ZAKON O KRIVICNOM POSTUPKU

Clan 100.

(1) Sud pred kojim se vodi postupak ispitat ce okrivljenog o cinjenicama navedenim u prijedlogu i izvidit ce okolnosti koje su od vaznosti za utvrdjivanje imovinskopravnog zahtjeva. Ali i prije nego sto je stavljen takav prijedlog sud je duzan prikupiti dokaze i izviditi sto je potrebno za odlucivanje o zahtjevu. (2) Ako bi se izvidjanjem o imovinskopravnom zahtjevu znatno odugovlacio krivicni postupak, sud ce se ograniciti na prikupljanje onih podatka cije utvrdjivanje kasnije ne bi bilo mogucno ili bi bilo znatno otezano.

Clan 101.

(1) O imovinskopravnim zahtjevima odlucuje sud. (2) U presudi kojom okrivljenog oglasava krivim sud moze ostecenom dosuditi imovinskopravni zahtjev u cjelini ili mu moze dosuditi imovinskopravni zahtjev djelimicno, a za visak uputiti na parnicni postupak. Ako podaci krivicnog postupka ne pruzaju pouzdan temelj ni za potpuno ni za djelimicno presudjenje, sud ce ostecenog uputiti da imovinskopravni zahtjev u cjelini moze ostvariti u parnicnom postupku. (3) Kad sud donese presudu kojom se okrivljeni oslobadja od optuzbe ili kojom se optuzba odbija ili kad rjesenjem obustavi krivicni postupak, uputit ce ostecenog da imovinskopravni zahtjev moze ostvariti u parnicnom postupku. Kad se sud oglasi nenadleznim za krivicni postupak, uputit ce ostecenog da imovinskopravni zahtjev moze prijaviti u krivicnom postupku koji ce otpoceti ili produziti nadlezni sud.

Clan 102.

Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na povracaj stvari, a sud ustanovi da stvar pripada ostecenom i da se nalazi kod okrivljenog ili kod nekog od sudionika u krivicnom djelu ili kod osobe kojoj su je oni dali na cuvanje, odredit ce u presudi da se stvar preda ostecenom.

Clan 103.

Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na ponistaj odredjenog pravnog posla, a sud nadje da je zahtjev osnovan, izreci ce u presudi potpuni ili djelimicni ponistaj tog pravnog posla, s posljedicama koje otuda proistjecu, ne dirajuci u prava trecih osoba.

Clan 104.

(1) Pravomocnu presudu kojom je odluceno o imovinskopravnom zahtjevu sud moze u krivicnom postupku izmijeniti samo povodom ponavljanja krivicnog postupka i zahtjeva za zastitu zakonitosti. (2) Izvan ovog slucaja osudjeni, odnosno njegovi nasljednici mogu samo u parnicnom postupku zahtijevati da se pravomocna presuda krivicnog suda kojom je odluceno o imovinskopravnom zahtjevu izmijeni, i to ako postoje uvjeti za ponavljanje po odredbama koje vaze za parnicni postupak.

Clan 105.

(1) Na prijedlog ovlastenih osoba (clan 97.) mogu se u krivicnom postupku po odredbama koje vaze za izvrsni postupak odrediti privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog uslijed izvrsenja krivicnog djela. (2) Rjesenje iz stava 1. ovog clana donosi u istrazi istrazni sudija. Poslije podignute optuznice rjesenje donosi izvan glavnog pretresa predsjednik vijeca, a na glavnom pretresu vijece. (3) Zalba protiv rjesenja vijeca o privremenim mjerama osiguranja nije dopustena. U ostalim slucajevima o zalbi rjesava vijece (clan 21. stav 6.). Zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clan 106.

(1) Ako se radi o stvarima koje nesumnjivo pripadaju ostecenom, a ne sluze kao dokaz u krivicnom postupku, predat ce se te stvari ostecenom i prije zavrsetka postupka. (2) Ako se vise ostecenih spore o vlasnistvu stvari, uputit ce se na parnicni postupak, a sud ce u krivicnom postupku odrediti samo cuvanje stvari kao privremenu mjeru osiguranja. (3) Stvari koje sluze kao dokaz oduzet ce se privremeno i po zavrsetku postupka vratiti vlasniku. Ako je ovakva stvar neophodno potrebna vlasniku, ona mu se moze vratiti i prije zavrsetka postupka, uz obvezu da je na zahtjev donese.

Clan 107.

(1) Ako osteceni ima zahtjev prema trecoj osobi zbog toga sto se kod nje nalaze stvari pribavljene krivicnim djelom, ili zbog toga sto je ono uslijed krivicnog djela doslo do imovinske koristi, sud moze u krivicnom postupku, na prijedlog ovlastenih osoba (clan 97.), i po odredbama koje vaze za izvrsni postupak, odrediti privremene mjere osiguranja i prema tim trecim osobama. Odredbe clana 105. st. 2. i 3. ovog zakona, vaze i u ovom slucaju. (2) U presudi kojom se okrivljeni oglasava krivim sud ce ili ukinuti mjere iz stava 1. ovog clana, ako vec ranije nisu ukinute, ili ce ostecenog uputiti na parnicni postupak, s tim sto ce se ove mjere ukinuti ako parnicni postupak ne bude pokrenut u roku koji odredi sud.

XI DONOSENJE I PRIOPCAVANJE ODLUKA

Clan 108.

(1) U krivicnom postupku odluke se donose u obliku presude, rjesenja i naredbe. (2) Presudu donosi samo sud, a rjesenja i naredbe donose i drugi organi koji sudjeluju u krivicnom postupku.

Clan 109.

(1) Odluke vijeca donose se poslije usmenog vijecanja i glasanja. Odluka je donesena kad je za nju glasala vecina clanova vijeca. (2) Presuda o izricanju kazne dugotrajnog zatvora moze se donijeti samo jednoglasno. (3) Predsjednik vijeca rukovodi vijecanjem i glasanjem i glasa posljednji. On je duzan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. (4) Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na vise razlicitih misljenja, tako da nijedno od njih nema vecinu, razdvojit ce se pitanjima i glasanje ce se ponavljati dok se ne postigne vecina. Ako se na taj nacin ne postigne vecina, odluka ce se donijeti tako sto ce se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojiti glasovima koji su od ovih manje nepovoljni, sve dok se ne postigne potrebna vecina. (5)

Clanovi vijeca ne

mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeca, ali clan vijeca koji je glasao da se optuzeni oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini nije duzan glasati o sankciji. Ako ne glasa, uzet ce se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji.

Clan 110.

(1) Pri odlucivanju prvo se glasa je li sud nadlezan, je li potrebno dopuniti postupak, kao i o drugim prethodnim pitanjima. Kad se donese odluka o prethodnim pitanjima, prelazi se na rjesavanje o glavnoj stvari. (2) Pri odlucivanju o glavnoj stvari prvo ce se glasati je li optuzeni ucinio krivicno djelo i je li krivicno odgovoran, a zatim ce se glasati o kazni, drugim krivicnim sankcijama, troskovima krivicnog postupka, imovinskopravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti odluku. (3) Ako je ista osoba optuzena za vise krivicnih djela, glasovat ce se o krivicnoj odgovornosti i kazni za svako od tih djela, a zatim o jedinstvenoj kazni za sva djela.

Clan 111.

(1) Vijecanje i glasanje vrsi se u tajnom zasjedanju. (2) U prostoriji u kojoj se vrsi vijecanje i glasanje mogu biti prisutni samo clanovi vijeca i zapisnicar.

Clan 112.

(1) Ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, odluke se priopcavaju zainteresiranim osobama usmenim objavljivanjem, ako su prisutne, a dostavljanjem ovjerenog prijepisa odluke, ako su odsutne. (2) Ako je odluka usmeno priopcena, to ce se naznaciti u zapisniku ili u spisu, a osoba kojoj je priopcenje ucinjeno potvrdit ce to svojim potpisom. Ako zainteresirana osoba izjavi da se nece zaliti, ovjereni prepis usmeno pripcenje odluke nece mu se dostaviti, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno. (3) Prijepisi odluka protiv kojih je dopustena zalba dostavljaju se s uputstvom o pravu na zalbu.

XII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA

Clan 113.

(1) Pismena se dostavljaju, po pravilu, preko poste. Dostavljanje se moze vrsiti i preko nadleznog opcinskog organa, preko sluzbene osobe organa koji je odluku donio ili neposredno kod tog organa. (2) Poziv za glavni pretres ili druge pozive sud moze i usmeno priopciti osobi koja se nalazi pred sudom, uz pouku o posljedicama nedolaska. Pozivanje izvrseno na ovaj nacin zabiljezit ce se u zapisniku koji ce pozvana osoba potpisati, osim ako je to pozivanje zabiljezeno u zapisniku o glavnom pretresu. Smatra se da je time izvrseno punovazno dostavljanje.

Clan 114.

Pismeno za koje je u ovom zakonu odredjeno da se ima osobno dostaviti predaje se neposredno osobi kojoj je upuceno. Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne tamo gdje se dostavljanje ima izvrsiti, dostavljac ce se izvijestiti kad i na kom mjestu moze tu osobu da zatekne i ostavit ce kod jedne od osoba navedenih u clanu 115. ovog zakona pismeno izvijesce da radi primanja pismena bude u odredjeni dan i sat u svom stanu ili na svom radnom mjestu. Ako i poslije ovog dostavljac ne zatekne osobu kojoj se dostavljanje ima izvrsiti, postupit ce po odredbi clana 115. stav 1. ovog zakona i smatra se da je time dostavljanje izvrseno.

Clan 115.

(1) Pismena za koja u ovom zakonu nije odredjeno da se moraju osobno dostaviti dostavljaju se takodjer osobno, ali takva pismena u slucaju da se primatelj ne zatekne u stanu ili na radnom mjestu mogu se predati kome od njegovih odraslih clanova domacinstva, koji je duzan da primi pismeno. Ako se oni ne zateknu u stanu pismeno ce se predati susjedu, ako oni na to pristanu. Ako se dostavljanje vrsi na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostavljanje se moze izvrsiti osobi ovlastenoj za prijem poste koja je duzna primiti pismeno, ili osobi koja je zaposlena na istom mjestu, ako ona pristane primiti pismeno. (2) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti odsutna i da joj osoba iz stava 1. ovog clana, zbog toga ne moze pismeno na vrijeme predati, pismeno ce se vratiti uz naznacenje gdje se odsutni nalazi.

Clan 116.

