ZAKON O VANJSKOM DUGU FEDERACIJE BOSNE
I HERCEGOVINE
POGLAVLJE I
Opce odredbe
Clanak 1.
Priroda i obim ovlasti
Ovim zakonom uredjuje se servisiranje vanjskog duga Bosne
i Hercegovine koji se odnosi na Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Federacija), odnosno utvrdjuju obveze, nositelji prava i obveza
otplate, nacin i postupak servisiranja vanjskog duga, te propisuju procedure
za nova zaduzenja Federacije.
Clanak 2.
Znacenje pojma "vanjski dug"
Pod vanjskim dugom, u smislu ovog zakona, podrazumjeva
se dug nastao prije 2. travnja 1992. godine, kako je navedeno u clanku
1, Poglavlja II Zakona o vanjskom dugu ("Sluzbeni glasnik BiH", broj
1/97 - u daljnjem tekstu: Zakon o vanjskom dugu BiH), a koji se odnosi
na Federaciju uvazavajuci princip "alocirani i nealocirani dug", te
dug nastao 14. prosinca 1995.g. ili poslije tog datuma, kako je navedeno
u clanku 1. Poglavlja IV Zakona o vanjskom dugu BiH, a koji se odnosi
na Federaciju uvazavajuci princip krajnjeg korisnika.
Sukladno sa odredbom clanka 1 Poglavlja III Zakona o vanjskom dugu BiH,
vanjskim dugom, u smislu ovog zakona, ne smatra se bilo koji dug Bosne
i Hercegovine nastao u razdoblju od 2. travnja 1992. godine do 14. prosinca
1995. godine.
Clanak 3.
Znacenje pojma "servisiranje vanjskog duga"
Pojam "servisiranje vanjskog duga" u ovom zakonu oznacava
iznose utrosene svake fiskalne godine za glavnicu, kamatu, diskont i
druge obveze prema zajmodavcima i vlas-nicima sredstava, kao i prema
drugim kreditorima po osnovi vanjskog duga Bosne i Hercegovine, po osnovi
duga prema drugim inozemnim kreditorima po ovom ili drugim zakonima,
po osnovi drzavnih jamstava i financijskih obveza, ukljucujuci srodne
troskove prema drugim multilateralnim medjunarodnim organizacijama.
Clanak 4.
Struktura vanjskog duga
U smislu ovog zakona utvrdjuju se dvije kategorije vanjskog
duga i to:
- alocirani dug
- nealocirani dug.
Clanak 5.
Alocirani dug
Alocirani dug je vanjski dug, cija se odgovornost za vracanje
moze pripisati poznatim krajnjim korisnicima sredstava zajma ili njihovim
nasljednicima, gdje takvi korisnici ili nasljednici imaju stalno prebivaliste
u ili su locirani u Federaciji. Federacija ce osigurati prihode Bosni
i Hercegovini po osnovi alociranog duga.
Alocirani dug se odredjuje uvazavajuci princip krajnjeg korisnika koji
se eksplicitno usvaja po ovom zakonu i ima sljedece znacenje i primjenu:
u bilo kojem slucaju u kojem dostupni podaci utvrde da je banka, poduzece,
i drugo pravno lice, kao i fizicko lice primilo sredstva vanjskog zajma
i drugog posudjivanja i koje se istim koristilo, rezultirajuce zaduzenje
ce biti alocirani dug.
Ako se primalac nije koristio zajmom ili drugom posudbom, ali je imao
ulogu posrednika ili agenta, a stvarnu korist koja potjece iz zajma
ili drugog posudjivanja je imala druga strana ili je ostvarena na drugom
mjestu, ta druga strana ce se smatrati ili koristiti kao osnova za odredjivanje
krajnjeg korisnika.
Ukoliko se pokaze da je ucesce prvobitnog primaoca-korisnika preslo
odredjivanjem ili prodajom, ili pravnom procedurom, ili putem nasljedja,
ili putem bilo kojih drugih legalnih nacina, na neku drugu stranku,
u tom slucaju, ta druga stranka ce se smatrati nasljednikom u ucecu,
a time i krajnjim korisnikom.
Clanak 6.
