ZAKON O KRIVICNOM POSTUPKU

Clan 300.

(1) Glavni pretres koji je odlozen mora iznova poceti ako se izmijenio sastav vijeca, ali po saslusanju stranaka vijece moze odluciti da se u ovakvom slucaju svjedoci i vjestaci ne saslusavaju ponovno i da se ne vrsi novi uvidjaj, nego da se procitaju iskazi svjedoka i vjestaka dati na ranijem glavnom pretresu, odnosno da se procita zapisnik o uvidjaju. (2) Ako se glavni pretres koji je bio odlozen drzi pred istim vijecem, on ce se nastaviti, a predsjednik vijeca ce ukrako iznijeti tok ranijeg glavnog pretresa, ali i u ovom slucaju vijece moze odrediti da glavni pretres pocne iznova. (3) Ako je odlaganje trajalo duze od mjesec dana, ili ako se pretres drzi pred drugim predsjednikom vijeca, pretres mora iznova poceti i svi dokazi se moraju ponovno izvesti.

Clan 301.

(1) Izvan slucajeva posebno predvidjenih u ovom zakonu, predsjednik vijeca moze prekinuti glavni pretres radi odmora, ili zbog proteka radnog vremena, ili radi toga da se u krakom vremenu pribave odredjeni dokazi ili radi pripremanja optuzbe ili odbrane. (2) Prekinuti glavni pretres nastavlja se uvijek pred istim vijecem. (3) Ako se glavni pretres ne moze nastaviti pred istim vijecem ili ako je prekid glavnog pretresa trajao duze od osam dana, postupit ce se po odredbama clana 300. ovog zakona.

Clan 302.

Ako se u toku glavnog pretresa pred vijecem sastavljenim od jednog sudije i dvojice sudijaporotnika pokaze da cinjenice na kojima se osniva optuzba ukazuju na krivicno djelo za cije je sudjenje nadlezno vijece sastavljeno od dvojice sudija i trojice sudijaporotnika, dopunit ce se vijece i glavni pretres ce poceti iznova. 5. Zapisnik o glavnom pretresu

Clan 303.

(1) O radu na glavnom pretresu mora se voditi zapisnik u koji se mora unijeti u bitnom cijeli tok glavnog pretresa. (2) Predsjednik vijeca moze narediti da se cijeli tok glavnog pretresa ili pojedini njegovi dijelovi biljeze stenografski. Stenografske biljeske ce se u roku od 48 sati prevesti, pregledati i prikljuciti zapisniku. (3) Na magnetofonsko snimanje toka glavnog pretresa shodno se primjenjuju odredbe clana 80. ovog zakona. Odobrenje za magnetofonsko snimanje daje predsjednik vijeca. (4) Predsjednik vijeca moze, po prijedlogu stranke ili po sluzbenoj duznosti, narediti da se u zapisnik doslovno upisu izjave koje smatra narocito vaznim. (5) Ako je potrebno, a narocito ako se u zapisnik doslovno unose izjave neke osobe, predsjednik vijeca moze narediti da se odnosni dio zapisnika odmah procita, a procitat ce se uvijek ako to zahtjeva stranka, branilac ili osoba cija se izjava unosi u zapisnik.

Clan 304.

(1) Zapisnik mora biti zavrsen sa zakljucenjem zasjedanja. Zapisnik potpisuje predsjednik vijeca i zapisnicar. (2) Stranke imaju pravo pregledati zavrseni zapisnik i njegove priloge, staviti primjedbe u pogledu sadrzine i traziti ispravku zapisnika. (3) Ispravku pogresno upisanih imena, brojeva i drugih ociglednih pogresaka u pisanju moze narediti predsjednik vijeca po prijedlogu stranaka ili ispitane osobe ili po sluzbenoj duznosti. Druge ispravke i dopune zapisnika moze narediti samo vijece. (4) Primjedbe i prijedlozi stranaka i branioca u pogledu zapisnika, kao i ispravke i dopune izvrsene u zapisniku, moraju se zabiljeziti u nastavku zavrsenog zapisnika. U nastavku zapisnika zabiljezit ce se i razlozi zbog kojih pojedini prijedlozi i primjedbe nisu usvojeni. Predsjednik vijeca i zapisnicar potpisuju i nastavak zapisnika.

Clan 305.