(1) Okrivljenom ce se osobno dostaviti poziv za prvo ispitivanje u prethodnom postupku i poziv za glavni pretres. (2) Okrivljenom koji nema branioca osobno ce se dostaviti optuznica, optuzni prijedlog ili privatna tuzba, presuda i druge odluke od cijeg dostavljanja tece rok za zalbu, kao i zalba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora. Po zahtjevu okrivljenog, presuda i druge odluke dostavit ce se osobi koju on odredi. (3) Ako okrivljenom koji nema branioca treba dostaviti presudu kojom mu je izrecena kazna zatvora, a dostavljanje se ne moze izvrsiti na njegovu dosadasnju adresu, sud ce okrivljenom postaviti branioca po sluzbenoj duznosti, koji ce vrsiti ovu duznost dok se ne sazna nova adresa okrivljenog. Postavljenom braniocu ce se odrediti potreban rok za upoznavanje sa spisima, a poslije toga ce se presuda dostaviti postavljenom braniocu i postupak nastaviti. Ako je u pitanju druga odluka od cijeg dostavljanja tece rok za zalbu ili zalba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora, odluka, odnosno zalba ce se istaci na oglasnoj tabli suda i protekom osam dana od dana isticanja smatra se da je izvrseno punovazno dostavljanje. (4) Ako okrivljeni ima branioca, optuznica, optuzni prijedlog, privatna tuzba i sve odluke od cijeg dostavljanja tece rok za zalbu, kao i zalba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovara, dostavit ce se braniocu i okrivljenom po odredbama clana 115. ovog zakona. U tom slucaju, rok za izjavu pravnog lijeka, odnosno odgovora na zalbu tece od dana dostavljanja pismena okrivljenom ili braniocu. Ako se okrivljenom ne moze dostaviti odluka, odnosno zalba zato sto nije prijavio promjenu adrese, odluka, odnosno zalba istaci ce se na oglasnu tablu suda i protekom osam dana od dana isticanja smatra se da je izvrseno punovazno dostavljanje. (5) Ako se pismeno ima dostaviti braniocu okrivljenog, a on ima vise branioca, dovoljno je da se pismeno dostavi jednom od njih.

Clan 117.

(1) Poziv za podnosenje privatne tuzbe ili optuznice, kao i poziv za glavni pretres, dostavlja se privatnom tuziocu i ostecenom kao tuziocu, odnosno njihovom zakonskom zastupniku osobno (clan 114.), a njihovim punomocnicima po clanu 115. ovog zakona. Na isti nacin dostavljaju im se i odluke za koje od dana dostavljanja tece rok za zalbu, kao i zalba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora. (2) Ako se osobama iz stava 1. ovog clana ili ostecenom dostavljanje ne moze izvrsiti na dosadasnju adresu, sud ce poziv, odnosno odluku ili zalbu istaci na oglasnoj tabli suda i protekom osam dana od dana isticanja smatra se da je izvrseno punovazno dostavljanje. (3) Ako osteceni, osteceni kao tuzilac ili privatni tuzilac ima zakonskog zastupnika ili punomocnika, dostavljanje ce se izvrsiti ovom, a ako ih ima vise, samo jednom od njih.

Clan 118.

(1) Potvrdu o izvrsenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju primatelj i dostavljac. Primatelj ce na dostavnici sam naznaciti dan prijema. (2) Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju da se potpise, dostavljac ce ga potpisati, naznaciti dan prijema i staviti napomenu zasto je potpisao primatelja. (3) Ako primatelj odbije da potpise dostavnicu, dostavljac ce to zabiljeziti na dostavnici i naznaciti dan predaje i time je dostavljanje izvrseno.

Clan 119.

Kad primatelj ili odrasli clan njegovog domacinstva odbije da primi pismeno, dostavljac ce zabiljeziti na dostavnici dan, sat i razlog odbijanja prijema, a pismeno ce ostaviti u stanu primatelja ili u prostoriji gdje je on zaposlen, i time je dostavljanje izvrseno.

Clan 120.

(1) Vojnim osobama, pripadnicima straze u ustanovama u kojima su smjestene osobe lisene slobode i djelatnicima suhozemnog, rijecnog, pomorskog i zrakoplovnog prometa dostavljanje poziva obavlja se preko njihove komande, odnosno neposrednog starjesine, a, po potrebi, moze im se na taj nacin obavljati i dostavljanje ostalih pismena. (2) Osobama lisenim slobode dostavljanje se obavlja u sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smjestene. (3) Osobama koje uzivaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, ako medjunarodni ugovori sto drugo ne odredjuju, dostavljanje se obavlja preko Ministarstva za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. (4) Dostavljanje drzavljanima Bosne i Hercegovine odnosno Federacije u inozemstvu, ako se ne primjenjuje postupak predvidjen u cl. 500. i 501. ovog zakona, obavlja se posredstvom diplomatskog ili konzularnog predstavnistva Bosne i Hercegovine u stranoj drzavi, pod uvjetom da se strana drzava ne protivi takvom nacinu dostavljanja i da osoba kojoj se dostavljanje obavlja dobrovoljno pristaje da primi pismeno. Ovlasteni djelatnik diplomatskog ili konzularnog predstavnistva potpisuje dostavnicu kao dostavljac ako je pismeno uruceno u samom predstavnistvu, a ako je pismeno dostavljeno postom potvrdj uje to na dostavnici.

Clan 121.

(1) Nadleznom tuziocu odluke i druga pismena dostavljaju se predajom pisarnici nadleznog tuzilastva. (2) Kad se obavlja dostavljanje odluka kod kojih od dana dostavljanja tece rok, kao dan dostavljanja smatra se dan predaje pismena pisarnici nadleznog tuzilastva. (3) Sud ce nadleznom tuziocu, na njegov zahtjev, dostaviti krivicni spis radi razmatranja. Ako je u toku rok za izjavu redovnog pravnog lijeka, ili ako to zahtijevaju drugi interesi postupka, sud moze odrediti u kojem roku nadlezni tuzilac treba vratiti spise.

Clan 122.

U slucajevima koji nisu predvidjeni ovim zakonom dostavljanje se vrsi po odredbama koje vaze za parnicni postupak.

Clan 123.

(1) Pozivi i odluke koje se donose do zavrsetka glavnog pretresa za osobe koje sudjeluju u postupku, osim za okrivljenog, mogu se predati sudioniku u postupku koji pristaje da ih uruci onome kome su upuceni, ako organ smatra da je na taj nacin osiguran njihov prijem. (2) O pozivu za glavni pretres ili drugom pozivu, kao i o odluci o odlaganju glavnog pretresa ili drugih zakazanih radnji, osobe navedene u stavu 1. ovog clana mogu se izvijestiti brzojavom ili telefonom, ako se prema okolnostima moze pretpostaviti da ce obavjest obavljena na taj nacin primiti osoba kojoj je upucena. (3) O pozivanju i predaji odluke, koji su obavljeni na nacin predvidjen u st. 1. i 2. ovog clana, stavit ce se sluzbena zabiljeska na spisu. (4) Prema osobi koja je po stavu 1. ili stavu 2. ovog clana izvijestena, odnosno kojoj je odluka upucena, mogu nastupiti stetne posljedice predvidjene za propustanje samo ako se utvrdi da je ona blagovremeno primila poziv, odnosno odluku i da je bilo poucena o posljedicama propustanja.

Clan 124.

(1) Svakom ko ima opravdani interes moze se dopustiti razmatranje i prepisivanje pojedinih krivicnih spisa. (2) Kad je postupak u toku, razmatranje i prepisivanje spisa dopusta organ pred kojim se vodi postupak, a kad je postupak zavrsen, razmatranje i prepisivanje spisa dopusta predsjednik suda ili sluzbena osoba koju on odredi. Ako se spisi nalaze kod nadleznog tuzioca, dozvolu za razmatranje i prepisivanje daje nadlezni tuzilac. (3) Razmatranje i prepisivanje pojedinih krivicnih spisa moze se uskratiti kad to zahtijevaju posebni razlozi odbrane ili sigurnosti zemlje, ili kad je javnost bila iskljucena s glavnog pretresa. Ovo uskracivanje ne moze se odnositi na branioca i okrivljenog kad je ispitan. Protiv rjesenja o uskracivanju dopustena je zalba koja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (4) Za razmatranje i prepisivanje spisa od strane privatnog tuzioca, ostecenog kao tuzioca, ostecenog i branioca vaze odredbe clana 55. odnosno clana 69. ovog zakona. (5) Organ unutrasnjih poslova odnosno sud duzni su bez ikakvog ogranicenja omoguciti ombudsmanima Federacije razmatranje i prepisivanje pojedinih spisa. U vezi s ovim svaki sluzbenik organa unutrasnjih poslova odnosno suda duzan je osigurati suradnju s ombudsmanima Federacije.

XIII IZVRSENJE ODLUKA

Clan 125.

(1) Presuda postaje pravomocna kad se vise ne moze pobijati zalbom ili kad zalba nije dopustena. (2) Pravomocna presuda izvrsava se kad je izvrseno njeno dostavljanje i kada za izvrsenje ne postoje zakonske smetnje. Ako nije izjavljena zalba ili su se stranke odrekle ili odustale od zalbe, presuda je izvrsena istekom roka za zalbu, odnosno od dana odricanja ili odustanka od izjavljene zalbe. (3) Ako sud koji je donio presudu u prvom stepenu nije nadlezan za njeno izvrsenje, dostavit ce ovjereni prepis presude s potvrdom o izvrsnosti organu koji je nadlezan za izvrsenje. (4) Ako je vojni starjesina osudjen na kaznu, sud ce ovjereni prepis pravomocne presude dostaviti organu nadleznom za poslove odbrane u kojem se osudjeni vodi u evidenciji.

Clan 126.

Ako se novcana kazna propisana u ovom zakonu ne moze ni prinudno naplatiti, sud ce je izvrsiti primjenom clana 49. stav 3. Krivicnog zakona Federacije.

Clan 127.

(1) Izvrsenje presude u pogledu troskova krivicnog postupka, oduzimanja imovinske koristi i imovinskopravnih zahtjeva vrsi nadlezni sud po odredbama koje vaze za izvrsni postupak. (2) Prinudna naplata troskova krivicnog postupka u korist budzeta vrsi se po sluzbenoj duznosti. Troskovi prinudne naplate prethodno se isplacuju iz sredstava suda. (3) Ako je u presudi izrecena mjera sigurnosti oduzimanja predmeta, sud koji je izrekao presudu u prvom stepenu odlucit ce hoce li se takvi predmeti prodati po odredbama koje vaze za izvrsni postupak ili ce se predati kriminalistickom muzeju ili drugoj ustanovi ili ce se unistiti. Novac dobiven prodajom predmeta unosi se u budzet. (4) Odredba stava 3. ovog clana sukladno ce se primijeniti i kad se donese odluka o oduzimanju predmeta na temelju clana 482. ovog zakona. (5) Pravomocna odluka o oduzimanju predmeta moze se van slucaja ponavljanja krivicnog postupka, odnosno zahtjeva za zastitu zakonitosti izmijeniti u parnicnom postupku ako se pojavi spor o vlasnistvu oduzetih predmeta.

Clan 128.

(1) Ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, rjesenja se izvrsavaju kad postanu pravomocna. Naredbe se izvrsavaju odmah, ako organ koji je naredbu izdao ne naredi drukcije. (2) Pravomocnost rjesenja nastupa kad se ono ne moze pobijati zalbom ili kad zalba nije dopustena. (3) Rjesenja i naredbe, ako nije drukcije odredjeno, objavljuju organi koji su te odluke donijeli. Ako je sud rjesenjem odlucio o troskovima krivicnog postupka, naplata tih troskova vrsi se po odredbama clana 127. st. 1. i 2. ovog zakona.

Clan 129.

