ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU

Clanak 200.

(1) Predmeti koji se po kaznenom zakonu imaju oduzeti ili koji mogu posluziti kao dokaz u kaznenom postupku, privremeno ce se oduzet i predati na cuvanje sudu ili ce sud na drugi nacin osigurati njihovo cuvanje. (2) Tko drzi ovakve predmete, duzan je predati ih na zahtjev suda. Osoba koja odbije predati predmete moze se kazniti novcanom kaznom do 500 KM, a u slucaju daljnjeg odbijanja moze se zatvoriti. Zatvor traje do predaje predmeta ili do zavrsetka kaznenog postupka, a najduze mjesec dana. Na isti nacin postupit ce se prema sluzbenoj ili odgovornoj osobi u drzavnom organu, poduzecu ili drugoj pravnoj osobi. (3) O zalbi protiv rjesenja kojim je izrecena novcana kazna ili je naredjen zatvor odlucuje vijece (clanak 21. stavak 6). Zalba protiv rjesenja o zatvoru ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (4) Sudska policija ili ovlastene sluzbene osobe organa unutarnjih poslova mogu oduzeti predmete navedene u stavku 1. ovog clanka, kad postupaju po cl. 143. i 146. ovog zakona ili kad izvrsavaju nalog suda. (5) Prilikom oduzimanja predmeta naznacit ce se gdje su predmeti pronadjeni i opisat ce se, a po potrebi ce se i na drugi nacin osigurati utvrdjivanje njihove identicnosti. Za oduzete predmete izdat ce se potvrda.

Clanak 201.

(1) Drzavni organi mogu uskratiti pokazivanje ili izdavanje svojih spisa i drugih isprava ako smatraju da bi objavljivanje njihove sadrzine bilo od stete za opce interese. Ako je uskraceno pokazivanje ili davanje spisa i drugih isprava, konacnu odluku donosi vijece (clanak 21. stavak 6). (2) Drzavni organi, ustanove, poduzeca i druge pravne osobe ili samostalni privrednik mogu zahtijevati da se ne objave podaci koji se odnose na njihovo poslovanje.

Clanak 202.

(1) Ako se vrsi privremeno oduzimanje spisa koji mogu posluziti kao dokaz, izvrsit ce se njihov popis. Ako to nije mogucno, spisi ce se staviti u omot i zapecatiti. Vlasnik spisa moze na omot staviti i svoj pecat. (2) Osoba od koje su spisi oduzeti pozvat ce se da bude nazocna otvaranju omota. Ako se ona ne odazove pozivu ili je odsutna, omot ce se otvoriti, spisi pregledati i popisati u njenom odsustvu. (3) Pri pregledanju spisa mora se voditi racuna da njihov sadrzaj ne saznaju neovlastene osobe.

Clanak 203.

(1) Istrazni sudac moze narediti da postanska, telegrafska i druga prometna poduzeca zadrze i njemu, uz potvrdu prijema, predaju pisma, telegrame i druge posiljke koje su upucene okrivljenom ili koje on odasilje, ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom moze ocekivati da ce ove posiljke posluziti kao dokaz u postupku. (2) U naredbi iz stavka 1. ovog clanka naznacit ce se okrivljeni na kojega se odnosi naredba, nacin izvrsenja naredbe i vrijeme trajanja mjere, te prometno poduzece koje ce izvrsiti nalozenu mjeru. Poduzete mjere mogu trajati najduze tri mjeseca, a iz vaznih razloga istrazni sudac moze produziti trajanje ovih mjera za jos tri mjeseca, s tim da ce se poduzete mjere ukinuti cim prestanu razlozi za njihovo daljnje poduzimanje. (3) Nadlezni tuzitelj moze narediti samo zadrzavanje posiljki, ali su poduzeca navedena u stavku 1. ovog clanka duzna obustaviti zadrzavanje ako u roku od tri dana po prijemu naredbe ne prime odluku istraznog suca. (4) Mjere iz st. 1. i 3. ovog clanka ne mogu se primjenjivati na pisma, brzojave i druge posiljke koje okrivljeni i branitelj upucuju jedan drugom. (5) Ukoliko to interesi postupka dopustaju o poduzetim mjerama iz st. 1. i 3. ovog clanka obavijestit ce se okrivljeni protiv koga su primjenjene te mjere. (6) Izdate posiljke otvara istrazni sudac u nazocnosti dva svjedoka. Pri otvaranju ce se paziti da se ne povrijedi pecat, a omoti i adresa ce se sacuvati. O otvaranju ce se sastaviti zapisnik. (7) Sadrzaj dijela posiljke ili posiljka ce se priopciti okrivljenom, odnosno osobi kojoj je upucena, a dio posiljke ili posiljka predat ce se toj osobi, osim ako, izuzetno, istrazni sudac smatra da bi to imalo stetne posljedice za uspjesno vodjenje kaznenog postupka. Ako je okrivljeni odsutan, clanovi njegove obitelji obavijestit ce se o upucenoj posiljci okrivljenom. Ako okrivljeni nakon toga ne zatrazi predaju posiljke, posiljka ce se vratiti posiljatelju.

Clanak 204.

Predmeti koji su u tijeku kaznenog postupka privremeno oduzeti vratit ce se vlasniku, odnosno drzatelju, kada u tijeku postupka postane ocigledno da njihovo zadrzavanje nije sukladno clanku 200. ovog zakona, a ne postoje razlozi za njihovo oduzimanje (clanak 482.). 3. Nadzor i tehnicko snimanje telefonskih i drugih razgovora

Clanak 205.

(1) Protiv okrivljenog za koga postoji osnovana sumnja da je s jednim ili vise okrivljenih sudjelovao u izvrsenju kaznenih djela navedenih u clanku 206. ovog zakona, istrazni sudac moze odrediti: 1) nadzor i snimanje telefonskih razgovora i drugih oblika komuniciranja tehnickim sredstvima, 2) prisluskivanje. (2) Mjere iz stavka 1. ovog clanka odredjuje istrazni sudac na obrazlozeni prijedlog nadleznog tuzitelja, ako se na drugi nacin ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim teskocama. Nadzor i snimanje telefonskih razgovora ogranicit ce se samo na okrivljenog protiv kojeg je ova mjera poduzeta.

Clanak 206.

Mjere iz clanka 205. ovog zakona mogu se odrediti: 1) za kaznena djela predvidjena u Kaznenom zakonu Federacije u Glavi XV "Kaznena djela protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i Federacije" i u Glavi XVI "Kaznena djela protiv covjecnosti i medjunarodnog prava", za koja je propisana kazna zatvora od pet godina ili teza kazna; 2) za kaznena djela predvidjena u Kaznenom zakonu Federacije, i to: otmica (clanak 184.), neovlastena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (clanak 252.), omogucavanje uzivanja opojnih droga (clanak 253.), krivotvorenje novca (clanak 267.), ucjena (clanak 286.), ugrozavanje sigurnosti nuklearnim materijama (clanak 312.), otmica zrakoplova ili plovila (clanak 321.), primanje mita (clanak 362.) i davanje mita ( clanak 363.); 3) za druga kaznena djela predvidjena u Kaznenom zakonu Federacije za koja je propisana kazna zatvora od osam godina ili teza kazna.

Clanak 207.

(1) Mjere iz clanka 205. ovog zakona odredjuje istrazni sudac pismenom naredbom. Naredba sadrzi podatke o okrivljenom protiv koga se odredjuje mjera, osnovana sumnja, nacin, opseg i trajanje tih mjera te razloge za njihovo odredjivanje. Mjere mogu trajati najduze jedan mjesec, a iz posebno vaznih razloga mogu se produzavati za jos po jedan mjesec, ali ukupno najduze sest mjeseci. Izvrsenje mjera se ukida odmah nakon sto prestanu razlozi zbog kojih su bile odredjene. (2) Naredbu iz stavka 1. ovog clanka izvrsava organ unutarnjih poslova. (3) Poduzeca PTT prometa su duzna organu unutarnjih poslova omoguciti provodjenje ovih mjera.

Clanak 208.

(1) Po prestanku primjene mjera organ unutarnjih poslova je obvezan poslati pismeno izvjesce istraznom sucu i predati mu sve snimke, izvjesca i predmete koje je dobio. U izvjescu se navodi sazetak iz sadrzaja telefonskih razgovora. (2) Istrazni sudac provjerava je li organ unutarnjih poslova postupao sukladno naredbi i poziva nadleznog tuzitelja da se upozna s ovim materijalom. (3) Istrazni sudac moze odrediti da se snimci telefonskih razgovora u cjelini ili djelomice prepisu. U slucaju prepisivanja snimaka primjenit ce se odredbe clanka 80. stavak 5. ovog zakona.

Clanak 209.

(1) Izvjesce i snimke iz clanka 208. stavak 1. ovog zakona cuva sud sve dok cuva i spis. (2) Ako nadlezni tuzitelj odluci odustati od gonjenja, ovaj se materijal pod nadzorom istraznog suca unistava. O poduzetim mjerama iz clanka 207. ovog zakona istrazni sudac sastavlja kratko obavjestenje za okrivljenog koje mora sadrzavati podatke o tome koje su mjere poduzete, razloge i osnov za njihovu uporabu, konstataciju da taj materijal nije bio osnova za kazneno gonjenje i da je unisten.

Clanak 210.