(1) U uvodu zapisnika mora se naznaciti sud pred kojim se odrzava glavni pretres, mjesto i vrijeme zasjedanja, ime i prezime predsjednika vijeca, clanova vijeca i zapisnicara, tuzioca, optuzenog i branioca, ostecenog i njegovog zakonskog zastupnika ili punomocnika, tumaca, krivicno djelo koje je predmet pretresanja, kao i da li je glavni pretres javan ili je javnost iskljucena. (2) Zapisnik mora narocito sadrzavati podatke o tome koja je optuznica na glavnom pretresu procitana odnosno usmeno izlozena i je li tuzilac izmijenio ili prosirio optuzbu, kakve su prijedloge podnijele stranke i kakve je odluke donosio predsjednik vijeca ili vijece, koji su dokazi izvedeni, jesu li procitani kakvi zapisnici i druga pismena, jesu li reproducirani zvucni ili drugi snimci i kakve su primjedbe ucinile stranke u pogledu procitanih zapisnika, pismena ili reproduciranih snimaka. Ako je na glavnom pretresu iskljucena javnost, u zapisniku se mora naznaciti da je predsjednik vijeca upozorio prisutne na posljedice ako neovlasteno otkriju ono sto su na tom glavnom pretresu saznali kao tajnu. (3) Iskazi optuzenog, svjedoka i vjestaka unose se u zapisnik tako da se prikaze njihova bitna sadrzina. Ovi iskazi unose se u zapisnik samo ukoliko sadrze odstupanje ili dopunu njihovih ranijih iskaza. Na zahtjev stranke i branioca, predsjednik vijeca naredit ce da se djelimicno ili u cjelini procita zapisnik o njenom ranijem iskazu. (4) Na zahtjev stranke i branioca u zapisnik ce se unijeti i pitanje, odnosno odgovor koji je vijece odbilo kao nedopusten.

Clan 306.

(1) U zapisnik o glavnom pretresu unosi se potpuna izreka presude (clan 351. st 3. do 5.), uz naznacenje je li presuda javno objavljena. Izreka presude sadrzana u zapisniku o glavnom pretresu predstavlja izvornik. (2) Ako je doneseno rjesenje o pritvoru (clan 348.), mora se i ono unijeti u zapisnik o glavnom pretresu. 6. Pocetak glavnog pretresa i ispitivanje okrivljenog

Clan 307.

Kad je predsjednik vijeca utvrdio da su na glavni pretres dosle sve pozvane osobe, ili kad je vijece odlucilo da se glavni pretres odrzi u odsustvu neke od pozvanih osoba, ili je ostavilo da o tim pitanjima kasnije rijesi, pozvat ce predsjednik vijeca optuzenog i od njega uzeti osobne podatke (clan 213.) da bi se uvjerio o njegovoj istovjetnosti.

Clan 308.

(1) Posto istovjetnost optuzenog bude utvrdjena, predsjednik vijeca uputit ce svjedoke i vjestake na mjesto koje je za njih odredjeno, gdje ce sacekati dok budu pozvani radi saslusanja. U slucaju potrebe, predsjednik vijeca moze zadrzati vjestake da prate tok glavnog pretresa. (2) Ako je osteceni prisutan, a jos nije prijavio imovinskopravni zahtjev, uputit ce ga predsjednik vijeca da moze staviti prijedlog za ostvarivanje tog zahtjeva u krivicnom postupku i poucit ce ga o pravima iz clana 55. ovog zakona. (3) Ako se osteceni kao tuzilac ili privatni tuzilac imaju saslusati kao svjedoci, nece se ukloniti iz zasjedanja. (4) Predsjednik vijeca moze preduzeti potrebne mjere da sprijeci dogovaranje izmedju svjedoka, vjestaka i stranaka.

Clan 309.

Optuzenog ce predsjednik vijeca upozoriti da pazljivo prati tok glavnog pretresa i uputit ce ga da moze iznositi cinjenice i predlagati dokaze u svoju odbranu, da moze postavljati pitanja suoptuzenim, svjedocima i vjestacima, stavljati primjedbe i davati objasnjenja u pogledu njihovih iskaza.

Clan 310.

(1) Glavni pretres pocinje citanjem optuznice ili privatne tuzbe. (2) Optuznicu i privatnu tuzbu cita tuzilac, ali predsjednik vijeca moze umjesto toga, ako se radi o optuznici ostecenog kao tuzioca ili o privatnoj tuzbi, usmeno izloziti njihov sadrzaj. Tuziocu ce se dopustiti da dopuni izlaganje predsjednika vijeca. (3) Ako je osteceni prisutan, moze obrazloziti imovinskopravni zahtjev, a ako nije prisutan, njegov prijedlog ce procitati predsjednik vijeca.

Clan 311.

