|
ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU
Clanak 100.
(1) Sud pred kojim se vodi postupak ispitat ce okrivljenog
o cinjenicama navedenim u prijedlogu i izvidit ce okolnosti koje su od
vaznosti za utvrdjivanje imovinskopravnog zahtjeva. Ali i prije nego sto
je stavljen takav prijedlog sud je duzan prikupiti dokaze i izviditi sto
je potrebno za odlucivanje o zahtjevu. (2) Ako bi se izvidjanjem o imovinskopravnom
zahtjevu znatno odugovlacio kazneni postupak, sud ce se ograniciti na
prikupljanje onih podatka cije utvrdjivanje kasnije ne bi bilo mogucno
ili bi bilo znatno otezano.
Clanak 101.
(1) O imovinskopravnim zahtjevima odlucuje sud. (2) U presudi
kojom okrivljenog oglasava krivim sud moze ostecenom dosuditi imovinskopravni
zahtjev u cjelini ili mu moze dosuditi imovinskopravni zahtjev djelimicno,
a za visak uputiti na parnicni postupak. Ako podaci kaznenog postupka
ne pruzaju pouzdan temelj ni za potpuno ni za djelimicno presudjenje,
sud ce ostecenog uputiti da imovinskopravni zahtjev u cjelini moze ostvariti
u parnicnom postupku. (3) Kad sud donese presudu kojom se okrivljeni oslobadja
od optuzbe ili kojom se optuzba odbija ili kad rjesenjem obustavi kazneni
postupak, uputit ce ostecenog da imovinskopravni zahtjev moze ostvariti
u parnicnom postupku. Kad se sud oglasi nenadleznim za kazneni postupak,
uputit ce ostecenog da imovinskopravni zahtjev moze prijaviti u kaznenom
postupku koji ce otpoceti ili produziti nadlezni sud.
Clanak 102.
Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na povracaj stvari,
a sud ustanovi da stvar pripada ostecenom i da se nalazi kod okrivljenog
ili kod nekog od sudionika u kaznenom djelu ili kod osobe kojoj su je
oni dali na cuvanje, odredit ce u presudi da se stvar preda ostecenom.
Clanak 103.
Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na ponistaj odredjenog
pravnog posla, a sud nadje da je zahtjev osnovan, izreci ce u presudi
potpuni ili djelimicni ponistaj tog pravnog posla, s posljedicama koje
otuda proistjecu, ne dirajuci u prava trecih osoba.
Clanak 104.
(1) Pravomocnu presudu kojom je odluceno o imovinskopravnom
zahtjevu sud moze u kaznenom postupku izmijeniti samo povodom ponavljanja
kaznenog postupka i zahtjeva za zastitu zakonitosti. (2) Izvan ovog slucaja
osudjeni, odnosno njegovi nasljednici mogu samo u parnicnom postupku zahtijevati
da se pravomocna presuda kaznenog suda kojom je odluceno o imovinskopravnom
zahtjevu izmijeni, i to ako postoje uvjeti za ponavljanje po odredbama
koje vaze za parnicni postupak.
Clanak 105.
(1) Na prijedlog ovlastenih osoba (clanak 97.) mogu se u
kaznenom postupku po odredbama koje vaze za ovrsni postupak odrediti privremene
mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog uslijed izvrsenja
kaznenog djela. (2) Rjesenje iz stavka 1. ovog clanka donosi u istrazi
istrazni sudac. Poslije podignute optuznice rjesenje donosi izvan glavnog
pretresa predsjednik vijeca, a na glavnom pretresu vijece. (3) Zalba protiv
rjesenja vijeca o privremenim mjerama osiguranja nije dopustena. U ostalim
slucajevima o zalbi rjesava vijece (clanak 21. stavak 6.). Zalba ne zadrzava
izvrsenje rjesenja.
Clanak 106.
(1) Ako se radi o stvarima koje nesumnjivo pripadaju ostecenom,
a ne sluze kao dokaz u kaznenom postupku, predat ce se te stvari ostecenom
i prije zavrsetka postupka. (2) Ako se vise ostecenih spore o vlasnistvu
stvari, uputit ce se na parnicni postupak, a sud ce u kaznenom postupku
odrediti samo cuvanje stvari kao privremenu mjeru osiguranja. (3) Stvari
koje sluze kao dokaz oduzet ce se privremeno i po zavrsetku postupka vratiti
vlasniku. Ako je ovakva stvar neophodno potrebna vlasniku, ona mu se moze
vratiti i prije zavrsetka postupka, uz obvezu da je na zahtjev donese.
Clanak 107.
(1) Ako osteceni ima zahtjev prema trecoj osobi zbog toga
sto se kod nje nalaze stvari pribavljene kaznenim djelom, ili zbog toga
sto je ono uslijed kaznenog djela doslo do imovinske koristi, sud moze
u kaznenom postupku, na prijedlog ovlastenih osoba (clanak 97.), i po
odredbama koje vaze za izvrsni postupak, odrediti privremene mjere osiguranja
i prema tim trecim osobama. Odredbe clanka 105. st. 2. i 3. ovog zakona,
vaze i u ovom slucaju. (2) U presudi kojom se okrivljeni oglasava krivim
sud ce ili ukinuti mjere iz stavka 1. ovog clanka, ako vec ranije nisu
ukinute, ili ce ostecenog uputiti na parnicni postupak, s tim sto ce se
ove mjere ukinuti ako parnicni postupak ne bude pokrenut u roku koji odredi
sud.
XI DONOSENJE I PRIOPCAVANJE ODLUKA
Clanak 108.
(1) U kaznenom postupku odluke se donose u obliku presude,
rjesenja i naredbe. (2) Presudu donosi samo sud, a rjesenja i naredbe
donose i drugi organi koji sudjeluju u kaznenom postupku.
Clanak 109.
(1) Odluke vijeca donose se poslije usmenog vijecanja i
glasovanja. Odluka je donesena kad je za nju glasovala vecina clanova
vijeca. (2) Presuda o izricanju kazne dugotrajnog zatvora moze se donijeti
samo jednoglasno. (3) Predsjednik vijeca rukovodi vijecanjem i glasovanjem
i glasuje posljednji. On je duzan da se stara da se sva pitanja svestrano
i potpuno razmotre. (4) Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se
glasuje glasovi podijele na vise razlicitih misljenja, tako da nijedno
od njih nema vecinu, razdvojit ce se pitanjima i glasovanje ce se ponavljati
dok se ne postigne vecina. Ako se na taj nacin ne postigne vecina, odluka
ce se donijeti tako sto ce se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog
pribrojiti glasovima koji su od ovih manje nepovoljni, sve dok se ne postigne
potrebna vecina. (5) Clanovi vijeca ne mogu odbiti da glasuju o pitanjima
koja postavi predsjednik vijeca, ali clan vijeca koji je glasovao da se
optuzeni oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini nije duzan
glasovati o sankciji. Ako ne glasuje, uzet ce se kao da je pristao na
glas koji je za okrivljenog najpovoljniji.
Clanak 110.
(1) Pri odlucivanju prvo se glasa je li sud nadlezan, je
li potrebno dopuniti postupak, kao i o drugim prethodnim pitanjima. Kad
se donese odluka o prethodnim pitanjima, prelazi se na rjesavanje o glavnoj
stvari. (2) Pri odlucivanju o glavnoj stvari prvo ce se glasovati je li
optuzeni ucinio kazneno djelo i je li kazneno odgovoran, a zatim ce se
glasovati o kazni, drugim kaznenim sankcijama, troskovima kaznenog postupka,
imovinskopravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti
odluku. (3) Ako je ista osoba optuzena za vise kaznenih djela, glasovat
ce se o kaznenoj odgovornosti i kazni za svako od tih djela, a zatim o
jedinstvenoj kazni za sva djela.
Clanak 111.
(6) Vijecanje i glasovanje vrsi se u tajnom zasjedanju.
(2) U prostoriji u kojoj se vrsi vijecanje i glasovanje mogu biti nazocni
samo clanovi vijeca i zapisnicar.
Clanak 112.
(1) Ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, odluke se
priopcavaju zainteresiranim osobama usmenim objavljivanjem, ako su nazocne,
a dostavljanjem ovjerenog prijepisa odluke, ako su odsutne. (2) Ako je
odluka usmeno priopcena, to ce se naznaciti u zapisniku ili u spisu, a
osoba kojoj je priopcenje ucinjeno potvrdit ce to svojim potpisom. Ako
zainteresirana osoba izjavi da se nece zaliti, ovjereni prijepis usmeno
priopcene odluke nece mu se dostaviti, ako ovim zakonom nije drukcije
odredjeno. (3) Prijepisi odluka protiv kojih je dopustena zalba dostavljaju
se s uputstvom o pravu na zalbu.
XII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA
Clanak 113.
(1) Pismena se dostavljaju, po pravilu, preko poste. Dostavljanje
se moze vrsiti i preko nadleznog opcinskog organa, preko sluzbene osobe
organa koji je odluku donio ili neposredno kod tog organa. (2) Poziv za
glavni pretres ili druge pozive sud moze i usmeno priopciti osobi koja
se nalazi pred sudom, uz pouku o posljedicama nedolaska. Pozivanje izvrseno
na ovaj nacin zabiljezit ce se u zapisniku koji ce pozvana osoba potpisati,
osim ako je to pozivanje zabiljezeno u zapisniku o glavnom pretresu. Smatra
se da je time izvrseno punovazno dostavljanje.
Clanak 114.
Pismeno za koje je u ovom zakonu odredjeno da se ima osobno
dostaviti predaje se neposredno osobi kojoj je upuceno. Ako se osoba kojoj
se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne tamo gdje se dostavljanje
ima izvrsiti, dostavljac ce se izvijestiti kad i na kom mjestu moze tu
osobu da zatekne i ostavit ce joj kod jedne od osoba navedenih u clanku
115. ovog zakona pismeno izvijesce da radi primanja pismena bude u odredjeni
dan i sat u svom stanu ili na svom radnom mjestu. Ako i poslije ovog dostavljac
ne zatekne osobu kojoj se dostavljanje ima izvrsiti, postupit ce po odredbi
clanka 115. stavak 1. ovog zakona i smatra se da je time dostavljanje
izvrseno.
Clanak 115.
(1) Pismena za koja u ovom zakonu nije odredjeno da se moraju
osobno dostaviti dostavljaju se takodjer osobno, ali takva pismena u slucaju
da se primatelj ne zatekne u stanu ili na radnom mjestu mogu se predati
kome od njegovih odraslih clanova domacinstva, koji je duzan da primi
pismeno. Ako se oni ne zateknu u stanu pismeno ce se predati susjedu,
ako oni na to pristanu. Ako se dostavljanje vrsi na radnom mjestu osobe
kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostavljanje
se moze izvrsiti osobi ovlastenoj za prijem poste koja je duzna primiti
pismeno, ili osobi koja je zaposlena na istom mjestu, ako ona pristane
primiti pismeno. (2) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti
odsutna i da joj osoba iz stavka 1. ovog clanka zbog toga ne moze pismeno
na vrijeme predati, pismeno ce se vratiti uz naznacenje gdje se odsutni
nalazi.
Clanak 116.
(1) Okrivljenom ce se osobno dostaviti poziv za prvo ispitivanje
u prethodnom postupku i poziv za glavni pretres. (2) Okrivljenom koji
nema branitelja osobno ce se dostaviti optuznica, optuzni prijedlog ili
privatna tuzba, presuda i druge odluke od cijeg dostavljanja tece rok
za zalbu, kao i zalba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora.