(1) Ako su mjere iz clanka 207. ovog zakona poduzete bez naredbe istraznog suca ili u suprotnosti s naredbom, sud ne moze zasnovati svoju odluku na dobivenim podacima ili dokazima. (2) Izvjesce i snimke pribavljene prisluskivanjem okrivljenoga koristit ce se u kaznenom postupku samo u onom dijelu koji se odnosi na kazneno djelo i okrivljenog. 4. Postupanje sa sumnjivim stvarima

Clanak 211.

(1) Nadje li se kod okrivljenog tudja stvar, a ne zna se cija je, organ koji vodi postupak opisat ce tu stvar i opis objaviti na oglasnoj tabli opcinskog vijeca na cijem podrucju okrivljeni zivi i na cijem je podrucju kazneno djelo ucinjeno. U oglasu ce se pozvati vlasnik da se javi u roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa, jer ce se inace stvar prodati. Novac dobijen prodajom unosi se u proracun kantonazupanije. (2) Ako se radi o stvarima vece vrijednosti, objavljivanje se moze izvrsiti i putem dnevnog lista. (3) Ako je stvar podlozna kvaru ili je njeno cuvanje vezano sa znatnim troskovima, ona ce se prodati po odredbama koje vaze za ovrsni postupak, a novac predati na cuvanje nadleznom zavodu za platni promet. (4) Po odredbi stavka 3. ovog clanka postupit ce se i kad stvar pripada odbjeglom ili nepoznatom ucinitelju kaznenog djela.

Clanak 212.

(1) Ako se u tijeku od jedne godine nitko ne javi za stvari ili za novac dobijen od prodaje stvari, donijet ce se rjesenje da stvar postaje drzavno vlasnistvo, odnosno da se novac unosi u proracun kantonazupanije. (2) Vlasnik stvari ima pravo da u parnici trazi povracaj stvari ili novca dobijenog od prodaje stvari. Zastarijevanje ovog prava pocinje teci od dana objavljivanja oglasa. 5. Ispitivanje okrivljenog

Clanak 213.

(1) Kad se okrivljeni prvi put ispituje, pitat ce se za ime i prezime, nadimak ako ga ima, ime i prezime roditelja, djevojacko obiteljsko ime majke, gdje je rodjen, gdje stanuje, dan, mjesec i godina rodjenja, koje je narodnosti i ciji je drzavljanin, cime se zanima, kakve su mu obiteljske prilike, je li pismen, kakve je skole zavrsio, je li, gdje i kad sluzio vojsku odnosno ima li cin rezervnog vojnog starjesine, vodi li se u vojnoj evidenciji i kod kojeg organa nadleznog za poslove obrane, je li odlikovan, kakvog je imovnog stanja, je li, kad i zasto osudjivan, je li i kad je izrecenu kaznu izdrzao, da li se protiv njega vodi postupak za koje drugo kazneno djelo, a ako je maloljetan, tko mu je zakonski zastupnik. Okrivljeni ce se pouciti da je duzan odazvati se pozivu i odmah priopciti svaku promjenu adrese ili namjeru da promjeni boraviste, a upozorit ce se i na posljedice ako po tome ne postupi. (2) Zatim ce se okrivljenom priopciti zasto se okrivljuje i osnovi sumnje koji stoje protiv njega, pa ce se pitati sto ima navesti u svoju obranu, a priopcit ce mu se da nije duzan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na postavljena pitanja. (3) Ako okrivljeni nece uopce da odgovara ili nece da odgovara na postavljena pitanja, poucit ce se, ako je potrebno, da time moze otezati prikupljanje dokaza za svoju obranu. (4) Okrivljeni se ispituje usmeno. Pri ispitivanju okrivljenom se moze dopustiti da se koristi svojim zabiljeskama. (5) Prilikom ispitivanja treba okrivljenom omoguciti da se u neometanom izlaganju izjasni o svim okolnostima koje ga terete i da iznese sve cinjenice koje mu sluze za obranu. (6) Kad okrivljeni zavrsi svoj iskaz, postavit ce mu se pitanje ukoliko je potrebno da se popune praznine ili otklone proturjec nosti i nejasnosti u njegovom izlaganju. (7) Ispitivanje treba vrsiti tako da se u punoj mjeri postuje licnost okrivljenog. (8) Prema okrivljenom ne smiju se upotrijebiti sila, prijetnja ili druga slicna sredstva (clanak 254. stavak 3.) da bi se doslo do njegove izjave ili priznanja. (9) Okrivljeni moze biti ispitan u odsustvu branitelja ako se izricito odrekao tog prava, a obrana nije obvezna, ako branitelj nije prisutan iako je obavijesten o ispitivanju (clanak 160.) ili ako za prvo ispitivanje okrivljeni nije osigurao prisustvo branitelja niti u roku od 24 sata od trenutka kad je poucen o ovom pravu (clanak 63. stavak 2), osim u slucaju obvezne obrane. (10) Ako je postupljeno protivno odredbama st. 8. i 9. ovog clanka ili ako izjave okrivljenog iz stavka 9. ovog clanka o nazocnosti branitelja nisu ubiljezene u zapisnik, na iskazu okrivljenog ne moze se zasnivati sudska odluka.

Clanak 214.

(1) Okrivljenom treba postavljati pitanja jasno, razgovjetno i odredjeno, tako da ih moze potpuno razumjeti. U ispitivanju se ne smije polaziti od pretpostavke da je okrivljeni priznao nesto sto nije priznao, niti se smiju postavljati pitanja u kojima je vec sadrzano kako na njih treba odgovoriti. Prema okrivljenom ne smije se upotrijebiti obmana da bi se doslo do njegove izjave ili priznanja. (2) Ako se kasniji iskazi okrivljenog razlikuju od ranijih, a narocito ako okrivljeni opozove svoje priznanje, pozvat ce se da iznese razloge zasto je dao razlicite iskaze, odnosno zasto je opozvao priznanje.

Clanak 215.

(1) Okrivljeni moze biti suocen sa svjedokom ili drugim okrivljenim ako se njihovi iskazi ne slazu u pogledu vaznih cinjenica. (2) Suoceni ce se ponaosob ispitati o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi medjusobno ne slazu, a njihov odgovor unijeti u zapisnik.

Clanak 216.

Predmeti koji stoje u svezi s kaznenim djelom ili koji sluze kao dokaz pokazat ce se okrivljenom radi prepoznavanja, posto ih prethodno opise. Ako se ovi predmeti ne mogu donijeti, okrivljeni se moze odvesti na mjesto gdje se oni nalaze.

Clanak 217.

(1) Iskaz okrivljenog unosi se u zapisnik u obliku pripovijedanja, a postavljena pitanja i odgovori na njih unijet ce se u zapisnik samo kad je to potrebno. (2) Okrivljenom se moze dopustiti da svoj iskaz sam kazuje u zapisnik.

Clanak 218.

Organ koji vodi postupak duzan je da, i pored priznanja okrivljenog, prikuplja i druge dokaze. Ako je priznanje jasno i potpuno i ako je potkrijepljeno i drugim dokazima, dalje prikupljanje dokaza preduzimat ce se samo na prijedlog tuzitelja.

Clanak 219.

(1) Ispitivanje okrivljenog obavit ce se preko tumaca u slucajevima predvidjenim ovim zakonom. (2) Ako je okrivljeni gluh, postavljat ce mu se pitanja pismeno, a ako je nijem, pozvat ce se da pismeno odgovara. Ako se ispitivanje ne moze obaviti na ovaj nacin, pozvat ce se kao tumac osoba koja se s okrivljenim moze sporazumjeti. (3) Ako tumac nije ranije zaklet, polozit ce zakletvu da ce vjerno prenijeti pitanja koja se okrivljenom upucuju i izjave koje on bude davao. (4) Odredbe ovog zakona koje se odnose na vjestake sukladno se primjenjuju na tumace. 6. Saslusanje svjedoka

Clanak 220.

(1) Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje je vjerojatno da ce moci dati obavjestenja o kaznenom djelu i ucinitelju i o drugim vaznim okolnostima. (2) Osteceni, osteceni kao tuzitelj i privatni tuzitelj mogu se saslusati kao svjedoci. (3) Svaka osoba koja se kao svjedok poziva duzna je odazvati se pozivu, a ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, duzna je i da svjedoci. (4) Sud mora pri otkrivanju podataka o identitetu, prebivalis tu ili boravistu svjedoka paziti da ti podaci ne budu dostupni okrivljenom i njegovom branitelju ili javnosti, ako bi otkrivanje ovih podataka ugrozilo zivot, tjelo ili slobodu svjedoka ili njegovih bliskih srodnika. Sud moze izuzetno uciniti dostupnim ove podatke branitelju okrivljenog i zabraniti mu otkrivanje tih podataka bilo kome pa i okrivljenome.

Clanak 221.

Ne moze se saslusati kao svjedok: 1) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila duznost cuvanja sluzbene ili vojne tajne, dok je nadlezni organ ne oslobodi te duznosti; 2) branitelj okrivljenog o onome sto mu je okrivljeni kao svom branitelju povjerio, osim ako to sam okrivljeni zahtijeva.

Clanak 222.

(1) Oslobodjeni su od duznosti svjedocenja: 1) bracni, odnosno izvanbracni partner okrivljenog; 2) srodnici okrivljenog po krvi u pravoj crti, srodnici u pobocnoj crti do treceg stupnja zakljucno, kao i srodnici po tazbini do drugog stupnja zakljucno; 3) usvojenik i usvojitelj okrivljenog; 4) vjerski ispovjednik o onome sto mu je okrivljeni ispovijedio. (2) Sud koji vodi postupak duzan je da osobe pomenute u stavku 1. ovog clanka, prije njihovog saslusanja ili cim sazna za njihov odnos prema okrivljenom, upozori da ne moraju svjedociti. Upozorenje i odgovor se unose u zapisnik. (3) Maloljetna osoba koja s obzirom na uzrast i dusevnu razvijenost nije sposobna shvatiti znacaj prava da ne mora svjedociti ne moze se saslusati kao svjedok osim ako to sam okrivljeni zahtijeva. (4) Osoba koja ima osnova uskratiti svjedocenje prema jednom od okrivljenih oslobodjena je od duznosti svjedocenja i prema ostalim okrivljenim, ako se njen iskaz prema prirodi stvari ne moze ograniciti samo na ostale okrivljene.