Nealocirani dug
Nealocirani dug je vanjski dug koji nije alocirani dug
u smislu clanka 5.ovog zakona. Federacija ce osigurati prihode Bosni
i Hercegovini po osnovu nealociranog duga i to u proporciji odredjenoj
izmedju Federacije i Republike Srpske kod alociranog duga.
Nealocirani dug prema multilateralnim organizacijama se dijeli izmedju
Federacije i Republike Srpske u odnosu od 2/3 prema 1/3.
To se odnosi na clanarinu i ostale troskove vezane za clanstvo u medjunarodnim
multilateralnim organizacijama.
Clanak 7.
Identifikacija izvora prihoda
Kako bi se utvrdili prihodi za servisiranje vanjskog duga,
Federalno ministarstvo financija - Federalno ministarstvo finansija
(u daljnjem tekstu: Ministarstvo) je ovlasceno da utvrdi i identificira
izvor ili izvore prihoda kojima ce se otplatiti obveza Federacije u
dijelu takvog servisiranja.
U slucaju da, u bilo kojem dijelu godine, ovi namjenski izvori prihoda
budu nedovoljni za zadovoljavanje obveze servisiranja vanjskog duga
Federacije, Ministarstvo ce pokriti sav nedostatak sredstava iz proracuna
Federacije.
Ministarstvo je ovlasceno da uracuna financiranje servisiranja vanjskog
duga iz raspolozivih donatorskih izvora. Federacija, kod bezuvjetnih
obveznih placanja servisiranja vanjskog duga, zadrzava pravo naplate
od krajnjih korisnika.
Clanak 8.
Zahtjevi za izvjescivanje
Ministarstvo, u ime Federacije ce tromjesecno informirati
Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine
o iznosu i statusu svih vanjskih zajmova i posudjivanja koja su ugovorena
od strane ili u ime Federacije.
Ova izvjesca ce posebno identificirati one zajmove, posudjivanja i jamstva
koji su neovisno ugovoreni i one za koje je Bosna i Hercegovina izdala
jamstva.
POGLAVLJE II
Opce odredbe o servisiranju vanjskog duga
Clanak 9.
Menadzment drzavnog vanjskog duga
a) Upravljanje i koordiniranje aktivnosti Federacije na
osiguranju izvora prihoda potrebnih za pokrivanje njihovog dijela servisiranja
vanjskog duga Bosne i Hercegovine vrsit ce Ministarstvo preko Odjela
za servisiranje vanjskog duga (u daljnjem tekstu: Odjel) kao organizacijske
jedinice Ministarstva.
Preko Odjela Ministarstvo ostvaruje vezu sa:
- Uredom za servisiranje vanjskog duga Ministarstva vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa;
- Uredom u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine odgovornim za rad sa
sredstvima namijenjenim za servisiranje vanjskog duga polozenim od Federacije
i Republike Srpske.
Odjel je duzan suradjivati sa posebnim jedinicama Ministarstva koje
imaju slicne nadleznosti.
b) Odjel ce sluziti kao informacioni i istrazivacki izvor za predstavnike
Federacije u Savjetodavnoj komisiji za vanjski dug iz tocke c) ovog
clanka.
U svezi s tim Odjel ce napraviti bazu podataka Federacije za servisiranje
van-jskog duga i imace telekomunikacijske mogucnosti koje ce omogucavati
trenutni kontakt o pitanjima servisiranja sa uredima i odjelima u okviru
komisije iz tocke c) ovog clanka.
c) Sukladno Zakonu o vanjskom dugu BiH, Ministarstvo odredjuje dva predstavnika
u Savjetodavnu komisiju za vanjski dug, kao i njihove zamjenike.
POGLAVLJE III
Vanjski dug nastao prije 2. travnja 1992.
Clanak 10.
Koordinacija sa pripremom proracuna Bosne i Hercegovine
a) Ministarstvo sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa redovito razmjenjuje informacije o planiranim potrebama za prihodima
i prilivu prihoda za servisiranje vanjskog duga.