Po zahtjevu okrivljenog, presuda i druge odluke dostavit ce se osobi koju
on odredi. (3) Ako okrivljenom koji nema branitelja treba dostaviti presudu
kojom mu je izrecena kazna zatvora, a dostavljanje se ne moze izvrsiti
na njegovu dosadasnju adresu, sud ce okrivljenom postaviti branitelja
po sluzbenoj duznosti, koji ce vrsiti ovu duznost dok se ne sazna nova
adresa okrivljenog. Postavljenom branitelju ce se odrediti potreban rok
za upoznavanje sa spisima, a poslije toga ce se presuda dostaviti postavljenom
branitelju i postupak nastaviti. Ako je u pitanju druga odluka od cijeg
dostavljanja tece rok za zalbu ili zalba protivne stranke koja se dostavlja
radi odgovora, odluka, odnosno zalba ce se istaci na oglasnoj tabli suda
i protekom osam dana od dana isticanja smatra se da je izvrseno punovazno
dostavljanje. (4) Ako okrivljeni ima branitelja, optuznica, optuzni prijedlog,
privatna tuzba i sve odluke od cijeg dostavljanja tece rok za zalbu, kao
i zalba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovara, dostavit ce
se branitelju i okrivljenom po odredbama clanka 115. ovog zakona. U tom
slucaju, rok za izjavu pravnog lijeka, odnosno odgovora na zalbu tece
od dana dostavljanja pismena okrivljenom ili branitelju. Ako se okrivljenom
ne moze dostaviti odluka, odnosno zalba zato sto nije prijavio promjenu
adrese, odluka, odnosno zalba istaci ce se na oglasnu tablu suda i protekom
osam dana od dana isticanja smatra se da je izvrseno punovazno dostavljanje.
(5) Ako se pismeno ima dostaviti branitelju okrivljenog, a on ima vise
branitelja, dovoljno je da se pismeno dostavi jednom od njih.
Clanak 117.
(1) Poziv za podnosenje privatne tuzbe ili optuznice, kao
i poziv za glavni pretres, dostavlja se privatnom tuzitelju i ostecenom
kao tuzitelju, odnosno njihovom zakonskom zastupniku osobno (clanak 114.),
a njihovim punomocnicima po clanku 115. ovog zakona. Na isti nacin dostavljaju
im se i odluke za koje od dana dostavljanja tece rok za zalbu, kao i zalba
protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora. (2) Ako se osobama iz
stavka 1. ovog clanka ili ostecenom dostavljanje ne moze izvrsiti na dosadasnju
adresu, sud ce poziv, odnosno odluku ili zalbu istaci na oglasnoj tabli
suda i protekom osam dana od dana isticanja smatra se da je izvrseno punovazno
dostavljanje. (3) Ako osteceni, osteceni kao tuzitelj ili privatni tuzitelj
ima zakonskog zastupnika ili punomocnika, dostavljanje ce se izvrsiti
ovom, a ako ih ima vise, samo jednom od njih.
Clanak 118.
(1) Potvrdu o izvrsenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju
primatelj i dostavljac. Primatelj ce na dostavnici sam naznaciti dan prijema.
(2) Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju da se potpise, dostavljac
ce ga potpisati, naznaciti dan prijema i staviti napomenu zasto je potpisao
primatelja. (3) Ako primatelj odbije da potpise dostavnicu, dostavljac
ce to zabiljeziti na dostavnici i naznaciti dan predaje i time je dostavljanje
izvrseno.
Clanak 119.
Kad primatelj ili odrasli clan njegovog domacinstva odbije
da primi pismeno, dostavljac ce zabiljeziti na dostavnici dan, sat i razlog
odbijanja prijema, a pismeno ce ostaviti u stanu primatelja ili u prostoriji
gdje je on zaposlen, i time je dostavljanje izvrseno.
Clanak 120.
(1) Vojnim osobama, pripadnicima straze u ustanovama u kojima
su smjestene osobe lisene slobode i djelatnicima suvozemnog, rijecnog,
pomorskog i zrakoplovnog prometa dostavljanje poziva obavlja se preko
njihove komande, odnosno neposrednog starjesine, a, po potrebi, moze im
se na taj nacin obavljati i dostavljanje ostalih pismena. (2) Osobama
lisenim slobode dostavljanje se obavlja u sudu ili preko uprave ustanove
u kojoj su smjestene. (3) Osobama koje uzivaju pravo imuniteta u Bosni
i Hercegovini, ako medjunarodni ugovori sto drugo ne odredjuju, dostavljanje
se obavlja preko Ministarstva inozemnih poslova Bosne i Hercegovine. (4)
Dostavljanje drzavljanima Bosne i Hercegovine odnosno Federacije u inozemstvu,
ako se ne primjenjuje postupak predvidjen u cl. 500. i 501. ovog zakona,
obavlja se posredstvom diplomatskog ili konzularnog predstavnistva Bosne
i Hercegovine u stranoj drzavi, pod uvjetom da se strana drzava ne protivi
takvom nacinu dostavljanja i da osoba kojoj se dostavljanje obavlja dobrovoljno
pristaje da primi pismeno. Ovlasteni djelatnik diplomatskog ili konzularnog
predstavnistva potpisuje dostavnicu kao dostavljac ako je pismeno uruceno
u samom predstavnistvu, a ako je pismeno dostavljeno postom potvrdj uje
to na dostavnici.
Clanak 121.
(1) Nadleznom tuzitelju odluke i druga pismena dostavljaju
se predajom pisarnici nadleznog tuziteljstva. (2) Kad se obavlja dostavljanje
odluka kod kojih od dana dostavljanja tece rok, kao dan dostavljanja smatra
se dan predaje pismena pisarnici nadleznog tuziteljstva. (3) Sud ce nadleznom
tuzitelju, na njegov zahtjev, dostaviti kazneni spis radi razmatranja.
Ako je u tijeku rok za izjavu redovnog pravnog lijeka, ili ako to zahtijevaju
drugi interesi postupka, sud moze odrediti u kojem roku nadlezni tuzitelj
treba vratiti spise.
Clanak 122.
U slucajevima koji nisu predvidjeni ovim zakonom dostavljanje
se vrsi po odredbama koje vaze za parnicni postupak.
Clanak 123.
(1) Pozivi i odluke koje se donose do zavrsetka glavnog
pretresa za osobe koje sudjeluju u postupku, osim za okrivljenog, mogu
se predati sudioniku u postupku koji pristaje da ih uruci onome kome su
upuceni, ako organ smatra da je na taj nacin osiguran njihov prijem. (2)
O pozivu za glavni pretres ili drugom pozivu, kao i o odluci o odlaganju
glavnog pretresa ili drugih zakazanih radnji, osobe navedene u stavku
1. ovog clanka mogu se izvijestiti brzojavom ili telefonom, ako se prema
okolnostima moze pretpostaviti da ce obavjest obavljena na taj nacin primiti
osoba kojoj je upucena. (3) O pozivanju i predaji odluke, koji su obavljeni
na nacin predvidjen u st.1. i 2. ovog clanka, stavit ce se sluzbena zabiljeska
na spisu. (4) Prema osobi koja je po stavku 1. ili stavku 2. ovog clanka
izvijestena, odnosno kojoj je odluka upucena, mogu nastupiti stetne posljedice
predvidjene za propustanje samo ako se utvrdi da je ona blagovremeno primila
poziv, odnosno odluku i da je bila poucena o posljedicama propustanja.
Clanak 124.
(1) Svakom tko ima opravdani interes moze se dopustiti razmatranje
i prepisivanje pojedinih kaznenih spisa. (2) Kad je postupak u tijeku,
razmatranje i prepisivanje spisa dopusta organ pred kojim se vodi postupak,
a kad je postupak zavrsen, razmatranje i prepisivanje spisa dopusta predsjednik
suda ili sluzbena osoba koju on odredi. Ako se spisi nalaze kod nadleznog
tuzitelja, dozvolu za razmatranje i prepisivanje daje nadlezni tuzitelj.
(3) Razmatranje i prepisivanje pojedinih kaznenih spisa moze se uskratiti
kad to zahtijevaju posebni razlozi obrane ili sigurnosti zemlje, ili kad
je javnost bila iskljucena s glavnog pretresa. Ovo uskracivanje ne moze
se odnositi na branitelja i okrivljenog kad je ispitan. Protiv rjesenja
o uskracivanju dopustena je zalba koja ne zadrzava izvrsenje rjesenja.
(4) Za razmatranje i prepisivanje spisa od strane privatnog tuzitelja,
ostecenog kao tuzitelja, ostecenog i branitelja vaze odredbe clanka 55.
odnosno clanka 69. ovog zakona. (5) Organ unutarnjih poslova odnosno sud
duzni su bez ikakvog ogranicenja omoguciti Ombudsmanima Federacije razmatranje
i prepisivanje pojedinih spisa. U svezi s ovim svaki sluzbenik organa
unutarnjih poslova odnosno suda duzan je osigurati suradnju s Ombudsmanima
Federacije.
XIII IZVRSENJE ODLUKA
Clanak 125.
(1) Presuda postaje pravomocna kad se vise ne moze pobijati
zalbom ili kad zalba nije dopustena. (2) Pravomocna presuda izvrsava se
kad je izvrseno njeno dostavljanje i kada za izvrsenje ne postoje zakonske
smetnje. Ako nije izjavljena zalba ili su se stranke odrekle ili odustale
od zalbe, presuda je izvrsna istekom roka za zalbu, odnosno od dana odricanja
ili odustanka od izjavljene zalbe. (3) Ako sud koji je donio presudu u
prvom stupnju nije nadlezan za njeno izvrsenje, dostavit ce ovjereni prijepis
presude s potvrdom o izvrsnosti organu koji je nadlezan za izvrsenje.
(4) Ako je vojni starjesina osudjen na kaznu, sud ce ovjereni prijepis
pravomocne presude dostaviti organu nadleznom za poslove obrane u kojem
se osudjeni vodi u evidenciji.
Clanak 126.
Ako se novcana kazna propisana u ovom zakonu ne moze ni
prinudno naplatiti, sud ce je izvrsiti primjenom clanka 39. stavak 3.
Kaznenog zakona Federacije.
Clanak 127.
(1) Izvrsenje presude u pogledu troskova kaznenog postupka,
oduzimanja imovinske koristi i imovinskopravnih zahtjeva vrsi nadlezni
sud po odredbama koje vaze za ovrsni postupak. (2) Prinudna naplata troskova
kaznenog postupka u korist proracuna vrsi se po sluzbenoj duznosti. Troskovi
prinudne naplate prethodno se isplacuju iz sredstava suda. (3) Ako je
u presudi izrecena mjera sigurnosti oduzimanja predmeta sud koji je izrekao
presudu u prvom stupnju odlucit ce hoce li se takvi predmeti prodati po
odredbama koje vaze za ovrsni postupak ili ce se predati kriminalistickom
muzeju ili drugoj ustanovi ili ce se unistiti. Novac dobiven prodajom
predmeta unosi se u proracun. (4) Odredba stavka 3. ovog clanka sukladno
ce se primijeniti i kad se donese odluka o oduzimanju predmeta na temelju
clanka 482. ovog zakona. (5) Pravomocna odluka o oduzimanju predmeta moze
se van slucaja ponavljanja kaznenog postupka, odnosno zahtjeva za zastitu
zakonitosti izmijeniti u parnicnom postupku ako se pojavi spor o vlasnistvu
oduzetih predmeta.
Clanak 128.
(1) Ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, rjesenja se
izvrsavaju kad postanu pravomocna. Naredbe se izvrsavaju odmah, ako organ
koji je naredbu izdao ne naredi drukcije. (2) Pravomocnost rjesenja nastupa
kad se ono ne moze pobijati zalbom ili kad zalba nije dopustena. (3) Rjesenja
i naredbe, ako nije drukcije odredjeno, izvrsavaju organi koji su te odluke
donijeli. Ako je sud rjesenjem odlucio o troskovima kaznenog postupka,
naplata tih troskova vrsi se po odredbama clanka 127. st. 1. i 2. ovog
zakona.
Clanak 129.