(1) Ako se pojavi sumnja u dopustenost izvrsenja sudske odluke ili o racunanju kazne, ili ako u pravomocnoj presudi nije odluceno o uracunavanju pritvora ili ranije izdrzane kazne, ili uracunavanje nije pravilno obavljeno, o tome ce odluciti posebnim rjesenjem predsjednik vijeca suda koji je sudio u prvom stepenu. Zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja, osim ako sud nije drukcije odredio. (2) Ako se pojavi sumnja o tumacenju sudske odluke, o tome odlucuje sud koji je donio pravomocnu odluku.

Clan 130.

Kad je odluka kojom je odluceno o imovinskopravnom zahtjevu postala pravomocna, osteceni moze zahtjevati od suda koji je odlucio u prvom stepenu da mu izda ovjereni prijepis odluke, s naznacenjem da je odluka izvrsna.

Clan 131.

Propise o krivicnoj evidenciji donosi federalni ministar unutras njih poslova u saglasnosti s federalnim ministrom pravde.

XIV ZNACENJE ZAKONSKIH IZRAZA I OSTALE ODREDBE

Clan 132.

Kad je zakonom odredjeno da je za gonjenje pojedinih krivicnih djela potrebno prethodno odobrenje nadleznog drzavnog organa, nadlezni tuzilac ne moze zahtijevati sprovodjenje istrage niti podici neposredno optuznicu, odnosno optuzni prijedlog, ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato.

Clan 133.

(1) Ako se postupak vodi zbog krivicnog djela ugrozavanja javnog prometa istrazni sudija ili vijece moze okrivljenom oduzeti vozacku dozvolu za vrijeme dok postupak traje. Prije pokretanja krivicnog postupka zbog krivicnog djela ugrozavanja javnog prometa nadlezni organ koji vrsi uvidjaj moze oduzeti vozacku dozvolu osobi za koju postoji osnovana sumnja da je izvrsila to krivicno djelo i zadrzati vozacku dozvolu najduze tri dana. (2) Vozacka dozvola vratit ce se okrivljenom i prije zavrsetka krivicnog postupka ako se moze opravdano zakljuciti da su prestali razlozi za oduzimanje dozvole. (3) Protiv rjesenja donesenog u smislu st. 1. i 2. ovog clana dopustena je zalba, koja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (4) Vrijeme za koje je vozacka dozvola oduzeta okrivljenom koji je na slobodi, uracunat ce se u izrecenu mjeru sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom.

Clan 134.

O stavljanju u pritvor, o stepenu optuznice na pravnu snagu, odnosno o osudjujucoj presudi zbog krivicnog djela za koje se goni na temelju optuznog prijedloga, sud ce u roku od tri dana izvijestiti drzavni organ, poduzece ili drugu pravnu osobu kod kojeg je u radnom odnosu osoba na koju se ove odluke odnose.

Clan 135.

Kad se u toku krivicnog postupka utvrdi da je okrivljeni umro ili da je po ucinjenom krivicnom djelu obolio od kakvog trajnog dusevnog oboljenja, rjesenjem ce se obustaviti krivicni postupak.

Clan 136.

(1) Sud moze u toku postupka kazniti novcanom kaznom do 500 KM, branioca, punomocnika ili zakonskog zastupnika, ostecenog, ostecenog kao tuzioca ili privatnog tuzioca, ako su njegovi postupci ocigledno upravljeni na odugovlacenje krivicnog postupka. (2) O kaznjavanju advokata, odnosno advokatskog pripravnika obavijestit ce se advokatska komora. (3) Ako nadlezni tuzilac ne podnosi sudu prijedloge blagovremeno ili druge radnje u postupku preduzima s velikim zakasnjenjem i time prouzrokuje odugovlacenje postupka, obavijestit ce se o tome visi nadlezni tuzilac.

Clan 137.

(1) U pogledu iskljucenja krivicnog gonjenja za osobe koje uzivaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini vaze pravila medjunarodnog prava. (2) U slucaju sumnje da li se radi o tim osobama, sud ce se za objasnjenje obratiti Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine preko Federalnog ministarstva pravde.

Clan 138.

Svi drzavni organi duzni su da sudovima i drugim organima koji sudjeluju u krivicnom postupku pruze potrebnu pomoc, narocito ako se radi o otkrivanju krivicnih djela i pronalazenju ucinitelja.

Clan 139.

(1) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju ovo znacenje: 1) Osumnjiceni je osoba protiv koje postoje osnovi sumnje da je pocinila krivicno djelo, a protiv te osobe nije pokrenut krivicni postupak. 2) Okrivljeni je osoba protiv koje se vodi istraga ili protiv koga je podignuta optuznica, optuzni prijedlog ili privatna tuzba. 3) Optuzeni je osoba protiv koje je optuznica stala na pravnu snagu. 4) Osudjeni je osoba za koju je pravomocnom presudom utvrdjeno da je krivicno odgovorno za odredjeno krivicno djelo. 5) Izraz okrivljeni upotrebljava se u ovom zakonu i kao opci naziv za okrivljenog, optuzenog i osudjenog. 6) Osteceni je osoba cije je kakvo osobno ili imovinsko pravo krivicnim djelom povrijedjeno ili ugrozeno. 7) Tuzilac je nadlezni tuzilac, privatni tuzilac i osteceni kao tuzilac. 8) Nadlezni tuzilac je federalni tuzilac i tuzilac u kantonu. 9) Stranka je tuzilac i okrivljeni.

DIO DRUGI TOK POSTUPKA A. PRETHODNI POSTUPAK XV KRIVICNA PRIJAVA

Clan 140.

(1) Odgovorni duznosnici drzavnog organa, ombudsmana Federacije, javnog preduzeca i javne ustanove duzni su prijaviti krivicna djela za koja se goni po sluzbenoj duznosti, o kojima su izvijesteni ili za koja saznaju na koji drugi nacin. (2) Podnoseci prijavu odgovorni duznosnici iz stava 1. ovog clana navest ce dokaze koji su im poznati i preduzet ce mjere da bi se sacuvali tragovi krivicnog djela, predmeti na kojima je ili pomocu kojih je ucinjeno krivicno djelo i drugi dokazi.

Clan 141.

(1) Gradjanin ima pravo prijaviti krivicno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti, a duzan je to uciniti kad neprijavljivanje krivicnog djela predstavlja krivicno djelo. (2) Zdravstveni radnik, nastavnik, odgojitelj, roditelj, staratelj, usvojitelj i druge osobe koje su ovlastene ili duzne da pruzaju zastitu i pomoc maloljetnoj osobi, da vrse nadzor, odgajanje i odgoj nad tom osobom, a koja saznaju ili ocijene da postoje osnovi sumnje da je maloljetna osoba ostecena krivicnim djelom, a narocito da je seksualno ili na drugi nacin zlostavljana, prijavit ce odmah krivicno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti.

Clan 142.

(1) Prijava se podnosi nadleznom tuziocu pismeno ili usmeno. (2) Ako se prijava podnosi usmeno, prijavitelj ce se upozoriti na posljedice laznog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit ce se zapisnik, a ako je prijava priopcena telefonom, sacinit ce se sluzbena zabiljeska. (3) Ako je prijava podnesena sudu, organu unutrasnjih poslova ili nenadleznom tuziocu, oni ce prijavu primiti i odmah dostaviti nadleznom tuziocu.

Clan 143.

(1) Ako postoje osnovi sumnje da je izvrseno krivicno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti, organi unutrasnjih poslova duzni su preduzeti potrebne mjere da se pronadje ucinitelj krivicnog djela, da se ucinitelj ili saucesnik ne sakrije ili ne pobjegne, da se otkriju i osiguraju tragovi krivicnog djela i predmeti koji mogu posluziti kao dokaz, kao i da prikupe sve izvjestaje koji bi mogli biti od koristi za uspjesno vodjenje krivicnog postupka. (2) Radi izvrsenja zadataka iz stava 1. ovog clana, organi unutrasnjih poslova mogu traziti potrebne izvjestaje od gradjana; izvrsiti potreban pregled prevoznih sredstava, putnika i prtljaga; da za neophodno potrebno vrijeme ogranice kretanje na odredjenom prostoru; da poduzmu potrebne mjere u vezi s utvrdjivanjem istovjetnosti osoba i predmeta; da raspisu potragu za osobom i stvarima za kojima se traga; da u prisutnosti odgovorne osobe obave pregled odredjenih objekata i prostorija drzavnih organa, preduzeca i drugih pravnih osoba i ostvare uvid u odredjenu njihovu dokumentaciju, kao i da poduzmu druge potrebne mjere i radnje. O cinjenicama i okolnostima koje su utvrdjene prilikom preduzimanja pojedinih radnji, a mogu biti od interesa za krivicni postupak, kao i o predmetima koji su pronadjeni ili oduzeti sastavit ce se zapisnik ili sluzbena zabiljeska. (3) Pri prikupljanju izvjestaja od gradjana organi unutrasnjih poslova mogu i pozivati gradjane, s tim da se u pozivu mora naznaciti razlog pozivanja. Prilikom prikupljanja izvjestaja gradjani imaju prava iz st. 1. do 5. clana 4. ovog zakona. Organi unutrasnjih poslova ne mogu gradjane saslusavati u svojstvu okrivljenog, svjedoka ili vjestaka. (4) Osoba prema kojoj je primijenjena neka od radnji ili mjera iz st. 2. i 3. ovog clana, ima pravo podnijeti prituzbu nadleznom tuziocu u roku od tri dana. Nadlezni tuzilac ce provjeriti osnovanost prituzbe i ako utvrdi da su se u primjenjenim radnjama ili mjerama stekla obiljezja krivicnog djela ili povreda radne obaveze postupit ce sukladno zakonu. (5) Na pismeni zahtjev i s odobrenjem istraznog sudije, odnosno predsjednika vijeca mogu organi unutrasnjih poslova prikupljati izvjestaja i od osoba koje se nalaze u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivanja drugih krivicnih djela iste osobe, njihovih saucesnika ili krivicna djela drugih ucinitelja. Ovi izvjes taji prikupljaju se u vrijeme i u prisutnosti osobe koju odredi istrazni sudija, odnosno predsjednik vijeca. (6) Na temelju prikupljenih obavjestenja organ unutrasnjih poslova sastavlja krivicnu prijavu u kojoj navodi dokaze za koje je saznao prilikom prikupljanja izvjestaja. U krivicnu prijavu ne unosi se sadrzina izjava koje su pojedini gradjani dali prilikom prikupljanja izvjestaja. Uz krivicnu prijavu nadleznom tuziocu dostavljaju se i predmeti, skice, fotografije, pribavljeni izvjestaji, spisi o preduzetim mjerama i radnjama, sluzbene zabiljeske, izjave i drugi materijali koji mogu biti korisni za uspjesno vodjenje postupka ukljucujuci sve cinjenice i dokaze koje idu u korist osumnjicenom. Ako organi unutrasnjih poslova poslije podnosenja krivicne prijave saznaju za nove cinjenice, dokaze ili tragove krivicnog djela, duzni su prikupiti potrebna izvjestaje i da izvjestaje o tome, kao dopunu krivicne prijave, odmah dostave nadleznom tuziocu.

Clan 144.