(1) Posto je optuznica ili privatna tuzba procitana ili je usmeno izlozen njihov sadrzaj, predsjednik vijeca pristupa ispitivanju optuzenog. (2) Ispitivanju optuzenog ne mogu biti prisutni suoptuzeni koji jos nisu ispitani. (3) Predsjednik vijeca upitat ce optuzenog je li razumio optuzbu. Ako se predsjednik vijeca uvjeri da optuzeni nije razumio optuzbu, ponovno ce mu izloziti sadrzinu na nacin da je optuzeni moze najlakse razumjeti. (4) Poslije toga ce predsjednik vijeca pozvati optuzenog da se izjasni o svakoj tacki optuzbe i da iznese svoju odbranu, a priopcit ce mu se da nije duzan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja.

Clan 312.

(1) Pri ispitivanju optuzenog na glavnom pretresu shodno ce se primjenjivati odredbe koje vaze za ispitivanje okrivljenog u istrazi. (2) Ako optuzeni uopce nece da odgovara ili nece da odgovara na pojedino pitanje, procitat ce se njegov raniji iskaz ili dio tog iskaza. (3) Kad optuzeni prilikom ispitivanja na glavnom pretresu odstupi od svog ranijeg iskaza, predsjednik vijeca ce mu ukazati na odstupanje i upitat ce ga zasto sada iskazuje drukcije, a po potrebi, procitat ce se njegov raniji iskaz ili dio tog iskaza. (4) Po zavrsenom ispitivanju, predsjednik je duzan upitati optuzenog ima li jos sto navesti u svoju odbranu.

Clan 313.

(1) Kad predsjednik vijeca zavrsi ispitivanje optuzenog, clanovi vijeca mogu optuzenom neposredno postavljati pitanja. Tuzilac, branilac, osteceni, zakonski zastupnik, punomocnik, suoptuzeni i vjestaci mogu neposredno postavljati pitanja optuzenom po odobrenju predsjednika vijeca. (2) Predsjednik vijeca ce zabraniti pitanje ili odgovor na vec postavljeno pitanje ako je ono nedopusteno (clan 214.) ili se ne odnosi na predmet. Ako predsjednik vijeca zabrani postavljanje odredjenog pitanja ili davanje odgovora, stranke i branilac mogu zahtijevati da o tome odluci vijece, s tim da ce se to pitanje unijeti u zapisnik.

Clan 314.

(1) Kad se zavrsi ispitivanje prvog optuzenog, pristupit ce se redom ispitivanju ostalih optuzenih, ako ih ima. Poslije svakog ispitivanja predsjednik vijeca ce upoznati ispitanog s iskazima ranije ispitanih suoptuzenih i upitat ce ga ima li sta da primijeti. Ranije ispitanog optuzenog predsjednik vijeca ce upitati ima li sta da primijeti na iskaz kasnije ispitanog optuzenog. Svaki optuzeni ima pravo da postavlja pitanja ostalim ispitanim suoptuzenim. (2) Ako se iskazi pojedinih suoptuzenih o istoj okolnosti razlikuju, predsjednik vijeca moze suociti suoptuzene.

Clan 315.

Vijece moze izuzetno odluciti da se optuzeni protiv kojeg se vodi krivicni postupak zbog krivicnog djela protiv dostojanstva licnosti i morala, rodoskrvljenja, zlostavljanja ili zapustanja maloljetne osobe, privremeno udalji iz sudnice, ako svjedok koji je mladji od 14 godina odbija da daje iskaz u njegovoj prisutnosti ili ako okolnosti ukazuju da u njegovoj prisutnosti nece govoriti istinu. Po povratku optuzenog u zasjedanje procitat ce mu se iskaz svjedoka. Optuzeni ima pravo postavljati pitanja svjedoku, a predsjednik vijeca ce ga upitati ima li sto primijetiti na njegov iskaz. Po potrebi moze se izvrsiti suocenje.

Clan 316.

Optuzeni se moze u toku glavnog pretresa dogovarati sa svojim branilacom, ali o tome kako ce odgovoriti na postavljeno pitanje ne moze se savjetovati ni sa svojim braniocem niti s nekim drugim. 7. Dokazni postupak

Clan 317.

(1) Posto je optuzeni ispitan, postupak se nastavlja izvodjenjem dokaza. (2) Dokazivanje obuhvaca sve cinjenice za koje sud smatra da su vazne za pravilno presudjenje. (3) Dokazi se izvode onim redom koji utvrdi predsjednik vijeca. Ako osteceni koji je prisutan treba da se saslusa kao svjedok, njegovo saslusanje ce se obaviti odmah poslije ispitivanja optuzenog. (4) Stranke, branilac i osteceni mogu do zavrsetka glavnog pretresa predlagati da se izvide nove cinjenice i pribave novi dokazi, a mogu ponoviti i one prijedloge koje je predsjednik vijeca ili vijece ranije odbilo. (5) Vijece moze odluciti da se izvedu dokazi koji nisu predlozeni ili od kojih je predlagatelj odustao.