(1) Ako se pojavi sumnja u dopustenost izvrsenja sudske
odluke ili o racunanju kazne, ili ako u pravomocnoj presudi nije odluceno
o uracunavanju pritvora ili ranije izdrzane kazne, ili uracunavanje nije
pravilno obavljeno, o tome ce odluciti posebnim rjesenjem predsjednik
vijeca suda koji je sudio u prvom stupnju. Zalba ne zadrzava izvrsenje
rjesenja, osim ako sud nije drukcije odredio. (2) Ako se pojavi sumnja
o tumacenju sudske odluke, o tome odlucuje sud koji je donio pravomocnu
odluku.
Clanak 130.
Kad je odluka kojom je odluceno o imovinskopravnom zahtjevu
postala pravomocna, osteceni moze zahtjevati od suda koji je odlucio u
prvom stupnju da mu izda ovjereni prijepis odluke, s naznacenjem da je
odluka izvrsna.
Clanak 131.
Propise o kaznenoj evidenciji donosi federalni ministar
unutarnjih poslova, u suglasnosti s federalnim ministrom pravde.
XIV ZNACENJE ZAKONSKIH IZRAZA I OSTALE ODREDBE
Clanak 132.
Kad je zakonom odredjeno da je za gonjenje pojedinih kaznenih
djela potrebno prethodno odobrenje nadleznog drzavnog organa, nadlezni
tuzitelj ne moze zahtjevati sprovodj enje istrage niti podici neposredno
optuznicu, odnosno optuzni prijedlog, ako ne podnese dokaz da je odobrenje
dato.
Clanak 133.
(1) Ako se postupak vodi zbog kaznenog djela ugrozavanja
javnog prometa istrzni sudac ili vijece moze okrivljenom oduzeti vozacku
dozvolu za vrijeme dok postupak traje. Prije pokretanja kaznenog postupka
zbog kaznenog djela ugrozavanja javnog prometa nadlezni organ koji vrsi
uvidjaj moze oduzeti vozacku dozvolu osobi za koju postoji osnovana sumnja
da je izvrsila to kazneno djelo i zadrzati vozacku dozvolu najduze tri
dana. (2) Vozacka dozvola vratit ce se okrivljenom i prije zavrsetka kaznenog
postupka ako se moze opravdano zakljuciti da su prestali razlozi za oduzimanje
dozvole. (3) Protiv rjesenja donesenog u smislu st.1. i 2. ovog clanka
dopustena je zalba, koja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (4) Vrijeme za
koje je vozacka dozvola oduzeta okrivljenom koji je na slobodi, uracunat
ce se u izrecenu mjeru sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom.
Clanak 134.
O stavljanju u pritvor, o stupanju optuznice na pravnu snagu,
odnosno o osudjujucoj presudi zbog kaznenog djela za koje se goni na temelju
optuznog prijedloga, sud ce u roku od tri dana izvijestiti drzavni organ,
poduzece ili drugu pravnu osobu kod kojeg je u radnom odnosu osoba na
koju se ove odluke odnose.
Clanak 135.
Kad se u tijeku kaznenog postupka utvrdi da je okrivljeni
umro ili da je po ucinjenom kaznenom djelu obolio od kakvog trajnog dusevnog
oboljenja, rjesenjem ce se obustaviti kazneni postupak.
Clanak 136.
(1) Sud moze u tijeku postupka kazniti novcanom kaznom do
500 KM, branitelja, punomocnika ili zakonskog zastupnika, ostecenog, ostecenog
kao tuzitelj ili privatnog tuzitelja, ako su njegovi postupci ocigledno
upravljeni na odugovlacenje kaznenog postupka. (2) O kaznjavanju odvjetnika,
odnosno odvjetnickog pripravnika obavijestit ce se odvjetnicka komora.
(3) Ako nadlezni tuzitelj ne podnosi sudu prijedloge blagovremeno ili
druge radnje u postupku poduzima s velikim zakasnjenjem i time prouzrokuje
odugovlacenje postupka, obavijestit ce se o tome visi nadlezni tuzitelj.
Clanak 137.
(1) U pogledu iskljucenja kaznenog gonjenja za osobe koje
uzivaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini vaze pravila medjunarodnog
prava. (2) U slucaju sumnje da li se radi o tim osobama, sud ce se za
objasnjenje obratiti Ministarstvu inozemnih poslova Bosne i Hercegovine
preko Federalnog ministarstva pravde.
Clanak 138.
Svi drzavni organi duzni su da sudovima i drugim organima
koji sudjeluju u kaznenom postupku pruze potrebnu pomoc, narocito ako
se radi o otkrivanju kaznenih djela i pronalazenju ucinitelja.
Clanak 139.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju ovo znacenje:
1) Osumnjiceni je osoba protiv koje postoje osnovi sumnje da je pocinila
kazneno djelo, a protiv te osobe nije pokrenut kazneni postupak. 2) Okrivljeni
je osoba protiv koje se vodi istraga ili protiv koga je podignuta optuznica,
optuzni prijedlog ili privatna tuzba. 3) Optuzeni je osoba protiv koje
je optuznica stala na pravnu snagu. 4) Osudjeni je osoba za koju je pravomocnom
presudom utvrdjeno da je kazneno odgovorna za odredjeno kazneno djelo.
5) Izraz okrivljeni upotrebljava se u ovom zakonu i kao opci naziv za
okrivljenog, optuzenog i osudjenog. 6) Osteceni je osoba cije je kakvo
osobno ili imovinsko pravo kaznenim djelom povrijedjeno ili ugrozeno.
7) Tuzitelj je nadlezni tuzitelj, privatni tuzitelj i osteceni kao tuzitelj.
8) Nadlezni tuzitelj je federalni tuzitelj i tuzitelj u kantonuz upaniji.
9) Stranka je tuzitelj i okrivljeni.
DIO DRUGI TIJEK POSTUPKA A. PRETHODNI POSTUPAK XV KAZNENA
PRIJAVA
Clanak 140.
(1) Odgovorni duznosnici drzavnog organa, Ombudsmana Federacije,
javnog poduzeca i javne ustanove duzni su prijaviti kaznena djela za koja
se goni po sluzbenoj duznosti, o kojima su izvijesteni ili za koja saznaju
na koji drugi nacin. (2) Podnoseci prijavu odgovorni duznosnici iz stavka
1. ovog clanka navest ce dokaze koji su im poznati i poduzet ce mjere
da bi se sacuvali tragovi kaznenog djela, predmeti na kojima je ili pomocu
kojih je ucinjeno kazneno djelo i drugi dokazi.
Clanak 141.
(1) Gradjanin ima pravo prijaviti kazneno djelo za koje
se goni po sluzbenoj duznosti, a duzan je to uciniti kad neprijavljivanje
kaznenog djela predstavlja kazneno djelo. (2) Zdravstveni radnik, nastavnik,
odgojitelj, roditelj, staratelj, usvojitelj i druge osobe koje su ovlastene
ili duzne da pruzaju zastitu i pomoc maloljetnoj osobi, da vrse nadzor,
odga janje i odgoj nad tom osobom, a koja saznaju ili ocijene da postoje
osnovi sumnje da je maloljetna osoba ostecena kaznenim djelom, a narocito
da je seksualno ili na drugi nacin zlostavljana, prijavit ce odmah kazneno
djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti.
Clanak 142.
(1) Prijava se podnosi nadleznom tuzitelju pismeno ili usmeno.
(2) Ako se prijava podnosi usmeno, prijavitelj ce se upozoriti na posljedice
laznog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit ce se zapisnik, a ako
je prijava priopcena telefonom, sacinit ce se sluzbena zabiljeska. (3)
Ako je prijava podnesena sudu, organu unutarnjih poslova ili nenadleznom
tuzitelju, oni ce prijavu primiti i odmah dostaviti nadleznom tuzitelju.
Clanak 143.
(1) Ako postoje osnovi sumnje da je izvrseno kazneno djelo
za koje se goni po sluzbenoj duznosti, organi unutarnjih poslova duzni
su poduzeti potrebne mjere da se pronadje ucinitelj kaznenog djela, da
se ucinitelj ili suucesnik ne sakrije ili ne pobjegne, da se otkriju i
osiguraju tragovi kaznenog djela i predmeti koji mogu posluziti kao dokaz,
kao i da prikupe sva izvjesca koja bi mogla biti od koristi za uspjesno
vodjenje kaznenog postupka. (2) Radi izvrsenja zadataka iz stavka 1. ovog
clanka, organi unutarnjih poslova mogu traziti potrebna izvjesca od gradjana;
izvrsiti potreban pregled prevoznih sredstava, putnika i prtljaga; da
za neophodno potrebno vrijeme ogranice kretanje na odredjenom prostoru;
da poduzmu potrebne mjere u svezi s utvrdjivanjem istovjetnosti osoba
i predmeta; da raspisu potragu za osobom i stvarima za kojima se traga;
da u nazocnosti odgovorne osobe obave pregled odredjenih objekata i prostorija
drzavnih organa, poduzeca i drugih pravnih osoba i ostvare uvid u odredjenu
njihovu dokumentaciju, kao i da poduzmu druge potrebne mjere i radnje.
O cinjenicama i okolnostima koje su utvrdjene prilikom poduzimanja pojedinih
radnji, a mogu biti od interesa za kazneni postupak, kao i o predmetima
koji su pronadjeni ili oduzeti sastavit ce se zapisnik ili sluzbena zabiljeska.
(3) Pri prikupljanju izvjesca od gradjana organi unutarnjih poslova mogu
i pozivati gradjane, s tim da se u pozivu mora naznaciti razlog pozivanja.
Prilikom prikupljanja izvjesca gradjani imaju prava iz st. 1. do 5. clanka
4. ovog zakona. Organi unutarnjih poslova ne mogu gradjane saslusavati
u svojstvu okrivljenog, svjedoka ili vjestaka. (4) Osoba prema kojoj je
primijenjena neka od radnji ili mjera iz st. 2. i 3. ovog clanka, ima
pravo podnijeti prituzbu nadleznom tuzitelju u roku od tri dana. Nadlezni
tuzitelj ce provjeriti osnovanost prituzbe i ako utvrdi da su se u primjenjenim
radnjama ili mjerama stekla obiljezja kaznenog djela ili povreda radne
obveze postupit ce sukladno zakonu. (5) Na pismeni zahtjev i s odobrenjem
istraznog suca, odnosno predsjednika vijeca mogu organi unutarnjih poslova
prikupljati izvjesca i od osoba koje se nalaze u pritvoru ako je to potrebno
radi otkrivanja drugih kaznenih djela iste osobe, njihovih suucesnika
ili kaznena djela drugih ucinitelja. Ova izvjesca prikupljaju se u vrijeme
i u nazocnosti osobe koju odredi istrazni sudac, odnosno predsjednik vijeca.
(6) Na temelju prikupljenih obavjestenja organ unutarnjih poslova sastavlja
kaznenu prijavu u kojoj navodi dokaze za koje je saznao prilikom prikupljanja
izvjesca. U kaznenu prijavu ne unosi se sadrzina izjava koje su pojedini
gradjani dali prilikom prikupljanja izvjesca. Uz kaznenu prijavu nadleznom
tuzitelju dostavljaju se i predmeti, skice, fotografije, pribavljeni izvjestaji,
spisi o poduzetim mjerama i radnjama, sluzbene zabiljeske, izjave i drugi
materijali koji mogu biti korisni za uspjesno vodjenje postupka ukljucujuci
sve cinjenice i dokaze koje idu u korist osumnjicenom. Ako organi unutarnjih
poslova poslije podnosenja kaznene prijave saznaju za nove cinjenice,
dokaze ili tragove kaznenog djela, duzni su prikupiti potrebna izvjesca
i da izvjesce o tome, kao dopunu kaznene prijave, odmah dostave nadleznom
tuzitelju.
Clanak 144.
