rociste za glavnu raspravu, a obje stranke su uredno pozvane, smatrat ce se da je povukao tuzbu, osim ako se tuzeni na tom rocistu ne upusti u raspravljanje. Ako s kojeg kasnijeg rocista izostanu obje stranke, smatrat ce se da je tuzitelj povukao tuzbu. U postupku u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe ovog zakona o mirovanju postupka. U pozivu za glavnu raspravu navest ce se, medju ostalim, da ce se smatrati da je tuzitelj povukao tuzbu ako ne dodje na prvo rociste za glavnu raspravu, da se u postupku u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju odredbe o mirovanju postupka i da u tom postupku stranke trebaju sve cinjenice i dokaze iznijeti do zakljucenja glavne rasprave, jer se u zalbi protiv presude ne mogu iznositi nove cinjenice ni predlagati novi dokazi, te da se odluka moze pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parnicnog postupka i zbog pogresne primjene materijalnog prava.

Clan 457.

Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti objavljuje se odmah nakon zakljucenja glavne rasprave. Prijepis presude uvijek se dostavlja stranci koja nije bila prisutna objavi, a stranci koja je bila prisutna objavi samo na njezin zahtjev. Taj zahtjev stranka moze postaviti najkasnije na rocistu na kojemu se presuda objavljuje. Pri objavi presude sud je duzan pouciti prisutne stranke o uvjetima uz koje mogu podnijeti zalbu (clan 455).

Clan 458.

Presuda ili rjesenje kojim se zavrsava spor u postupku u sporovima male vrijednosti moze se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parnicnog postupka iz clana 336. stava 2. ovog zakona i zbog pogresne primjene materijalnog prava. U postupku u povodu zalbe u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe clana 352. ovog zakona. Protiv prvostepene presude odnosno rjesenja iz stava 1. ovog clana, stranke mogu podnijeti zalbu u roku od osam dana. Rok za zalbu racuna se od dana objave presude odnosno rjesenja, a ako je presuda odnosno rjesenje dostavljeno stranci, rok se racuna od dana dostave. U postupku u sporovima male vrijednosti, rok iz clana 308. stava 2. i clana 321. stava 1. ovog zakona je osam dana.

XXXII POSTUPAK PRED ARBITRAZOM

Clan 459.

Stranke se mogu sporazumjeti da rjesavanje spora o pravima kojima slobodno raspolazu povjere arbitrazi.

Clan 460.

Ugovor o arbitrazi moze se sklopiti u pogledu odredjenog spora i u pogledu buducih sporova koji mogu proizici iz odredjenog pravnog odnosa. Ugovor o arbitrazi pravovaljan je samo ako je sklopljen u pismenom obliku. Ugovor o arbitrazi sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen razmjenom pisma, brzojava, telexa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omogucuju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru. Ugovor o arbitrazi sklopljen je u pisanom obliku i kada je sklopljen razmjenom tuzbe u kojoj tuzitelj navodi postojanje tog ugovora i odgovora na tuzbu u kojem tuzeni to ne osporava. Ugovor o arbitrazi moze se dokazivati samo ispravama.

Clan 461.

Ugovor o arbitrazi pravovaljano je sklopljen i kad je odredba od nadleznosti arbitraze sadrzana u opcim uvjetima za sklapanje pravnog posla.

Clan 462.

Broj arbitara arbitraze mora biti neparan. Ako ugovorom stranaka nije odredjen broj arbitara, svaka stranka postavlja po jednog arbitra, a oni biraju predsjednika. Arbitri arbitraze iz clana 1. ovog zakona mogu biti birani samo za predsjednika arbitraze.

Clan 463.

Ako su stranke za rjesavanje odredjenog spora ugovorile nadleznost arbitraze, sud kojem je podnesena tuzba u istom sporu i medju istim strankama na prigovor tuzenika oglasit ce se nenadleznim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tuzbu. Prigovor iz stava 1. ovog clana tuzenik moze staviti najkasnije na pripremnom rocistu, a ako se pripremno rociste ne odrzava, onda na glavnoj raspravi prije nego sto se upusti o raspravljanju u glavnoj stvari.

Clan 464.

