ZAKON O VANJSKOM DUGU FEDERACIJE BOSNE
I HERCEGOVINE
POGLAVLJE I
Opce odredbe
Clan 1.
Priroda i obim ovlastenja
Ovim zakonom uredjuje se servisiranje vanjskog duga Bosne
i Hercegovine koji se odnosi na Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Federacija), odnosno utvrdjuju obaveze, nositelji prava i obaveza
otplate, nacin i postupak servisiranja vanjskog duga, te propisuju procedure
za nova zaduzenja Federacije.
Clan 2.
Znacenje pojma "vanjski dug"
Pod vanjskim dugom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva
se dug nastao prije 2. aprila 1992. godine, kako je navedeno u clanu
1, Poglavlja II Zakona o vanjskom dugu ("Sluzbeni glasnik BiH", broj:
1/97 - u daljem tekstu: Zakon o vanjskom dugu BiH), a koji se odnosi
na Federaciju uvazavajuci princip "alocirani i nealocirani dug", te
dug nastao 14. decembra 1995. godine ili poslije tog datuma, kako je
navedeno u clanu 1. Poglavlja IV Zakona o vanjskom dugu BiH, a koji
se odnosi na Federaciju uvazavajuci princip krajnjeg korisnika.
U skladu sa odredbom clana 1 Poglavlja III Zakona o vanjskom dugu BiH,
vanjskim dugom, u smislu ovog zakona, ne smatra se bilo koji dug Bosne
i Hercegovine nastao u periodu od 2. aprila 1992. godine do 14. decembra
1995. godine.
Clan 3.
Znacenje pojma "servisiranje vanjskog duga"
Pojam "servisiranje vanjskog duga" u ovom zakonu oznacava
iznose utrosene svake fiskalne godine za glavnicu, kamatu, diskont i
druge obaveze prema zajmodavcima i vlasnicima sredstava, kao i prema
drugim kreditorima po osnovu vanjskog duga Bosne i Hercegovine, po osnovu
duga prema drugim inostranim kreditorima po ovom ili drugim zakonima,
po osnovu drzavnih garancija i finansijskih obaveza, ukljucujuci srodne
troskove prema drugim multilateralnim medjunarodnim organizacijama.
Clan 4.
Struktura vanjskog duga
U smislu ovog zakona utvrdjuju se dvije kategorije vanjskog
duga i to:
- alocirani dug
- nealocirani dug.
Clan 5.
Alocirani dug
Alocirani dug je vanjski dug, cija se odgovornost za vracanje
moze pripisati poznatim krajnjim korisnicima sredstava zajma ili njihovim
nasljednicima, gdje takvi korisnici ili nasljednici imaju stalno prebivaliste
u ili su locirani u Federaciji. Federacija ce obezbijediti prihode Bosni
i Hercegovini po osnovu alociranog duga.
Alocirani dug se odredjuje uvazavajuci princip krajnjeg korisnika, koji
se eksplicitno usvaja po ovom zakonu i ima sljedece znacenje i primjenu:
u bilo kojem slucaju u kojem dostupni podaci utvrde da je banka, preduzece
i drugo pravno lice, kao i fizicko lice primilo sredstva vanjskog zajma
i drugog posudjivanja i koje se istim koristilo, rezultirajuce zaduzenje
bice alocirani dug.
Ako se primalac nije koristio zajmom ili drugom posudbom, ali je imao
ulogu posrednika ili agenta, a stvarnu korist koja potice iz zajma ili
drugog posudjivanja je imala druga strana ili je ostvarena na drugom
mjestu, ta druga strana ce se smatrati ili koristiti kao osnova za odredjivanje
krajnjeg korisnika.
Ukoliko se pokaze da je ucesce prvobitnog primaoca - korisnika preslo
odredjivanjem ili prodajom, ili pravnom procedurom, ili putem nasljedja,
ili putem bilo kojih drugih legalnih nacina na neku drugu stranku, u
tom slucaju ta druga stranka ce se smatrati nasljednikom u ucescu, a
time i krajnjim korisnikom.
Clan 6.
Nealocirani dug
Nealocirani dug je vanjski dug koji nije alocirani dug
u smislu clana 5. ovog zakona.