Clan 318.

Priznanje optuzenog na glavnom pretresu, ma kako bilo potpuno, ne oslobadja sud od duznosti da izvodi i druge dokaze.

Clan 319.

(1) Pri saslusanju svjedoka i vjestaka na glavnom pretresu shodno ce se primjenjivati odredbe koje vaze za njihovo saslusanje u istrazi. (2) Svjedok koji nije saslusan nece, po pravilu, biti prisutan izvodjenju dokaza, a vjestak koji jos nije dao svoj nalaz i misljenje nece biti prisutan glavnom pretresu dok drugi vjestak daje svoj nalaz i misljenje o istom predmetu. (3) Ako se kao svjedok saslusava osoba mladja od cetrnaest godina, vijece moze odluciti da se za vrijeme njenog saslusanja iskljuci javnost. (4) Ako je maloljetna osoba nazocna glavnom pretresu kao svjedok ili osteceni, udaljit ce se iz sudnice cim njena prisutnost nije vise potrebna.

Clan 320.

(1) Prije saslusanja svjedoka, predsjednik vijeca ce ga opomenuti na duznost da iznese sudu sve sto mu je o predmetu poznato i upozorit ce ga da lazno svjedocenje predstavlja krivicno djelo. (2) Vijece moze odluciti da svjedok, koji se nije zakleo u istrazi, polozi zakletvu na svoj iskaz. (3) Zakletva se polaze usmeno. (4) Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se svojom cascu da sam o svemu sto me je sud pitao istinu govorio i da nista sto sam o ovoj stvari znao nisam presutio". (5) Vijece moze odluciti da svjedok polozi zakletvu prije nego sto bude saslusan. (6) Nijemi svjedoci koji znaju citati i pisati zaklinju se na taj nacin sto potpisuju tekst zakletve, a gluhi svjedoci ce procitati tekst zakletve. Ako gluhi ili nijemi svjedoci ne znaju ni citati ni pisati, zaklet ce se preko tumaca. (7) Ako je svjedok polozio zakletvu u istrazi, opomenut ce se na vec polozenu zakletvu.

Clan 321.

(1) Prije saslusanja vjestaka, predsjednik vijeca ce ga opomenuti na duznost da nalaz i misljenje da po najboljem znanju i upozoriti ga da davanje laznog nalaza i misljenja predstavlja krivicno djelo. (2) Vijece moze odluciti da vjestak prije vjestacenja polozi zakletvu. (3) Zakletva se polaze usmeno. (4) Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se svojom cascu da cu vjestacenje izvrsiti savjesno i po svom najboljem znanju i da cu tacno i potpuno iznijeti svoj nalaz i misljenje". (5) Stalno postavljeni zakleti vjestak umjesto zakletve opomenut ce se na vec polozenu zakletvu. (6) Vjestak izlaze usmeno na glavnom pretresu svoj nalaz i misljenje. Ako je vjestak prije glavnog pretresa pripremio pismeno svoj nalaz i misljenje moze mu se dopustiti da ga procita, u kom slucaju ce se njegov pismeni sastav priloziti zapisniku. (7) Ako je vjestacenje izvrseno u strucnoj ustanovi, odnosno drzavnom organu, moze se odluciti da se ne pozivaju strucnjaci kojima je ta ustanova, odnosno organ povjerio vjestacenje ako se, s obzirom na prirodu izvrsenog vjestacenja, ne moze ocekivati potpunije objasnjenje pismenog nalaza i misljenja. U tom slucaju vijece moze na glavnom pretresu odluciti da se samo procita nalaz i misljenje strucne ustanove, odnosno drzavnog organa. Ako nadje da je to potrebno s obzirom na ostale izvedene dokaze i primjedbe stranaka (clan 330), vijece moze naknadno odluciti da se i neposredno saslusaju strucnjaci koji su izvrsili vjestacenje.

Clan 322.

(1) Kad predsjednik vijeca zavrsi saslusanje pojedinog svjedoka ili vjestaka, clanovi vijeca mogu svjedoku, odnosno vjestaku neposredno, postavljati pitanja. Tuzilac, optuzeni, branilac, osteceni, zakonski zastupnik punomocnik i vjestaci mogu po odobrenju predsjednika vijeca neposredno postavljati pitanja svjedocima i vjestacima. (2) Predsjednik vijeca ce zabraniti pitanje i odbiti odgovor na vec postavljeno pitanje ako je ono nedopusteno (cl. 214., 224. i 226. stav 5.) ili se ne odnosi na predmet. Ako predsjednik vijeca zabrani postavljanje odredjenog pitanja ili davanja odgovora, stranke mogu zahtijevati da o tome odluci vijece, s tim da ce se to pitanje unijeti u zapisnik.