Informacije se odnose na pripremu proracuna Bosne i Hercegovine i na
izradu rasporeda placanja i iznosa servisiranja vanjskog duga koji osigurava
Federacija.
b) Servisiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine biti ce financirano
na bazi alociranja sredstava osiguranih iz godisnjeg proracuna Bosne
i Hercegovine.
Federacija se obvezuje principom automatskih uplata sto, u primjeni
na servisiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine, znaci izvrsenje uplata
prihoda Federacije na vrijeme i bez prethodnih uvjeta.
Clanak 11.
Procedura za osiguravanje prihoda
a) Federacija i Republika Srpska zajedno servisiraju stotinu
posto (100%) vanjskog duga, sto predstavlja bezuvjetnu obvezu entiteta.
Do dana donosenja ovog zakona, sukladno Poglavlju II clanku 4.
b) 3) Zakona o vanjskom dugu BiH, Federacija je obvezna bezuvjetno prihvatiti
preporuke Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, odobrene
od Vijeca ministara Bosne i Hercegovine, o sljedecim pitanjima:
- koji entitet ce snositi odgovornost za placanje pojedinacnih komponenti
ili komponenata vanjskog duga, do rokova koji su specificirani u preporukama,
prethodno najavljenim od Ministarstva;
- iznosu godisnjeg servisiranja vanjskog duga koji se zahtijeva od svakog
entiteta po alociranom dugu; i
b) Kako bi Ministarstvo, Ministarstvo financija Republike Srpske i Ministarstvo
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa mogli suradjivati i pravodobno
staviti na raspolaganje dovoljan iznos prihoda za potrebe servisiranja
vanjskog duga, sljedece procedure se moraju implementirati:
- Dva mjeseca i jedan tjedan prije pocetka fiskalne godine, Ministarstvo
ce dostaviti Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa preliminarni
iznos ocekivanog priliva prihoda koji su namijenjeni za servisiranje
vanjskog duga, sa identifikacijom jednog ili vise izvora iz kojih se
prihodi ocekuju.
- Nakon dobijanja konacne procjene iznosa prihoda od Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa, potrebnih za servisiranje vanjskog duga,
i to jedan mjesec i dva tjedna prije pocetka fiskalne godine, Ministarstvo
je, u slucaju potrebe, ovlasceno da se konzultuje sa Ministarstvom vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa kada planirani iznosi i raspored primanja
prihoda nisu usuglaseni.
Ministarstvo je obvezno da pravodobno obavijesti Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa ukoliko se ocekuje neizvrsenje uplata prihoda,
iznos i vrijeme kada se ocekuje da nece doci do uplate.
c) Federacija i Republika Srpska pristaju da plate stotinu procenata
(100%) servisiranja vanjskog duga sukladno sa Pravilom za alocirani
dug, Pravilom za nealocirani dug i sa Pravilom za nealocirani dug prema
multilateralnim organizacijama iz Poglavlja I, cl. 5. i 6. ovog zakona.
Clanak 12.
Implementacija sporazuma o placanjima
Kada placanja servisiranja vanjskog duga trebaju biti
izvrsena u formi vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine, Minstarstvo
ce izdati vrijednosne papire Federacije, u formi vrijednosnih papira
koji predstavljaju odgovarajuci udio, plativ u valuti Bosne i Hercegovine
koji je Federacija obvezna osigurati sukladno principu krajnjeg korisnika.
Na taj nacin izdati vrijednosni papiri glase na ime Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa i oni ce odrazavati tj. biti sadrzajno
identicni, uvjetima vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine koji ce
se izdati kao vanjski dug sukladno sa aranzmanima gore pomenutih placanja.
Vrijednosni papiri Federacije nece biti prenosivi i bice plativi u valuti
Bosne i Hercegovine.
Ministarstvo ce dostaviti izvadak iz racuna koji pokazuje da je vec
pomenuto izdavanje knjiznih zapisa izvrseno i da se takvo izdavanje
izvrsava istodobno kada i izdavanje vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine
na koje se oni odnose. Takvi izvaci ce biti pravodobno dostavljeni Ministarstvu
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Kada se placanja servisiranja vanjskog duga izvrsavaju u formi ugovora
o zajmu Bosne i Hercegovine, Ministarstvo priprema dokumente o zajmu
koji odrazavaju, tj. koji su sadrzajno identicni sa odredbama Sporazuma
o zajmu Bosne i Hercegovine potpisanog od Bosne i Hercegovine sa inozemnim
kreditorima, ali ce glavnica i kamata tih zajmova biti plativa samo
Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Zajmovi ce biti izrazeni i plativi u valuti Bosne i Hercegovine i u
iznosima jednakim onima za koje Federacija ima obvezu sukladno Poglavlju
I, cl. 5. i 6. ovog zakona.