Federacija ce obezbijediti prihode Bosni i Hercegovini po osnovu nealociranog
duga i to u proporciji odredjenoj izmedju Federacije i Republike Srpske
kod alociranog duga.
Nealocirani dug prema multilateralnim organizacijama se dijeli izmedju
Federacije i Republike Srpske u odnosu od 2/3 prema 1/3.
To se odnosi na clanarinu i ostale troskove vezane za clanstvo u medjunarodnim
multilateralnim organizacijama.
Clan 7.
Identifikacija izvora prihoda
Kako bi se utvrdili prihodi za servisiranje vanjskog duga,
Federalno ministarstvo finansija -Federalno ministarstvo financija (u
daljem tekstu: Ministarstvo) je ovlasteno da utvrdi i identificira izvor
ili izvore prihoda kojima ce se otplatiti obaveza Federacije u dijelu
takvog servisiranja.
U slucaju da, u bilo kojem dijelu godine, ovi namjenski izvori prihoda
budu nedovoljni za zadovoljavanje obaveze servisiranja vanjskog duga
Federacije, Ministarstvo ce pokriti sav nedostatak sredstava iz budzeta
Federacije.
Ministarstvo je ovlasteno da uracuna finansiranje servisiranja vanjskog
duga iz raspolozivih donatorskih izvora. Federacija kod bezuslovnih
obaveznih placanja servisiranja vanjskog duga zadrzava pravo naplate
od krajnjih korisnika.
Clan 8.
Zahtjevi za izvjescivanje Ministarstvo, u ime Federacije
ce tromjesecno informirati Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske
odnose Bosne i Hercegovine o iznosu i statusu svih vanjskih zajmova
i posudjivanja koja su ugovorena od strane ili u ime Federacije.
Ovi izvjestaji ce posebno identificirati one zajmove, posudjivanja i
garancije koje su neovisno ugovorene i one za koje je Bosna i Hercegovina
izdala garancije.
POGLAVLJE II
Opce odredbe o servisiranju vanjskog duga
Clan 9.
Menadzment drzavnog vanjskog duga
a) Upravljanje i koordiniranje aktivnosti Federacije na
obezbjedjivanju izvora prihoda potrebnih za pokrivanje njihovog dijela
servisiranja vanjskog duga Bosne i Hercegovine vrsice Ministarstvo preko
Odjela za servisiranje vanjskog duga (u daljem tekstu: Odjel) kao organizacijske
jedinice Ministarstva.
Preko Odjela Ministarstvo ostvaruje vezu sa:
- Uredom za servisiranje vanjskog duga Ministarstva vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa;
- Uredom u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine odgovornim za rad sa
sredstvima namijenjenim za servisiranje vanjskog duga polozenim od strane
Federacije i Repub-like Srpske.
Odjel je duzan saradjivati sa posebnim jedini-cama Ministarstva koje
imaju slicne nadleznosti.
b) Odjel ce sluziti kao informativni i istrazivacki izvor za predstavnike
Federacijeu Savjetodavnoj komisiji za vanjski dug iz tacke c) ovog clana.
U vezi s tim, Odjel ce napraviti bazu podataka Federacije za servisiranje
vanjskog duga i imace telekomunikacijske mogucnosti koje ce omogucavati
trenutni kontakt o pitanjima servisiranja sa uredima i odjelima u okviru
komisije iz tacke c) ovog clana.
c) U skladu sa Zakonom o vanjskom dugu BiH, Ministarstvo odredjuje dva
predstavnika u Savjetodavnu komisiju za vanjski dug, kao i njihove zamjenike.
POGLAVLJE III
Vanjski dug nastao prije 2.aprila 1992.
Clan 10.
Koordinacija sa pripremom budzeta Bosne i Hercegovine
a) Ministarstvo sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa redovno razmjenjuje informacije o planiranim potrebama za prihodima
i prilivu prihoda za servisiranje vanjskog duga.
Informacije se odnose na pripremu budzeta Bosne i Hercegovine i na izradu
rasporeda placanja i iznosa servisiranja vanjskog duga koji obezbjedjuje
Federacija.
b) Servisiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine bice finansirano na
bazi alociranja sredstava obezbijedjenih iz godisnjeg budzeta Bosne
i Hercegovine.