(1) Ovlastene sluzbene osobe organa unutarnjih poslova imaju
pravo da osobe zatecene na mjestu izvrsenja kaznenog djela upute istraznom
sucu ili da ih zadrze do njegovog dolaska, ako bi te osobe mogle dati
podatke vazne za kazneni postupak i ako je vjerojatno da se njihovo saslusanje
kasnije ne bi moglo izvrsiti ili bi bilo skopcano sa znatnim odugovlacenjem
ili drugim teskocama. Zadrzavanje ovih osoba na mjestu izvrsenja kaznenog
djela ne moze trajati duze od sest sati. (2) Organi unutarnjih poslova
mogu fotografirati osobu za koju postoje osnovi sumnje da je izvrsila
kazneno djelo, a mogu uzimati i otiske njenih prstiju. Kad je to neophodno
radi utvrdjivanja istovjetnosti, ili u drugim slucajevima od interesa
za uspjesno vodjenje postupka, organi unutarnjih poslova mogu javno objaviti
fotografiju te osobe nakon odobrenja istraznog suca. (3) Ako je potrebno
da se utvrdi od koga poticu otisci prstiju na pojedinim predmetima, organi
unutarnjih poslova mogu uzimati otiske prstiju od osoba za koje postoji
vjerojatnoca da su mogla doci u dodir s tim predmetima.
Clanak 145.
(1) Nadlezni tuzitelj ce odbaciti prijavu ako iz same prijave
proistjece da prijavljeno djelo nije kazneno djelo za koje se goni po
sluzbenoj duznosti, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaceno
amnestijom ili pomilovanjem, ili ako postoje druge okolnosti koje iskljucuju
gonjenje. O odbacivanju prijave, kao i o razlozima za to, nadlezni tuzitelj
ce obavijestiti ostecenog u roku od osam dana (clanak 56.), a ako je organ
unutarnjih poslova podnio prijavu, obavijestit ce i taj organ. (2) Ako
nadlezni tuzitelj iz same prijave ne moze ocijeniti jesu li vjerojatni
navodi prijave ili ako podaci u prijavi ne pruzaju dovljno osnova da moze
odluciti hoce li zahtijevati provodjenje istrage, ili ako je do nadleznog
tuzitelja samo dopro glas da je izvrseno kazneno djelo, a narocito ako
je izvrsitelj nepoznat, nadlezni tuzitelj ce zahtijevati od organa unutarnjih
poslova da prikupe potrebna izvjesca i da poduzmu druge mjere radi otkrivanja
kaznenog djela i ucinitelja (cl. 143. i 144.) i ovi organi obvezni su
da pruze zahtjevanu pomoc. Organi unutarnjih poslova duzni su odmah izvijestiti
nadleznog tuzitelja o mjerama koje su poduzeli, a ako ih ne mogu poduzeti
izvijestit ce nadleznog tuzitelja odmah o razlozima nemogucnosti poduzimanja
mjera. (3) Nadlezni tuzitelj moze traziti potrebne podatke od drzavnih
organa, i drugih pravnih osoba i subjekata, a moze u tu svrhu pozvati
i podnositelja kaznene prijave. Drzavni organi, pravne osobe i drugi subjekti
duzni su trazene podatke dostaviti odmah. (4) Ako i poslije poduzetih
radnji iz st. 2. i 3. ovog clanka proistjecu neke od okolnosti iz stavka
1. ovog clanka nadlezni tuzitelj odbacit ce prijavu. (5) Nadlezni tuzitelj
i drugi drzavni organi, poduzeca i druge pravne osobe duzni su prilikom
prikupljanja izvjesca, odnosno davanja podataka postupati obazrivo, vodeci
racuna da se ne naskodi casti i ugledu osobe na koju se ovi podaci odnose.
Clanak 146.
(1) Organi unutarnjih poslova mogu i prije pokretanja istrage
izvrsiti privremeno oduzimanje predmeta po odredbama clanka 200. ovog
zakona, ako postoji opasnost od odlaganja i obaviti pretresanje stana
i osoba pod uvjetima predvidjenim u clanku 199. ovog zakona. O poduzetim
radnjama odmah ce se izvijestiti nadlezni tuzitelj. (2) Ako istrazni sudac
nije u mogucnosti odmah izici na lice mjesta, organi unutarnjih poslova
mogu po odobrenju istraznog suca sami izvrsiti uvidjaj i odrediti potrebna
vjestacenja, osim obdukcije i ekshumacije lesa. Ako istrazni sudac stigne
na lice mjesta u tijeku vrsenja uvidjaja, on moze poduzeti vrsenje ovih
radnji. O svemu sto je poduzeto bit ce odmah obavijesten nadlezni tuzitelj.
(3) Prije poduzimanja radnji iz st. 1 i 2. ovog clanka organi unutarnjih
poslova obavijestit ce nadleznog tuzitelja, ako je to moguce.
Clanak 147.
(1) Kad je ucinitelj kaznenog djela nepoznat, nadlezni tuzitelj
moze predlozit istraznom sucu da poduzme pojedine istrazne radnje, a ako
je to potrebno i obdukciju i ekshumaciju lesa. Ako se istrazni sudac ne
slozi s ovim prijedlogom, zatrazit ce da o tome odluci vijece (clanak
21. stavak 6.). (2) Zapisnici o poduzetim istraznim radnjama dostavljaju
se nadleznom tuzitelju.
Clanak 148.
(1) Istrazni sudac nadleznog suda, kao i istrazni sudac
nizeg suda na cijem je podrucju izvrseno kazneno djelo, moze prije donosenja
rjesenja o provodjenju istrage poduzeti pojedine istraz ne radnje za koje
postoji opasnost od odlaganja, ali o svemu sto je poduzeto mora obavijestiti
nadleznog tuzitelja. Prije poduzimanja istraznih radnji obavijestit ce
se nadlezni tuzitelj, ako je to moguce. (2) Kada istrazne radnje poduzima
istrazni sudac nizeg suda, tim radnjama moze biti nazocan nadlezni tuzitelj
koji postupa pred tim sudom. (3) U pogledu pozivanja i ispitivanja osobe
za koju postoje osnovi sumnje da je izvrsila kazneno djelo, primjenjuju
se odredbe o pozivanju i ispitivanju okrivljenog.
XVI ISTRAGA
Clanak 149.
(1) Istraga se pokrece protiv odredjene osobe kad postoji
osnovana sumnja da je ucinila kazneno djelo. (2) U istrazi ce se prikupiti
dokazi i podaci koji su potrebni da bi se moglo odluciti hoce li se podici
optuznica ili obustaviti postupak, dokazi za koje postoji opasnost da
se nece moci ponoviti na glavnom pretresu ili bi njihovo izvodjenje bilo
povezano s teskocama, kao i drugi dokazi koji mogu biti od koristi za
postupak a cije se izvodjenje, s obzirom na okolnosti slucaja, pokazuje
svrsishodnim.
Clanak 150.
(1) Istraga se provodi na zahtjev nadleznog tuzitelja. (2)
Zahtjev za provodjenje istrage podnosi se istraznom sucu nadleznog suda.
(3) U zahtjevu se moraju naznaciti: osoba protiv koje se zahtjeva sprovodjenje
istrage, opis djela iz koga proizlaze zakonska obiljezja kaznenog djela,
zakonski naziv kaznenog djela, okolnosti iz kojih proizlazi osnovanost
sumnje i postojeci dokazi. (4) U zahtjevu za provodjenje istrage moze
se predloziti da se izvide odredjene okolnosti, da se poduzmu pojedine
radnje i da se o izvjesnim pitanjima saslusaju odredjene osobe, a moze
se predloziti i da se osoba protiv koje se zahtijeva istraga stavi u pritvor.
(5) Nadlezni tuzitelj ce prije dostavljanja krivicne prijave iz stavka
6. ovog clanka izdvojiti zapisnike i obavjestenja iz clanka 79. ovog zakona,
zatvoriti ih u poseban omot i odvojeno cuvati. Izdvojeni zapisnici i obavjestenja
ne mogu se razgledatiti niti koristiti u kaznenom postupku. (6) Nadlezni
tuzitelj ce dostaviti istraznom sucu kaznenu prijavu i sve spise i zapisnike
o radnjama koje su poduzete. Istodobno, nadlezni tuzitelj ce dostaviti
istraznom sucu predmete koji mogu posluziti kao dokaz ili ce naznaciti
gdje se oni nalaze.
Clanak 151.
(1) Kad istrazni sudac primi zahtjev za provodjenje istrage,
razmotrit ce spise i ako se slozi sa zahtjevom, donijet ce rjesenje o
provodjenju istrage, koje treba sadrzavati podatke navedene u clanku 150.
stavak 3. ovog zakona. Rjesenje ce se dostaviti nadleznom tuzitelju i
okrivljenom i njegovom branitelju. (2) Prije donosenja rjesenja istrazni
sudac ce ispitati osobu protiv koje se zahtjeva provodjenje istrage, osim
ako postoji opasnost od odlaganja. (3) Istrazni sudac moze, prije nego
sto odluci o zahtjevu nadleznog tuzitelja, pozvati nadleznog tuzitelja
i osobu protiv koje je zahtijevano provodjenje istrage da odredjenog dana
dodju u sud ako je potrebno da se izjasne o okolnostima koje mogu biti
od vaznosti za odlucivanje o zahtjevu ili ako istrazni sudac smatra da
bi iz drugih razloga bilo svrsishodno njihovo usmeno izjasnjenje. Ovom
prilikom stranke mogu stavljati usmeno svoje prijedloge, a nadlezni tuzitelj
moze izmijeniti ili dopuniti svoj zahtjev za sprovodjenje istrage, a moze
i predloziti da se postupak provede neposredno na osnovu optuznice (clanak
152.). (4) U pogledu pozivanja i ispitivanja osobe protiv koje se zahtijeva
provodjenje istrage primjenjivat ce se odredbe ovog zakona, koje se odnose
na pozivanje i ispitivanje okrivljenog. Osobu koja je pozvana po stavku
3. ovog clanka poucit ce istrazni sudac u smislu clanka 213. stavak 2.
ovog zakona. (5) Protiv rjesenja istraznog suca o provodjenju istrage
okrivljeni se moze zaliti. Ako je rjesenje usmeno priopceno, zalba se
tom prilikom moze izjaviti na zapisnik. (6) Istrazni sudac je duzan zalbu
odmah dostaviti vijecu (clanak 21. stavak 6. ). Zalba ne zadrzava izvrsenje
rjesenja. (7) Ako se istrazni sudac ne slozi sa zahtjevom nadleznog tuzitelja,
ostecenog kao tuzitelja ili privatnog tuzitelja za provodjenje istrage,
zatrazit ce da o tome odluci vijece (clanak 21. stavak 6.). Protiv rjesenja
vijeca okrivljeni i nadlezni tuzitelj imaju pravo zalbe, koja ne zadrzava
izvrsenje rjesenja. (8) U slucajevima iz st. 6. i 7. ovog clanka, vijece
je duzno donijeti odluku u roku od 48 sati. (9) Pri odlucivanju o zahtjevu
za provodjenje istrage, vijece nije vezano za pravnu ocjenu djela koju
je naveo nadlezni tuzitelj, osteceni kao tuzitelj ili privatni tuzitelj.
Clanak 152.
(1) Istrazni sudac se moze suglasiti s prijedlogom nadleznog
tuzitelja da se ne provodi istraga ako prikupljeni podaci koji se odnose
na kazneno djelo i ucinitelja pruzaju dovoljno osnova za podizanje optuznice.
(2) Suglasnost iz stavka 1. ovog clanka istrazni sudac moze dati samo
ako je prethodno ispitao osobu protiv koje treba da se podigne optuznica.