Clanak 223.

Ako je kao svjedok saslusana osoba koja se ne moze saslusati kao svjedok (clanak 221.) ili osoba koja ne mora svjedociti (clanak 222.), a nije na to upozorena ili se nije izricito odrekla tog prava, ili ako upozorenje i odricanje nije ubiljezeno u zapisnik ili ako je saslusan maloljetnik koji ne moze shvatiti znacaj prava da ne mora svjedociti, ili ako je iskaz svjedoka iznudjen silom, prijetnjom, ili drugim slicnim zabranjenim sredstvom (clanak 254. stavak 3.) na takvom iskazu svjedoka ne moze se zasnivati sudska odluka.

Clanak 224.

Svjedok nije duzan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izlozio sebe ili svog bliskog srodnika (clanak 222. stavak 1. toc.1. do 3.) teskoj sramoti, znatnoj materijalnoj steti ili kaznenom gonjenju.

Clanak 225.

(1) Pozivanje svjedoka vrsi se dostavljanjem pismenog poziva, u kome ce se navesti ime i prezime i zanimanje pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, kazneni predmet po kome se poziva, naznacenje da se poziva kao svjedok i upozorenje o posljedicama neopravdanog izostanka (clanak 232). (2) Pozivanje kao svjedoka maloljetne osobe koja nije navrsila sesnaest godina vrsi se preko njenih roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogucno zbog potrebe da se hitno postupa ili drugih okolnosti. (3) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teskih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se saslusati u svom stanu.

Clanak 226.

(1) Svjedoci se saslusavaju ponaosob i bez nazocnosti ostalih svjedoka. Svjedok je duzan odgovore dati usmeno. (2) Svjedok ce se prethodno opomenuti da je duzan da govoriti istinu i da ne smije nista presutati, a zatim ce se upozoriti da davanje laznog iskaza predstavlja kazneno djelo. Svjedok ce se i upozoriti da nije duzan odgovarati na pitanja predvidjena u clanku 224. ovog zakona i ovo upozorenje ce se unijeti u zapisnik. (3) Poslije toga svjedok ce se pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boraviste, mjesto rodjenja, godine starosti i njegov odnos s okrivljenim i ostecenim. Svjedok ce se upozoriti da je duzan da o promjeni adrese ili boravista obavijesti sud. (4) Prilikom saslusanja maloljetne osobe narocito ako je ona ostecena kaznenim djelom, postupit ce se obazrivo, da saslusanje ne bi stetno utjecalo na psihicko stanje maloljetnika. Ako je to potrebno, saslusanje maloljetne osobe obavit ce se uz pomoc pedagoda ili druge strucne osobe. (5) U kaznenom postupku zbog kaznenog djela protiv dostojanstva licnosti ili morala svjedoka, ostecenog kaznenim djelom nije dopusteno ispitivati o njegovom seksualnom zivotu prije izvrsenog kaznenog djela, a ako je takvo ispitivanje obavljeno, na takvom iskazu ne moze se zasnivati sudska odluka.

Clanak 227.

(1) Poslije opcih pitanja svjedok se poziva da iznese sve sto mu je o predmetu poznato, a zatim ce mu se postavljati pitanja radi provjeravanja, dopune i razjasnjenja. Prilikom saslusanja svjedoka nije dopusteno sluziti se obmanom niti postavljati takva pitanja u kojima je vec sadrzano kako bi trebalo odgovoriti. (2) Svjedok ce se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o cemu svjedoci. (3) Svjedoci se mogu suociti ako se njihovi iskazi ne slazu u pogledu vaznih cinjenica. Suoceni ce se o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi medjusobno ne slazu ponaosob saslusati i njihov odgovor unijet u zapisnik. Istodobno se mogu suociti samo dva svjedoka. (4) Osteceni koji se saslusava kao svjedok pitat ce se da li zeli da u kaznenom postupku ostvaruje imovinskopravni zahtjev.

Clanak 228.

Ako je potrebno da se utvrdi poznaje li svjedok osobu ili predmete, trazit ce se od njega prvo da ih opise i da navede znakove po kojima se razlikuju, pa ce mu se tek poslije pokazati radi poznavanja, i to zajedno s drugim njemu nepoznatim osobama, odnosno ako je to moguce zajedno sa predmetima iste vrste.

Clanak 229.

Ako se saslusanje svjedoka obavlja preko tumaca ili ako je svjedok gluh ili nijem, njegovo saslusanje vrsi se na nacin predvidjen u clanku 219. ovog zakona.

Clanak 230.

Od svjedoka se moze zahtijevati da polozi prisegu. Prije glavnog pretresa, svjedok moze poloziti prisegu samo pred sudom, i to ako postoji bojazan da zbog bolesti ili zbog drugih razloga nece moci doci na glavni pretres. Razlog zbog kojeg je polozena prisega navest ce se u zapisniku. Prisega se polaze na nacin odredjen u clanku 320. ovog zakona.

Clanak 231.

Ne smiju se prisezati osobe: 1) koje nisu punoljetne u trenutku saslusanja; 2) za koje je dokazano ili za koje postoji osnovana sumnja da su izvrsile ili sudjelovale u kaznenom djelu zbog koga se saslusavaju.

Clanak 232.

(1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dodje, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bude saslusan, moze se narediti da se prinudno dovede, a moze se i kazniti novcano do 500 KM. (2) Ako svjedok dodje, pa posto je upozoren na posljedice nece bez zakonskog razloga da svjedoci, moze se kazniti novcano do 500 KM, a ako i poslije toga odbije da svjedoci, moze se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane da svjedoci, ili dok njegovo saslusanje ne postane nepotrebno, ili dok se kazneni postupak ne zavrsi, ali najduze mjesec dana. (3) O zalbi protiv rjesenja kojim je izrecena novcana kazna ili je naredjen zatvor odlucuje uvijek vijece (clanak 21. stavak 6.). Zalba protiv rjesenja o zatvoru ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (4) Vojne osobe i pripadnici policije ne mogu se zatvoriti, ali ce se o njihovom odbijanju da svjedoce izvjestiti njihova nadlezna komanda radi kaznjavanja. 7. Uvidjaj

Clanak 233.

Uvidjaj se poduzima kad je za utvrdjivanje ili razjasnjenje kakve vazne cinjenice u postupku potrebno neposredno opazanje.

Clanak 234.

(1) Radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrdjivanja cinjenica koje su od znacaja za razjasnjenje stvari, organ koji vodi postupak moze odrediti rekonstrukciju dogadjaja, koja se vrsi tako sto ce se ponoviti radnje ili situacije u uvjetima pod kojima se prema izvedenim dokazima dogadjaj odigrao. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili okrivljenih radnje ili situacije razlicito prikazane, rekonstrukcija dogadjaja ce se, po pravilu, posebno izvrsiti sa svakim od njih. (2) Rekonstrukcija se ne smije vrsiti na nacin kojim se vrijedja javni red i moral ili se dovodi u opasnost zivot ili zdravlje ljudi. (3) Prilikom rekonstrukcije mogu se, po potrebi, ponovno izvesti pojedini dokazi.

Clanak 235.

(1) Organ koji vrsi uvidjaj ili rekonstrukciju moze zatraziti pomoc strucne osobe kriminalistickotehnicke, prometne ili druge struke, koja ce, po potrebi, poduzeti i pronalazenje, osiguravanje ili opisivanje tragova, izvrsiti potrebna mjerenja i snimanja, saciniti skice ili prikupiti druge podatke. (2) Na uvidjaj ili rekonstrukciju moze se pozvati i vjestak ako bi njegova nazocnost bila od koristi za davanje nalaza i misljenja. 8. Vjestacenje

Clanak 236.

Vjestacenje se odredjuje kad za utvrdjivanje ili ocjenu neke vazne cinjenice treba pribaviti nalaz i misljenje od osoba koje raspolazu potrebnim strucnim znanjem.

Clanak 237.

(1) Vjestacenje odredjuje pismenom naredbom organ koji vodi postupak. U naredbi ce se navesti u pogledu kojih cinjenica se vrsi vjestacenje i kome se povjerava. Naredba se dostavlja i strankama. (2) Ako za odredjenu vrstu vjestacenja postoji strucna ustanova, ili se vjestacenje moze izvesti u okviru drzavnog organa, takva vjestacenja, a narocito slozenija, povjeravat ce se po pravilu takvoj ustanovi, odnosno organu. Ustanova, odnosno organ odredjuje jednog ili vise srucnjaka koji ce izvrsiti vjestacenje. (3) Kad vjestaka odredjuje organ koji vodi postupak, taj organ ce, po pravilu, odrediti jednog vjestaka, a ako je vjestacenje slozeno dva ili vise vjestaka. (4) Ako za koju vrstu vjestacenja postoje kod suda stalno odredjeni vjestaci, drugi vjestaci se mogu odrediti samo ako postoji opasnost od odlaganja ili ako su stalni vjestaci sprijeceni, ili ako to zahtijevaju druge okolnosti.