Federacija se obavezuje principom automatskih uplata sto u primjeni
na servisiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine znaci izvrsenje uplata
prihoda Federacije na vrijeme i bez prethodnih uslova.
Clan 11.
Procedura za osiguravanje prihoda
a) Federacija i Republika Srpska zajedno servisiraju
stotinu posto (100%) vanjskog duga, sto predstavlja bezuslovnu obavezu
entiteta.
Do dana donosenja ovog zakona, u skladu sa Poglavljem II clanom 4. b)
3) Zakona o vanjskom dugu BiH, Federacija je obavezna bezuslovno prihvatiti
preporuke Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, odobrene
od Vijeca ministara Bosne i Hercegovine, o sljedecim pitanjima:
- koji entitet ce snositi odgovornost za placanje pojedinacnih komponenti
ili komponenata vanjskog duga, do rokova koji su specificirani u preporukama,
prethodno najavljenim od Ministarstva;
- iznosu godisnjeg servisiranja vanjskog duga koji se zahtijeva od svakog
entiteta po alociranom dugu; i
b) Kako bi Ministarstvo, Ministarstvo finansija Republike Srpske i Ministarstvo
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa mogli saradjivati i blagovremeno
staviti na raspolaganje dovoljan iznos prihoda za potrebe servisiranja
vanjskog duga, slijedece procedure se moraju implementirati:
- Dva mjeseca i jednu sedmicu prije pocetka fiskalne godine, Ministarstvo
ce dostaviti Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa preliminarni
iznos ocekivanog priliva prihoda koji su namijenjeni za servisiranje
vanjskog duga sa identifikaciom jednog ili vise izvora iz kojih se prihodi
ocekuju.
- Nakon dobijanja konacne procjene iznosa prihoda od Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa, potrebnih za servisiranje vanjskog duga,
i to jedan mje-sec i dvije sedmice prije pocetka fiskalne godine, Ministarstvo
je, u slucaju potrebe, ovlasteno da se konsultuje sa Ministarstvom vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa kada planirani iznosi i raspored primanja
prihoda nisu usaglaseni.
Ministarstvo je obavezno da blagovremeno obavijesti Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa ukoliko se ocekuje neizvrsenje uplata prihoda,
iznos i vrijeme kada se ocekuje da nece doci do uplate.
c) Federacija i Republika Srpska pristaju da plate stotinu procenata
(100%) servisiranja vanjskog duga u skladu sa Pravilom za alocirani
dug, Pravilom za nealocirani dug i sa Pravilom za nealocirani dug prema
multilateralnim organizacijama iz Poglavlja I, cl. 5. i 6. ovog zakona.
Clan 12.
Implementacija sporazuma o placanjima
Kada placanja servisiranja vanjskog duga trebaju biti
izvrsena u formi vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine, Min-istarstvo
ce izdati vrijednosne papire Federacije, u formi vrijednosnih papira
koji predstavljaju odgovarajuci udio, plativ u valuti Bosne i Hercegovine
koji je Federacija obavezna osigurati u skladu sa principom krajnjeg
korisnika.
Na taj nacin izdati vrijednosni papiri glase na ime Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa i oni ce odrazavati tj. biti sadrzajno
identicni uslovima vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine koji ce se
izdati kao vanjski dug u skladu sa aranzmanima gore pomenutih placanja.
Vrijednosni papiri Federacije nece biti prenosivi i bice plativi u valuti
Bosne i Hercegovine.
Ministarstvo ce dostaviti izvadak iz racuna koji pokazuje da je vec
pomenuto izdavanje knjiznih zapisa izvrseno i da se takvo izdavanje
izvrsava istovremeno kada i izdavanje vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine
na koje se oni odnose.
Takvi izvaci bice blagovremeno dostavljeni Ministarstvu vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa.