U pogledu pozivanja i ispitivanja te osobe primjenjuju se odredbe o pozivanju
i ispitivanju okrivljenog. Obavjestenje o suglasnosti istrazni sudac ce
dostaviti nadleznom tuzitelju i osobi protiv koje treba da se podigne
optuznica. (3) Rok za podizanje optuznice iznosi osam dana, ali vijece
(clanak 21. stavak 6.) moze na zahtjev nadleznog tuzitelja produziti taj
rok. Ako se optuznica ne podigne niti u roku od tri mjeseca poslije davanja
suglasnosti istraznog suca da se ne provodi istraga, smatrat ce se da
je nadlezni tuzitelj odustao od gonjenja. (4) Prijedlog iz stavka 1. ovog
clanka nadlezni tuzitelj moze staviti i poslije podnosenja zahtjeva za
provodjenje istrage dok rjesenje o zahtjevu ne bude doneseno. (5) Ako
istrazni sudac smatra da nisu ispunjeni uvjeti za podizanje optuznice
bez provodjenja istrage, postupit ce kao da je stavljen zahtjev za provodjenje
istrage. (6) Ako je za kazneno djelo predvidjena kazna zatvora do pet
godina, nadlezni tuzitelj moze, izvan uvjeta predvidjenih u st. 1. do
5. ovog clanka, podici optuznicu i bez provodjenja istrage kad prikupljeni
podaci koji se odnose na kazneno djelo i ucinitelja pruzaju dovoljno osnova
za optuzenje. (7) Odredbe st. 1. do 6. ovog clanka, primjenjuju se i kad
se kazneno gonjenje poduzima po zahtjevu ostecenog kao tuzitelja ili privatnog
tuzitelja. (8) Uz prijedlog iz stavka 1. ovog clanka, kao i uz optuznicu
podignutu po stavku 6. ovog clanka, nadlezni tuzitelj ce dostaviti kaznenu
prijavu i sve spise i zapisnike o radnjama koje su poduzete, kao i predmete
koji mogu posluziti kao dokaz, ili ce naznaciti gdje se oni nalaze.
Clanak 153.
(1) Istragu provodi istrazni sudac nadleznog suda. (2) Kantonalnizupanijski
sud moze odrediti jedan opcinski sud u kome ce se za podrucja vise opcinskih
sudova provoditi istragu ( u daljnjem tekstu: istrazni centar ). (3) Istrazni
sudac vrsi istrazne radnje, po pravilu, samo na podrucju svog suda. Ako
interes istrage zahtijeva, on moze pojedine istrazne radnje izvrsiti i
izvan podrucja svog suda, ali je duzan o tome obavijestiti sud na cijem
podrucju vrsi istrazne radnje.
Clanak 154.
(1) U tijeku istrage istrazni sudac moze provjeriti izvrsenje
pojedinih istraznih radnji istraznom sucu suda na cijem podrucju treba
poduzeti te radnje, a ako je za podrucja vise sudova odredjen jedan sud
za ukazivanje pravne pomoci tom sudu. (2) Nadlezni tuzitelj koji postupa
pred sudom kome je povjereno izvrsenje istrazne radnje moze biti nazocan
toj radnji ako nadlezni tuzitelj ne izjavi da ce on biti nazocan. (3)
Istrazni sudac moze povjeriti organu unutarnjih poslova izvrsenje naredbe
o pretresanju stana ili osoba ili o privremenom oduzimanju predmeta na
nacin predvidjen ovim zakonom. (4) Istrazni sudac moze na prijedlog nadleznog
tuzitelja povjeriti organu unutarnjih poslova obavljanje i drugih istraznih
radnji ako se istraga vodi za djela ciji su ucinitelji povezani s inozemstvom,
za djela medjunarodnog terorizma ili trgovine drogom, a takvo povjeravanje
je, s obzirom na veci znacaj kaznenog djela, neophodno za uspjesno vodjenje
istrage. Ako se istrazni sudac ne slozi s prijedlogom nadleznog tuzitelja,
zatrazit ce odluku vijeca, (clanak 21. stavak 6.) koje je duzno donijeti
odluku u roku od 24 sata. (5) Na zahtjev ili po odobrenju istraznog suca,
organi unutarnjih poslova mogu fotografirati okrivljenog ili uzeti otiske
njegovih prstiju, ako je to potrebno za svrhe kaznenog postupka.
Clanak 155.
Prilikom poduzimanja istraznih radnji, organi unutarnjih
poslova postupaju po odgovarajucim odredbama ovog zakona o istraznim radnjama.
Clanak 156.
Istrazni sudac, kojem je povjereno izvrsenje pojedinih istraz
nih radnji izvrsit ce po potrebi i druge istrazne radnje koje s ovim stoje
u svezi ili iz njih proistjecu. Organ unutarnjih poslova kojem je povjereno
provodjenje odredjenih istraznih radnji, moze poduzimati i druge istrazne
radnje koje su u svezi s povjerenim radnjama ili iz njih proistjecu samo
uz prethodnu pismenu suglasnost istraznog suca.
Clanak 157.
(1) Istraga se vodi samo u pogledu onog kaznenog djela i
protiv onog okrivljenog na koje se odnosi rjesenje o provodjenju istrage.
(2) Ako se u tijeku istrage pokaze da postupak treba prosiriti na koje
drugo kazneno djelo ili protiv druge osobe, istrazni sudac ce o tome obavijestiti
nadleznog tuzitelja. U takvom slucaju mogu se poduzeti istrazne radnje
koje ne trpe odlaganje, ali o svemu sto je poduzeto mora se obavijestiti
nadlezni tuzitelj. (3) U pogledu prosirenja istrage vaze odredbe cl. 150.
i 151. ovog zakona.
Clanak 158.
Poslije donosenja rjesenja o provodjenju istrage, istrazni
sudac i bez prijedloga stranaka poduzima radnje za koje smatra da su potrebne
za uspjesno vodjenje postupka.
Clanak 159.
(1) Stranke, branitelj i osteceni mogu u tijeku istrage
stavljati istraznom sucu prijedloge da se izvrse pojedine istrazne radnje.
Ako se istrazni sudac ne slozi s prijedlogom nadleznog tuzitelja ili okrivljenog,
odnosno branitelja da se izvrsi pojedina istrazna radnja, zatrazit ce
da o tome odluci vijece (clanak 21. stavak 6.). (2) Stranke, branitelj
i osteceni mogu, prijedloge iz stavka 1. ovog clanka stavljati i istraznom
sucu ili organu unutarnjih poslova kome je povjereno izvrsenje pojedinih
istraznih radnji. Ako se istrazni sudac, odnosno organ unutarnjih poslova
ne slozi s prijedlogom, obavijestit ce o tome predlagatelja, koji prijedlog
moze ponovno staviti istraznom sucu nadleznog suda.
Clanak 160.
(1) Tuzitelj i branitelj mogu biti nazocni ispitivanju okrivljenog.
(2) Tuzitelj, osteceni, okrivljeni i branitelj mogu biti nazocni uvidjaju
i saslusanju vjestaka. (3) Stranke i branitelj mogu biti nazocni pretresanju
stana. (4) Saslusanju svjedoka mogu biti nazocni tuzitelj, okrivljeni
i branitelj kad je vjerojatno da svjedok nece doci na glavni pretres,
kad istrazni sudac nadje da je to svrhovito ili kad su jedna od stranaka
ili branitelj zahtijevali da budu nazocni saslusanju. Osteceni moze biti
nazocan saslusanju svjedoka samo kad je vjerojatno da svjedok nece doci
na glavni pretres. (5) Istrazni sudac je duzan na pogodan nacin obavijestiti
tuzitelja, branitelja, ostecenog i okrivljenog o vremenu i mjestu izvrsenja
istraznih radnji kojima oni mogu biti nazocni, osim kad postoji opasnost
od odlaganja. Ako okrivljeni ima branitelja, istrazni sudac ce, po pravilu,
obavjestavati samo branitelja. (6) Ako osoba kojoj je upuceno obavjestenje
o istraznoj radnji nije nazocna, radnja se moze izvrsiti i u njenom odsustvu.
(7) Osobe koje su nazocne istraznim radnjama mogu predloziti istraznom
sucu da radi razjasnjenja stvari postavi odredjena pitanja okrivljenom,
svjedoku ili vjestaku, a po dopustenju istraznog suca, mogu postavljati
pitanja i neposredno. Ove osobe imaju pravo zahtijevati da se u zapisnik
unesu i njihove primjedbe u pogledu izvrsenja pojedinih radnji, a mogu
i predlagati izvodjenje pojedinih dokaza. (8) Radi razjasnjenja pojedinih
tehnickih ili drugih strucnih pitanja koja se postavljaju u svezi s pribavljenim
dokazima ili prilikom ispitivanja okrivljenog ili poduzimanja drugih istraznih
radnji, istrazni sudac moze zatraziti od osobe odgovarajuce struke da
mu o tim pitanjima da potrebna objasnjenja. Ako su prilikom davanja objasnjenja
stranke nazocne, one mogu traziti da ta osoba pruzi bliza objasnjenja.
U slucaju potrebe, istrazni sudac moze traziti objasnjenja i od odgovarajuce
strucne ustanove. (9) Odredbe st. 1. do 8. ovog clanka primjenjuju se
i ako se istrazna radnja poduzima prije donosenja rjesenja o provodjenju
istrage.
Clanak 161.
(1) Istrazni sudac ce rjesenjem prekinuti istragu ako je
kod okrivljenog nastupilo privremeno dusevno oboljenje ili privremena
dusevna poremecenost. (2) Ako se ne zna boraviste okrivljenog, istraga
se moze prekinuti, ali ako je okrivljeni u bijegu ili inace nije dostizan
drzavnim organima, istraga ce se prekinuti samo na prijedlog nadleznog
tuzitelja, ako se postupak vodi po njegovom zahtjevu. (3) Prije nego sto
se istraga prekine, prikupit ce se svi dokazi o kaznenom djelu i kaznenoj
odgovornosti okrivljenog do kojih se moze doci. (4) Kad prestanu smetnje
koje su prouzrocile prekid, istrazni sudac ce nastaviti istragu.
Clanak 162.
Istrazni sudac obustavlja rjesenjem istragu kad nadlezni
tuztelj u tijeku istrage ili po zavrsenoj istrazi izjavi da odustaje od
gonjenja. O obustavljanju istrage istrazni sudac ce u roku od osam dana
obavijestiti ostecenog (clanak 56.)
Clanak 163.
(1) Istragu ce rjesenjem obustaviti vijece (clanak 21. stavak
6.) kad odlucuje o bilo kojem pitanju u tijeku istrage u sljedecim slucajevima:
1) ako djelo koje se stavlja na teret okrivljenom nije kazneno djelo za
koje se goni po sluzbenoj duznosti; 2) ako postoje okolnosti koje iskljucuju
kaznenu odgovornost okrivljenog, a nema uvjeta za primjenu mjera sigurnosti;
3) ako je nastupila zastarjelost kaznenog gonjenja ili je djelo obuhvaceno
amnestijom ili pomilovanjem, ili ako postoje druge okolnosti koje iskljucuju
gonjenje; 4) ako nema dokaza da je okrivljeni ucinio kazneno djelo. (2)
Ako istrazni sudac nadje da postoje razlozi za obustavljanje istrage iz
stavka 1. ovog clanka, obavijestit ce o tome nadleznog tuzitelja. Ako
nadlezni tuzitelj u roku od osam dana ne obavijesti istraznog suca da
odustaje od gonjenja, istrazni sudac ce zatraziti da vijece odluci o obustavljanju
istrage. (3) Rjesenje o obustavi istrage dostavlja se nadleznom tuzitelju,
ostecenom i okrivljenom koji ce se odmah pustiti na slobodu ako je u pritvoru.
Protiv ovog rjesenja nadlezni tuzitelj i osteceni imaju pravo zalbe. (4)
Ako je protiv rjesenja o obustavi istrage zalbu izjavio samo osteceni,
a zalba se uvazi, smatrat ce se da je osteceni izjavom zalbe preuzeo gonjenje.
Clanak 164.