(1) Ovlastene sluzbene osobe organa unutrasnjih poslova imaju pravo da osobe zatecene na mjestu izvrsenja krivicnog djela upute istraznom sudiji ili da ih zadrze do njegovog dolaska, ako bi te osobe mogle dati podatke vazne za krivicni postupak i ako je vjerojatno da se njihovo saslusanje kasnije ne bi moglo izvrsiti ili bi bilo skopcano sa znatnim odugovlacenjem ili drugim teskocama. Zadrzavanje ovih osoba na mjestu izvrsenja krivicnog djela ne moze trajati duze od sest sati. (2) Organi unutrasnjih poslova mogu fotografirati osobu za koju postoje osnovi sumnje da je izvrsilo krivicno djelo, a mogu uzimati i otiske njenih prstiju. Kad je to neophodno radi utvrdjivanja istovjetnosti, ili u drugim slucajevima od interesa za uspjesno vodjenje postupka, organi unutrasnjih poslova mogu javno objaviti fotografiju te osobe nakon odobrenja istraznog sudije. (3) Ako je potrebno da se utvrdi od koga poticu otisci prstiju na pojedinim predmetima, organi unutrasnjih poslova mogu uzimati otiske prstiju od osoba za koje postoji vjerojatnoca da su mogla doci u dodir s tim predmetima.

Clan 145.

(1) Nadlezni tuzilac ce odbaciti prijavu ako iz same prijave proistjece da prijavljeno djelo nije krivicno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaceno amnestijom ili pomilovanjem, ili ako postoje druge okolnosti koje iskljucuju gonjenje. O odbacivanju prijave, kao i o razlozima za to, nadlezni tuzilac ce obavijestiti ostecenog u roku od osam dana (clan 56.), a ako je organ unutrasnjih poslova podnio prijavu, obavijestit ce i taj organ. (2) Ako nadlezni tuzilac iz same prijave ne moze ocijeniti jesu li vjerojatni navodi prijave ili ako podaci u prijavi ne pruzaju dovljno osnova da moze odluciti hoce li zahtijevati provodjenje istrage, ili ako je do nadleznog tuzioca samo dopro glas da je izvrseno krivicno djelo, a narocito ako je izvrsitelj nepoznat, nadlezni tuzilac ce, zahtijevati od organa unutrasnjih poslova da prikupe potrebne izvjestaje i da poduzmu druge mjere radi otkrivanja krivicnog djela i ucinitelja (cl. 143. i 144.) i ovi organi obavezni su da pruze zahtijevanu pomoc. Organi unutrasnjih poslova duzni su odmah izvijestiti nadleznog tuzioca o mjerama koje su preduzeli, a ako ih ne mogu preduzeti izvijestit ce nadleznog tuzioca odmah o razlozima nemogucnosti preduzimanja mjera. (3) Nadlezni tuzilac moze traziti potrebne podatke od drzavnih organa, i drugih pravnih osoba i subjekata, a moze u tu svrhu pozvati i podnositelja krivicne prijave. Drzavni organi, pravne osobe i drugi subjekti duzni su trazene podatke dostaviti odmah. (4) Ako i poslije preduzetih radnji iz st. 2. i 3. ovog clana proistjecu neke od okolnosti iz stava 1. ovog clana nadlezni tuzilac odbacit ce prijavu. (5) Nadlezni tuzilac i drugi drzavni organi, preduzeca i druge pravne osobe duzni su prilikom prikupljanja izvjestaja, odnosno davanja podataka postupati obazrivo, vodeci racuna da se ne naskodi casti i ugledu osobe na koju se ovi podaci odnose.

Clan 146.

(1) Organi unutrasnjih poslova mogu i prije pokretanja istrage izvrsiti privremeno oduzimanje predmeta po odredbama clana 200. ovog zakona, ako postoji opasnost od odlaganja i obaviti pretresanje stana i osoba pod uvjetima predvidjenim u clanu 199. ovog zakona. O preduzetim radnjama odmah ce se izvijestiti nadlezni tuzilac. (2) Ako istrazni sudija nije u mogucnosti odmah izici na lice mjesta, organi unutrasnjih poslova mogu po odobrenju istraznog sudije sami izvrsiti uvidjaj i odrediti potrebna vjestacenja, osim obdukcije i ekshumacije lesa. Ako istrazni sudija stigne na lice mjesta u toku vrsenja uvidjaja, on moze preduzeti vrsenje ovih radnji. O svemu sto je preduzeto bit ce odmah obavijesten nadlezni tuzilac. (3) Prije preduzimanja radnji iz st. 1 i 2. ovog clana organi unutrasnjih poslova obavijestit ce nadleznog tuzioca, ako je to moguce.

Clan 147.

(1) Kad je ucinitelj krivicnog djela nepoznat, nadlezni tuzilac moze predlozit istraznom sudiji da preduzme pojedine istrazne radnje, a ako je to potrebno i obdukciju i ekshumaciju lesa. Ako se istrazni sudija ne slozi s ovim prijedlogom, zatrazit ce da o tome odluci vijece (clan 21. stav 6.). (2) Zapisnici o preduzetim istraznim radnjama dostavljaju se nadleznom tuziocu.

Clan 148.

(1) Istrazni sudija nadleznog suda, kao i istrazni sudija nizeg suda na cijem je podrucju izvrseno krivicno djelo, moze prije donosenja rjesenja o provodjenju istrage preduzeti pojedine istraz ne radnje za koje postoji opasnost od odlaganja, ali o svemu sto je preduzeto mora obavijestiti nadleznog tuzioca. Prije preduzimanja istraznih radnji obavijestit ce se nadlezni tuzilac, ako je to moguce. (2) Kada istrazne radnje preduzima istrazni sudija nizeg suda, tim radnjama moze biti prisutan nadlezni tuzilac koji postupa pred tim sudom. (3) U pogledu pozivanja i ispitivanja osoba za koje postoje osnovi sumnje da je izvrsilo krivicno djelo, primjenjuju se odredbe o pozivanju i ispitivanju okrivljenog.

XVI ISTRAGA

Clan 149.

(1) Istraga se pokrece protiv odredjene osobe kad postoji osnovana sumnja da je ucinila krivicno djelo. (2) U istrazi ce se prikupiti dokazi i podaci koji su potrebni da bi se moglo odluciti hoce li se podici optuznica ili obustaviti postupak, dokazi za koje postoji opasnost da se nece moci ponoviti na glavnom pretresu ili bi njihovo izvodjenje bilo povezano s teskocama, kao i drugi dokazi koji mogu biti od koristi za postupak a cije se izvodjenje, s obzirom na okolnosti slucaja, pokazuje svrsishodnim.

Clan 150.

(1) Istraga se provodi na zahtjev nadleznog tuzioca. (2) Zahtjev za sprovodjenje istrage podnosi se istraznom sudiji nadleznog suda. (3) U zahtjevu se moraju naznaciti: osoba protiv koje se zahtjeva sprovodjenje istrage, opis djela iz koga proizlaze zakonska obiljezja krivicnog djela, zakonski naziv krivicnog djela, okolnosti iz kojih proizlazi osnovanost sumnje i postojeci dokazi. (4) U zahtjevu za sprovodjenje istrage moze se predloziti da se izvide odredjene okolnosti, da se poduzmu pojedine radnje i da se o izvjesnim pitanjima saslusaju odredjene osobe, a moze se predloziti i da se osoba protiv koje se zahtijeva istraga stavi u pritvor. (5) Nadlezni tuzilac ce prije dostavljanja krivicne prijave iz stava 6. ovog clana izdvojiti zapisnike i obavjestenja iz clana 79. ovog zakona, zatvoriti ih u poseban omot i odvojeno cuvati. Izdvojeni zapisnici i obavjestenja ne mogu se razgledatiti niti koristiti u krivicnom postupku. (6) Nadlezni tuzilac ce dostaviti istraznom sudiji krivicnu prijavu i sve spise i zapisnike o radnjama koje su preduzete. Istodobno, nadlezni tuzilac ce dostaviti istraznom sudiji predmete koji mogu posluziti kao dokaz ili ce naznaciti gdje se oni nalaze.

Clan 151.

(1) Kad istrazni sudija primi zahtjev za sprovodjenje istrage, razmotrit ce spise i ako se slozi sa zahtjevom, donijet ce rjesenje o sprovodjenju istrage, koje treba sadrzavati podatke navedene u clanu 150. stav 3. ovog zakona. Rjesenje ce se dostaviti nadleznom tuziocu i okrivljenom i njegovom braniocu. (2) Prije donosenja rjesenja istrazni sudija ce ispitati osobu protiv koje se zahtjeva sprovodjenje istrage, osim ako postoji opasnost od odlaganja. (3) Istrazni sudija moze, prije nego sto odluci o zahtjevu nadleznog tuzioca, pozvati nadleznog tuzioca i osobu protiv koje je zahtijevano sprovodjenje istrage da odredjenog dana dodju u sud ako je potrebno da se izjasne o okolnostima koje mogu biti od vaznosti za odlucivanje o zahtjevu ili ako istrazni sudija smatra da bi iz drugih razloga bilo svrsishodno njihovo usmeno izjasnjenje. Ovom prilikom stranke mogu stavljati usmeno svoje prijedloge, a nadlezni tuzilac moze izmijeniti ili dopuniti svoj zahtjev za sprovodjenje istrage, a moze i predloziti da se postupak provede neposredno na osnovu optuznice (clan 152.). (4) U pogledu pozivanja i ispitivanja osobe protiv koje se zahtijeva sprovodjenje istrage primjenjivat ce se odredbe ovog zakona, koje se odnose na pozivanje i isptivanje okrivljenog. Osoba koja je pozvana po stavu 3. ovog clana poucit ce istrazni sudija u smislu clana 213. stav 2. ovog zakona. (5) Protiv rjesenja istraznog sudije o sprovodjenju istrage okrivljeni se moze zaliti. Ako je rjesenje usmeno priopceno, zalba se tom prilikom moze izjaviti na zapisnik. (6) Istrazni sudija je duzan zalbu odmah dostaviti vijecu (clan 21. stav 6.) . Zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (7) Ako se istrazni sudija ne slozi sa zahtjevom nadleznog tuzioca, ostecenog kao tuzioca ili privatnog tuzioca za sprovodjenje istrage, zatrazit ce da o tome odluci vijece (clan 21. stav 6). Protiv rjesenja vijeca okrivljeni i nadlezni tuzilac imaju pravo zalbe, koja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (8) U slucajevima iz st. 6. i 7. ovog clana, vijece je duzno donijeti odluku u roku od 48 sati. (9) Pri odlucivanju o zahtjevu za sprovodjenje istrage, vijece nije vezano za pravnu ocjenu djela koju je naveo nadlezni tuzilac, osteceni kao tuzilac ili privatni tuzilac.

Clan 152.