Ministarstvo, uz konzultacije sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa, ce izvrsiti uskladjivanja iznosa prihoda koje osigurava Federacija,
za servisiranje vanjskog duga kada se, zbog promjena u tecajnim listama
inozemnih valuta, pojave razlike izmedju potrebnih prihoda i iznosa
nuznog za servisiranje vanjskog duga.
POGLAVLJE IV
Vanjski dug Bosne i Hercegovine nastao izmedju 2.
travnja 1992. godine i 14. prosinca 1995. godine, datuma potpisivanja
mirovnog sporazuma
Clanak 13.
Znacenje i odredjenje vanjskog duga
Bilo koji dug, nastao izmedju 2. travnja 1992. godine
i 14. prosinca 1995. godine nece biti smatran vanjskim dugom Bosne i
Hercegovine.
POGLAVLJE V
Vanjski dug Bosne i Hercegovine napravljen na ili
poslije 14. prosinca 1995. godine, datuma potpisivanja mirovnog sporazuma
Clanak 14.
Znacenje i odredjenje vanjskog duga
Ovo poglavlje se primjenjuje na dug, obveze, i izvrsenja
drzavnih jamcevina, ugovorenih ili dogovorenih da budu placene ili otplacene
u devizama, ili koje su po uvjetima i obvezama jasno namijenjene da
budu vanjski dug, a koje su nastale, ili koje je Bosna i Hercegovina
izvrsila na ili poslije datuma potpisivanja Opceg okvirnog sporazuma
za mir u Bosni i Hercegovini, 14. prosinca 1995. godine, kao i na drugi
dug i jamstva na koje se moze eksplicitno primijeniti Zakon o vanjskom
dugu BiH, putem zakonske regulative ili drugacije.
Iznos takvog placanja ili otplacivanja ce biti sukladno sa Pravilom
za alocirani dug, Principom krajnjeg korisnika i Pravilom za nealocirani
dug prema multilateralnim organizacijama.
Clanak 15.
Prikupljanje prihoda i procedure
Ministarstvo ima primarnu odgovornost za naplatu servisiranja
vanjskog duga koji je po Poglavlju I, clanak 5 ovog zakona utvrdjen
kao alocirani dug.
Odredbe Poglavlja III ovog zakona u pogledu zahtjeva, procedura i implementacije
sporazuma o placanjima servisiranja vanjskog duga koji je nastao prije
2. travnja 1992. godine, analogno se primjenjuju i na vanjski dug nastao
na dan ili poslije 14. prosinca 1995. godine.
POGLAVLJE VI
Implementacija osiguravanja prihoda
Clanak 16.
Servisiranje duga za alocirani i nealocirani dug
Ministarstvu je nalozeno i ono je ovlasceno da prvim prioritetom
proglasi obvezu Federacije da osigura svoj dio prihoda Bosni i Hercegovini
za servisiranje vanjskog duga.
Na isti nacin se ostvaruju i obveze Federacije prema Republici Srpskoj,
ukoliko postoje, za prihode prethodno osigurane od Republike Srpske
Bosni i Hercegovini, a u ime Federacije za obveze iste u dijelu servisiranja
vanjskog duga.
Ministarstvo ce iz izvora koje ono odredi prioritetno izmiriti obveze
prema servisiranju vanjskog duga Bosne i Hercegovine.
Clanak 17.