(1) Istrazni sudac ce prije zavrsene istrage pribaviti podatke
o okrivljenom navedene u clanku 213. stavak 1. ovog zakona, ako nedostaju
ili ih treba provjeriti, kao i podatke o ranijim osudama okrivljenog,
a ako okrivljeni jos izdrzava kaznu ili drugu sankciju koja je vezana
za lisenje slobode podatke o njegovom ponasanju za vrijeme izdrzavanja
kazne ili druge sankcije. Po potrebi, istrazni sudac ce pribaviti podatke
o ranijem zivotu okrivljenog i o prilikama u kojima zivi, kao i o drugim
okolnostima koje se ticu njegove licnosti. Istrazni sudac moze odrediti
medicinske preglede ili psiholoska ispitivanja okrivljenog kad je potrebno
da se dopune podaci o licnosti okrivljenog. (2) Ako dolazi u obzir izricanje
jedinstvene kazne kojom ce se obuhvatiti i kazne iz ranijih presuda, istrazni
sudac ce zatraziti odnosne spise.
Clanak 165.
(1) Prije zavrsene istrage istrazni sudac ce obavijestiti
stranke i branitelja da u odredjeno roku mogu razgledati predmete i spise
prikupljene tijekom istrage i da mogu staviti svoje prijedloge za izvodjenje
novih dokaza. (2) Kad istekne odredjeni rok ili ako ne usvoji prijedlog
za izvodjenje dokaza, istrazni sudac ce postupiti po clanku 166. ovog
zakona.
Clanak 166.
(1) Istrazni sudac zavrsava istragu kad nadje da je stanje
stvari u istrazi dovoljno razjasnjeno da se moze podici optuznica. (2)
Po zavrsenoj istrazi istrazni sudac dostavlja spise nadleznom tuzitelju,
koji je duzan da u roku od petnaest dana stavi prijedlog da se istraga
dopuni ili da podigne optuznicu ili da da izjavu da odustaje od gonjenja.
Ovaj rok moze vijece (clanak 21. stavak 6.) produziti na prijedlog nadleznog
tuzitelja. (3) Ako istrazni sudac ne prihvati prijedlog nadleznog tuzitelja
o dopuni istrage, zatrazit ce da o tome odluci vijece (clanak 21. stavak
6.). Ako vijece odbije prijedlog nadleznog tuzitelja, rok iz stavka 2.
ovog clanka pocinje da tece od dana kad je nadleznom tuzitelju priopcena
odluka vijeca. (4) Ako nadlezni tuzitelj ne stavi prijedlog za dopunu
istrage niti podnese optuznicu niti u roku od tri mjeseca od dostave spisa
od strane istraznog suca ili dostave odluke vijeca iz stavka 2. ovog clanka
smatrat ce se da je odustao od kaznenog gonjenja.
Clanak 167.
(1) Ako se istraga ne zavrsi u roku od sest mjeseci, istrazni
sudac je duzan obavijestiti predsjednika suda o razlozima zbog kojih istraga
nije okoncana. (2) Predsjednik suda ce, po potrebi, poduzeti mjere da
se istraga okonca.
Clanak 168.
(1) Osteceni kao tuzitelj i privatni tuzitelj mogu istraznom
sucu nadleznog suda podnijeti zahtjev za provodjenje istrage, odnosno
prijedlog da istragu dopuni. U tijeku istrage oni mogu istraznom sucu
stavljati i druge prijedloge. (2) U pogledu pokretanja, provodjenja, prekida
i obustave istrage sukladno se primjenjuju odredbe ovog zakona, koje se
odnose na pokretanje i vodjenje istrage po zahtjevu nadleznog tuzitelja.
(3) Kad istrazni sudac nadje da je istraga zavrsena, obavijestit ce o
tome ostecenog kao tuzitelja ili privatnog tuzitelja, i upozorit ce ih
da u roku od osam dana trebaju podnijeti optuznicu, odnosno privatnu tuzbu,
a ako to ne ucine, smatrat ce se da su odustali od gonjenja, pa ce se
postupak rjesenjem obustaviti. Ovakvo upozorenje istrazni sudac je duzan
da da i kad vijece (clanak 21. stavak 6.) odbije prijedlog ostecenog kao
tuzitelja ili privatnog tuzitelja za dopunu istrage zato sto smatra da
je stanje stvari dovoljno razjasnjeno.
Clanak 169.
Ako je istraznom sucu potrebna pomoc organa unutarnjih poslova
(kriminalisticko tehnicka i dr.) ili drugih drzavnih organa u svezi s
provodjenjem istrage, oni su duzni da mu na njegov zahtjev tu pomoc pruze.
Istrazni sudac moze zatraziti i pomoc od poduzeca, drugih pravnih osoba
i samostalnog privrednika, ako je to neophodno za izvrsenje istrazne radnje.
Clanak 170.
Ako to zahtjevaju interesi kaznenog postupka, interesi cuvanja
tajne, interesi javnog reda ili razlozi morala, sluzbena osoba koja poduzima
istraznu radnju naredit ce osobama koje saslusava ili koje su nazocne
istraznim radnjama ili razgledaju spise istrage da cuvaju kao tajnu odredjene
cinjenice ili podatke koje su tom prilikom saznale i ukazat ce im da odavanje
tajne predstavlja kazneno djelo. Ova naredba unijet ce se u zapisnik o
istraznoj radnji, odnosno zabiljezit ce se na spisima koji se razgledaju,
uz potpis osobe koja je upozorena.
Clanak 171.
Kad vijece odlucuje u tijeku istrage, moze zatraziti potrebna
objasnjenja od istraznog suca i stranaka i moze pozvati obje stranke da
usmeno izoloze svoje stavove na sjednici vijeca.
Clanak 172.
(1) Istrazni sudac moze kazniti novcanom kaznom do 500 KM
svaku osobu koja za vrijeme vrsenja istrazne radnje i poslije opomene
narusava red. Ako ucesce takve osobe nije neophodno, ona moze biti udaljena
s mjesta gdje se vrsi ta radnja. (2) Okrivljeni ne moze biti kaznjen novcanom
kaznom. (3) Ako nadlezni tuzitelj narusava red, istrazni sudac ce postupiti
sukladno odredbi clanka 290. stavak 5. ovog zakona.
Clanak 173.
(1) Stranke, branitelj i osteceni mogu se uvijek obratiti
prituzbom predsjedniku suda pred kojim se vodi postupak zbog odugovlacenja
postupka i drugih nepravilnosti u tijeku istrage. (2) Predsjednik suda
ispitat ce navode u prituzbi, a ako je podnositelj zahtijevao, obavijestit
ce ga o tome sta je poduzeto.
XVII MJERE ZA OSIGURANJE NAZOCNOSTI OKRIVLJENOG I USPJESNO
VODJENJE KAZNENOG POSTUPKA
1. Zajednicka odredba
Clanak 174.
(1) Mjere koje se mogu poduzeti prema okrivljenom za osiguranje
njegove nazocnosti i za uspjesno vodjenje kaznenog postupka jesu poziv,
dovodjenje, obecanje okrivljenog da nece napustiti boraviste, jamstvo
i pritvor. (2) Prilikom odlucivanja koju ce od navedenih mjera primijeniti,
nadlezni organ pridrzavat ce se uvjeta odredjenih za primjenu pojedinih
mjera, vodeci racuna da se ne primjenjuje teza mjera ako se ista svrha
moze postici blazom mjerom. (3) Ove mjere ukinut ce se i po sluzbenoj
duznosti kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijenit ce
se drugom blazom mjerom kad za to nastupe uvjeti. 2. Poziv
Clanak 175.
(1) Nazocnost okrivljenog pri izvrsenju radnji u kaznenom
postupku osigurava se njegovim pozivanjem. Poziv okrivljenom upucuje sud.
(2) Pozivanje se vrsi dostavljanjem zatvorenog pismenog poziva koji sadrzi:
naziv suda koji poziva, ime i prezime okrivljenog, naziv kaznenog djela
koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje okrivljeni ima da dodje, dan
i sat kad treba da dodje, oznacenje da se poziva u svojstvu okrivljenog
i upozorenje da ce u slucaju nedolaska biti prinudno doveden, sluzbeni
pecat i potpis suca koji poziva. (3) Kad se okrivljeni prvi put poziva,
poucit ce se u pozivu o pravu da uzme branitelja i da branitelj moze biti
nazocan njegovom ispitivanju. (4) Okrivljeni je duzan odmah obavijestiti
sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da promjeni boraviste. O tome ce
se okrivljeni pouciti prilikom prvog ispitivanja, odnosno dostavljanja
optuznice bez provodjenja istrage (clanak 152. stavak 6), optuznog prijedloga
ili privatne tuzbe, s tim sto ce se upozoriti na posljedice odredjene
ovim zakonom. (5) Ako okrivljeni nije u stanju odazvati se pozivu uslijed
bolesti ili druge neotklonjive smetnje, ispitat ce se u mjestu gdje se
nalazi ili ce se osigurati njegov prijevoz do sudske zgrade ili drugog
mjesta gdje se radnja poduzima. 3. Dovodjenje
Clanak 176.
(1) Naredbu da se okrivljeni dovede moze izdati sud ako
je donijeto rjesenje o pritvoru ili ako uredno pozvani okrivljeni ne dodje,
a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo izvrsiti uredno dostavljanje
poziva, a iz okolnosti ocigledno proizilazi da okrivljeni izbjegava prijem
poziva. (2) Naredbu za dovodjenje izvrsava sudska policija. (3) Naredba
za dovodjenje izdaje se pismeno. Naredba treba sadrzavati: ime i prezime
okrivljenog koji se ima dovesti, naziv kaznenog djela koje mu se stavlja
na teret uz navodjenje odredbe kaznenog zakona, razlog zbog koga se naredjuje
dovodjenje, sluzbeni pecat i potpis suca koji naredjuje dovodjenje. (4)
Osoba kojoj je povjereno izvrsenje naredbe predaje naredbu okrivljenom
i poziva ga da s njim podje. Ako okrivljeni to odbije dovest ce ga prinudno.
(5) Protiv vojnih osoba, pripadnika policije ili straze ustanove u kojoj
su smjestene osobe lisene slobode nece se izdavati naredba za dovodjenje,
vec ce se zatraziti od njihovog zapovjednistva, odnosno ustanove da ih
privede. 4. Obecanje okrivljenog da nece napustiti boraviste
Clanak 177.
(1) Ako postoji bojazan da bi se okrivljeni tijekom postupka
mogao sakriti ili otici u nepoznato mjesto ili u inozemstvo, sud moze
traziti od okrivljenog obvezu da se nece kriti, odnosno da bez odobrenja
suda nece napustiti svoje boraviste. Dato obecanje unosi se u zapisnik.
(2) Od okrivljenog se moze privremeno oduzeti putna isprava. Zalba protiv
rjesenja o oduzimanju putne isprave ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (3)
Okrivljeni ce se prilikom davanja obecanja upozoriti da se protiv njega
moze odrediti pritvor ako ovu obvezu prekrsi. 5. Jamstvo
Clanak 178.
Okrivljeni koji se ima staviti ili je vec stavljen u pritvor
samo zbog bojazni da ce pobjeci moze se ostaviti na slobodi, odnosno moze
se pustiti na slobodu ako on osobno ili tko drugi za njega pruzi jamstvo
da do kraja kaznenog postupka nece pobjeci, a sam okrivljeni obeca da
se nece kriti i da bez odobrenja nece napustiti svoje boraviste.
Clanak 179.
(1) Jamstvo uvijek glasi na novcani iznos koji se odredjuje
s obzirom na tezinu kaznenog djela, osobne i obiteljske prilike okrivljenog
i imovno stanje osobe koja daje jamstvo. (2) Jamstvo se sastoji u polaganju
gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih
stvari vece vrijednosti koje se lako mogu unovciti i cuvati, ili u stavljanju
hipoteke za iznos jamstva na nepokretna dobra osobe koja daje jamstvo,
ili u osobnoj obvezi jednog ili vise gradjana da ce u slucaju bjega okrivljenog
platiti utvrdjeni iznos jamstva. (3) Ako okrivljeni pobjegne, rjesenjem
ce se odrediti da je vrijednost data kao jamstvo, prihod proracuna kantonazupanije.