Stranku koja na osnovu ugovora o arbitrazi treba da postavi arbitra moze pozvati protivna stranka da u roku od 15 dana obavi to postavljenje i da je o tome obavijesti. Poziv prema stavu 1. ovog clana, pravovaljan je samo ako je stranka koja ga upucuje postavila svog arbitra i o tome obavijestila protivnu stranku. Kad na osnovu ugovora o arbitrazi postavljanje arbitra treba obaviti treca osoba, svaka stranka moze uputiti poziv iz stava 2. ovog clana toj osobi. Osoba koja je pozvana da postavi arbitra arbitraze vezana je za postavljenje koje je obavljeno cim je to postavljenje saopceno protivniku, odnosno jednoj od stranaka.

Clan 465.

Ako arbitar arbitraze ne bude na vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizlazi sto drugo, arbitra ce na prijedlog stranke postaviti sud. Ako se arbitri ne mogu sloziti o izboru predsjednika, a iz ugovora ne proizlazi sto drugo, predsjednika ce na prijedlog svakog arbitra ili stranke, postaviti sud. Za postavljenje arbitra, odnosno predsjednika arbitraze, nadlezan je sud koji bi za spor bio nadlezan u prvom stepenu da nije sklopljen ugovor o arbitrazi. Protiv rjesenja suda nije dopustena zalba. Stranka koja se ne zeli koristiti ovlastenjem iz stava 1. ili stava 2. ovog clana moze tuzbom zahtijevati da sud nadlezan za postavljenje proglasi prestanak vazenja ugovora o arbitrazi.

Clan 466.

Osim slucaja iz clana 465. ovog zakona svaka stranka moze tuzbom zahtijevati da sud proglasi prestanak vazenja ugovora o arbitrazi:
1) ako se stranke ne mogu sloziti o izboru arbitara koje one zajednicki trebaju postaviti;
2) ako osoba koja je u samom ugovoru o arbitrazi postavljena za arbitra arbitraze nece ili ne moze obavljati tu duznost. O zahtjevu odlucuje sud predvidjen u clanu 465. stav 3. ovog zakona. Na rociste za raspravljanje po zahtjevu sud ce pozvati stranke, ali sud moze odluku donijeti i kad stranke kada su uredno pozvane nisu dosle.

Clan 467.

Arbitar arbitraze duzan je da se izuzme kad postoje razlozi za izuzece iz clana 63. ovog zakona. Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati izuzece arbitra arbitraze. Stranka koja je sama ili zajedno s protivnom strankom postavila arbitra moze zahtijevati njegovo izuzece samo ako je razlog za izuzece nastao ili je stranka za njega saznala nakon sto je arbitar postavljen. Ako se stranke nisu drukcije sporazumjele o izuzecu odlucuje sud predvidjen u clanu 465. stavu 3. ovog zakona.

Clan 468.

Ako se stranke nisu drukcije sporazumjele, arbitri ce odrediti postupak pred arbitrazom.

Clan 469.

Prema svjedocima, strankama i drugim osobama koje sudjeluju u postupku, arbitraza ne moze upotrijebiti prisilna sredstva niti izricati kazne. Arbitraza moze zatraziti od suda mjesno nadleznog za davanje pravne pomoci da izvede pojedine dokaze koje sam ne moze izvesti. Na postupak za izvodjenje dokaza primijenit ce se odredbe ovog zakona o izvodjenju dokaza pred zamoljenim sudom.

Clan 470.

Arbitraza moze donijeti presudu po pravicnosti, samo ako su joj stranke dale takva ovlastenja.

Clan 471.

Kad se arbitraza sastoji od vise od jednog arbitra, presuda se donosi vecinom glasova, ako u ugovoru o arbitrazi nije drukcije odredjeno. Ako se ne moze postici potrebna vecina glasova, arbitraza je duzna o tome obavijestiti stranke. Ako se za slucaj iz stava 2. ovog clana stranke nisu drukcije sporazumjele, svaka od stranaka moze tuzbom zahtijevati da sud predvidjen u clanu 465. stav 3. ovog zakona, izrekne prestanak vazenja ugovora o arbitrazi.

Clan 472.