Procedure za uplatu prihoda
a) Da bi se osigurao pravodobni priliv sredstava koje
je Federacija namijenila za servisiranje vanjskog duga, Ministarstvo
ce naloziti Zavodu za platni promet Feder-acije Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Zavod) da, sukladno sa instrukcijama, u dvanaest
(12) mjesecnih rata izvrsi transfer namijenjenih prihoda na Racun za
servisiranje vanjskog duga u Centralnoj banci Bosne i Her-cegovine (u
daljnjem tekstu: Centralna banka) i to najkasnije osmog dana u mjesecu
za tekuci mjesec.
b) Prihodi, koje osigurava Federacija se deponiraju na podracun Federacije
Racuna za sevisiranje vanjskog duga u Centralnoj banci, aktivirajuci
jedinstveni racun za prijenos sredstava u Centralnoj banci.
Koriscenje podracuna osigurava pracenje i prijem uplata servisiranja
vanjskog duga od Federacije, ali poslije priliva sredstva postaju nerazdvojivi
dio Racuna za servisiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine i alociraju
se i povlace putem ili kroz Centralnu banku. iskljucivo po instrukcijama
Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose. Min-istarstvo ne
snosi bilo kakvu odgovornost te alokacije ili placanja.
c) Ministarstvo dostavlja stalne instrukcije Zavodu za automatski transfer
iznosa koji predstavlja rasporedjeni dio Federacije za servisiranje
vanjskog duga, Transfer se vrsi sa proracunskog racuna Federacije na
mjesecnoj ili drugacije odredjenoj osnovi.
Transferirana sredstva, iz izvora koji se identificiraju u podacima
Zavoda, bit ce deponirana na podracun Federacije Racuna za servisiranje
vanjskog duga u Centralnoj banci.
POGLAVLJE VII
Procedure za zajmove
Clanak 18.
Procedure i ovlasti za nove inozemne zajmove i jamstva
a) Sa ciljem dobijanja jamstva Bosne i Hercegovine za
zajmove, sve procedure odobravanja koje se nalaze u Zakonu o vanjskom
dugu BiH, Poglavlje 5, clanak 1, se moraju ispostovati.
Ministarstvo je obvezno da Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa podnese sljedecu dokumentaciju:
- ovjerenu kopiju ugovora o zajmu Federacije ;
- ovlast Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada
Federacije);
- ovlast Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Parlament);
- program za koriscenje sredstava;
- predlozenu podjelu sredstava gdje postoje dva ili vise korisnika zajedno
sa njihovim programima za koriscenje sredstava; i
- jamstvo komercijalne banke, u slucajevima kada se korisnik ne financira
putem proracuna Federacije.
b) Namjene za koje se moze stvarati drzavni vanjski dug ukljucuju sljedece:
- Omogucavanje Federaciji da financira projekte za izgradnju, poboljsanje,
ponovnu izgradnju infrastrukture, i bilo kojih drugih projekata koji
su u zajednickom interesu Federacije i Bosne i Hercegovine;
- Da se pomogne refinanciranje i restruktuiranje postojecih zajmova
i posudjivanja, za Bosnu i Hercegovinu i Federaciju;
- Da pomogne Centralnoj banci da ojaca svoje devizne rezerve, ali samo
pod uvjetima sadrzanim u pisanom zahtjevu Centralne banke i sukladno
sa ovlastima, propisima i uvjetima datim i postavljenim od Bosne i Hercegovine.
Clanak 19.
Zahtjevi za prihodima
Ministarstvo ce od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa redovito primati azurirana izvjesca o predvidjenim tekucim prihodovnim
zahtjevima za servisiranje vanjskog duga.
Na temelju tako primljenih informacija i nakon odgovarajucih konzultacija
izmedju dva ministarstva, Federacija ce osigurati prihode za servisiranje
vanjskog duga, sukladno sa procedurom odredjenom Zakonom o vanjskom
dugu BiH.
Clanak 20.
Jamstva za vanjske zajmove
a) Zakon o vanjskom dugu BiH ovlascuje Bosnu i Hercegovinu
da dogovori i da izda jamstva za inozemne zajmove i druge posudbe koje
uzima Federacija, gdje sva takva jamstva predstavljaju nepredvidjenu
obvezu vanjskog duga Bosne i Hercegovine.
Za svrhe otplacivanja takvih zajmova i posudbi, isti se klasificiraju
kao "alocirani dug."