Clanak 238.

(1) Osoba koja se poziva kao vjestak duzna je odazvati se pozivu i da da svoj nalaz i misljenje. (2) Ako vjestak koji je uredno pozvan ne dodje a izostanak ne opravda, ili ako odbije da vjestaci, moze da se kazni novcano do 500 KM, a u slucaju neopravdanog izostanka moze i prinudno da se dovede. (3) O zalbi protiv rjesenja kojim je izrecena novcana kazna odlucuje vijece (clanak 21. stavak 6).

Clanak 239.

(1) Za vjestaka se ne moze uzeti osoba koja ne moze biti saslusana kao svjedok (clanak 221.) ili osoba koja je oslobodjena od duznosti svjedocenja (clanak 222.), kao ni osoba prema kojoj je kazneno djelo ucinjeno, a ako je uzeta na njenom nalazu i misljenju ne moze se zasnivati sudska odluka. (2) Razlog za izuzece vjestaka (clanak 40.) postoji i u pogledu osobe koja je zajedno s okrivljenim ili ostecenim u radnom odnosu u istom organu, poduzecu i drugoj pravnoj osobi ili kod samostalnog privrednika, kao i u pogledu osobe koja je u radnom odnosu kod ostecenog ili okrivljenog. (3) Za vjestaka se, po pravilu, nece uzeti osoba koja je saslusana kao svjedok. (4) Kad je dopustena posebna zalba protiv rjesenja kojim se odbija zahtjev za izuzece vjestaka (clanak 38. stavak 4.), zalba odlaze izvrsenje vjestacenja ukoliko ne postoji opasnost od odlaganja.

Clanak 240.

(1) Prije pocetka vjestacenja pozvat ce se vjestak da predmet vjestacenja brizljivo razmotri, da tacno navede sve sto zapazi i nadje i da svoje misljenje iznese nepristrasno i sukladno s pravilima nauke ili vjestine. On ce se posebno upozoriti da davanje laznog nalaza i misljenja predstavlja kazneno djelo. (2) Od vjestaka se moze zahtjevati da prije vjestacenja polozi prisegu. Prije glavnog pretresa vjestak moze poloziti prisegu samo pred sudom, i to ako postoji bojazan da ce biti sprijecen da dodje na glavni pretres. Razlog zbog kojeg je polozena prisega navest ce se u zapisniku. Stalno postavljeni prisegli vjestak opomenut ce se samo prije vjestacenja na polozenu prisegu. Prisega se polaze na nacin odredjen u clanku 321. ovog zakona. (3) Organ pred kojim se vodi postupak rukovodi vjestacenjem, pokazuje vjestaku predmete koje ce razmotriti, postavlja mu pitanja i po potrebi trazi objasnjenja u pogledu datog nalaza i misljenja. (4) Vjestaku se mogu davati razjasnjenja, a moze mu se dopustiti i da razmatra spise. Vjestak moze predloziti da se izvedu dokazi ili pribave predmeti i podaci koji su od vaznosti za davanje nalaza i misljenja. Ako prisustvuje uvidjaju, rekonstrukciji ili drugoj istraznoj radnji, vjestak moze predloziti da se razjasne pojedine okolnosti ili da se osobi koja se saslusava postave pojedina pitanja.

Clanak 241.

(1) Vjestak pregleda predmete vjestacenja u nazocnosti organa koji vodi postupak i zapisnicara, osim ako su za vjestacenje potrebna dugotrajna ispitivanja ili ako se ispitivanja vrse u ustanovama, odnosno u drzavnom organu ili ako to traze obziri morala. (2) Ako je za svrhe vjestacenja potrebno izvrsiti analizu neke materije, vjestaku ce se, ako je to moguce, staviti na raspolaganje samo dio te materije, a ostatak ce se u potrebnoj kolicini osigurati za slucaj naknadnih analiza.

Clanak 242.

Nalaz i misljenje vjestaka unosi se odmah u zapisnik. Vjestaku se moze odobriti da naknadno podnese pismeno nalaz, odnosno misljenje u roku koji mu odredi organ pred kojim se vodi postupak.

Clanak 243.

(1) Ako se vjestacenje povjerava strucnoj ustanovi ili drzavnom organu, organ koji vodi postupak upozorit ce da u davanju nalaza i misljenja ne moze sudjelovati osoba iz clanka 239. ovog zakona ili osoba za koju postoje razlozi za izuzece od vjestacenja predvidjeni u ovom zakonu, kao i na posljedice davanja laznog nalaza i misljenja. (2) Strucnoj ustanovi, odnosno drzavnom organu stavit ce se na raspolaganje materijal potreban za vjestacenje, a ako je potrebno, postupit ce se sukladno odredbama clanka 240. stavak 4. ovog zakona. (3) Strucna ustanova, odnosno drzavni organ dostavlja pismeni nalaz i misljenje potpisan od osoba koje su izvrsile vjestacenje. (4) Stranke mogu od starjesine strucne ustanove, odnosno drzavnog organa zahtijevati da im priopci imena strucnjaka koji ce izvrsiti vjestacenje. (5) Odredbe clanka 240. st. 1. i 2. ovog zakona ne primjenjuju se kad je vjestacenje povjereno strucnoj ustanovi ili drzavnom organu. Organ pred kojim se vodi postupak moze traziti od strucne ustanove ili organa objasnjenja u pogledu datog nalaza i misljenja.

Clanak 244.

(1) U zapisniku o vjestacenju ili u pismenom nalazu i misljenju naznacit ce se tko je izvrsio vjestacenje, kao i zanimanje, strucna sprema i specijalnost vjestaka. (2) Po zavrsenom vjestacenju, kome nisu bile nazocne, stranke ce se obavijestiti da je vjestacenje obavljeno i da zapisnik o vjestacenju, odnosno pismeni nalaz i misljenje mogu razgledati.

Clanak 245.

Ako se podaci vjestaka o njihovom nalazu bitno razilaze ili ako je njihov nalaz nejasan, nepotpun ili u proturjecnosti sam sa sobom ili s izvidjenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslusanjem vjestaka, obnovit ce se vjestacenje sa istim ili drugim vjestacima.

Clanak 246.

Ako u misljenju vjestaka ima proturjecnosti ili nedostataka ili se pojavi osnovana sumnja u tocnost datog misljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim saslusanjem vjestaka, zatrazit ce se misljenje drugih vjestaka.

Clanak 247.

(1) Pregled i obdukcija lesa poduzet ce se uvijek kad u nekom smrtnom slucaju postoji sumnja ili je ocigledno da je smrt prouzrokovana kaznenim djelom ili je u svezi s izvrsenjem kaznenog djela. Ako je les vec zakopan odredit ce se ekshumacija u cilju njegovog pregleda i obdukcije. (2) Pri obdukciji lesa poduzet ce se potrebne mjere da se ustanovi identitet lesa i u tom cilju posebno ce se opisati podaci o vanjskim i unutarnjim tjelesnim osobinama lesa.

Clanak 248.

(1) Kad se vjestacenje ne vrsi u strucnoj ustanovi, pregled i obdukciju lesa vrsi jedan, a prema potrebi dva ili vise lijecnika, koji po mogucnosti treba da budu sudskomedicinske struke. Tim vjestacenjem rukovodi istrazni sudac i u zapisnik unosi nalaz i misljenje vjestaka. (2) Za vjestaka se ne moze odrediti lijecnik koji je lijecio umrlog. Prilikom obdukcije lesa, a radi davanja razjasnjenja o tijeku i okolnostima bolesti, ljekar koji je lijecio umrlog moze se saslusati kao svjedok.

Clanak 249.

(1) U svom misljenju vjestaci ce narocito navesti koji je neposredni uzrok smrti, sta je taj uzrok izazvalo i kad je smrt nastupila. (2) Ako je na lesu nadjena kakva povreda, utvrdit ce se je li tu povredu nanio tko drugi, i ako jest, onda cime, na koji nacin, koliko vremena prije nego sto je smrt nastupila i je li ona prouzrokovala smrt. Ako je na lesu nadjeno vise povreda, utvrdit ce se je li svaka povreda izvrsena istim sredstvom i koja je povreda prouzrocila smrt, a ako je vise povreda smrtonosnih, koja je od njih ili koje su svojim skupnim djelovanjem bile uzrok smrti. (3) U slucaju iz stavka 2. ovog clanka ima se narocito utvrditi je li smrt prouzrocena samom vrstom i opcom prirodom povrede ili zbog licnog svojstva ili narocitog stanja organizma povrijedjenog ili zbog slucajnih okolnosti ili okolnosti pod kojima je povreda izvrsena. (4) Pored toga, utvrdit ce se bi li blagovremeno pruzena pomoc mogla otkloniti smrt.

Clanak 250.

(1) Pri pregledu i obdukciji zacetka treba posebno utvrditi njegovu starost, sposobnost za izvanmatericni zivot i uzrok izumiranja. (2) Pri pregledu i obdukciji lesa novorodjenceta utvrdit ce se posebno je li rodjeno zivo ili mrtvo, je li bilo sposobno za zivot, koliko je dugo zivjelo, kao i vrijeme i uzrok smrti.

Clanak 251.

(1) Ako postoji sumnja trovanja, uputit ce se sumnjive materije koje su nadjene u lesu ili na drugom mjestu na vjestacenje ustanovi koja vrsi toksikoloska ispitivanja. (2) Pri pregledu sumnjivih materija vjestak ce posebno utvrditi vrstu, kolicinu i djelovanje nadjenog otrova, a ako se radi o pregledu materija uzetih iz lesa, po mogucnosti i kolicinu upotrijebljenog otrova.