Presuda arbitraze mora biti obrazlozena, ako stranke nisu sto drugo ugovorile. Izvornik presude i sve prijepise potpisuju svi arbitri. Presuda vazi i kad koji arbitar uskrati da je potpise, ako je presudu potpisala vecina arbitara i na presudi utvrdila to uskracivanje potpisa. Strankama se ostavljaju prijepisi presude preko suda predvidjenog u clanu 465. stav 3. ovog zakona.

Clan 473.

Izvornik presude i potvrde o obavljenoj dostavi cuvaju se kod suda predvidjenog u clanu 465. stav 3. ovog zakona.

Clan 474.

Presuda arbitraze ima prema strankama snagu pravosnazne presude, ako ugovorom nije predvidjena mogucnost pobijanja presude pred arbitrazom viseg stepena. Na zahtjev stranke sud predvidjen u clanu 465. stav 3. ovog zakona stavit ce na prijepisu presude potvrdu o pravosnaznosti i izvrsnosti.

Clan 475.

Presuda arbitraze moze se ponistiti po tuzbi stranke. Za rjesavanje o tuzbi nadlezan je sud predvidjen u clanu 465. stav 3. ovog zakona.

Clan 476.

Ponistaj presude arbitraze moze se zahtijevati: 1) ako uopce nije sklopljen ugovor o arbitrazi ili ako taj ugovor nije pravovaljan;
2) ako je u pogledu sastava arbitraze ili u vezi s odlucivanjem povrijedjena koja odredba ovog zakona ili ugovora o arbitraz i;
3) ako presuda nije obrazlozena prema clanu 472. stavu 1. ovog zakona ili ako izvornik i prijepisi presude nisu potpisani na nacin odredjen u clanu 472. stav 2. ovog zakona.
4) ako je arbitraza prekoracila granicu svog zadatka;
5) ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi proturijec na;
6) ako je presuda arbitraze u protivnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije i
7) ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz clana 391. ovog zakona.

Clan 477.

Tuzba za ponistaj presude arbitraze moze se podnijeti nadleznom sudu u roku od 30 dana. Ako se ponistaj presude zahtijeva iz razloga navedenih u clanu 476. tac. 1. do 6. ovog zakona, rok za tuzbu se racuna od dana kada je presuda dostavljena stranci, a ako je stranka za razlog saznala kasnije, rok se racuna od dana saznanja. U pogledu racunanja roka kad se ponistaj zahtijeva iz razloga navedenog u clanu 476. tacka 7. ovog zakona, primjenjivat ce se odgovarajuce odredbe clana 393. st. 1. i 2. ovog zakona. Nakon proteka jedne godine od pravosnaznosti presude arbitraze ne moze se zahtijevati ponistaj te presude.

Clan 478.

Stranke se ne mogu sporazumno odreci primjene odredbe clana 467. st. 1. i 2., clana 472. st. 2. i 3. i clana 475. do 477. ovog zakona.

XXXIII POSTUPAK U PRIVREDNIM SPOROVIMA

1. Podrucje primjene

Clan 479.

U postupku u privrednim sporovima primjenjivat ce se odredbe ovog zakona, ako u odredbama ove glave nije sto drugo odredjeno.

Clan 480.

Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjuju se:
1) u sporovima u kojima su stranke Federacija, kantonz upanija, grad, opcine, poduzeca i druge pravne osobe;
2) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i na unutrasnjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova u prijevozu putnika.

Clan 481.

Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjuju se i u sporovima koji proizlaze iz medjusobnih privrednih odnosa imatelja radnji i drugih pojedinaca koji u obliku registriranog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost, odnosno iz medjusobnih privrednih odnosa tih osoba i pravnih osoba iz clana 480. tacke 1. ovog zakona.

Clan 482.

Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjuju se i u sporovima izmedju osoba iz clana 480. tacke 1. ovog zakona i inozemnih fizickih i pravnih osoba koji proizlaze iz njihovih medjusobnih privrednih odnosa, te i u takvim medjusobnim sporovima inozemnih fizickih ili pravnih osoba.

Clan 483.

Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjivat ce se i kad u sporu, uz osobe iz clana 480. tacke 1. i clana 481. ovog zakona, kao materijalni suparnicari sudjeluju i druge fizicke ili pravne osobe.

2. Nadleznost i sastav suda

Clan 484.