Kada se placanja servisiranja vanjskog duga izvrsavaju u formi ugovora
o zajmu Bosne i Hercegovine, Ministarstvo priprema dokumente o zajmu
koji odrazavaju, tj. koji su sadrzajno identicni sa odredbama Sporazuma
o zajmu Bosne i Hercegovine potpisanog od Bosne i Hercegovine sa stranim
kreditorima, ali ce glavnica i kamata tih zajmova biti plativa samo
Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Zajmovi ce biti izrazeni i plativi u valuti Bosne i Hercegovine i u
iznosima jednakim onima za koje Federacija ima obavezu u skladu sa Poglavljem
I, cl. 5. i 6. ovog zakona. Ministarstvo, uz konsultacije sa Ministarstvom
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ce izvrsiti uskladjivanja iznosa
prihoda koje obezbjedjuje Federacija za servisiranje vanjskog duga kada
se, zbog promjena u kursnim listama stranih valuta, pojave razlike izmedju
potrebnih prihoda i iznosa nuznog za servisiranje vanjskog duga.
POGLAVLJE IV
Vanjski dug Bosne i Hercegovine nastao izmedju 2.
aprila 1992. godine i 14. decembra 1995. godine, datuma potpisivanja
mirovnog sporazuma
Clan 13.
Znacenje i odredjenje vanjskog duga
Bilo koji dug, nastao izmedju 2. aprila 1992. godine
i 14. decembra 1995. godine nece biti smatran vanjskim dugom Bosne i
Hercegovine.
POGLAVLJE V
Vanjski dug Bosne i Hercegovine napravljen na ili
poslije 14. decembra 1995. godine, datuma potpisivanja mirovnog sporazuma
Clan 14.
Znacenje i odredjenje vanjskog duga
Ovo poglavlje se primjenjuje na dug, obaveze, i izvrsenja
drzavnih garancija, ugovorenih ili dogovorenih da budu placene ili otplacene
u devizama, ili koje su po uslovima i obavezama jasno namijenjene da
budu vanjski dug, a koje su nastale, ili koje je Bosna i Hercegovina
izvrsila na ili poslije datuma potpisivanja Opceg okvirnog sporazuma
za mir u Bosni i Hercegovini, 14. decembra 1995. godine, kao i na drugi
dug i garancije na koje se moze eksplicitno primijeniti Zakon o vanjskom
dugu BiH, putem zakonske regulative ili drugacije.
Iznos takvog placanja ili otplacivanja bice u skladu sa Pravilom za
alocirani dug, Principom krajnjeg korisnika i Pravilom za nealocirani
dug prema multilateralnim organizacijama.
Clan 15.
Prikupljanje prihoda i procedure
Ministarstvo ima primarnu odgovornost za naplatu servisiranja
vanjskog duga koji je, po Poglavlju I, clan 5 ovog zakona utvrdjen kao
alocirani dug.
Odredbe Poglavlja III ovog zakona u pogledu zahtjeva, procedura i implementacije
sporazuma o placanjima servisiranja vanjskog duga koji je nastao prije
2. aprila 1992. godine, analogno se primjenjuju i na vanjski dug nastao
na dan ili poslije 14. decembra 1995. godine.
POGLAVLJE VI
Implementacija obezbjedjivanja prihoda
Clan 16.
Servisiranje duga za alocirani i nealocirani dug Ministarstvu
je nalozeno i ono je ovlasteno da prvim prioritetom proglasi obavezu
Federacije da obezbijedi svoj dio prihoda Bosni i Hercegovini za servisiranje
vanjskog duga.
Na isti nacin se ostvaruju i obaveze Federacije prema Republici Srpskoj,
ukoliko postoje, za prihode prethodno obezbjedjene od Republike Srpske
Bosni i Hercegovini, a u ime Federacije za obaveze iste u dijelu servisiranja
vanjskog duga. Ministarstvo ce, iz izvora koje ono odredi prioritetno
izmiriti obaveze prema servisiranju vanjskog duga Bosne i Hercegovine.
Clan 17.