(1) Istrazni sudija se moze suglasiti s prijedlogom nadleznog tuzioca da se ne provodi istraga ako prikupljeni podaci koji se odnose na krivicno djelo i ucinitelja pruzaju dovoljno osnova za podizanje optuznice. (2) Saglasnost iz stava 1. ovog clana istrazni sudija moze dati samo ako je prethodno ispitao osobu protiv koje treba da se podigne optuznica. U pogledu pozivanja i ispitivanja te osobe primjenjuju se odredbe o pozivanju i ispitivanju okrivljenog. Obavjestenje o saglasnosti istrazni sudija ce dostaviti nadleznom tuziocu i osobi protiv koje treba da se podigne optuznica. (3) Rok za podizanje optuznice iznosi osam dana, ali vijece (clan 21. stav 6.) moze na zahtjev nadleznog tuzioca produziti taj rok. Ako se optuznica ne podigne niti u roku od tri mjeseca poslije davanja saglasnosti istraznog sudije da se ne provodi istraga, smatrat ce se da je nadlezni tuzilac odustao od gonjenja. (4) Prijedlog iz stava 1. ovog clana nadlezni tuzilac moze staviti i poslije podnosenja zahtjeva za sprovodjenje istrage dok rjesenje o zahtjevu ne bude doneseno. (5) Ako istrazni sudija smatra da nisu ispunjeni uvjeti za podizanje optuznice bez sprovodjenja istrage, postupit ce kao da je stavljen zahtjev za sprovodjenje istrage. (6) Ako je za krivicno djelo predvidjena kazna zatvora do pet godina, nadlezni tuzilac moze, izvan uvjeta predvidjenih u st. 1. do 5. ovog clana, podici optuznicu i bez sprovodjenja istrage kad prikupljeni podaci koji se odnose na krivicno djelo i ucinitelja pruzaju dovoljno osnova za optuzenje. (7) Odredbe st. 1. do 6. ovog clana, primjenjuju se i kad se krivicno gonjenje preduzima po zahtjevu ostecenog kao tuzioca ili privatnog tuzioca. (8) Uz prijedlog iz stava 1. ovog clana, kao i uz optuznicu podignutu po stavu 6. ovog clana, nadlezni tuzilac ce dostaviti krivicnu prijavu i sve spise i zapisnike o radnjama koje su preduzete, kao i predmete koji mogu posluziti kao dokaz, ili ce naznaciti gdje se oni nalaze.

Clan 153.

(1) Istragu sprovodi istrazni sudija nadleznog suda. (2) Kantonalni sud moze odrediti jedan opcinski sud u kome ce za podrucja vise opcinskih sudova sprovoditi istraga (u daljem tekstu: istrazni centar). (3) Istrazni sudija vrsi istrazne radnje, po pravilu, samo na podrucju svog suda. Ako interes istrage zahtijeva, on moze pojedine istrazne radnje izvrsiti i izvan podrucja svog suda, ali je duzan o tome obavijestiti sud na cijem podrucju vrsi istrazne radnje.

Clan 154.

(1) U toku istrage istrazni sudija moze provjeriti izvrsenje pojedinih istraznih radnji istraznom sudiji suda na cijem podrucju treba preduzeti te radnje, a ako je za podrucja vise sudova odredjen jedan sud za ukazivanje pravne pomoci tom sudu. (2) Nadlezni tuzilac koji postupa pred sudom kome je povjereno izvrsenje istrazne radnje moze biti prisutan toj radnji ako nadlezni tuzilac ne izjavi da ce on biti prisutan. (3) Istrazni sudija moze povjeriti organu unutrasnjih poslova izvrsenje naredbe o pretresanju stana ili osoba ili o privremenom oduzimanju predmeta na nacin predvidjen ovim zakonom. (4) Istrazni sudija moze na prijedlog nadleznog tuzioca povjeriti organu unutrasnjih poslova obavljanje i drugih istraznih radnji ako se istraga vodi za djela ciji su ucinitelji povezani s inozemstvom, za djela medjunarodnog terorizma ili trgovine drogom, a takvo povjeravanje je, s obzirom na veci znacaj krivicnog djela, neophodno za uspjesno vodjenje istrage. Ako se istrazni sudija ne slozi s prijedlogom nadleznog tuzioca, zatrazit ce odluku vijeca, (clan 21. stav 6.), koje je duzno donijeti odluku u roku od 24 sata. (5) Na zahtjev ili po odobrenju istraznog sudije, organi unutrasnjih poslova mogu fotografirati okrivljenog ili uzeti otiske njegovih prstiju, ako je to potrebno za svrhe krivicnog postupka.

Clan 155.

Prilikom preduzimanja istraznih radnji, organi unutrasnjih poslova postupaju po odgovarajucim odredbama ovog zakona o istraznim radnjama.

Clan 156.

Istrazni sudija, kojem je povjereno izvrsenje pojedinih istraz nih radnji izvrsit ce po potrebi i druge istrazne radnje koje s ovim stoje u vezi ili iz njih proistjecu. Organu unutrasnjih poslova kojem je povjereno sprovodjenje odredjenih istraznih radnji, moze preduzimati i druge istrazne radnje koje su u vezi s povjerenim radnjama ili iz njih proistjecu samo uz prethodnu pismenu saglasnost istraznog sudije.

Clan 157.

(1) Istraga se vodi samo u pogledu onog krivicnog djela i protiv onog okrivljenog na koje se odnosi rjesenje o sprovodjenju istrage. (2) Ako se u toku istrage pokaze da postupak treba prosiriti na koje drugo krivicno djelo ili protiv druge osobe, istrazni sudija ce o tome obavijestiti nadleznog tuzioca. U takvom slucaju mogu se preduzeti istrazne radnje koje ne trpe odlaganje, ali o svemu sto je preduzeto mora se obavijestiti nadlezni tuzilac. (3) U pogledu prosirenja istrage vaze odredbe cl. 150. i 151. ovog zakona.

Clan 158.

Poslije donosenja rjesenja o sprovodjenju istrage, istrazni sudija i bez prijedloga stranaka preduzima radnje za koje smatra da su potrebne za uspjesno vodjenje postupka.

Clan 159.

(1) Stranke, branilac i osteceni mogu u toku istrage stavljati istraznom sudiji prijedloge da se izvrse pojedine istrazne radnje. Ako se istrazni sudija ne slozi s prijedlogom nadleznog tuzioca ili okrivljenog, odnosno branioca da se izvrsi pojedina istrazna radnja, zatrazit ce da o tome odluci vijece (clan 21. stav 6.). (2) Stranke, branilac i osteceni mogu prijedloge iz stava 1. ovog clana stavljati i istraznom sudiji ili organu unutrasnjih poslova kome je povjereno izvrsenje pojedinih istraznih radnji. Ako se istrazni sudija, odnosno organ unutrasnjih poslova ne slozi s prijedlogom, obavijestit ce o tome predlagatelja, koji prijedlog moze ponovno staviti istraznom sudiji nadleznog suda.

Clan 160.

(1) Tuzilac i branilac mogu biti prisutni ispitivanju okrivljenog. (2) Tuzilac, osteceni, okrivljeni i branilac mogu biti prisutni uvidjaju i saslusanju vjestaka. (3) Stranke i branilac mogu biti prisutni pretresanju stana. (4) Saslusanju svjedoka mogu biti prisutni tuzilac, okrivljeni i branilac kad je vjerojatno da svjedok nece doci na glavni pretres, kad istrazni sudija nadje da je to svrhovito ili kad su jedna od stranaka ili branilac zahtijevali da budu prisutni saslusanju. Osteceni moze biti prisutan saslusanju svjedoka samo kad je vjerojatno da svjedok nece doci na glavni pretres. (5) Istrazni sudija je duzan na pogodan nacin obavijestiti tuzioca, branioca, ostecenog i okrivljenog o vremenu i mjestu izvrsenja istraznih radnji kojima oni mogu biti prisutni, osim kad postoji opasnost od odlaganja. Ako okrivljeni ima branioca, istrazni sudija ce, po pravilu, obavjestavati samo branioca. (6) Ako osoba kojoj je upuceno obavjestenje o istraznoj radnji nije prisutna, radnja se moze izvrsiti i u njenom odsustvu. (7) Osobe koje su prisutne istraznim radnjama mogu predloziti istraznom sudiji da radi razjasnjenja stvari postavi odredjena pitanja okrivljenom, svjedoku ili vjestaku, a po dopustenju istraznog sudije, mogu postavljati pitanja i neposredno. Ove osobe imaju pravo zahtijevati da se u zapisnik unesu i njihove primjedbe u pogledu izvrsenja pojedinih radnji, a mogu i predlagati izvodjenje pojedinih dokaza. (8) Radi razjasnjenja pojedinih tehnickih ili drugih strucnih pitanja koja se postavljaju u vezi s pribavljenim dokazima ili prilikom ispitivanja okrivljenog ili preduzimanja drugih istraznih radnji, istrazni sudija moze zatraziti od osobe odgovarajuce struke da mu o tim pitanjima da potrebna objasnjenja. Ako su prilikom davanja objasnjenja stranke prisutne, one mogu traziti da ta osoba pruzi bliza objasnjenja. U slucaju potrebe, istrazni sudija moze traziti objasnjenja i od odgovarajuce strucne ustanove. (9) Odredbe st. 1. do 8. ovog clana primjenjuju se i ako se istrazna radnja preduzima prije donosenja rjesenja o sprovodjenju istrage.

Clan 161.

(1) Istrazni sudija ce rjesenjem prekinuti istragu ako je kod okrivljenog nastupilo privremeno dusevno oboljenje ili privremena dusevna poremecenost. (2) Ako se ne zna boraviste okrivljenog, istraga se moze prekinuti, ali ako je okrivljeni u bjegu ili inace nije dostizan drzavnim organima, istraga ce se prekinuti samo na prijedlog nadleznog tuzioca, ako se postupak vodi po njegovom zahtjevu. (3) Prije nego sto se istraga prekine, prikupit ce se svi dokazi o krivicnom djelu i krivicnoj odgovornosti okrivljenog do kojih se moze doci. (4) Kad prestanu smetnje koje su prouzrocile prekid, istrazni sudija ce nastaviti istragu.

Clan 162.

Istrazni sudija obustavlja rjesenjem istragu kad nadlezni tuzilac u toku istrage ili po zavrsenoj istrazi izjavi da odustaje od gonjenja. O obustavljanju istrage istrazni sudija ce u roku od osam dana obavijestiti ostecenog (clan 56.)

Clan 163.

(1) Istragu ce rjesenjem obustaviti vijece (clan 21. stav 6.) kad odlucuje o bilo kojem pitanju u toku istrage u sljedecim slucajevima: 1) ako djelo koje se stavlja na teret okrivljenom nije krivicno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti; 2) ako postoje okolnosti koje iskljucuju krivicnu odgovornost okrivljenog, a nema uvjeta za primjenu mjera sigurnosti; 3) ako je nastupila zastarjelost krivicnog gonjenja ili je djelo obuhvaceno amnestijom ili pomilovanjem, ili ako postoje druge okolnosti koje iskljucuju gonjenje; 4) ako nema dokaza da je okrivljeni ucinio krivicno djelo. (2) Ako istrazni sudija nadje da postoje razlozi za obustavljanje istrage iz stava 1. ovog clana, obavijestit ce o tome nadleznog tuzioca. Ako nadlezni tuzilac u roku od osam dana ne obavijesti istraznog sudiju da odustaje od gonjenja, istrazni sudija ce zatraziti da vijece odluci o obustavljanju istrage. (3) Rjesenje o obustavi istrage dostavlja se nadleznom tuziocu, ostecenom i okrivljenom koji ce se odmah pustiti na slobodu ako je u pritvoru. Protiv ovog rjesenja nadlezni tuzilac i osteceni imaju pravo zalbe. (4) Ako je protiv rjesenja o obustavi istrage zalbu izjavio samo osteceni, a zalba se uvazi, smatrat ce se da je osteceni izjavom zalbe preuzeo gonjenje.