U sporovima radi utvrdjivanja postojanja ili nepostojanja ugovora, radi izvrsenja ili raskidanja ugovora, kao i u sporovima radi naknade stete zbog neizvrsenja ugovora, osim suda opce mjesne nadleznosti, mjesno je nadlezan i sud mjesta gdje je prema sporazumu stranaka tuzenik duzan izvrsiti ugovor.

Clan 485.

U postupku u privrednim sporovima sudac pojedinac sudi ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 30.000 KM i u sporovima za placanje kamata, bez obzira na vrijednost spora. U toku postupka stranke se mogu sporazumjeti da privredne sporove sudi sudija pojedinac, bez obzira na vrijednost predmeta spora. Sudija pojedinac provodi postupak i donosi odluke u predmetima pravne pomoci i osiguranja dokaza.

3. Pripremanje glavne rasprave

Clan 486.

U postupku u privrednim sporovima uvijek ce se tuzba dostaviti tuzeniku na odgovor. Nakon prijema odgovora na tuzbu ili nakon proteka roka za odgovor na tuzbu, predsjednik vijeca odlucit ce hoce li zakazati pripremno rociste ili rociste za glavnu raspravu. Pripremno rociste zakazat ce se samo ako bi to, s obzirom na slozenost predmeta i druge okolnosti, pridonijelo brzem ili jeftinijem rjesavanju spora. U hitnim slucajevima predsjednik vijeca moze odmah nakon prethodnog ispitivanja tuzbe zakazati pripremno rociste ili rociste za glavnu raspravu. Protiv te odluke predsjednika vijeca nije dopustena zalba. Predsjednik vijeca ovlasten je da u hitnim slucajevima rociste zakaze telefonom ili brzojavom, odnosno telefaksom.

Clan 487.

Kad nakon prijema odgovora na tuzbu predsjednik vijeca utvrdi da medju strankama nije sporno cinjenicno stanje i da ne postoje druge smetnje za donosenje odluke, moze, bez zakazivanja rocista, donijeti odluku o sporu.

4. Pravni lijekovi

Clan 488.

U postupku u privrednim sporovima u zalbi se mogu iznositi nove cinjenice i predlagati novi dokazi samo ako zalitelj ucini vjerovatnim da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti, odnosno predloziti do zakljucenja glavne rasprave. Predsjednik vijeca prvostepenog suda ce, prema potrebi, sam ili na zahtjev sudije izvjestitelja drugostepenog suda, provesti uvidjaj radi provjere istinitosti navoda zalitelja.

Clan 489.

Revizija u privrednim sporovima nije dopustena ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravosnazne presude ne prelazi 25.000 KM.

5. Ostale odredbe

Clan 490.

Ako obje stranke sporazumno predloze da se rociste odgodi da bi pokusale nagodbu, sud ce uvaziti taj prijedlog i odmah obavijestiti stranke o danu i satu kad ce se odrzati novo rociste.

Clan 491.

U postupku u privrednim sporovima nece se primjenjivati odredbe ovog zakona o mirovanju postupka. Ako s pripremnog rocista ili prvog rocista za glavnu raspravu ili s nekoga kasnijeg rocista izostanu obje stranke, sud ce rociste odgoditi, a ako ni na novo rociste ne dodju obje stranke, smatrat ce se da je tuzitelj povukao tuzbu.

Clan 492.

U postupku u privrednim sporovima vaze ovi rokovi: potpisani na nacin odredjen u clanu 472. stav 2. ovog zakona.
4) ako je arbitraza prekoracila granicu svog zadatka;
5) ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi proturijec na;
6) ako je presuda arbitraze u protivnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije i
7) ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz clana 391. ovog zakona.

Clan 477.

Tuzba za ponistaj presude arbitraze moze se podnijeti nadleznom sudu u roku od 30 dana. Ako se ponistaj presude zahtijeva iz razloga navedenih u clanu 476. tac. 1. do 6. ovog zakona, rok za tuzbu se racuna od dana kada je presuda dostavljena stranci, a ako je stranka za razlog saznala kasnije, rok se racuna od dana saznanja. U pogledu racunanja roka kad se ponistaj zahtijeva iz razloga navedenog u clanu 476. tacka 7. ovog zakona, primjenjivat ce se odgovarajuce odredbe clana 393. st. 1. i 2. ovog zakona. Nakon proteka jedne godine od pravosnaznosti presude arbitraz e ne moze se zahtijevati ponistaj te presude.