Procedure za uplatu prihoda
a) Da bi se osigurao pravovremeni priliv sredstava koje
je Federacija namijenila za servisiranje vanjskog duga, Ministarstvo
ce naloziti Zavodu za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Zavod) da, u skladu sa instrukcijama, u dvanaest (12)
mjesecnih rata izvrsi transfer namijenjenih prihoda na Racun za servisiranje
vanjskog duga u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Centralna banka) i to najkasnije osmog dana u mjesecu za tekuci mjesec.
b) Prihodi, koje obezbjedjuje Federacija, deponuju se na podracun Federacije
Racuna za servisiranje vanjskog duga u Centralnoj banci, aktivirajuci
jedinstveni racun za prenos sredstava u Centralnoj banci.
Koristenje podracuna osigurava pracenje i prijem uplata servisiranja
vanjskog duga od Federacije, ali poslije priliva sredstva postaju nerazdvojivi
dio Racuna za servisiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine i alociraju
se i povlace putem ili kroz Centralnu banku iskljucivo po instrukcijama
Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose. Ministarstvo ne
snosi bilo kakvu odgovornost za te alokacije ili placanja.
c) Ministarstvo dostavlja stalne instrukcije Zavodu za automatski transfer
iznosa koji predstavlja rasporedjeni dio Federacije za servisiranje
vanjskog duga.
Transfer se vrsi sa budzetskog racuna Federacije na mjesecnoj ili drugacije
odredjenoj osnovi.
Transferirana sredstva, iz izvora koji se identificiraju u podacima
Zavoda, bice deponovana na podracun Federacije Racuna za ser-visiranje
vanjskog duga u Centralnoj banci.
POGLAVLJE VII
Procedure za zajmove
Clan 18.
Procedure i ovlastenje za nove strane zajmove i garancije
a) Sa ciljem dobijanja garancije Bosne i Hercegovine za
zajmove, sve procedure odobravanja koje se nalaze u Zakonu o vanjskom
dugu BiH, Poglavlje 5, clan 1, se moraju ispostovati. Ministarstvo je
obavezno da Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa podnese
slijedecu dokumentaciju:
- ovjerenu kopiju ugovora o zajmu Federacije;
- ovlastenje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Vlada Federacije);
- ovlastenje Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Parlament);
- program za koristenje sredstava;
- predlozenu podjelu sredstava gdje postoje dva ili vise korisnika zajedno
sa njihovim programima za koristenje sredstava ; i
- garanciju komercijalne banke, u slucajevima kada se korisnik ne finansira
kroz budzet Federacije.
b) Namjene za koje se moze stvarati drzavni vanjski dug ukljucuju slijedece:
- Omogucavanje Federaciji da finansira projekte za izgradnju, poboljsanje,
ponovnu izgradnju infrastrukture, i bilo kojih drugih projekata koji
su u zajednickom interesu Federacije i Bosne i Hercegovine;
- Da se pomogne refinansiranje i restruktuiranje postojecih zajmova
i posudjivanja, za Bosnu i Hercegovinu i Federaciju;
- Da pomogne Centralnoj banci da ojaca svoje devizne rezerve, ali samo
pod uslovima sadrzanim u pisanom zahtjevu Centralne banke i u skladu
sa ovlastenjem, propisima i uslovima datim i postavljenim od Bosne i
Hercegovine.
Clan 19.
Zahtjevi za prihodima
Ministarstvo ce od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa redovno primati azurirane izvjestaje o predvidjenim tekucim prihodovnim
zahtjevima za servisiranje vanjskog duga.
Na osnovu tako primljenih informacija i nakon odgovarajucih konsultacija
izmedju dva ministarstva, Federacija ce obezbijediti prihode za servisiranje
vanjskog duga, u skladu sa procedurom odredjenom Zakonom o vanjskom
dugu BiH.
Clan 20.
Garancije za vanjske zajmove
a) Zakon o vanjskom dugu BiH ovlascuje Bosnu i Herce-govinu
da dogovori i da izda garancije za inostrane zajmove i druga posudjivanja
koje uzima Federacija, gdje sve takve garancije predstavljaju nepredvidjenu
obavezu vanjskog duga Bosne i Hercegovine. Za svrhe otplacivanja takvih
zajmova i posudjivanja, isti se klasificiraju kao "alocirani dug."
U skladu sa tim, u svakom slucaju gdje je Federacija primila vanjski
zajam ili posudjivanje, ona ce imati jedinstvenu i iskljucivu odgovornost
da otplati stotinu posto (100%) iznosa zajma ukljucujuci glavnicu, kamatu
i srodne troskove.