Sukladno tome, u svakom slucaju gdje je Federacija primila vanjski zajam
ili posudbe, ona ce imati jedinstvenu i iskljucivu odgovornost da otplati
stotinu posto (100%) iznosa zajma ukljucujuci glavnicu, kamatu i srodne
troskove.
Ministarstvo je ovlasceno da izvrsava uplate po osnovu tog dugovanja,
jasno identificiranog po njegovoj prirodi i namjeni, Ministarstvu vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa, koristeci istovjetni sistem placanja koji
se koristi za servisiranje vanjskog duga.
b) Federacija je ovlascena sukladno ovom zakonu, do odredjene mjere
po drugim zakonima i odredbama Zakona o vanjskom dugu BiH, da pregovara
o inozemnim zajmovima i posudbama neovisno, uz ili bez jamstva Bosne
i Hercegovine.
Svi takvi zajmovi i posudbe ce biti predmetom odgovarajucih zakona i
propisa Centralne banke koji se odnose na inozemne valute.
Prije neovisnog pregovaranja o bilo kojem sporazumu o inozemnom zajmu
ili posudbi koje vodi Federacija, Ministarstvo ce se konzultirati sa
Centralnom bankom radi osiguravanja da su predvidjene devizne transakcije
sukladne svim odgovarajucim propisima.
Svaki rezultirajuci sporazum ce biti predmetom razmatranja i komentiranja
Centralne banke.
Ministarstvo u ime Federacije ce najmanje tromjesecno, izvjescivati
o statusu svih zajmova i posudbi koje su predmetom ove odredbe.
U slucajevima kada je Bosna i Hercegovina izdala jamstvo, Ministarstvo
ce Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa unaprijed slati
sva upozorenja o mogucnosti da ce se jamstvo aktivirati.
Obveze placanja pod ovom odredbom bit ce podredjene obvezama osiguranja
prihoda Federacije Bosni i Hercegovini za drugi vanjski dug u bilo kojem
slucaju kada su prihodni resursi Federacije trenutno nedovoljni da zadovolje
obje obveze.
c) U svakom slucaju kada je Bosna i Hercegovina garantirala zajam ili
posudbe prema ovom clanku preko, kroz, ili u ime Federacije, i kada
je neophodno da Bosna i Hercegovina poduzme aktivnosti po pitanju tog
jamstva, Federacija, po ovom zakonu, bit ce bezuvjetno obvezna da kompenzira
Republiku Srpsku za cjelokupan iznos bilo kojeg dijela primljenih prihoda
koji su trazeni i korisceni za pomaganje pri ispunjavanju obveze jamstva
pruzenog Federaciji od Bosne i Hercegovine, i da nadoknadi Republici
Srpskoj bilo kakve srodne troskove.
Clanak 21.
Bosna i Hercegovina - odnos sa Federacijom
a) Posto Federacija i Republika Srpska zajedno dijele
obvezu servisiranja 100% vanjskog duga, u bilo kojem slucaju kada ce
ili Federacija ili Republika Srpska, zbog bilo kojeg razloga biti u
nemogucnosti da osiguraju pravodobno placanje svog dijela, utrdjuje
se da entitet koji je osigurao placanje nije pod bilo kakvom zakonskom
obvezom da nadoknadi taj dio neizvrsenog placanja.
Medjutim, u bilo kojem slucaju kada Federacija ne osigura placanje servisi
ranja vanjskog duga, a Republika Srpska dobrovoljno osigura servisiranje
neotplacenog dijela vanjskog duga, u cjelini ili jednim dijelom, kako
to odredjuje Zakon o vanjskom dugu BiH, Federacija je obvezna po ovom
zakonu da kompenzira Republiku Srpsku za cjelokupan iznos bilo kojeg
takvog dobrovoljnog placanja plus 10% iznosa na ime servisnih usluga
koji je dobrovoljnog obezbjedjivanja iznosa.
Ova kompenzacija ce, ukoliko se o istoj putem zakonske regulative dogovore
i Federacija i Republika Srpska biti automatska, imace pravnu snagu
zakona i nece zahtijevati bilo kakvu dodatnu akciju ili dokumentaciju
Federacije ili Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine.
Clanak 22.