Clan 323.

Ako je svjedok ili vjestak pri ranijem saslusanju naveo cinjenice kojih se vise ne sjeca ili ako odstupi od svog iskaza, predocit ce mu se raniji iskaz, odnosno ukazat ce mu se na odstupanje i upitat ce se zasto sada iskazuje drukcije, a po potrebi, procitat ce se njegov raniji iskaz ili dio tog iskaza.

Clan 324.

(1) Saslusani svjedoci i vjestaci ostaju u sudnici ako ih predsjednik vijeca po saslusanju stranaka sasvim ne otpusti ili ne naredi da se privremeno udalje iz sudnice. (2) Po prijedlogu stranaka, branioca ili po sluzbenoj duznosti, predsjednik vijeca moze narediti da se saslusani svjedoci i vjestaci udalje iz sudnice i da se kasnije ponovno pozovu i jos jednom saslusaju u prisutnosti ili odsustvu drugih svjedoka i vjestaka.

Clan 325.

(1) Ako se na glavnom pretresu sazna da svjedok ili vjestak ne moze doci pred sud ili mu je dolazak znatno otezan, moze vijece, ako smatra da je njegov iskaz vazan, narediti da ga izvan glavnog pretresa saslusa predsjednik vijeca ili sudija clan vijeca, ili da se saslusanje obavi preko istraznog sudije suda na cijem se podrucju svjedok, odnosno vjestak nalazi. (2) Ako je potrebno da se izvrsi uvidjaj ili rekonstrukcija izvan glavnog pretresa, izvrsit ce ih predsjednik vijeca ili sudija clan vijeca. (3) Stranke, branilac i osteceni obavijestit ce se uvijek kad ce se i na kojem mjestu saslusati svjedok, odnosno izvrsiti uvidjaj ili rekonstrukcija, sa upozorenjem da mogu biti prisutni tim radnjama. Kad su stranke i osteceni prisutni izvodjenju tih radnji imaju prava predvidjena u clanu 160. stavu 7. ovog zakona.

Clan 326.

Vijece moze, u toku glavnog pretresa, po saslusanju stranaka i branioca odluciti da zatrazi od istraznog sudije da preduzme odredjene radnje radi razjasnjenja izvjesnih cinjenica, ako bi preduzimanje tih radnji na glavnom pretresu bilo povezano sa znatnim odugovlacenjem postupka ili s drugim znatnim teskocama. Kad istrazni sudija postupa po ovakvom zahtjevu vijeca, primjenjuju se odredbe koje se odnose na preduzimanje istraznih radnji.

Clan 327.

(1) Zapisnici o uvidjaju izvan glavnog pretresa, o pretresanju stana i osobe i o oduzimanju stvari, kao i isprave, tehnicki snimci, knjige, spisi i druga pismena koja sluze kao dokaz, procitat ce se na glavnom pretresu radi utvrdjivanja njihove sadrzine, a po ocjeni vijeca moze se njihova sadrzina ukratko usmeno iznijeti. Pismena koja imaju znacaj dokaza po mogucnosti se podnose u izvorniku. (2) Predmeti koji mogu sluziti razjasnjenju stvari mogu se u toku glavnog pretresa pokazati optuzenom, a po potrebi, svjedocima i vjestacima.

Clan 328.