Ministarstvo je ovlasteno da izvrsava uplate po osnovu tog dugovanja,
jasno identifikovanog po njegovoj prirodi i namjeni, Ministarstvu vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa, koristeci istovjetni sistem placanja koji
se koristi za servisiranje vanjskog duga.
b) Federacija je ovlastena u skladu sa ovim zakonom, do odredjene mjere
po drugim zakonima i odredbama Zakona o vanjskom dugu BiH, da pregovara
o inostranim zajmovima i posudjivanjima nezavisno, uz ili bez garancije
Bosne i Hercegovine.
Svi takvi zajmovi i posudjivanja bice predmetom odgovarajucih zakona
i propisa Centralne banke koji se odnose na strane valute.
Prije nezavisnog pregovaranja o bilo kojem sporazumu o stranom zajmu
ili posudjivanju koje vodi Federacija, Ministarstvo ce se konsultirati
sa Centralnom bankom radi osiguravanja da su predvidjene devizne transakcije
u skladu sa svim odgovarajucim propisima.
Svaki rezultirajuci sporazum bice predmetom razma-tranja i komentiranja
Centralne banke.
Ministarstvo u ime Federacije ce najmanje tromjesecno, izvjestavati
o statusu svih zajmova i posudjivanja koji su predmet ove odredbe.
U slucajevima kada je Bosna i Hercegovina izdala garanciju, Ministarstvo
ce Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa unaprijed slati
sva upozorenja o mogucnosti da ce se garancija aktivirati.
Obaveze placanja pod ovom odredbom bice podredjene obavezama obezbjedjivanja
prihoda Federacije Bosne i Hercegovine za drugi vanjski dug u bilo kojem
slucaju kada su prihodni resursi Federacije trenutno nedovoljni da zado-volje
obje obaveze.
c) U svakom slucaju kada je Bosna i Hercegovina garantovala zajam ili
posudjivanje prema ovom clanu preko, kroz, ili u ime Federacije, i kada
je neophodno da Bosna i Hercegovina poduzme aktivnosti po pitanju te
garancije, Federacija po ovom zakonu, ce biti bezuslovno obavezna da
kompenzira Republiku Srpsku za cjelokupan iznos bilo kojeg dijela primljenih
prihoda koji su trazeni i koristeni za pomaganje pri ispunjavanju obaveze
garancije pruzene Federaciji od Bosne i Hercegovine, i da nadoknadi
Republici Srpskoj bilo kakve srodne troskove.
Clan 21.
Bosna i Hercegovina - odnos sa Federacijom
a) Posto Federacija i Republika Srpska zajedno dijele
obavezu servisiranja 100% vanjskog duga, u bilo kojem slucaju kada ce
ili Federacija ili Republika Srpska, zbog bilo kojeg razloga biti u
nemogucnosti da obezbijede blagovremeno placanje svog dijela, potvrdjuje
se da entitet koji je obezbijedio placanje nije pod bilo kakvom zakonskom
obavezom da nadoknadi taj dio neizvrsenog placanja.
Medjutim, u bilo kojem slucaju kada Federacija ne obezbijedi placanje
servisiranja van-jskog duga, a Republika Srpska dobrovoljno obezbijedi
servisiranje neotplacenog dijela vanjskog duga, u cjelini ili jednim
dijelom, kako to odredjuje Zakon o vanjskom dugu BiH, Feder-acija je
obavezna, po ovom zakonu, da kompenzira Republiku Srpsku za cjelokupan
iznos bilo kojeg takvog dobrovoljnog placanja plus 10% iznosa na ime
servisnih usluga koji je dobrovoljnog obezbjedjivanja iznosa.
Ova kompenzacija ce, ukoliko se o istoj putem zakonske regulative dogovore
i Federacija i Republika Srpska, biti automatska, imace pravnu snagu
zakona, i nece zahtijevati bilo kakvu dodatnu akciju ili dokumentaciju
Federacije ili Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine.
Clan 22.