Clanak 180.
(1) Okrivljeni ce se i pored datog jamstva staviti u pritvor
ako na uredan poziv ne dodje, a izostanak ne opravda, ako se sprema za
bjekstvo ili ako se protiv njega, posto je ostavljen na slobodi, pojavi
koji drugi zakonski osnov za pritvor. (2) U slucaju iz stavka 1. ovog
clanka, jamstvo se ukida. Polozeni novcani iznos, dragocjenosti, papiri
od vrijednosti ili druge pokretne stvari vracaju se, a hipoteka se skida.
Na isti nacin ce se postupiti i kad se kazneni postupak pravomocno dovrsi
rjesenjem o obustavi postupka ili presudom. (3) Ako je presudom izrecena
kazna zatvora, jamstvo se ukida tek kad osudjeni pocne izdrzavati kaznu.
Clanak 181.
(1) Rjesenje o jamstvu donosi u tijeku istrage istrazni
sudac. Poslije podignute optuznice rjesenje o jamstvu donosi vijece. (2)
Rjesenje kojim se odredjuje jamstvo i rjesenje kojim se jamstvo ukida
donosi se po saslusanju nadleznog tuzitelja, ako se postupak vodi po njegovom
zahtjevu. 6. Pritvor
Clanak 182.
(1) Pritvor se moze odrediti samo pod uvjetima predvidjenim
u ovom zakonu. (2) Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrace nuzno
vrijeme. Duznost je svih organa koji sudjeluju u kaznenom postupku i organa
koji im pruzaju pravnu pomoc da postupaju s posebnom zurnoscu, ako se
okrivljeni nalazi u pritvoru. (3) U tijeku cijelog postupka pritvor ce
se ukinuti cim prestanu razlozi na temelju kojih je bio odredjen.
Clanak 183.
(1) Pritvor ce se uvijek odrediti protiv osobe za koju postoji
osnovana sumnja da je izvrsila kazneno djelo za koje je u zakonu propisana
kazna dugotrajnog zatvora. (2) Ako postoji osnovana sumnja da je odredjena
osoba ucinila kazneno djelo, a ne postoje uvjeti za obvezni pritvor, pritvor
se protiv te osobe moze odrediti: 1) ako se krije ili ako postoje druge
okolnosti koje ukazuju na opasnost od bijega; 2) ako postoji osnovana
bojazan da ce unistiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili
tragove vazne za kazneni postupak ili ako osobite okolnosti ukazuju da
ce ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, suucesnike ili prikrivace;
3) ako osobite okolnosti opravdavaju bojazan da ce ponoviti kazneno djelo,
ili da ce dovrsiti pokusano kazneno djelo, ili da ce uciniti kazneno djelo
kojim prijeti, a za ta kaznena djela je predvidjena kazna zatvora od tri
godine ili teza kazna; 4) ako je u pitanju kazneno djelo kod kojeg je
zbog nacina izvrsenja ili posljedica kaznenog djela odredjivanje pritvora
neophodno potrebno za sigurnost gradjana. To su kaznena djela predvidjena
u Kaznenom zakonu Federacije: terorizam (clanak 146.), genocid (clanak
153.), ratni zlocin protiv civilnog stanovnistva (clanak 154.), ratni
zlocin protiv ranjenika i bolesnika (clanak 155.), ratni zlocin protiv
ratnih zarobljenika (clanak 156.), organiziranje skupine i podstjecanje
na izvrsenje genocida i ratnih zlocina (clanak 157. st.1. i 2.), protupravno
ubijanje i ranjavanje neprijatelja (clanak 158.), upotreba nedopustenih
sredstava borbe (clanak 160.), medjunarodni terorizam (clanak 168.), ugrozavanje
osoba pod medjunarodnom zastitom (clanak 169.), uzimanje talaca (clanak
170.), ubojstvo (clanak 171. st. 1. i 2.), navodjenje na samoubojstvo
i pomaganje u samoubojstvu (clanak 175. st.2. i 3), teska tjelesna povreda
(clanak 177. st. 3. do 5), otmica ( clanak 184. st. 2. i 3 ), silovanje
(clanak 221.), obljuba nad nemocnom osobom (clanak 223. stavak 2), obljuba
nad maloljetnom osobom (clanak 224. st. 2. i 3), obljuba zloupotrebom
polozaja (clanak 225. stavak 3), neovlastena proizvodnja i stavljanje
u promet opojnih droga ( clanak 252.), razbojnicka kradja (clanak 275.),
razbojnistvo (clanak 276.), teski slucajevi razbojnicke kradje i razbojnistva
(clanak 277.), otmica zrakoplova ili plovila (clanak 321.) i ugrozavanje
sigurnosti leta zrakoplova (clanak 322.), (3) U slucaju iz tocke 2. stavak
2. ovog clanka, pritvor ce se ukinuti cim se osiguraju dokazi zbog kojih
je pritvor odredjen. (4) Osoba zatecena na izvrsenju kaznenog djela za
koje se goni po sluzbenoj duznosti moze svatko lisiti slobode. Osoba lisena
slobode mora se odmah predati istraznom sucu ili organu unutarnjih poslova,
a ako se to ne moze uciniti, mora se odmah obavijestiti jedan od tih organa.
Organ unutarnjih poslova postupit ce po clanku 187. ovog zakona.
Clanak 184.
(1) Pritvor odredjuje istrazni sudac nadleznog suda. (2)
Pritvor se odredjuje pismenim rjesenjem koje sadrzi: ime i prezime osobe
koja se lisava slobode, kazneno djelo za koje se ono okrivljuje, zakonski
osnov za pritvor, pouku o pravu na zalbu, kratko obrazlozenje, s tim sto
ce se osnova za odredjivanje pritvora posebno obrazloziti, sluzbeni pecat
i potpis suca koji odredjuje pritvor. (3) Rjesenje o pritvoru predaje
se osobi na koju se odnosi u trenutku lisenja slobode, a najkasnije u
roku od 24 sata od trenutka lisenja slobode. U spisima se mora naznaciti
sat lisenja slobode i sat predaje rjesenja. (4) Protiv rjesenja o pritvoru
pritvorena osoba moze se zaliti vijecu (clanak 21. stavak 6.) u roku od
24 sata od trenutka prijema rjesenja. Ako se pritvorena osoba prvi put
ispituje po isteku ovog roka, moze izjaviti zalbu prilikom tog ispitivanja.
Zalba s prijepisom zapisnika o ispitivanju, ako je pritvorena osoba ispitana,
i rjesenje o pritvoru dostavljaju se odmah vijecu. Zalba ne zadrzava izvrsenje
rjesenja. (5) Ako se istrazni sudac ne slozi s prijedlogom nadleznog tuzitelja
o odredjivanju pritvora, zatrazit ce da o tome odluci vijece (clanak 21.
stavak 6.). Protiv rjesenja vijeca kojim se odredjuje pritvor pritvorena
osoba moze izjaviti zalbu, koja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. U pogledu
predaje rjesenja i izjave zalbe primjenjuju se odredbe st. 3. i 4. ovog
clanka. (6) U slucajevima iz st. 4. i 5. ovog clanka, vijece koje odlucuje
o zalbi duzno je donijeti odluku u roku od 48 sati.
Clanak 185.
(1) Istrazni sudac duzan je da osobi lisenoj slobode koja
mu je dovedena odmah priopci razloge lisenja slobode, da moze uzeti branitelja
koji moze biti nazocan njenom ispitivanju, i ako je potrebno pomoci mu
da nadje branitelja.Upozorit ce je na prava iz clanka 67. ovog zakona.
Ako u roku od 24 sata od trenutka ovog priopcenja osoba lisena slobode
ne osigura nazocnost branitelja, istrazni sudac je duzan tu osobu odmah
ispitati. (2) Ako osoba lisena slobode izjavi da nece uzeti branitelja,
istrazni sudac je duzan ispitati je u roku od 24 sata. (3) Ako u slucaju
obvezne obrane (clanak 66. st. 1. i 2. ) osoba lisena slobode ne uzme
branitelja u roku od 24 sata od trenutka kad je poucena o ovom pravu ili
izjavi da nece uzeti branitelja, postavit ce joj se branitelj po sluzbenoj
duznosti. (4) Odmah poslije ispitivanja, istrazni sudac ce odluciti hoce
li osobu lisenu slobode pustiti na slobodu. Ako smatra da osobu lisenu
slobode treba zadrzati, istrazni sudac ce o tome odmah obavijestiti nadleznog
tuzitelja, ako ovaj vec nije podnio zahtjev za provodjenje istrage. Ako
nadlezni tuzitelj u roku od 24 sata od casa kad je obavijesten o pritvoru
ne stavi zahtjev za provodjenje istrage, istrazni sudac ce osobu lisenu
slobode pustiti na slobodu.
Clanak 186.
(1) Pritvor moze odrediti istrazni sudac nizeg suda na cijem
je podrucju izvrseno kazneno djelo, kad mu je povjereno izvrsenje pojedinih
istraznih radnji ili u slucajevima predvidjenim u clanku 148. stavak 1.
i clanku 187. ovog zakona. U pogledu odredjivanja pritvora primjenjuju
se odredbe clanka 184. st. 2. do 5. ovog zakona, s tim sto odluku iz stavka
4. tog clanka, po zalbi donosi visi sud. (2) Odmah poslije ispitivanja
osobe lisene slobode, istrazni sudac ce odluciti hoce li je pustiti na
slobodu ili ce narediti da se provede istraznom sucu nadleznog suda. U
pogledu ispitivanja osobe lisene slobode primjenjuju se odredbe clanka
185. st. 1. do 3. ovog zakona. (3) Istrazni sudac nizeg suda na cijem
je podrucju izvrseno kazneno djelo moze zadrzati pritvorenu osobu najduze
tri dana, racunajuci od dana njenog dovodjenja, ako je potrebno da poduzme
hitne istrazne radnje u smislu clanka 148. stavak 1. ovog zakona. Po donosenju
rjesenja o provodjenju istrage, zadrzavanje u pritvoru moze trajati i
duze od tri dana, ako u tom roku istrazni sudac primi zahtjev od istraznog
suca nadleznog suda da poduzme pojedine istrazne radnje. Poslije izvrsenja
istraznih radnji, pritvorena osoba mora se sprovesti nadleznom sudu, ako
istrazni sudac tog suda sto drugo ne odredi.
Clanak 187.
(1) Ovlastene sluzbene osobe organa unutarnjih poslova mogu
neku osobu lisiti slobode ako postoji ma koji razlog predvidjen u clanku
183. ovog zakona, ali su duzna da takvu osobu bez odlaganja, a najkasnije
u roku od 24 sata sprovedu nadleznom istraznom sucu ili istraznom sucu
nizeg suda na cijem je podrucju ucinjeno kazneno djelo, ako se do sjedista
tog suda moze brze doci. Prilikom dovodjenja, ovlastena sluzbena osoba
organa unutarnjih poslova ce obavijestiti istraznog suca o razlozima i
o vremenu lisenja slobode. (2) Osoba protiv koje postoje osnovi sumnje
da je izvrsila kazneno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti i koju
su organi unutarnjih poslova lisili slobode ima pravo uzeti branitelja
i branitelj moze biti nazocan prikupljanju izvjesca. Prije prikupljanja
izvjesca od te osobe ovlastena osoba organa unutarnjih poslova duzna ju
je izvijestiti o tom pravu i da ce joj se, na njen zahtjev postaviti branitelj,
ako po svom imovinskom stanju ne moze snositi troskove obrane, te da nije
duzna dati bilo kakvu izjavu niti odgovarati na postavljena pitanja ovlastene
osobe organa unutarnjih poslova. (3) Ako osoba lisena slobode ne bude
provedena istraznom sucu u roku iz stavka 1. ovog clanka, pustit ce se
na slobodu.