(1) Izvan slucajeva koji su posebno predvidjeni u ovom zakonu, zapisnici o iskazima svjedoka, suoptuzenih ili vec osudjenih sudionika u krivicnom djelu, kao i zapisnici ili druga pismena o nalazu i misljenju vjestaka, mogu se po odluci vijeca procitati samo u ovim slucajevima: 1) ako su ispitane osobe umrle, dusevno oboljele ili se ne mogu pronaci, ili je njihov dolazak pred sud nemoguc ili znatno otezan zbog starosti, bolesti ili drugih vaznih uzroka; 2) ako svjedoci ili vjestaci bez zakonskih razloga nece da daju iskaz na glavnom pretresu. (2) Vijece moze, uz saglasnost stranaka i branioca, odluciti da se zapisnik o ranijem saslusanju svjedoka ili vjestaka, odnosno njegov pismeni nalaz i misljenje procita iako svjedok, odnosno vjestak nije prisutan, bez obzira na to da li je bio pozvan na glavni pretres. Izuzetno, bez saglasnosti stranaka i branioca, ali po njihovom saslusanju, vijece moze odluciti da se procita zapisnik o saslusanju svjedoka ili vjestaka na ranijem glavnom pretresu koji je odrzan pred istim predsjednikom vijeca iako je protekao rok iz clana 300. stav 3. ovog zakona, ili da se procita pismeni nalaz i misljenje strucne ustanove ili drzavnog organa kad pozvani strucnjak iz te ustanove, odnosno organa koji je izvrsio vjestacenje nije dosao na glavni pretres, ako se s obzirom na ostale izvedene dokaze, ocijeni da je potrebno da se upozna sa sadrzinom zapisnika ili pismenog nalaza i misljenja. Kad zapisnik, odnosno pismeni nalaz i misljenje budu procitani i saslusane primjedbe stranaka, (clan 330.) vijece ce, uzimajuci u obzir i ostale izvedene dokaze, odluciti hoce li neposredno saslusati svjedoka ili vjestaka. (3) Zapisnici o ranijem saslusanju osoba koje su oslobodjene od duznosti svjedocenja (clan 222.) ne smiju se procitati ako te osobe nisu uopce pozvane na glavni pretres ili su na glavnom pretresu izjavile da nece svjedociti. Po zavrsenom dokaznom postupku, vijece ce odluciti da se ovi zapisnici izdvoje iz spisa i odvojeno cuvaju (clan 79.). Ovako ce vijece postupiti i u pogledu drugih zapisnika i obavjestenja predvidjenih u clanu 79. ovog zakona, ako nije ranije donesena odluka o njihovom izdvajanju. Protiv rjesenja o izdvajanju zapisnika i obavjestenja dopustena je posebna zalba. Po pravomocnosti rjesenja, izdvojeni zapisnici i obavjestenja zatvaraju se u poseban omot i predaju istraznom sudiji radi cuvanja odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se razgledati ni koristiti u postupku. Izdvajanje zapisnika i obavjestenja mora se izvrsiti prije nego sto se spisi povodom zalbe protiv presude dostave visem sudu. (4) Razlozi zbog cega se cita zapisnik navest ce se u zapisniku o glavnom pretresu, a prilikom citanja ce se priopciti da li je svjedok ili vjestak zaklet.

Clan 329.

U slucajevima iz cl. 312., 323. i 328. ovog zakona, kao i u drugim slucajevima kad je to potrebno, vijece moze odluciti da se na glavnom pretresu, pored citanja zapisnika, reproducira snimak ispitivanja, odnosno saslusanja (clan 80.).

Clan 330.

Poslije dovrsenog saslusanja svakog svjedoka ili vjestaka i poslije citanja svakog zapisnika ili drugog pismena, zapitat ce predsjednik vijeca stranke, branioca i ostecenog imaju li sto primijetiti.

Clan 331.

(1) Po zavrsenom dokaznom postupku, predsjednik vijeca upitat ce stranke, branioca i ostecenog imaju li kakve prijedloge za dopunu dokaznog postupka. (2) Ako niko ne stavi prijedlog za dopunu dokaznog postupka ili prijedlog bude odbijen, a vijece nadje da je stanje stvari izvidjeno, predsjednik ce objaviti da je dokazni postupak zavrsen. 8. Izmjena i prosirenje optuzbe

Clan 332.

(1) Ako tuzilac u toku glavnog pretresa nadje da izvedeni dokazi ukazuju da se izmijenilo cinjenicno stanje izneseno u optuznici, on moze na glavnom pretresu usmeno izmijeniti optuznicu, a moze predloziti da se glavni pretres prekine radi pripremanja izmijenjene optuznice. (2) Radi pripremanja odbrane, sud moze u takvom slucaju prekinuti ili odloziti glavni pretres. (3) Ako vijece dopusti prekid glavnog pretresa radi pripremanja izmijenjene optuznice, odredit ce rok u kome tuzilac mora podnijeti izmijenjenu optuznicu. Primjerak izmijenjene optuznice dostavit ce se optuzenom, ali prigovor protiv ove optuznice nije dopusten. Ako tuzilac u ostavljenom roku ne podnese izmijenjenu optuznicu, vijece ce nastaviti glavni pretres na temelju ranije optuznice.

Clan 333.