Clanak 252.

(1) Vjestacenje tjelesnih povreda vrsi se po pravilu pregledom povrijedjenog, a ako to nije moguce ili nije potrebno na temelju medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisima. (2) Posto tocno opise povrede, vjestak ce dati misljenje, narocito o vrsti i tezini svake pojedine povrede i njihovom ukupnom djelovanju s obzirom na njihovu prirodu ili posebne okolnosti slucaja, kakvo djelovanje te povrede obicno proizvode, a kakvo su u konkretnom slucaju proizvele i cime su povrede izvrsene i na koji nacin.

Clanak 253.

(1) Ako se pojavi sumnja da je iskljucena ili smanjena uracunljivost okrivljenog uslijed trajne ili privremene dusevne bolesti, privremene dusevne poremecenosti ili zaostalog dusevnog razvoja, odredit ce se vjestacenje psihijatrijskim pregledom okrivljenog. (2) Ako je prema misljenju vjestaka potrebno duze promatranje, okrivljeni ce se poslati na promatranje u odgovarajucu zdravstvenu ustanovu. Rjesenje o tome donosi istrazni sudac. Promatranje se moze produziti preko dva mjeseca samo na obrazlozeni prijedlog upravnika zdravstvene ustanove po prethodno pribavljenom misljenju vjestaka, ali ne moze ni u kom slucaju trajati duze od roka za pritvor. (3) Ako vjestaci ustanove da je dusevno stanje okrivljenog poremeceno, odredit ce prirodu, vrstu, stupanj i trajnost poremecenosti i dati svoje misljenje o tome kakav je uticaj takvo dusevno stanje imalo i kakav jos ima na shvatanje i postupke okrivljenog, kao i da li je i u kojoj mjeri poremecaj dusevnog stanja postojao u vrijeme izvrsenja kaznenog djela. (4) Ako se u zdravstvenu ustanovu upucuje okrivljeni koji se nalazi u pritvoru, istrazni sudac ce obavijestiti tu ustanovu o razlozima zbog kojih je odredjen pritvor, da bi se poduzele mjere potrebne za osiguranje svrhe pritvora. (5) Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uracunat ce se okrivljenom u pritvor, odnosno u kaznu, ako bude izrecena.

Clanak 254.

(1) Tjelesni pregled okrivljenog poduzet ce se i bez njegovog pristanka ako je potrebno da se utvrde cinjenice vazne za kazneni postupak. Tjelesni pregled drugih osoba moze se bez njihovog pristanka poduzeti samo onda ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu nalazi odredjen trag ili posljedica kaznenog djela. (2) Uzimanje krvi i druge lijecnicke radnje koje se po pravilima medicinske nauke poduzimaju radi analize i utvrdjivanja drugih vaznih cinjenica za kazneni postupak, mogu se poduzeti i bez pristanka osobe koja se pregleda, ako zbog toga ne bi nastupila kakva steta po njeno zdravlje. (3) Nije dopusteno da se prema okrivljenom ili svjedoku primjene medicinske intervencije ili da im se daju takva sredstva kojima bi se utjecalo na njihovu volju pri davanju iskaza.

Clanak 255.

(1) Kad je potrebno da se poduzme vjestacenje poslovnih knjiga, organ pred kojim se vodi postupak duzan je vjestacima naznaciti u kom pravcu i u kom opsegu treba vrsiti vjestacenje i koje cinjenice i okolnosti treba utvrditi. (2) Ako je za poduzimanje vjestacenja poslovnih knjiga poduzeca, drugih pravnih osoba ili samostalnog privrednika nuzno da se prethodno sredi njihovo knjigovodstvo, troskovi oko sredjivanja knjigovodstva padaju na njegov teret. (3) Rjesenje o sredjivanju knjigovodstva donosi organ koji vodi postupak, na temelju obrazlozenog pismenog izvjesca vjestaka kojima je nalozeno vjestacenje poslovnih knjiga. U rjesenju ce se naznaciti i iznos koji je pravna osoba, odnosno samostalni privrednik duzan poloziti sudu kao predujam za troskove oko sredjivanja knjigovodstva. Protiv ovog rjesenja nije dopustena zalba. (4) Po izvrsenom sredjivanju knjigovodstva organ koji vodi kazneni postupak donosi, na temelju izvjestaja vjestaka, rjesenje kojim utvrdjuje visinu troskova nastalih uslijed sredjivanja knjigovodstva i odredjuje da taj iznos snosi pravna osoba odnosno samostalni privrednik. Pravna osoba odnosno samostalni privrednik, moze da se zali u pogledu utemeljenosti odluke o naknadi troskova i visine troskova. O zalbi rjesava vijece prvostupanjskog suda (clanak 21. stavak 6. ). (5) Naplata troskova, ukoliko njihov iznos nije bio predujmljen, vrsi se u korist organa koji je unaprijed isplatio troskove i nagradu vjestacima.

XIX OPTUZNICA I PRIGOVOR PROTIV OPTUZNICE

Clanak 256.

(1) Posto je zavrsena istraga, kao i kad se po ovom zakonu optuzba moze podici bez provodjenja istrage (clanak 152.), postupak pred sudom moze da se vodi samo na temelju optuznice nadleznog tuzitelja, odnosno ostecenog kao tuzitelja. (2) Odredbe o optuznici i o prigovoru protiv optuznice primjenjivat ce se shodno i na privatnu tuzbu, osim ako se ona podize za kaznena djela za koja se provodi skraceni postupak.

Clanak 257.

(1) Optuznica sadrzi: 1) ime i prezime okrivljenog s osobnim podacima (clanak 213.) i podacima o tome da li se i od kad nalazi u pritvoru ili se nalazi na slobodi, a ako je prije podizanja optuznice pusten na slobodu, onda koliko je proveo u pritvoru; 2) opis djela iz kog proizilaze zakonska obiljezja kaznenog djela, vrijeme i mjesto izvrsenja kaznenog djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvrseno kazneno djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se kazneno djelo sto tocnije odredi; 3) zakonski naziv kaznenog djela, s navodjenjem odredaba kaznenog zakona koje se po prijedlogu tuzitelja imaju primijeniti; 4) oznacenje suda pred kojim ce se odrzati glavni pretres; 5) prijedlog o dokazima koje treba izvesti na glavnom pretresu, uz naznacenje imena svjedoka i vjestaka, spisa koje treba procitati i predmeta koji sluze za dokaz; 6) obrazlozenje u kome ce se prema rezultatu istrage opisati stanje stvari, navesti dokazi kojima se odlucne cinjenice utvrdjuju, iznijeti obrana okrivljenog i stajaliste tuzitelja o navodima obrane. (2) Ako se okrivljeni nalazi na slobodi, u optuznici se moze predloziti da se odredi pritvor, a ako se nalazi u pritvoru moze se predloziti da se pusti na slobodu. (3) Jednom optuznicom moze se obuhvatiti vise kaznenih djela ili vise okrivljenih samo ako se po odredbama clanka 28. ovog zakona moze provesti jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda.

Clanak 258.

(1) Optuznica se dostavlja nadleznom sudu u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenih i branitelja i jedan primjerak za sud. (2) Odmah po prijemu optuznice, predsjednik vijeca pred kojim ce se odrzati glavni pretres ispitat ce je li optuznica propisno sastavljena (clanak 257.), pa ako nadje da nije, vratit ce je tuzitelju da u roku od tri dana ispravi nedostatke. Iz opravdanih razloga, na zahtjev tuzitelja, vijece moze produziti ovaj rok. Ako osteceni kao tuzitelj ili privatni tuzitelj propusti spomenuti rok, smatrat ce se da je odustao od gonjenja, pa ce se postupak obustaviti.

Clanak 259.

(1) Ako osteceni kao tuzitelj podigne optuznicu bez provodjenja istrage (clanak 152. stavak 6.) ili ako je podnesena privatna tuzba za kazneno djelo za koje nije vodjena istraga, osim ako se privatna tuzba podnosi za kazneno djelo za koje se provodi skraceni postupak, predsjednik prvostupanjskog vijeca ce, ako smatra da nema mjesta gonjenju zbog postojanja okolnost iz clanka 265. toc.1. do 3. ovog zakona, zatraziti odluku vijeca (clanak 21. stavak 6.). (2) Ako osteceni kao tuzitelj, protivno odredbama clanaka 152. st.1. i 2. ovog zakona, podigne optuznicu bez provodjenja istrage za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora preko pet godina, smatrat ce se da je stavio zahtjev za provodjenje istrage. (3) Protiv rjesenja vijeca, osteceni kao tuzitelj, odnosno privatni tuzitelj, ima pravo zalbe.

Clanak 260.

(1) Ako je u optuznici stavljen prijedlog da se protiv okrivljenog odredi pritvor ili da se pusti na slobodu o tome rjesava vijece (clanak 21. stavak 6.) odmah, a najkasnije u roku od 48 sati. (2) Ako se okrivljeni nalazi u pritvoru, a u optuznici nije stavljen prijedlog da se pusti na slobodu, vijece iz stavka 1. ovog clanka ce po sluzbenoj duznosti u roku od 48 sati od dana prijema optuznice ispitati da li jos postoje razlozi za pritvor i donijeti rjesenje o produzenju ili ukidanju pritvora. Zalba protiv ovog rjesenja ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clanak 261.