Garancije Federacije za zajmove
a) Sa ciljem dobijanja garancije Federacije za zajmove
kantonalna-zupanijska vlada, koja aplicira za takvu garanciju za zajmove,
mora Ministarstvu podnijeti slijedecu dokumentaciju:
- ovjerenu kopiju ugovora o zajmu kantonalne-zupanijske vlade,
- program za koristenje sredstava,
- predlozenu podjelu sredstava gdje postoje dva ili vise korisnika zajedno
sa njihovim programima za koristenje sredstava, i
- garanciju komercijalne banke, u slucajevima kada Federacija tako zahtjeva
od korisnika.
Ako su svi podneseni dokumenti odgovarajuci za Ministarstvo, ono ce
podnijeti i preporuciti aplikaciju Vladi Federacije.
Vlada Federacije ce podnijeti aplikaciju, predlozenu od Ministarstva,
Parlamentu radi dobijanja odobrenja.
Nakon davanja odobrenja, Parlament daje ovlastenje Vladi Federacije
da nalozi Ministarstvu da izda garanciju kantonalnoj-z upanijskoj vladi.
b) Bilo kakva obaveza po osnovu garancije Federacije za zajmove bice
podredjena obavezi placanja vanjskog duga Bosne i Hercegovine.
U dodatku, ova odredba se ne moze smatrati neovisnim ovlastenjem kantonalnim-zupanijskim
vladama da se zaduzuju, bilo unutar Bosne i Hercegovine ili u inostranstvu.
Ovlastenje kantonalnim-zupanijskim vladama da se zaduzuju mora biti
sadrzano u punopravno usvojenim specificnim zakonima.
c) Svaki zajam garantovan od Federacije mora biti ukljucen u tromjesecne
izvjestaje Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, kako je
to odredjeno Poglavljem I, clan 8. ovog zakona.
POGLAVLJE VIII
Oslobadjanje od obaveze placanja poreza Federaciji
Clan 23.
Obaveza Bosne i Hercegovine za vanjski dug
Sva placanja glavnice i kamate na osnovu obaveza, kao
i po osnovu garancija za obaveze Bosne i Hercegovine izdatih za drzavni
vanjski dug, a koje su predstavljene obveznicama, drugim slicnim instrumentima
ili drugim vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine, izdane ili plative
u valuti Bosne i Hercegovine ili drugim inostranim valutama, bice oslobodjene
obaveze placanja poreza Federaciji.
Takvo oslobadjanje ce se primjenjivati na sva zadrzavanja placanja,
kao i na sve tekuce ili buduce poreze, dadzbine, razreze ili druge naknade
bilo koje vrste ili prirode, kao i na bilo koji nacin sakupljanja poreza
predvidjenih federalnim zakonima.
POGLAVLJE IX
Rezervna pravila i mjere kako bi se osigurala adekvatnost
servisiranja vanjskog duga
Clan 24.
Osnove za pristupanje rezervnim mjerama
Ministarstvo je ovlasteno, i ima primarnu odgovornost
za identifikovanje i utvrdjivanje poreznih i drugih izvora prihoda iz
kojih bi se prihodi obezbijedili za dio servisiranja vanjskog duga Federacije.
Ministarstvo je isto tako odgovorno da osigura da ce ti prihodi biti
adekvatni u iznosu i da ce se blagovremeno doznaciti Bosni i Hercegovini.
Ministarstvo ce pruziti Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
informacije i podatke u sto kracem roku, u bilo kojem slucaju za koji
se cijeni da nije vjerovatno da ce izvori prihoda odredjeni od Federacije
za posebnu stavku ili stavke servisiranja vanjskog duga, ukljucujuci
opce servisiranje duga, pruziti odgovarajuce prihode koji se zahtijevaju,
kao i da alternativna sredstva nisu raspoloziva.
Ministarstvo ce obezbijediti u isto vrijeme svoje procjene po pitanju
koliko dugo ce ovakvo stanje stvari trajati.
POGLAVLJE X
Stupanje na snagu
Clan 25.
Stupanje na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u
"Sluzbenim novinama Federacije BiH ".
Predsjedavajuci
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Mariofil Ljubic, s. r.
Predsjedavajuci
Predstavnickog doma
Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, s. r.