(1) Ako optuzeni u toku glavnog pretresa u zasjedanju ucini krivicno djelo, vijece ce, po pravilu, po optuzbi ovlastenog tuzioca, koja moze biti i usmeno iznesena, prosiriti glavni pretres i na to djelo. Protiv te optuzbe nije dopusten prigovor. (2) Radi pripremanja odbrane, sud moze u takvom slucaju prekinuti glavni pretres, a moze po saslusanju stranaka odluciti da se za djelo iz stava 1. ovog clana posebno sudi. (3) Ako je za presudjenje djela iz stava 1. ovog clana nadlezan visi sud, vijece ce po saslusanju tuzioca odluciti da li ce i predmet po kome vodi glavni pretres ustupiti nadleznom visem sudu radi presudjenja. 9. Rijec stranaka

Clan 334.

Po zavrsenom dokaznom postupku, predsjednik vijeca daje rijec strankama, ostecenom i braniocu. Prvo govori tuzilac, zatim osteceni, branilac, pa optuzeni.

Clan 335.

Tuzilac ce u svojoj rijeci iznijeti svoju ocjenu dokaza izvedenih na glavnom pretresu, zatim ce izloziti svoje zakljucke o cinjenicama vaznim za odluku i stavit ce i obrazloziti svoj prijedlog o krivicnoj odgovornosti otpuzenog, o odredbama krivicnog zakona koje bi se imale primijeniti, kao i olaksavajucim i otezavajucim okolnostima koje bi trebalo uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Tuzilac ne moze stavljati odredjeni prijedlog o visini kazne, ali moze predloziti da se izrekne sudska opomena ili uvjetna osuda.

Clan 336.

Osteceni ili njegov punomocnik moze u svojoj rijeci obrazloziti imovinskopravni zahtjev i ukazati na dokaze o krivicnoj odgovornosti optuzenog.

Clan 337.

(1) Branilac ili sam optuzeni izlozit ce u svojoj rijeci odbranu i moze se osvrnuti na navode tuzioca i ostecenog. (2) Poslije branioca, optuzeni ima pravo da sam govori, da se izjasni usvaja li odbranu branioca i da je dopuni. (3) Tuzilac i osteceni imaju pravo odgovoriti na odbranu, a branilac, odnosno optuzeni da se osvrne na te odgovore. (4) Posljednja rijec uvijek pripada optuzenom.

Clan 338.

(1) Rijec stranaka i branioca ne moze se ograniciti na odredjeno vrijeme. (2) Predsjednik vijeca moze, po prethodnoj opomeni, prekinuti osobu koja u svojoj rijeci vrijedja javni red i moral ili vrijedja drugoga ili se upusta u ponavljanja ili izlaganja koja ocigledno nemaju veze s predmetnom. U zapisniku o glavnom pretresu mora se navesti da je rijec bila prekinuta i zasto je bila prekinuta. (3) Kad optuzbu zastupa vise osoba ili odbranu vise branioca, izlaganja se ne mogu ponavljati. Zastupnici optuzbe, odnosno odbrane po medjusobnom sporazumu odabrat ce pitanja o kojima ce govoriti. (4) Poslije svih zavrsenih govora, predsjednik vijeca je duzan da upita zeli li jos ko sta izjaviti.

Clan 339.

(1) Ako vijece po zavrsenim izlaganjima stranaka i branioca ne nadje da treba izvesti jos neke dokaze, predsjednik vijeca ce objaviti da je glavni pretres zavrsen. (2) Poslije toga, vijece ce se povuci na vijecanje i glasanje radi donosenja presude.

XXII PRESUDA

1. Izricanje presude

Clan 340.

(1) Ako sud u toku vijecanja ne nadje da treba ponovno otvoriti glavni pretres radi dopune postupka ili razjasnjenja pojedinih pitanja, izreci ce presudu. (2) Presuda se izrice i objavljuje u ime Federacije Bosne i Hercegovine.

Clan 341.

(1) Presuda se moze odnositi samo na osobu koja je optuzena i samo na djelo koje je predmet optuzbe sadrzane u podnesenoj, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj ili prosirenoj optuznici. (2) Sud nije vezan za prijedloge tuzioca u pogledu pravne ocjene djela.

Clan 342.

(1) Sud zasniva presudu samo na cinjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu. (2) Sud je duzan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinacno i u vezi s ostalim dokazima i na temelju takve ocjene izvesti zakljucak je li neka cinjenica dokazana. 2. Vrste presuda

Clan 343.

(1) Presudom se optuzba odbija ili se optuzeni oslobadja od optuzbe ili se oglasava krivim. (2) Ako optuzba obuhvaca vise krivicnih dijela, u presudi ce se izreci da li se i za koje djelo optuzba odbija ili se optuzeni oslobadja od optuzbe ili se oglasava krivim.

Clan 344.