(1) Optuznica se dostavlja okrivljenom koji je na slobodi bez odlaganja, a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata po prijemu. (2) Ako je protiv okrivljenog odredjen pritvor rjesenjem vijeca (clanak 260.), optuznica se predaje okrivljenom prilikom njegovog zatvaranja zajedno s rjesenjem kojim se odredjuje pritvor. (3) Ako se okrivljeni koji je lisen slobode ne nalazi u zatvoru suda kod koga ce se odrzati glavni pretres, predsjednik vijeca naredit ce da se okrivljeni odmah provede u taj zatvor, gdje ce mu se predati optuznica.

Clanak 262.

(1) Okrivljeni ima pravo podnijeti prigovor protiv optuznice u roku od osam dana od dana dostavljanja. Prilikom urucenja optuznice sud ce okrivljenog pouciti o ovom njegovom pravu. (2) Prigovor protiv optuznice moze podnijeti i branitelj bez narocitog ovlastenja okrivljenog, ali ne i protiv njegove volje. (3) Okrivljeni se moze odreci prava na podnosenje prigovora protiv optuznice.

Clanak 263.

(1) Neblagovremeni prigovor i prigovor izjavljen od neovlas tene osobe odbacit ce rjesenjem predsjednik vijeca pred kojim se ima odrzati glavni pretres. O zalbi protiv ovog rjesenja odlucuje vijece (clanak 21. stavak 6.). (2) Ako predsjednik vijeca po odredbi stavka 1. ovog clanka ne odbaci prigovor, dostavit ce ga sa spisima vijecu (clanak 21. stavak 6.), koje o prigovoru rjesava u sjednici. (3) O sjednici vijeca obavijestit ce se stranke i branitelj. Nedolazak stranaka i branitelja koji su uredno obavijesteni ne sprjecava odrzavanje sjednice. Ako okrivljeni nije izvjestio sud o promjeni boravista ili adrese stana, a branitelj o promjeni sjedista odvjetnickog ureda moze se odrzati sjednica, iako o sjednici nisu obavijesteni.

Clanak 264.

(1) Ako vijece ne odbaci prigovor kao neblagovremen ili kao nedopusten, pristupit ce ispitivanju optuznice. (2) Kad vijece povodom prigovora nadje da postoje pogreske ili nedostaci u optuznici (clanak 257.) ili u samom postupku, ili da je potrebno bolje razjasnjenje stanja stvari da bi se ispitala osnovanost optuznice, vratit ce optuznicu da se zapazeni nedostaci otklone, ili da se istraga dopuni, odnosno provede. Nadlezni tuzitelj, osteceni kao tuzitelj i privatni tuzitelj su duzni da u roku od petnaest dana, a najduze u roku od tri mjeseca od dana kada im je propcena odluka vijeca podnesu ispravljenu optuznicu ili stave zahtjev za dopunu, odnosno provodjenje istrage. Ako nadlezni tuzitelj, osteceni kao tuzitelj ili privatni tuzitelj propuste spomenuti rok, smatrat ce se da su odustali od gonjenja, pa ce se postupak obustaviti. Rjesenje o obustavi postupka donosi predsjednik vijeca. (3) Ako vijece nadje da je za kazneno djelo koje je predmet optuzbe nadlezan koji drugi sud, oglasit ce nenadleznim sud kome je podnesena optuznica i po pravomocnosti rjesenja uputit ce predmet nadleznom sudu. (4) Ako vijece utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici ili obavjestenja iz clanka 79. ovog zakona, donijet ce rjesenje o njihovom izdvajanju iz spisa. Protiv ovog rjesenja dopustena je posebna zalba. Po pravomocnosti rjesenja, prije nego sto predmet uputi predsjedniku vijeca radi zakazivanja glavnog pretresa, predsjednik vijeca iz clanka 21. stavak 6. ovog zakona, osigurat ce da se izdvojeni zapisnici i obavjestenja zatvore u poseban omot i predaju istraznom sucu radi cuvanja odvojeno od ostalih spisa. Izdvojeni zapisnici i obavjestenja se ne mogu razgledati niti se mogu koristiti u postupku.

Clanak 265.

Rjesavajuci o prigovoru protiv optuznice vijece ce odluciti da nema mjesta optuzbi i da se kazneni postupak obustavlja, ako ustanovi: 1) da djelo koje je predmet optuzbe nije kazneno djelo; 2) da postoje okolnosti koje iskljucuju kaznenu odgovornost, a ne dolazi u obzir primjena mjera sigurnosti; 3) da nema zahtjeva ovlastenog tuzitelja ili odobrenja nadleznog organa, ako je to po zakonu potrebno, ili da postoje okolnosti koje iskljucuju gonjenje; 4) da nema dovoljno dokaza da je okrivljeni osnovano sumnjiv za djelo koje je predmet optuzbe.

Clanak 266.

(1) Kad rjesava o prigovoru protiv optuznice nadleznog tuzitelja podnesene na temelju clanka 152. stavak 6. ovog zakona ili o zahtjevu presjednika vijeca povodom te optuznice (clanak 272.) ili kad rjesava povodom neslaganja predsjednika prvostupanjskog vijeca s optuznicom ostecenog kao tuzitelja ili s privatnom tuzbom u slucajevima iz clanka 259. stavak 1. ovog zakona, vijece ce rjesenjem odbaciti optuznicu, odnosno privatnu tuzbu, ako nadje da postoje razlozi iz clanka 265. toc.1. do 3. ovog zakona, a ako su provedene istrazne radnje i iz razloga previdjenog u tocki 4. tog clanka. (2) Ako je povodom prigovora protiv otpuznice nadleznog tuzitelja, ostecenog kao tuzitelja i privatnog tuzitelja iz stavka 1. ovog clanka ili po zahtjevu predsjednika vijeca povodom te optuznice (clanak 272.) provedena istraga (clanak 264. stavak 2.) a vijece po provedenoj istrazi nadje da postoje razlozi iz clanka 265. ovog zakona, odlucit ce rjesenjem da nema mjesta optuzbi i da se kazneni postupak obustavlja.

Clanak 267.

Prilikom donosenja rjesenja iz clanka 264. stavak 3. i cl. 265. i 266. ovog zakona, vijece nije vezano za pravnu ocjenu djela koju je tuzitelj naveo u optuznici.

Clanak 268.

(1) Ako ne donese niti jedno rjesenje iz cl. 264., 265. i 266. ovog zakona, vijece ce odbiti prigovor kao neosnovan. (2) U istom rjesenju vijece ce odluciti i o prijedlozima za spajanje ili razdvajanje postupka.

Clanak 269.

Ako su od vise okrivljenih samo neki podnijeli prigovor protiv optuznice, a razlozi zbog kojih je sud nasao da nema mjesta optuzbi koriste i nekim od okrivljenih koji nisu podnijeli prigovor, vijece ce postupiti kao da su i oni podnijeli prigovor.

Clanak 270.

Sve odluke vijeca donesene povodom prigovora protiv optuznice moraju biti obrazlozene, ali tako da se unaprijed ne utjece na rjesavanje onih pitanja koja ce biti predmet raspravljanja na glavnom pretresu.

Clanak 271.

Protiv odluke vijeca iz clanka 264. stav 3. ovog zakona, zalba je dopustena, a protiv odluka iz cl. 265. i 266. ovog zakona, zalbu moze izjaviti tuzitelj. Protiv ostalih odluka vijeca donesenih povodom prigovora protiv optuznice zalba nije dopustena.

Clanak 272.

(1) Ako prigovor protiv optuznice nije podnesen ili je odbacen, na zahtjev predsjednika vijeca pred kojim treba da se odrzi glavni pretres, vijece (clanak 21. stavak 6.) moze odluciti o svakom pitanju o kome se na temelju zakona rjesava povodom prigovora. (2) Zahtjev iz stavka 1. ovog clanka, predsjednik vijeca moze staviti do odredjivanja glavnog pretresa, a najkasnije u roku od dva mjeseca od dana prijema optuznice u sudu. (3) Odredbe clanka 263. stavak 2. i cl. 264. do 267. i cl. 270. i 271. ovog zakona, shodno ce se primjenjivati i prilikom odlucivanja povodom zahtjeva iz stavka 1. ovog clanka.

Clanak 273.

Optuznica stupa na pravnu snagu kad je prigovor odbijen, a ako prigovor nije podnesen ili je odbacen danom kad se vijece, razmatrajuci zahtjev predsjednika vijeca (clanak 272.) slozilo s optuznicom, a ako takvog zahtjeva nije bilo danom kad je predsjednik vijeca odredio glavni pretres, odnosno protekom roka iz clanka 272. stavak 2. ovog zakona.

B. GLAVNI PRETRES I PRESUDA XX PRIPREME ZA GLAVNI PRETRES

Clanak 274.

(1) Predsjednik vijeca naredbom odredjuje dan, sat i mjesto glavnog pretresa. (2) Predsjednik vijeca ce odrediti glavni pretres najkasnije u roku od dva mjeseca od dana prijema optuznice u sudu, a ako je stavljen zahtjev iz clanka 272. ovog zakona cim se, s obzirom na odluku vijeca, glavni pretres moze odrediti. Ako u ovom roku ne odredi glavni pretres, predsjednik vijeca ce obavijestiti predsjednika suda o razlozima zbog kojih glavni pretres nije odredjen. Predsjednik suda ce, po potrebi, poduzeti mjere da se glavni pretres odredi. (3) Ako predsjednik vijeca utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici ili obavjestenja iz clanka 79. ovog zakona, donijet ce rjesenje o njihovom izdvajanju prije odredjivanja glavnog pretresa i po pravomocnosti rjesenja izdvojit ce ih u poseban omot i predat ce ih istraznom sucu radi cuvanja odvojeno od ostalih spisa.