Clan 164.

(1) Istrazni sudija ce prije zavrsene istrage pribaviti podatke o okrivljenom navedene u clanu 213. stav 1. ovog zakona, ako nedostaju ili ih treba provjeriti, kao i podatke o ranijim osudama okrivljenog, a ako okrivljeni jos izdrzava kaznu ili drugu sankciju koja je vezana za lisenje slobode podatke o njegovom ponasanju za vrijeme izdrzavanja kazne ili druge sankcije. Po potrebi, istrazni sudija ce pribaviti podatke o ranijem zivotu okrivljenog i o prilikama u kojima zivi, kao i o drugim okolnostima koje se ticu njegove licnosti. Istrazni sudija moze odrediti medicinske preglede ili psiholoska ispitivanja okrivljenog kad je potrebno da se dopune podaci o licnosti okrivljenog. (2) Ako dolazi u obzir izricanje jedinstvene kazne kojom ce se obuhvatiti i kazne iz ranijih presuda, istrazni sudija ce zatraziti odnosne spise.

Clan 165.

(1) Prije zavrsene istrage istrazni sudija ce obavijestiti stranke i branioca da u odredjenom roku mogu razgledati predmete i spise prikupljene tokom istrage i da mogu staviti svoje prijedloge za izvodjenje novih dokaza. (2) Kad istekne odredjeni rok ili ako ne usvoji prijedlog za izvodjenje dokaza, istrazni sudija ce postupiti po clanu 166. ovog zakona.

Clan 166.

(1) Istrazni sudija zavrsava istragu kad nadje da je stanje stvari u istrazi dovoljno razjasnjeno da se moze podici optuznica. (2) Po zavrsenoj istrazi istrazni sudija dostavlja spise nadleznom tuziocu, koji je duzan da u roku od petnaest dana stavi prijedlog da se istraga dopuni ili da podigne optuznicu ili da da izjavu da odustaje od gonjenja. Ovaj rok moze vijece (clan 21. stav 6.) produziti na prijedlog nadleznog tuzioca. (3) Ako istrazni sudija ne prihvati prijedlog nadleznog tuzioca o dopuni istrage, zatrazit ce da o tome odluci vijece (clan 21. stav 6.). Ako vijece odbije prijedlog nadleznog tuzioca, rok iz stava 2. ovog clana pocinje da tece od dana kad je nadleznom tuziocu priopcena odluka vijeca. (4) Ako nadlezni tuzilac ne stavi prijedlog za dopunu istrage niti podnese optuznicu niti u roku od tri mjeseca od dostave spisa od strane istraznog sudije ili dostave odluke vijeca iz stava 2. ovog clana smatrat ce se da je odustao od krivicnog gonjenja.

Clan 167.

(1) Ako se istraga ne zavrsi u roku od sest mjeseci, istrazni sudija je duzan obavijestiti predsjednika suda o razlozima zbog kojih istraga nije okoncana. (2) Predsjednik suda ce, po potrebi, preduzeti mjere da se istraga okonca.

Clan 168.

(1) Osteceni kao tuzilac i privatni tuzilac mogu istraznom sudiji nadleznog suda podnijeti zahtjev za sprovodjenje istrage, odnosno prijedlog da istragu dopuni. U toku istrage oni mogu istraznom sudiji stavljati i druge prijedloge. (2) U pogledu pokretanja, sprovodjenja, prekida i obustave istrage sukladno se primjenjuju odredbe ovog zakona, koje se odnose na pokretanje i vodjenje istrage po zahtjevu nadleznog tuzioca. (3) Kad istrazni sudija nadje da je istraga zavrsena, obavijestit ce o tome ostecenog kao tuzioca ili privatnog tuzioca, i upozorit ce ih da u roku od osam dana trebaju podnijeti optuznicu, odnosno privatnu tuzbu, a ako to ne ucine, smatrat ce se da su odustali od gonjenja, pa ce se postupak rjesenjem obustaviti. Ovakvo upozorenje istrazni sudija je duzan da da i kad vijece (clan 21. stav 6) odbije prijedlog ostecenog kao tuzioca ili privatnog tuzioca za dopunu istrage zato sto smatra da je stanje stvari dovoljno razjasnjeno.

Clan 169.

Ako je istraznom sudiji potrebna pomoc organa unutrasnjih poslova (kriminalistickotehnicka i dr.) ili drugih drzavnih organa u vezi s provodjenjem istrage, oni su duzni da mu na njegov zahtjev tu pomoc pruze. Istrazni sudija moze zatraziti i pomoc od preduzeca, drugih pravnih osoba i samostalnog privrednika, ako je to neophodno za izvrsenje istrazne radnje.

Clan 170.

Ako to zahtijevaju interesi krivicnog postupka, interesi cuvanja tajne, interesi javnog reda ili razlozi morala, sluzbena osoba koja preduzima istraznu radnju naredit ce osobama koje saslusava ili koje su prisutne istraznim radnjama ili razgledaju spise istrage da cuvaju kao tajnu odredjene cinjenice ili podatke koje su tom prilikom saznale i ukazat ce im da odavanje tajne predstavlja krivicno djelo. Ova naredba unijet ce se u zapisnik o istraznoj radnji, odnosno zabiljezit ce se na spisima koji se razgledaju, uz potpis osobe koja je upozorena.

Clan 171.

Kad vijece odlucuje u toku istrage, moze zatraziti potrebna objasnjenja od istraznog sudije i stranaka i moze pozvati obje stranke da usmeno izloze svoje stavove na sjednici vijeca.

Clan 172.

(1) Istrazni sudija moze kazniti novcanom kaznom do 500 KM svaku osobu koja za vrijeme vrsenja istrazne radnje i poslije opomene narusava red. Ako ucesce takve osobe nije neophodno, ona moze biti udaljena s mjesta gdje se vrsi ta radnja. (2) Okrivljeni ne moze biti kaznjen novcanom kaznom. (3) Ako nadlezni tuzilac narusava red, istrazni sudija ce postupiti sukladno odredbi clana 290. stav 5. ovog zakona.

Clan 173.

(1) Stranke, branilac i osteceni mogu se uvijek obratiti prituzbom predsjedniku suda pred kojim se vodi postupak zbog odugovlacenja postupka i drugih nepravilnosti u toku istrage. (2) Predsjednik suda ispitat ce navode u prituzbi, a ako je podnositelj zahtijevao, obavijestit ce ga o tome sta je preduzeto.

XVII MJERE ZA OSIGURANJE PRISUTNOSTI OKRIVLJENOG I USPJESNO VODJENJE KRIVICNOG POSTUPKA

1. Zajednicka odredba

Clan 174.

(1) Mjere koje se mogu preduzeti prema okrivljenom za osiguranje njegove prisutnosti i za uspjesno vodjenje krivicnog postupka jesu poziv, dovodjenje, obecanje okrivljenog da nece napustiti boraviste, jamstvo i pritvor. (2) Prilikom odlucivanja koju ce od navedenih mjera primijeniti, nadlezni organ pridrzavat ce se uvjeta odredjenih za primjenu pojedinih mjera, vodeci racuna da se ne primjenjuje teza mjera ako se ista svrha moze postici blazom mjerom. (3) Ove mjere ukinut ce se i po sluzbenoj duznosti kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijenit ce se drugom blazom mjerom kad za to nastupe uvjeti. 2. Poziv

Clan 175.

(1) Prisutnost okrivljenog pri izvrsenju radnji u krivicnom postupku osigurava se njegovim pozivanjem. Poziv okrivljenom upucuje sud. (2) Pozivanje se vrsi dostavljanjem zatvorenog pismenog poziva koji sadrzi: naziv suda koji poziva, ime i prezime okrivljenog, naziv krivicnog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje okrivljeni ima da dodje, dan i sat kad treba da dodje, oznacenje da se poziva u svojstvu okrivljenog i upozorenje da ce u slucaju nedolaska biti prinudno doveden, sluzbeni pecat i potpis sudije koji poziva. (3) Kad se okrivljeni prvi put poziva, poucit ce se u pozivu o pravu da uzme branioca i da branilac moze biti prisutan njegovom ispitivanju. (4) Okrivljeni je duzan odmah obavijestiti sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da promjeni boraviste. O tome ce se okrivljeni pouciti prilikom prvog ispitivanja, odnosno dostavljanja optuznice bez sprovodjenja istrage (clan 152. stav 6.), optuznog prijedloga ili privatne tuzbe, s tim sto ce se upozoriti na posljedice odredjene ovim zakonom. (5) Ako okrivljeni nije u stanju odazvati se pozivu uslijed bolesti ili druge neotklonjive smetnje, ispitat ce se u mjestu gdje se nalazi ili ce se osigurati njegov prijevoz do sudske zgrade ili drugog mjesta gdje se radnja preduzima. 3. Dovodjenje

Clan 176.

(1) Naredbu da se okrivljeni dovede moze izdati sud ako je donijeto rjesenje o pritvoru ili ako uredno pozvani okrivljeni ne dodje, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo izvrsiti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti ocigledno proizilazi da okrivljeni izbjegava prijem poziva. (2) Naredbu za dovodjenje izvrsava sudska policija. (3) Naredba za dovodjenje izdaje se pismeno. Naredba treba sadrzavati: ime i prezime okrivljenog koji se ima dovesti, naziv krivicnog djela koje mu se stavlja na teret uz navodjenje odredbe krivicnog zakona, razlog zbog koga se naredjuje dovodjenje, sluzbeni pecat i potpis sudije koji naredjuje dovodjenje. (4) Osoba kojoj je povjereno izvrsenje naredbe predaje naredbu okrivljenom i poziva ga da s njim podje. Ako okrivljeni to odbije dovest ce ga prinudno. (5) Protiv vojnih osoba, pripadnika policije ili straze ustanove u kojoj su smjestene osobe lisene slobode nece se izdavati naredba za dovodjenje, vec ce se zatraziti od njihovog zapovjednistva, odnosno ustanove da ih privede. 4. Obecanje okrivljenog da nece napustiti boraviste

Clan 177.

(1) Ako postoji bojazan da bi se okrivljeni tokom postupka mogao sakriti ili otici u nepoznato mjesto ili u inozemstvo, sud moze traziti od okrivljenog obavezu da se nece kriti, odnosno da bez odobrenja suda nece napustiti svoje boraviste. Dato obecanje unosi se u zapisnik. (2) Od okrivljenog se moze privremeno oduzeti putna isprava. Zalba protiv rjesenja o oduzimanju putne isprave ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (3) Okrivljeni ce se prilikom davanja obecanja upozoriti da se protiv njega moze odrediti pritvor ako ovu obavezu prekrsi. 5. Jamstvo

Clan 178.

Okrivljeni koji se ima staviti ili je vec stavljen u pritvor samo zbog bojazni da ce pobjeci moze se ostaviti na slobodi, odnosno moze se pustiti na slobodu ako on osobno ili ko drugi za njega pruzi jamstvo da do kraja krivicnog postupka nece pobjeci, a sam okrivljeni obeca da se nece kriti i da bez odobrenja nece napustiti svoje boraviste.

Clan 179.