Clan 478.

Stranke se ne mogu sporazumno odreci primjene odredbe clana 467. st. 1. i 2., clana 472. st. 2. i 3. i clana 475. do 477. ovog zakona.

XXXIII POSTUPAK U PRIVREDNIM SPOROVIMA

1. Podrucje primjene

Clan 479.

U postupku u privrednim sporovima primjenjivat ce se odredbe ovog zakona, ako u odredbama ove glave nije sto drugo odredjeno.

Clan 480.

Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjuju se:
1) u sporovima u kojima su stranke Federacija, kantonz upanija, grad, opcine, poduzeca i druge pravne osobe;
2) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i na unutrasnjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova u prijevozu putnika.

Clan 481.

Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjuju se i u sporovima koji proizlaze iz medjusobnih privrednih odnosa imatelja radnji i drugih pojedinaca koji u obliku registriranog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost, odnosno iz medjusobnih privrednih odnosa tih osoba i pravnih osoba iz clana 480. tacke 1. ovog zakona.

Clan 482.

Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjuju se i u sporovima izmedju osoba iz clana 480. tacke 1. ovog zakona i inozemnih fizickih i pravnih osoba koji proizlaze iz njihovih medjusobnih privrednih odnosa, te i u takvim medjusobnim sporovima inozemnih fizickih ili pravnih osoba.

Clan 483.

Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjivat ce se i kad u sporu, uz osobe iz clana 480. tacke 1. i clana 481. ovog zakona, kao materijalni suparnicari sudjeluju i druge fizicke ili pravne osobe.

2. Nadleznost i sastav suda

Clan 484.

U sporovima radi utvrdjivanja postojanja ili nepostojanja ugovora, radi izvrsenja ili raskidanja ugovora, kao i u sporovima radi naknade stete zbog neizvrsenja ugovora, osim suda opce mjesne nadleznosti, mjesno je nadlezan i sud mjesta gdje je prema sporazumu stranaka tuzenik duzan izvrsiti ugovor.

Clan 485.

U postupku u privrednim sporovima sudac pojedinac sudi ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 30.000 KM i u sporovima za placanje kamata, bez obzira na vrijednost spora. U toku postupka stranke se mogu sporazumjeti da privredne sporove sudi sudija pojedinac, bez obzira na vrijednost predmeta spora. Sudija pojedinac provodi postupak i donosi odluke u predmetima pravne pomoci i osiguranja dokaza. 3. Pripremanje glavne rasprave

Clan 486.

U postupku u privrednim sporovima uvijek ce se tuzba dostaviti tuzeniku na odgovor. Nakon prijema odgovora na tuzbu ili nakon proteka roka za odgovor na tuzbu, predsjednik vijeca odlucit ce hoce li zakazati pripremno rociste ili rociste za glavnu raspravu. Pripremno rociste zakazat ce se samo ako bi to, s obzirom na slozenost predmeta i druge okolnosti, pridonijelo brzem ili jeftinijem rjesavanju spora. U hitnim slucajevima predsjednik vijeca moze odmah nakon prethodnog ispitivanja tuzbe zakazati pripremno rociste ili rociste za glavnu raspravu. Protiv te odluke predsjednika vijeca nije dopustena zalba. Predsjednik vijeca ovlasten je da u hitnim slucajevima rociste zakaze telefonom ili brzojavom, odnosno telefaksom.

Clan 487.

Kad nakon prijema odgovora na tuzbu predsjednik vijeca utvrdi da medju strankama nije sporno cinjenicno stanje i da ne postoje druge smetnje za donosenje odluke, moze, bez zakazivanja rocista, donijeti odluku o sporu.

4. Pravni lijekovi

Clan 488.

U postupku u privrednim sporovima u zalbi se mogu iznositi nove cinjenice i predlagati novi dokazi samo ako zalitelj ucini vjerovatnim da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti, odnosno predloziti do zakljucenja glavne rasprave. Predsjednik vijeca prvostepenog suda ce, prema potrebi, sam ili na zahtjev sudije izvjestitelja drugostepenog suda, provesti uvidjaj radi provjere istinitosti navoda zalitelja.