Clanak 275.

(1) Glavni pretres se drzi u sjedistu suda i u sudskoj zgradi. (2) Ako su u pojedinim slucajevima prostorije u sudskoj zgradi nepodesne za odrzavanje glavnog pretresa, predsjednik suda moze odrediti da se pretres drzi u drugoj zgradi. (3) Glavni pretres moze se odrzati i u drugom mjestu na podrucju nadleznog suda, ako to na obrazlozeni prijedlog predsjednika suda dopusti predsjednik viseg suda.

Clanak 276.

(1) Na glavni pretres pozvat ce se optuzeni i njegov branitelj, tuzitelj i osteceni i njihovi zakonski zastupnici i punomocnici, kao i tumac. Na glavni pretres pozvat ce se i svjedoci i vjestaci koje su predlozili tuzitelj u optuznici i okrivljeni u prigovoru protiv optuznice, osim onih za koje predsjednik vijeca smatra da njihovo saslusanje na glavnom pretresu nije potrebno. Tuzitelj, optuzeni i branitelj mogu na glavnom pretresu ponoviti prijedloge koje predsjednik vijeca nije usvojio. (2) U pogledu sadrzine poziva za optuzenog i svjedoke primijenit ce se odredbe cl. 175. i 225. ovog zakona. Kad obrana nije obvezna, optuzeni ce se u pozivu pouciti da ima pravo uzeti branitelja, ali da glavni pretres nece morati da se odlozi zbog toga sto branitelj nije dosao na glavni pretres ili sto je optuzeni uzeo branitelja tek na glavnom pretresu. (3) Poziv optuzenom mora se dostaviti tako da izmedju dostavljanja poziva i dana glavnog pretresa ostane dovoljno vremena za pripremanje odgovarajuce obrane, a najmanje osam dana. Na zahtjev optuzenog ili na zahtjev tuzitelja, a po pristanku optuzenog, ovaj rok se moze skratiti. (4) Ostecenog koji se ne poziva kao svjedok sud ce obavijestiti u pozivu da ce se glavni pretres odrzati i bez njega, a da ce se njegova izjava o imovinskopravnom zahtjevu procitati. Osteceni ce se upozoriti na to da ce se ako ne dodje, smatrati da nije voljan produziti gonjenje ako nadlezni tuzitelj odustane od optuzbe. (5) Osteceni kao tuzitelj i privatni tuzitelj upozorit ce se u pozivu da ce se, ako na glavni pretres ne dodju, niti posalju punomocnika, smatrati da su odustali od optuzbe. (6) Optuzeni, svjedok i vjestak upozorit ce se u pozivu na posljedice nedolaska na glavni pretres (cl. 295. i 298). (7) Na pismeni zahtjev Ombudsmana Federacije, na glavni pretres pozvat ce se i Ombudsmani Federacije radi pracenja kaznenog postupka u granicama svojih ovlascenja. Ovo pravo pripada Ombudsmanima Federacije i u istraznom postupku kao i u slucaju kada organ unutarnjih poslova poduzima radnje sukladno ovom zakonu.

Clanak 277.

(1) Stranke, branitelj i osteceni mogu i poslije zakazivanja glavnog pretresa zahtijevati da se na glavni pretres pozovu novi svjedoci ili vjestaci ili pribave drugi novi dokazi. U svom obrazlozenom zahtjevu stranke moraju oznaciti koje bi se cinjenice imale dokazati i kojim od predlozenih dokaza. (2) Ako predsjednik vijeca odbije prijedlog za pribavljanje novih dokaza, taj prijedlog moze se ponoviti u tijeku glavnog pretresa. (3) Predsjednik vijeca moze i bez prijedloga stranaka i branitelja narediti pribavljanje novih dokaza za glavni pretres. (4) O odluci kojom se naredjuje pribavljanje novih dokaza obavijestit ce se stranke i branitelj prije pocetka glavnog pretresa.

Clanak 278.

Ako je u izgledu da ce glavni pretres duze trajati, predsjednik vijeca moze zatraziti od predsjednika suda da odredi jednog ili dvojicu sudaca, odnosno sudacaporotnika da prisustvuju glavnom pretresu, kako bi zamijenili clanove vijeca u slucaju njihove sprijecenosti.

Clanak 279.

(1) Ako se sazna da neki svjedok ili vjestak koji je pozvan na glavni pretres, a jos nije saslusan, nece moci da dodje na glavni pretres zbog dugotrajne bolesti ili zbog drugih smetnji, moze se saslusati u mjestu gdje se nalazi. (2) Svjedoka, odnosno vjestaka saslusat ce, a po potrebi i zakleti predsjednik vijeca ili sudac clan vijeca, ili ce se njegovo saslusanje obaviti preko istraznog suca suda na cijem se podrucju svjedok, odnosno vjestak nalazi. (3) O vremenu i mjestu saslusanja obavijestit ce se stranke, branitelj i osteceni. Kad stranke, branitelj i osteceni prisustvuju saslusanju, imaju prava iz clanka 160. stavak 7. ovog zakona.

Clanak 280.

Predsjednik vijeca moze naredbom, iz vaznih razloga, na prijedlog, stranaka, branitelja ili po sluzbenoj duznosti, odloziti dan glavnog pretresa.

Clanak 281.

Ako tuzitelj odustane od optuznice prije nego sto je glavni pretres poceo, predsjednik vijeca obustavit ce rjesenjem kazneni postupak i dostavit ce rjesenje strankama i ostecenom, a obavijestit ce o tome osobe koje su pozvane na glavni pretres ako je zakazan. Ostecenog ce posebno upozoriti na njegovo pravo da moze nastaviti gonjenje (cl. 56. i 58.).

XXI GLAVNI PRETRES

1. Javnost glavnog pretresa

Clanak 282.

(1) Glavni pretres je javan. (2) Glavnom pretresu mogu biti nazocne punoljetne osobe. (3) Osobe koje su nazocne glavnom pretresu ne smiju nositi oruzje ili opasno orudje, osim cuvara okrivljenog koji moze biti naoruzan.

Clanak 283.

Od otvaranja zasjedanja pa do zavrsetka glavnog pretresa vijece moze u svako doba, po sluzbenoj duznosti ili po prijedlogu stranaka, ali uvijek po njihovom saslusanju, iskljuciti javnost za cio glavni pretres ili jedan njegov dio, ako je to u interesu drzavne sigurnosti ili ako je to potrebno radi cuvanja drzavne, vojne, sluzbene ili vazne poslovne tajne, cuvanja javnog reda, zastite morala u demokratskom drustvu, osobnog i intimnog zivota optuzenog ili ostecenog ili zastite interesa maloljetnika ili svjedoka.

Clanak 284.

(1) Iskljucenje javnosti ne odnosi se na stranke, ostecenog, njihove zastupnike i branitelja. (2) Vijece moze dopustiti da glavnom pretresu na kome je javnost iskljucena budu nazocne pojedine sluzbene osobe, znanstveni i javni radnici, a na zahtjev optuzenog moze to dopustiti i njegovom bracnom, odnosno izvanbracnom partneru i njegovim bliskim srodnicima. (3) Predsjednik vijeca ce upozoriti osobe koje su nazocne glavnom pretresu na kome je javnost iskljucena da su duzne da kao tajnu cuvaju sve ono sto su na pretresu saznale i ukazat ce im da odavanje tajne predstavlja kazneno djelo.

Clanak 285.

(1) Odluku o iskljucenju javnosti donosi vijece rjesenjem koje mora biti obrazlozeno i javno objavljeno. (2) Rjesenje o iskljucenju javnosti moze se pobijati samo u zalbi na presudu. 2. Rukovodjenje glavnim pretresom

Clanak 286.

(1) Predsjednik, clanovi vijeca i zapisnicar, kao i dopunski suci i suciporotnici (clanak 278.) moraju neprekidno biti na glavnom pretresu. (2) Duznost je predsjednika vijeca da utvrdi je li vijece sastavljeno po zakonu i postoje li razlozi zbog kojih se clanovi vijeca i zapisnicar moraju izuzeti (clanak 35. toc. 1. do 5).

Clanak 287.

(1) Predsjednik vijeca rukovodi glavnim pretresom, ispituje optuzenog, saslusava svjedoke i vjestake i daje rijec clanovima vijeca, strankama, ostecenom, zakonskim zastupnicima, punomocnicima, branitelju i vjestacima. (2) Duznost je predsjednika vijeca da se stara za svestrano pretresanje predmeta, pronalazenje istine i otklanjanje svega sto odugovlaci postupak i ne sluzi razjasnjenju stvari. (3) Predsjednik vijeca odlucuje o prijedlozima stranaka ako o njima ne odlucuje vijece. (4) O prijedlogu o kome ne postoji suglasnost stranaka i o suglasnim prijedlozima stranaka koje predsjednik ne usvoji, odlucuje vijece. Vijece takodje odlucuje o prigovoru protiv mjera predsjednika vijeca koje se odnose na rukovodjenje glavnim pretresom. (5) Rjesenje vijeca se uvijek objavljuje i s kratkim obrazlozenjem unosi u zapisnik o glavnom pretresu.

Clanak 288.

Glavni pretres tece redom koji je odredjen u ovom zakonu, ali vijece moze odrediti da se odstupi od redovnog tijeka raspravljanja zbog posebnih okolnosti, a narocito zbog broja optuzenih, broja kaznenih djela i opsega dokaznog materijala.

Clanak 289.