(1) Jamstvo uvijek glasi na novcani iznos koji se odredjuje s obzirom na tezinu krivicnog djela, osobne i obiteljske prilike okrivljenog i imovno stanje osobe koja daje jamstvo. (2) Jamstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari vece vrijednosti koje se lahko mogu unovciti i cuvati, ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nepokretna dobra osobe koja daje jamstvo, ili u osobnoj obavezi jednog ili vise gradjana da ce u slucaju bjega okrivljenog platiti utvrdjeni iznos jamstva. (3) Ako okrivljeni pobjegne, rjesenjem ce se odrediti da je vrijednost data kao jamstvo, prihod budzeta kantona.

Clan 180.

(1) Okrivljeni ce se i pored datog jamstva staviti u pritvor ako na uredan poziv ne dodje, a izostanak ne opravda, ako se sprema za bjekstvo ili ako se protiv njega, posto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi zakonski osnov za pritvor. (2) U slucaju iz stava 1. ovog clana, jamstvo se ukida. Polozeni novcani iznos, dragocjenosti, papiri od vrijednosti ili druge pokretne stvari vracaju se, a hipoteka se skida. Na isti nacin ce se postupiti i kad se krivicni postupak pravomocno dovrsi rjesenjem o obustavi postupka ili presudom. (3) Ako je presudom izrecena kazna zatvora, jamstvo se ukida tek kad osudjeni pocne izdrzavati kaznu.

Clan 181.

(1) Rjesenje o jamstvu donosi u toku istrage istrazni sudija. Poslije podignute optuznice rjesenje o jamstvu donosi vijece. (2) Rjesenje kojim se odredjuje jamstvo i rjesenje kojim se jamstvo ukida donosi se po saslusanju nadleznog tuzioca, ako se postupak vodi po njegovom zahtjevu. 6. Pritvor

Clan 182.

(1) Pritvor se moze odrediti samo pod uvjetima predvidjenim u ovom zakonu. (2) Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrace nuzno vrijeme. Duznost je svih organa koji sudjeluju u krivicnom postupku i organa koji im pruzaju pravnu pomoc da postupaju s posebnom zurnoscu, ako se okrivljeni nalazi u pritvoru. (3) U toku cijelog postupka pritvor ce se ukinuti cim prestanu razlozi na temelju kojih je bio odredjen.

Clan 183.

(1) Pritvor ce se uvijek odrediti protiv osobe za koju postoji osnovana sumnja da je izvrsila krivicno djelo za koje je u zakonu propisana kazna dugotrajnog zatvora. (2) Ako postoji osnovana sumnja da je odredjena osoba ucinila krivicno djelo, a ne postoje uvjeti za obavezni pritvor, pritvor se protiv te osobe moze odrediti: 1) ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjega; 2) ako postoji osnovana bojazan da ce unistiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vazne za krivicni postupak ili ako osobite okolnosti ukazuju da ce ometati krivicni postupak utjecajem na svjedoke, saucesnike ili prikrivace; 3) ako osobite okolnosti opravdavaju bojazan da ce ponoviti krivicno djelo, ili da ce dovrsiti pokusano krivicno djelo, ili da ce uciniti krivicno djelo kojim prijeti, a za ta krivicna djela je predvidjena kazna zatvora od tri godine ili teza kazna; 4) ako je u pitanju krivicno djelo kod kojeg je zbog nacina izvrsenja ili posljedica krivicnog djela odredjivanje pritvora neophodno za sigurnost gradjana. To su krivicna djela predvidjena u Krivicnom zakonu Federacije: terorizam (clan 146.), genocid (clan 153.), ratni zlocin protiv civilnog stanovnistva (clan 154.), ratni zlocin protiv ranjenika i bolestika (clan 155.), ratni zlocin protiv ratnih zarobljenika (clan 156.), organiziranje skupine i poticanje na izvrsenje genocida i ratnih zlocina (clan 157. st. 1. i 2.), protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja (clan 158.), upotreba nedopustenih sredstva borbe (clan 160.), medjunarodni terorizam (clan 168.), ugrozavanje osoba pod medjunarodnom zastitom (clan 169.), uzimanje talaca (clan 170.), ubojstvo (clan 171. st. 1. i 2.), navodjenje na samoubojstvo i pomaganje u samoubojstvu (clan 175. st. 2. i 3.), teska tjelesna povreda (clan 177. st. 3. do 5.), otmica (clan 184. st. 2. i 3.), silovanje (clan 221.), obljuba nad nemocnom osobom (clan 223. stav 2.), obljuba nad maloljetnom osobom (clan 224. st. 2. i 3.), obljuba zloupotrebom polozaja (clan 225. stav 3.), neovlas tena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (clan 252.), razbojnicka kradja (clan 275.), razbojnis tvo (clan 276.), teski slucajevi razbojnicke kradje i razbojnistva (clan 277.), otmica zrakoplova ili plovila (clan 321.) i ugrozavanje sigurnosti leta zrakoplova (clan 322.). (3) U slucaju iz tacke 2. stav 2. ovog clana, pritvor ce se ukinuti cim se osiguraju dokazi zbog kojih je pritvor odredjen. (4) Osobu zatecenu na izvrsenju krivicnog djela za koje se goni po sluzbenoj duznosti moze svako lisiti slobode. Osoba lisena slobode mora se odmah predati istraznom sudiji ili organu unutrasnjih poslova, a ako se to ne moze uciniti, mora se odmah obavijestiti jedan od tih organa. Organ unutrasnjih poslova postupit ce po clanu 187. ovog zakona.

Clan 184.

(1) Pritvor odredjuje istrazni sudija nadleznog suda. (2) Pritvor se odredjuje pismenim rjesenjem koje sadrzi: ime i prezime osobe koja se lisava slobode, krivicno djelo za koje se ono okrivljuje, zakonski osnov za pritvor, pouku o pravu na zalbu, krako obrazlozenje, s tim sto ce se osnova za odredjivanje pritvora posebno obrazloziti, sluzbeni pecat i potpis sudije koji odredjuje pritvor. (3) Rjesenje o pritvoru predaje se osobi na koju se odnosi u trenutku lisenja slobode, a najkasnije u roku od 24 sata od trenutka lisenja slobode. U spisima se mora naznaciti sat lisenja slobode i sat predaje rjesenja. (4) Protiv rjesenja o pritvoru pritvorena osoba moze se zaliti vijecu (clan 21. stav 6.) u roku od 24 sata od trenutka prijema rjesenja. Ako se pritvorena osoba prvi put ispituje po isteku ovog roka, moze izjaviti zalbu prilikom tog ispitivanja. Zalba s prijepisom zapisnika o ispitivanju, ako je pritvorena osoba ispitana, i rjesenje o pritvoru dostavljaju se odmah vijecu. Zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (5) Ako se istrazni sudija ne slozi s prijedlogom nadleznog tuzioca o odredjivanju pritvora, zatrazit ce da o tome odluci vijece (clan 21. stav 6). Protiv rjesenja vijeca kojim se odredjuje pritvor pritvorena osoba moze izjaviti zalbu, koja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. U pogledu predaje rjesenja i izjave zalbe primjenjuju se odredbe st. 3. i 4. ovog clana. (6) U slucajevima iz st. 4. i 5. ovog clana, vijece koje odlucuje o zalbi duzno je donijeti odluku u roku od 48 sati.

Clan 185.

(1) Istrazni sudija duzan je da osobi lisenoj slobode, koja mu je dovedena odmah priopci razloge lisenja slobode, da moze uzeti branioca koji moze biti prisutan njenom ispitivanju, i ako je potrebno pomoci mu da nadje branioca. Upozorit ce je na prava iz clana 67. ovog zakona. Ako u roku od 24 sata od trenutka ovog priopcenja osoba lisena slobode ne osigura prisutnost branioca, istrazni sudija je duzan tu osobu odmah ispitati. (2) Ako osoba lisena slobode izjavi da nece uzeti branioca, istrazni sudija je duzan ispitati je u roku od 24 sata. (3) Ako u slucaju obavezne odbrane (clan 66. st. 1. i 2.) osoba lisena slobode ne uzme branioca u roku od 24 sata od trenutka kad je poucena o ovom pravu ili izjavi da nece uzeti branioca, postavit ce joj se branilac po sluzbenoj duznosti. (4) Odmah poslije ispitivanja, istrazni sudija ce odluciti hoce li osobu lisenu slobode pustiti na slobodu. Ako smatra da osobu lisenu slobode treba zadrzati, istrazni sudija ce o tome odmah obavijestiti nadleznog tuzioca, ako ovaj vec nije podnio zahtjev za provodjenje istrage. Ako nadlezni tuzilac u roku od 24 sata od casa kad je obavijesten o pritvoru ne stavi zahtjev za provodjenje istrage, istrazni sudija ce osobu lisenu slobode pustiti na slobodu.

Clan 186.

(1) Pritvor moze odrediti istrazni sudija nizeg suda na cijem je podrucju izvrseno krivicno djelo, kad mu je povjereno izvrsenje pojedinih istraznih radnji ili u slucajevima predvidjenim u clanu 148. stav 1. i clanu 187. ovog zakona. U pogledu odredjivanja pritvora primjenjuju se odredbe clana 184. st. 2. do 5. ovog zakona, s tim sto odluku iz stava 4. tog clana, po zalbi donosi visi sud. (2) Odmah poslije ispitivanja osobe lisene slobode, istrazni sudija ce odluciti hoce li je pustiti na slobodu ili ce narediti da se provede istraznom sudiji nadleznog suda. U pogledu ispitivanja osobe lisene slobode primjenjuju se odredbe clana 185. st. 1. do 3. ovog zakona. (3) Istrazni sudija nizeg suda na cijem je podrucju izvrseno krivicno djelo moze zadrzati pritvorenu osobu najduze tri dana, racunajuci od dana njenog dovodjenja, ako je potrebno da preduzme hitne istrazne radnje u smislu clana 148. stav 1. ovog zakona. Po donosenju rjesenja o provodjenju istrage, zadrzavanje u pritvoru moze trajati i duze od tri dana, ako u tom roku istrazni sudija primi zahtjev od istraznog sudije nadleznog suda da preduzme pojedine istrazne radnje. Poslije izvrsenja istraznih radnji, pritvorena osoba mora se sprovesti nadleznom sudu, ako istrazni sudija tog suda sto drugo ne odredi.

Clan 187.

Ovlastene sluzbene osobe organa unutrasnjih poslova mogu neku osobu lisiti slobode ako postoji ma koji razlog predvidjen u clanu 183. ovog zakona, ali su duzna da takvu osobu bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata sprovedu nadleznom istraz nom sudiji ili istraznom sudiji nizeg suda na cijem je podrucju ucinjeno krivicno djelo, ako se do sjedista tog suda moze brze doci. Prilikom dovodjenja, ovlastena sluzbena osoba organa unutras njih poslova ce obavijestiti istraznog sudiju o razlozima i o vremenu lisenja slobode. (2) Osoba protiv koje postoje osnovi sumnje da je izvrsila krivicno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti i koju su organi unutrasnjih poslova lisili slobode ima pravo uzeti branioca i branilac moze biti prisutan prikupljanju izvjestaja. Prije prikupljanja izvjestaja od te osobe ovlastena osoba organa unutrasnjih poslova duzna ju je izvijestiti o tom pravu i da ce joj se, na njen zahtjev postaviti branilac, ako po svom imovinskom stanju ne moze snositi troskove odbrane, te da nije duzna dati bilo kakvu izjavu niti odgovarati na postavljena pitanja ovlastene osobe organa unutrasnjih poslova. (3) Ako osoba lisena slobode ne bude provedena istraznom sudiji u roku iz stava 1. ovog clana, pustit ce se na slobodu.