Jamstva Federacije za zajmove
a) Sa ciljem dobijanja jamstva Federacije za zajmove kantonalna
- zupanijska vlada, koja aplicira za takvo jamstvo za zajmove, mora
Ministarstvu podnijeti sljedecu dokumentaciju:
- ovjerenu kopiju ugovora o zajmu kantonalne - zupanijske vlade,
- program za koriscenje sredstava,
- predlozenu podjelu sredstava gdje postoje dva ili vise korisnika zajedno
sa njihovim programima za koriscenje sredstava, i
- jamstvo komercijalne banke, u slucajevima kada Federacija tako zahtijeva
od korisnika.
Ako su svi podneseni dokumenti odgovarajuci za Ministarstvo, ono ce
podnijeti i preporuciti aplikaciju Vladi Federacije.
Vlada Federacije ce podnijeti aplikaciju, predlozenu od Ministarstva,
Parlamentu radi dobijanja odobrenja.
Nakon davanja odobrenja, Parlament daje ovlast Vladi Federacije da nalozi
Ministarstvu da izda jamstvo kantonalnoj -zupanijskoj vladi.
b) Bilo kakva obveza po osnovi jamstva Federacije za zajmove bit ce
podredjena obvezi placanja vanjskog duga Bosne i Hercegovine.
U dodatku, ova odredba se ne moze smatrati neovisnim ovlascenjem kantonalnim
- zupanijskim vladama da se zaduzuju, bilo unutar Bosne i Hercegovine
ili u inozemstvu.
Ovlast kantonalnim - zupanijskim vladama da se zaduzuju mora biti sadrzana
u punopravno usvojenim specificnim zakonima.
c) Svaki zajam garantiran od Federacije mora biti ukljucen u tromjesecna
izvjesca Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, kako je
to odredjeno Poglavljem I, clanak 8. ovog zakona.
POGLAVLJE VIII
Oslobadjanje od obveze placanja poreza Federaciji
Clanak 23.
Obveza Bosne i Hercegovine za vanjski dug
Sva placanja glavnice i kamate na osnovi obveza, kao i
po osnovi jamstva za obveze Bosne i Hercegovine izdatih za drzavni vanjski
dug, a koje su predstavljene obveznicama, drugim slicnim instrumentima
ili drugim vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine, izdane ili plative
u valuti Bosne i Hercegovine ili drugim inozemnim valutama, bit ce oslobodjene
obveze placanja poreza Federaciji.
Takvo oslobadjanje ce se primjenjivati na sva zadrzavanja placanja,
kao i na sve tekuce ili buduce poreze, dadzbine, razreze ili druge naknade
bilo koje vrste ili prirode, kao i na bilo koji nacin sakupljanja poreza
predvidjenih federalnim zakonima.
POGLAVLJE IX
Rezervna pravila i mjere kako bi se osigurala adekvatnost
servisiranja vanjskog duga
Clanak 24.
Osnove za pristupanje rezervnim mjerama
Ministarstvo je ovlasceno i ima primarnu odgovornost za
identificiranje i utvrdjivanje poreznih i drugih izvora prihoda iz kojih
bi se prihodi osigurali za dio servisiranja vanjskog duga Federacije.
Ministarstvo je isto tako odgovorno da osigura da ce ti prihodi biti
adekvatni u iznosu i da ce se pravodobno doznaciti Bosni i Hercegovini.
Ministarstvo ce pruziti Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
informacije i podatke u sto kracem roku, u bilo kojem slucaju za koji
se ocijeni da nije vjerojatno da ce izvori prihoda odredjeni od Federacije
za posebnu stavku ili stavke servisiranja vanjskog duga, ukljucujuci
opce servisiranje duga, pruziti odgovarajuce prihode koji se zahtijevaju,
kao i da alternativna sredstva nisu raspoloziva.
Ministarstvo ce osigurati u isto vrijeme svoje procjene po pitanju koliko
dugo ce ovakvo stanje stvari trajati.
POGLAVLJE X
Stupanje na snagu
Clanak 25.
Stupanje na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u
"Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Mariofil Ljubic, v. r.
Predsjedatelj
Zastupnickog doma
Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, v. r.