(1) Duznost je predsjednika vijeca da se stara o odrzavanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. On moze odmah poslije otvaranja zasjedanja upozoriti osobe koje su nazocne glavnom pretresu da se pristojno ponasaju i ne ometaju rad suda. Predsjednik vijeca moze odrediti pretresanje osoba koje su nazocne glavnom pretresu. (2) Vijece moze narediti da se iz zasjedanja uklone sve osobe koje kao slusatelji prisustvuju glavnom pretresu, ako se mjerama za odrzavanje reda predvidjenim u ovom zakonu ne bi moglo osigurati neometano odrzavanje glavnog pretresa. (3) U sudnici se ne mogu vrsiti filmska ili televizijska snimanja. Izuzetno, predsjednik Vrhovnog suda Federacije moze odobriti takvo snimanje na pojedinom glavnom pretresu. Ako je snimanje odobreno, vijece na glavnom pretresu moze iz opravdanih razloga odluciti da se pojedini dijelovi glavnog pretresa ne snimaju.

Clanak 290.

(1) Ako optuzeni, branitelj, osteceni, zakonski zastupnik, punomocnik, svjedok, vjestak, tumac ili druga osoba koja prisustvuje glavnom pretresu ometa red ili se ne pokorava naredjenjima predsjednika vijeca za odrzavanje reda, predsjednik vijeca ce ga opomenuti. Ako opomena bude bezuspjesna, vijece moze narediti da se optuzeni udalji iz sudnice, a ostale osobe moze ne samo udaljiti nego i kazniti novcanom kaznom do 500 KM. (2) Po odluci vijeca optuzeni moze biti udaljen iz sudnice za odredjeno vrijeme, a ako je vec ispitan na glavnom pretresu, onda i za sve vrijeme dok traje dokazni postupak. Prije zavrsetka dokaznog postupka, pozvat ce predsjednik vijeca optuzenog i obavijestit ce ga o tijeku glavnog pretresa. Ako bi optuzeni nastavio da narusava red i da vrijedja dostojanstvo suda, vijece ga moze ponovno udaljiti iz zasjedanja. U tom slucaju, glavni pretres ce se dovrsiti bez nazocnosti optuzenog, a presudu ce mu priopciti predsjednik ili sudac clan vijeca u prisustvu zapisnicara. (3) Branitelju ili punomocniku koji poslije kazne produzi da narusava red, moze vijece uskratiti dalju obranu, odnosno zastupanje na glavnom pretresu i u tom slucaju stranka ce se pozvati da uzme drugog branitelja, odnosno punomocnika. Rjesenje o tome s obrazlozenjem unosi se u zapisnik o glavnom pretresu. Protiv ovog rjesenja posebna zalba nije dopustena. Ako ne postoji mogucnost da optuzeni odmah uzme drugog branitelja, odnosno da ga sud postavi bez stete po obranu, glavni pretres ce se prekinuti ili odloziti. (4) Ako sud udalji iz sudnice ostecenog kao tuzitelja ili privatnog tuzitelja ili njihovog zakonskog zastupnika, glavni pretres ce se prekinuti, a sud ce ih upozoriti da uzmu punomocnika i upute ga na zakazani glavni pretres. (5) Ako nadlezni tuzitelj ili osoba koja ga zamjenjuje narusava red, o tome ce predsjednik vijeca obavijestiti nadleznog tuzitelja, a moze i prekinuti glavni pretres i od nadleznog tuzitelja zatraziti da odredi drugu osobu da zastupa optuznicu. (6) Kad odvjetnika ili odvjetnickog pripravnika koji narusava red sud kazni, obavijestit ce o tome odvjetnicku komoru.

Clanak 291.

(1) Protiv rjesenja o kazni dopustena je zalba, ali vijece moze ovo rjesenje opozvati. (2) Protiv drugih odluka koje se odnose na odrzavanje reda i upravljanje glavnim pretresom nije dopustena zalba.

Clanak 292.

(1) Ako optuzeni na glavnom pretresu ucini kazneno djelo, postupit ce se po odredbi clanka 333. ovog zakona. (2) Ako netko drugi u tijeku glavnog pretresa u zasjedanju ucini kazneno djelo, vijece moze prekinuti glavni pretres i po usmenoj optuzbi tuzitelja suditi o ucinjenom kaznenom djelu odmah, a moze za to djelo suditi po zavrsetku otpocetog glavnog pretresa. (3) Ako postoje osnovi sumnje da je svjedok ili vjestak na glavnom pretresu dao lazni iskaz, ne moze se za to kazneno djelo odmah suditi. U takvom slucaju predsjednik vijeca moze narediti da se o iskazu svjedoka, odnosno vjestaka sastavi poseban zapisnik, koji ce dostaviti nadleznom tuzitelju. Ovaj zapisnik potpisat ce saslusani svjedok, odnosno vjestak. (4) Ako nije moguce da se ucinitelju kaznenog djela za koje se goni po sluzbenoj duznosti odmah sudi, ili ako je za sudjenje nadlezan visi sud, obavijestit ce se o tome nadlezni tuzitelj radi daljeg postupka. 3. Pretpostavke za odrzavanje glavnog pretresa

Clanak 293.

Predsjednik vijeca otvara zasjedanje i objavljuje predmet glavnog pretresa i sastav vijeca. Zatim utvrdjuje da li su dosle sve pozvane osobe, pa ako nisu provjerava da li su im pozivi predani i da li su svoj izostanak opravdale.

Clanak 294.

(1) Ako na glavni pretres, koji je zakazan na temelju optuznice nadleznog tuzitelja, ne dodje nadlezni tuzitelj ili osoba koja ga zamjenjuje, glavni pretres ce se odloziti. (2) Ako na glavni pretres ne dodje osteceni kao tuzitelj ili privatni tuzitelj, iako su uredno pozvani, niti njihov punomocnik, vijece ce rjesenjem obustaviti postupak.

Clanak 295.

(1) Ako je optuzeni uredno pozan, a ne dodje na glavni pretres niti svoj izostanak opravda, vijece ce narediti da se prinudno dovede. Ako se dovodjenje ne bi moglo odmah izvrsiti, vijece ce odluciti da se glavni pretres ne odrzi i narediti da se optuzeni na iduci pretres prinudno dovede. Ako do privodjenja optuzeni opravda izostanak, predsjednik vijeca ce opozvati naredbu o prinudnom dovodjenju. (2) Ako optuzeni koji je uredno pozvan ocigledno izbjegava da dodje na glavni pretres, a ne postoje razlozi za pritvor predvidjen u clanku 183. ovog zakona, vijece moze odrediti pritvor radi osiguranja nazocnosti otpuzenog na glavnom pretresu. Zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja o pritvoru. Za pritvor koji je odredjen iz ovog razloga shodno se primjenjuju odredbe cl. 182. do 194. ovog zakona. Ako ne bude ranije ukinut, pritvor traje do objavljivanja presude, a najduze mjesec dana. (3) Optuzenom se moze suditi u odsutnosti samo ako je u bijegu ili inace nije dostizan drzavnim organima ni nakon poduz imanja svih potrebnih mjera na njegovom pronalazenju, a postoje narocito vazni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. (4) Rjesenje o sudjenju u odsustvu optuzenog donosi vijece na prijedlog tuzitelja. Zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clanak 296

(1) Ako na glavni pretres ne dodje branitelj koji je uredno pozvan, ili branitelj bez odobrenja napusti glavni pretres, glavni pretres ce se odloziti a optuzeni ce se upoziriti da ce se novi glavni pretres odrzati i bez nazocnosti branitelja osim u slucaju obvezne obrane. (2) Odlaganje pretresa iz stavka 1. ovog clanka izvrsit ce se tako da se ostavi dovoljno vremena za pripremanje obrane, a najmanje osam dana.

Clanak 297.

Ako po odredbama cl. 290., 295. i 296. ovog zakona postoje uvjeti za odlaganje glavnog pretresa zbog nedolaska optuzenog, odnosno odsustva branitelja, vijece moze odluciti da se glavni pretres odrzi ako bi se prema dokazima koji se nalaze u spisima ocigledno morala donijeti presuda kojom se optuzba odbija.

(1) Ako svjedok ili vjestak i pored urednog poziva neopravdano izostane, vijece moze narediti da se odmah prinudno dovede. (2) Glavni pretres moze poceti i bez nazocnosti pozvanog svjedoka ili vjestaka, i u tom slucaju vijece ce u tijeku glavnog pretresa odluciti da li uslijed odsustva svijedoka ili vjestaka glavni pretres treba prekinuti ili odloziti. (3) Svjedoka ili vjestaka koji je uredno pozvan, a izostanak nije opravdao, vijece moze kazniti novcanom kaznom do 500 KM, a moze narediti da se na novi glavni pretres prinudno dovede. Vijece moze u opravdanom slucaju opozvati odluku o kazni. 4. Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa

Clanak 299.

(1) Izvan slucajeva posebno predvidjenih u ovom zakonu, glavni pretres odlozit ce se rjesenjem vijeca ako treba pribaviti nove dokaze, ili ako se u tijeku glavnog pretresa utvrdi da je kod optuzenog poslije ucinjenog kaznenog djela nastupilo privremeno dusevno oboljenje ili privremena dusevna poremecenost ili ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspjesno provede. (2) U rjesenju kojim se odlaze glavni pretres odredit ce se, kad je to moguce, dan i sat kad ce se glavni pretres nastaviti. Istim rjesenjem vijece moze odrediti da se prikupe dokazi koji bi vremenom mogli da se izgube. (3) Protiv rjesenja iz stavka 2. ovog clanka nije dopustena zalba.