Clan 188.

(1) Na temelju rjesenja istraznog sudije okrivljeni se moze zadrzati u pritvoru najvise mjesec dana od dana lisenja slobode. Poslije tog roka okrivljeni se moze zadrzati u pritvoru samo na temelju rjesenja o produzenju pritvora. (2) Pritvor se po odluci vijeca (clan 21. stav 6.) moze produziti najvise za dva mjeseca. Protiv rjesenja vijeca dopustena je zalba koja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. Ako se postupak vodi za krivicno djelo za koje se moze izreci kazna zatvora preko pet godina ili teza kazna, vijece Vrhovnog suda Federacije moze iz vaznih razloga produziti pritvor najvise za jos tri mjeseca. Rjesenje o produzenju pritvora donosi se na obrazlozeni prijedlog istraznog sudije. (3) Ako se do isteka rokova iz stava 2. ovog clana ne podigne optuznica, okrivljeni ce se pustiti na slobodu.

Clan 189.

(1) U toku istrage, prije isteka roka trajanja pritvora, istrazni sudija moze ukinuti pritvor po saslusanju nadleznog tuzioca kad se postupak vodi po njegovom zahtjevu. Protiv tog rjesenja nadlezni tuzilac moze izjaviti zalbu vijecu, koje je duzno odluku donijeti u roku od 48 sati. (2) Zalba na rjesenje iz stava 1. ovog clana ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clan 190.

(1) Poslije predaje optuznice sudu do zavrsetka glavnog pretresa, pritvor se moze, po saslusanju nadleznog tuzioca, kad se postupak vodi po njegovom zahtjevu, odrediti ili ukinuti samo rjesenjem vijeca. (2) Vijece je duzno po isteku dva mjeseca od pravomocnosti posljednjeg rjesenja o pritvoru, i bez prijedloga stranaka, da ispita postoje li jos razlozi za pritvor i da donese rjesenje o produzenju ili ukidanju pritvora. (3) Zalba na rjesenje iz st. 1. i 2. ovog clana ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (4) Protiv rjesenja vijeca kojim se odbija prijedlog za odredjivanje ili ukidanje pritvora zalba nije dopustena.

Clan 191.

Organ unutrasnjih poslova, odnosno sud duzan je o lisenju slobode obavijestiti u roku od 24 sata obitelj osobe lisene slobode, osim ako se ona tome protivi. O lisenju slobode obavijestit ce se nadlezni organ socijalnog staranja, ako je potrebno preduzeti mjere za zbrinjavanje djece i drugih clanova obitelji osobe lisene slobode o kojima se ona stara. 7. Postupak s pritvorenicima

Clan 192.

(1) Pri izdrzavanju pritvora ne smije se vrijedjati osobnost i dostojanstvo okrivljenog. (2) Prema pritvoreniku primijenjivat ce se samo ogranicenja koja su potrebna da se sprijeci bjekstvo i dogovor koji bi mogao biti stetan za uspjesno vodjenje postupka. (3) U istoj prostoriji ne mogu biti zatvorene osobe koje nisu istog pola. Po pravilu, u istu prostoriju ne mogu se smjestati osobe koje su sudjelovale u izvrsenju istog krivicnog djela, niti osobe koje su na izdrzavanju kazne s osobama u pritvoru. Osobe koje su izvrsile krivicna djela u povratu nece se, ako je moguce, smjestati u istu prostoriju s drugim osobama lisenim slobode na koje bi mogle stetno utjecati.

Clan 193.

(1) Za disciplinske prijestupe pritvorenika zbog kojih bi mogle nastati stetne posljedice za vodjenje postupka istrazni sudija, odnosno predsjednik vijeca moze izuzetno izreci disciplinsku kaznu organicenja posjeta i prijepiske. Ovo ogranicenje ne odnosi se na opcenje pritvorenika s braniocem. (2) Protiv rjesenja o kazni izrecenoj po stavu 1. ovog clana dopustena je zalba vijecu (clan 21. stav 6) suda nadleznog za vodjenje istrage u roku od 24 sata od trenutka prijema rjesenja. Zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clan 194.

(1) Nadzor nad pritvorenicima vrsi predsjednik suda koji je na to ovlasten. (2) Predsjednik suda ili sudija koga on odredi duzan je najmanje jedanput nedjeljno da obidje pritvorenike i da se, ako nadje za potrebno, i bez prisutnosti nadzornika i strazara, obavijesti kako se pritvorenici hrane, kako se opskrubljuju drugim potrebama i kako se sa njima postupa. Predsjednik, odnosno sudija koga on odredi duzan je poduzeti potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uocene prilikom obilaska zatvora. Odredjeni sudija ne moze biti istrazni sudija. (3) Obilascima iz stava 2. ovog clana moze biti prisutan i nadlezni tuzilac. (4) Predsjednik suda i istrazni sudija mogu u svako doba obilaziti sve pritvorenike, s njima razgovarati i od njih primati prituzbe. XVIII ISTRAZNE RADNJE 1. Pretresanje stana i osoba

Clan 195.

(1) Pretresanje stana i ostalih prostorija okrivljenog ili drugih osoba moze se preduzeti ako je vjerojatno da ce se pretresanjem okrivljeni uhititi ili da ce se pronaci tragovi krivicnog djela ili predmeti vazni za krivicni postupak. (2) Pretresanje osobe moze se preduzeti kad je vjerojatno da ce se pretresanjem pronaci tragovi i predmeti vazni za krivicni postupak.

Clan 196.

(1) Pretresanje naredjuje sud pismenom obrazlozenom naredbom. (2) Naredba o pretresanju predaje se prije pocetka pretresanja osobi kod koje ce se ili na kojoj ce se pretresanje izvrsiti. Prije pretresanja pozvat ce se osoba na koju se odnosi naredba o pretresanju da dobrovoljno izda osobu, odnosno predmete koji se traze. (3) Pretresanju se moze pristupiti i bez prethodne predaje naredbe, kao i bez prethodnog poziva na predaju osobe ili stvari, ako se pretpostavlja oruzani otpor, ili ako je potrebno da se pretresanje izvrsi odmah i iznenada, ili ako se pretresanje ima izvrsiti u javnim prostorijama. (4) Pretresanje se vrsi danju. Pretresanje se moze vrsiti i nocu ako je danju zapoceto pa nije dovrseno ili ako postoje razlozi iz clana 199. ovog zakona.

Clan 197.

(1) Drzatelj stana i drugih prostorija pozvat ce se da bude prisutan pretresanju, a ako je on odsutan, pozvat ce se njegov zastupnik ili neko od odraslih clanova domacinstva ili susjeda. (2) Zakljucane prostorije, namjestaj ili druge stvari otvorit ce se silom samo ako njihov drzatelj nije prisutan ili nece dobrovoljno da ih otvori. Prilikom otvaranja izbjegavat ce se nepotrebno ostecenje. (3) Pretresanju stana ili osoba nazocna su dva punoljetna gradjanina kao svjedoci. Pretresanje zenske osobe vrsi samo zenska osoba, a za svjedoke ce se uzimati samo zenske osobe. Svjedoci ce se prije pocetka pretresanja upozoriti da paze kako se pretresanje vrsi, kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika o pretresanju stave svoje prigovore, ako smatraju da sadrzina zapisnika nije tacna. (4) Kad se pretresanje vrsi u prostorijama drzavnih organa, preduzeca i drugih pravnih osoba pozvat ce se njihov starjesina da bude prisutan pretresanju. (5) Pretresanje i pregledi u vojnoj zgradi obavit ce se po odobrenju nadleznog vojnog starjesine. (6) Pretresanje stana i osobe treba vrsiti obazrivo, ne remeteci kucni red. (7) O svakom pretresanju stana ili osobe sastavit ce se zapisnik, koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se vrsi pretresanje i osoba cija je prisutnost obavezna. Prilikom vrsenja pretresanja, oduzet ce se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja u pojedinom slucaju. U zapisnik ce se unijeti i tacno naznaciti predmeti i isprave koji se oduzimaju, a to ce se unijeti i u potvrdu koja ce se odmah izdati osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete.

Clan 198.

Ako se prilikom pretresanja stana ili osobe nadju predmeti koji nemaju veze s krivicnim djelom zbog koga je pretresanje naredjeno, ali koji ukazuju na drugo krivicno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti, oni ce se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju ce se odmah izdati potvrda. O tome ce se odmah obavijestiti nadlezni tuzilac radi pokretanja krivicnog postupka. Ovi predmeti ce se odmah vratiti ako nadlezni tuzilac nadje da nema temelja za pokretanje krivicnog postupka, a ne postoji neka druga zakonska osnova po kojoj bi se ti predmeti imali oduzeti.

Clan 199.

(1) Sudska policija ili ovlastene sluzbene osobe organa unutras njih poslova mogu i bez naredbe uci u tudji stan i druge prostorije i po potrebi izvrsiti pretresanje ako drzatelj stana to zeli, ako neko zove u pomoc, ako je potrebno uhititi ucinitelja krivicnog djela koji je na djelu zatecen ili radi sigurnosti ljudi i imovine, ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi nadleznog drzavnog organa ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja. (2) U slucaju iz stava 1. ovog clana nece se sastavljati zapisnik nego ce se drzatelju stana odmah izdati potvrda u kojoj ce se naznaciti razlog ulazenja u stan, odnosno druge prostorije. Ako je u tudjim prostorijama izvrseno i pretresanje, postupit ce se po odredbi clana 197. st. 3. i 7. ovog zakona. (3) Pretresanje se moze izvrsiti i bez prisutnosti svjedoka ako nije moguce da se odmah osigura njihova prisutnost, a postoji opasnost od odlaganja. Razlozi za pretresanje bez prisutnosti svjedoka moraju se naznaciti u zapisniku. (4) Sudska policija ili ovlastene sluzbene osobe organa unutras njih poslova mogu bez naredbe o pretresanju i bez prisutnosti svjedoka izvrsiti pretresanje osobe prilikom izvrsenja rjesenja o privodjenju ili prilikom lisenja slobode, ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje oruzje ili orudje za napad, ili ako postoji sumnja da ce odbaciti, sakriti ili unistiti predmete koje treba od nje oduzeti kao dokaz u krivicnom postupku. (5) Kad sudska policija ili ovlastene sluzbene osobe organa unutrasnjih poslova izvrse pretresanje bez naredbe o pretresanju, duzni su o tome odmah podnijeti izvestaj istraznom sudiji, koji ce o tome odmah obavijestiti nadleznog tuzioca i branioca, a ako se postupak jos ne vodi duzni su odmah podnijeti izvjestaj nadleznom tuziocu. U izvjestaj ce se navesti razlozi zbog kojih je izvrseno pretresanje bez naredbe. (6) Prije preduzimanja radnji iz st. 1. i 4. ovog clana obavijestit ce se istrazni sudija i nadlezni tuzilac, ako je to moguce i ako ne postoji opasnost za osiguranje dokaza. 2. Privremeno oduzimanje predmeta