Clan 489.

Revizija u privrednim sporovima nije dopustena ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravosnazne presude ne prelazi 25.000 KM.

5. Ostale odredbe

Clan 490.

Ako obje stranke sporazumno predloze da se rociste odgodi da bi pokusale nagodbu, sud ce uvaziti taj prijedlog i odmah obavijestiti stranke o danu i satu kad ce se odrzati novo rociste.

Clan 491.

U postupku u privrednim sporovima nece se primjenjivati odredbe ovog zakona o mirovanju postupka. Ako s pripremnog rocista ili prvog rocista za glavnu raspravu ili s nekoga kasnijeg rocista izostanu obje stranke, sud ce rociste odgoditi, a ako ni na novo rociste ne dodju obje stranke, smatrat ce se da je tuzitelj povukao tuzbu.

Clan 492.

U postupku u privrednim sporovima vaze ovi rokovi:
1) rok od 30 dana za podnosenje prijedloga za povrat u prijasnje stanje iz clana 107. stava 3. ovog zakona;
2) rok od osam dana za zalbu protiv presude odnosno rjesenja, a rok od tri dana za podnosenje odgovora na zalbu.
3) rok od osam dana za izvrsenje radnje, a za radnje koje se ne sastoje u novcanom davanju, sud moze odrediti duzi rok.

Clan 493.

U postupku u privrednim sporovima stranke ne mogu izvan rocista davati izjave usmeno na zapisnik kod suda. Isprava na osnovu koje se izdaje platni nalog prema clanu 437. ovog zakona ne mora biti prilozena u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu. Dovoljno je ako je prijepis takve isprave ovjerio ovlasteni organ pravne osobe. U postupku u privrednim sporovima nece se primjenjivati odredbe clana 438. ovog zakona.

Clan 494.

U postupku u privrednim sporovima, sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tuzbeni zahtjev odnosi na potrazivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5.000 KM. Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tuzbeni zahtjev ne odnosi na potrazivanje u novcu, a tuzitelj je u tuzbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenju odredjenom zahtjevu primi odredjeni novcani iznos koji ne prelazi svotu iz stava 1. ovog clana. Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tuzbenog zahtjeva nije novcana svota, vec predaja pokretne stvari cija vrijednost, koju je tuzitelj u tuzbi naveo, ne prelazi svotu iz stava 1. ovog clana. U postupku u sporovima male vrijednosti u privrednim sporovima tuzba se ne dostavlja tuzeniku na odgovor. D i o cetvrti

XXXIV PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clan 495.

Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona donesena prvostepena odluka kojom se postupak pred prvostepenim sudom zavrsava, dalji postupak provest ce se prema dosadasnjim propisima. Ako nakon stupanja na snagu ovog zakona bude ukinuta prvostepena odluka iz stava 1. ovog clana, dalji postupak provest ce se prema ovom zakonu. O reviziji izjavljenoj protiv pravosnazne odluke drugostepenog suda u postupku koji je pokrenut prije stupanja na snagu ovog zakona, rjesavat ce se po pravilima parnicnog postupka koja su vazila do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 496.

Do donosenja posebnog zakona, sudovi ce u parnicnom postupku primjenjivati odredbe cl. 46. do 68, cl. 79. do 85. i cl. 86. do 101. Zakona o rjesavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odredjenim odnosima ("Sluzbeni list SFRJ", br. 43/82 i 72/82), preuzetog Uredbom sa zakonskom snagom ("Sluzbeni list RBiH", broj 2/92). U odredbama clanova navedenih u prethodnom stavu rijeci: "Socijalisticka Federativna Republika Jugoslavija", zamjenjuju se rijecima: "Bosna i Hercegovina" u odgovarajucem padezu.

Clan 497.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju se primjenjivati odredbe propisa o parnicnom postupku koji su se primjen jivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i odredbe cl. 60., cl. 68. do 79, cl. 134. do 140. i clan 259. Porodicnog zakona ("Sluzbeni list SR BiH", br. 21/79 i 42/89).

Clan 498.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajuci Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mariofil Ljubic, s. r.

Predsjedavajuci Predstavnickog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, s. r.