Clanak 188.
(1) Na temelju rjesenja istraznog suca okrivljeni se moze
zadrzati u pritvoru najvise mjesec dana od dana lisenja slobode. Poslije
tog roka okrivljeni se moze zadrzati u pritvoru samo na temelju rjesenja
o produzenju pritvora. (2) Pritvor se po odluci vijeca (clanak 21. stavak
6.) moze produziti najvise za dva mjeseca. Protiv rjesenja vijeca dopustena
je zalba koja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. Ako se postupak vodi za
kazneno djelo za koje se moze izreci kazna zatvora preko pet godina ili
teza kazna, vijece Vrhovnog suda Federacije moze iz vaznih razloga produziti
pritvor najvise za jos tri mjeseca. Rjesenje o produzenju pritvora donosi
se na obrazlozeni prijedlog istraznog suca. (3) Ako se do isteka rokova
iz stavka 2. ovog clanka ne podigne optuznica, okrivljeni ce se pustiti
na slobodu.
Clanak 189.
(1) U tijeku istrage, prije isteka roka trajanja pritvora,
istrazni sudac moze ukinuti pritvor po saslusanju nadleznog tuzitelja
kad se postupak vodi po njegovom zahtjevu. Protiv tog rjesenja nadlezni
tuzitelj moze izjaviti zalbu vijecu, koje je duzno odluku donijeti u roku
od 48 sati. (2) Zalba na rjesenje iz stavka 1. ovog clanka ne zadrzava
izvrsenje rjesenja.
Clanak 190.
(1) Poslije predaje optuznice sudu do zavrsetka glavnog
pretresa, pritvor se moze, po saslusanju nadleznog tuzitelja, kad se postupak
vodi po njegovom zahtjevu, odrediti ili ukinuti samo rjesenjem vijeca.
(2) Vijece je duzno po isteku dva mjeseca od pravomocnosti posljednjeg
rjesenja o pritvoru, i bez prijedloga stranaka, da ispita postoje li jos
razlozi za pritvor i da donese rjesenje o produzenju ili ukidanju pritvora.
(3) Zalba na rjesenje iz st. 1. i 2. ovog clanka ne zadrzava izvrsenje
rjesenja. (4) Protiv rjesenja vijeca kojim se odbija prijedlog za odredjivanje
ili ukidanje pritvora zalba nije dopustena.
Clanak 191.
Organ unutarnjih poslova, odnosno sud duzan je o lisenju
slobode obavijestiti u roku od 24 sata obitelj osobe lisene slobode, osim
ako se ona tome protivi. O lisenju slobode obavijestit ce se nadlezni
organ socijalnog staranja, ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanje
djece i drugih clanova obitelji osobe lisene slobode o kojima se ona stara.
7. Postupak s pritvorenicima
Clanak 192.
(1) Pri izdrzavanju pritvora ne smije se vrijedjati osobnost
i dostojanstvo okrivljenog. (2) Prema pritvoreniku primijenjivat ce se
samo ogranicenja koja su potrebna da se sprijeci bjekstvo i dogovor koji
bi mogao biti stetan za uspjesno vodjenje postupka. (3) U istoj prostoriji
ne mogu biti zatvorene osobe koje nisu istog spola. Po pravilu, u istu
prostoriju ne mogu se smjestati osobe koje su sudjelovale u izvrsenju
istog kaznenog djela, niti osobe koje su na izdrzavanju kazne s osobama
u pritvoru. Osobe koje su izvrsile kaznena djela u povratu nece se, ako
je moguce, smjestati u istu prostoriju s drugim osobama lisenim slobode
na koje bi mogle stetno utjecati.
Clanak 193.
(1) Za disciplinske prijestupe pritvorenika zbog kojih bi
mogle nastati stetne posljedice za vodjenje postupka istrazni sudac, odnosno
predsjednik vijeca moze izuzetno izreci disciplinsku kaznu organicenja
posjeta i prijepiske. Ovo ogranicenje ne odnosi se na opcenje pritvorenika
s braniteljem. (2) Protiv rjesenja o kazni izrecenoj po stavku 1. ovog
clanaka dopustena je zalba vijecu (clanak 21. stavak 6) suda nadleznog
za vodjenje istrage u roku od 24 sata od trenutka prijema rjesenja. Zalba
ne zadrzava izvrsenje rjesenja.
Clanak 194.
(1) Nadzor nad pritvorenicima vrsi predsjednik suda koji
je na to ovlasten. (2) Predsjednik suda ili sudac koga on odredi duzan
je najmanje jedanput nedjeljno da obidje pritvorenike i da se, ako nadje
za potrebno, i bez nazocnosti nadzornika i strazara, obavijesti kako se
pritvorenici hrane, kako se opskrubljuju drugim potrebama i kako se s
njima postupa. Predsjednik, odnosno sudac koga on odredi duzan je poduzmati
potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uocene prilikom obilaska zatvora.
Odredjeni sudac ne moze biti istrazni sudac. (3) Obilascima iz stavka
2. ovog clanka moze biti nazocan i nadlezni tuzitelj. (4) Predsjednik
suda i istrazni sudac mogu u svako doba obilaziti sve pritvorenike, s
njima razgovarati i od njih primati prituzbe.
XVIII ISTRAZNE RADNJE
1. Pretresanje stana i osoba
Clanak 195.
(1) Pretresanje stana i ostalih prostorija okrivljenog ili
drugih osoba moze se poduzeti ako je vjerojatno da ce se pretresanjem
okrivljeni uhititi ili da ce se pronaci tragovi kaznenog djela ili predmeti
vazni za kazneni postupak. (2) Pretresanje osobe moze se poduzeti kad
je vjerojatno da ce se pretresanjem pronaci tragovi i predmeti vazni za
kazneni postupak.
Clanak 196.
(1) Pretresanje naredjuje sud pismenom obrazlozenom naredbom.
(2) Naredba o pretresanju predaje se prije pocetka pretresanja osobi kod
koje ce se ili na kojoj ce se pretresanje izvrsiti. Prije pretresanja
pozvat ce se osoba na koju se odnosi naredba o pretresanju da dobrovoljno
izda osobu, odnosno predmete koji se traze. (3) Pretresanju se moze pristupiti
i bez prethodne predaje naredbe, kao i bez prethodnog poziva na predaju
osobe ili stvari, ako se pretpostavlja oruzani otpor, ili ako je potrebno
da se pretresanje izvrsi odmah i iznenada, ili ako se pretresanje ima
izvrsiti u javnim prostorijama. (4) Pretresanje se vrsi danju. Pretresanje
se moze vrsiti i nocu ako je danju zapoceto pa nije dovrseno ili ako postoje
razlozi iz clanka 199. ovog zakona.
Clanak 197.
(1) Drzatelj stana i drugih prostorija pozvat ce se da bude
nazocan pretresanju, a ako je on odsutan, pozvat ce se njegov zastupnik
ili netko od odraslih clanova domacinstva ili susjeda. (2) Zakljucane
prostorije, namjestaj ili druge stvari otvorit ce se silom samo ako njihov
drzatelj nije nazocan ili nece dobrovoljno da ih otvori. Prilikom otvaranja
izbjegavat ce se nepotrebno ostecenje. (3) Pretresanju stana ili osoba
nazocna su dva punoljetna gradjanina kao svjedoci. Pretresanje zenske
osobe vrsi samo zenska osoba, a za svjedoke ce se uzimati samo zenske
osobe. Svjedoci ce se prije pocetka pretresanja upozoriti da paze kako
se pretresanje vrsi, kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika
o pretresanju stave svoje prigovore, ako smatraju da sadrzina zapisnika
nije tocna. (4) Kad se pretresanje vrsi u prostorijama drzavnih organa,
poduzeca i drugih pravnih osoba pozvat ce se njihov starjesina da bude
nazocan pretresanju. (5) Pretresanje i pregledi u vojnoj zgradi obavit
ce se po odobrenju nadleznog vojnog starjesine. (6) Pretresanje stana
i osobe treba vrsiti obazrivo, ne remeteci kucni red. (7) O svakom pretresanju
stana ili osobe sastavit ce se zapisnik, koji potpisuje osoba kod koje
se ili na kojoj se vrsi pretresanje i osoba cija je nazocnost obvezna.
Prilikom vrsenja pretresanja, oduzet ce se privremeno samo oni predmeti
i isprave koji su u svezi s svrhom pretresanja u pojedinom slucaju. U
zapisnik ce se unijeti i tocno naznaciti predmeti i isprave koji se oduzimaju,
a to ce se unijeti i u potvrdu koja ce se odmah izdati osobi kojoj su
predmeti, odnosno isprave oduzete.
Clanak 198.
Ako se prilikom pretresanja stana ili osobe nadju predmeti
koji nemaju veze s kaznenim djelom zbog koga je pretresanje naredjeno,
ali koji ukazuju na drugo kazneno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti,
oni ce se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju ce
se odmah izdati potvrda. O tome ce se odmah obavijestiti nadlezni tuzitelj
radi pokretanja kaznenog postupka. Ovi predmeti ce se odmah vratiti ako
nadlezni tuzitelj nadje da nema temelja za pokretanje kaznenog postupka,
a ne postoji neka druga zakonska osnova po kojoj bi se ti predmeti imali
oduzeti.
Clanak 199.
(1) Sudska policija ili ovlastene sluzbene osobe organa
unutarnjih poslova mogu i bez naredbe uci u tudji stan i druge prostorije
i po potrebi izvrsiti pretresanje ako drzatelj stana to zeli, ako netko
zove u pomoc, ako je potrebno uhititi ucinitelja kaznenog djela koji je
na djelu zatecen ili radi sigurnosti ljudi i imovine, ili ako se u stanu
ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi nadleznog drzavnog
organa ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od
gonjenja. (2) U slucaju iz stavka 1. ovog clanka nece se sastavljati zapisnik
nego ce se drzatelju stana odmah izdati potvrda u kojoj ce se naznaciti
razlog ulazenja u stan, odnosno druge prostorije. Ako je u tudjim prostorijama
izvrseno i pretresanje, postupit ce se po odredbi clanka 197. st. 3. i
7. ovog zakona. (3) Pretresanje se moze izvrsiti i bez nazocnosti svjedoka
ako nije moguce da se odmah osigura njihova nazocnost, a postoji opasnost
od odlaganja. Razlozi za pretresanje bez nazocnosti svjedoka moraju se
naznaciti u zapisniku. (4) Sudska policija ili ovlastene sluzbene osobe
organa unutarnjih poslova mogu bez naredbe o pretresanju i bez nazocnosti
svjedoka izvrsiti pretresanje osobe prilikom izvrsenja rjesenja o privodjenju
ili prilikom lisenja slobode, ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje
oruzje ili orudje za napad, ili ako postoji sumnja da ce odbaciti, sakriti
ili unistiti predmete koje treba od nje oduzeti kao dokaz u kaznenom postupku.
(5) Kad sudska policija ili ovlastene sluzbene osobe organa unutarnjih
poslova izvrse pretresanje bez naredbe o pretresanju, duzni su o tome
odmah podnijeti izvesce istraznom sucu, koji ce o tome odmah obavijestiti
nadleznog tuzitelja i branitelja, a ako se postupak jos ne vodi duzni
su odmah podnijeti izvjesce nadleznom tuzitelju. U izvjescu ce se navesti
razlozi zbog kojih je izvrseno pretresanje bez naredbe. (6) Prije poduzimanja
radnji iz st. 1. i 4. ovog clanka obavijestit ce se istrazni sudac i nadlezni
tuzitelj, ako je to moguce i ako ne postoji opasnost za osiguranje dokaza.
2. Privremeno oduzimanje predmeta
|