Presudu kojom se optuzba odbija, sud ce izreci: 1) ako za presudjenje sud nije stvarno nadlezan; 2) ako je postupak vodjen bez zahtjeva ovlastenog tuzioca; 3) ako je tuzilac od zapocinjanja pa do zavrsetka glavnog pretresa odustao od optuzbe; 4) ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadlezni drzavni organ odustao od odobrenja; 5) ako je optuzeni za isto djelo vec pravomocno osudjen, oslobodjen od optuzbe, ili je postupak protiv njega rjesenjem pravomocno obustavljen, a ne radi se o rjesenju o obustavljanju postupka iz clana 393. ovog zakona; 6) ako je optuzeni aktom amnestije ili pomilovanja oslobodj en od gonjenja ili se krivicno gonjenje ne moze preduzeti zbog zastarjelosti, ili ako postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje.

Clan 345.

Presudu kojom se optuzeni oslobadja od optuzbe, sud ce izreci: 1) ako djelo za koje se optuzuje po zakonu nije krivicno djelo; 2) ako ima okolnosti koje iskljucuju krivicnu odgovornost; 3) ako nije dokazano da je optuzeni ucinio djelo za koje se optuzuje.

Clan 346.

(1) U presudi u kojoj se optuzeni oglasava krivim, sud ce izreci: 1) za koje se djelo oglasava krivim, uz naznacenje cinjenica i okolnosti koje cine obiljezja krivicnog djela, kao i onih od kojih ovisi primjena odredjene odredbe krivicnog zakona; 2) zakonski naziv krivicnog djela i koje su odredbe krivicnog zakona primijenjene; 3) na kakvu se kaznu osudjuje optuzeni ili se po odredbama krivicnog zakona oslobadja od kazne; 4) odluku o uvjetnoj osudi; 5) odluku o mjerama sigurnosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluku o vracanju predmeta (clan 204.) ako predmeti do tada nisu vraceni vlasniku, odnosno drzatelju; 6) odluku o uracunavanju pritvora ili vec izdrzane kazne; 7) odluku o troskovima krivicnog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se pravomocna presuda ima objaviti putem tiska, radija ili televizije. (2) Ako je optuzeni osudjen na novcanu kaznu, u presudi ce se naznaciti rok u kojem se novcana kazna ima platiti i nacin zamjene izvrsenja novcane kazne u slucaju da se novcana kazna ni prinudnim putem ne moze naplatiti. 3. Objavljivanje presude

Clan 347.

(1) Posto je sud izrekao presudu, predsjednik vijeca ce je odmah objaviti. Ako sud nije u mogucnosti da istog dana po zavrsetku glavnog pretresa izrekne presudu, odlozit ce objavljivanje presude najvise za tri dana i odredit ce vrijeme i mjesto objavljivanja presude. (2) Predsjednik vijeca ce u prisutnosti stranaka, njihovih zakonskih zastupnika, punomocnika i branioca javno procitati izreku i priopciti ukratko razloge presude. (3) Objavljivanje ce se izvrsiti i kad stranka, zakonski zastupnik, punomocnik ili branilac nije prisutan. Vijece moze narediti da optuzenom koji je odsutan, presudu usmeno priopci predsjednik vijeca ili da mu se presuda samo dostavi. (4) Ako je javnost na glavnom pretresu bila iskljucena, izreka presude ce se uvijek procitati u javnom zasjedanju. Vijece ce odluciti hoce li i ukoliko iskljuciti javnost prilikom objavljivanja razloga presude. (5) Svi prisutni saslusat ce citanje izreke presude stojeci.

Clan 348.

(1) Kad izrekne presudu kojom se optuzeni osudjuje na pet godina zatvora ili tezu kaznu, vijece ce odrediti pritvor ako se optuzeni vec ne nalazi u pritvoru. (2) Kad izrekne presudu na manju kaznu zatvora, vijece ce odrediti pritvor pod uvjetima iz clana 183. stav 2. tac. 1, 3. i 4. ovog zakona, a ukinut ce pritvor ako se optuzeni vec nalazi u pritvoru, a vise ne postoje razlozi zbog kojih je bio odredjen. (3) Pritvor ce vijece uvijek ukinuti i narediti da se optuzeni pusti na slobodu ako je oslobodjen od optuzbe, ili je oglasen krivim, a oslobodjen je od kazne, ili je osudjen samo na novcanu kaznu, ili mu je izrecena sudska opomena ili uvjetna osuda, ili je zbog uracunavanja pritvora kaznu vec izdrzao, ili ako je optuzba odbijena, osim u slucaju kad je odbijena zbog nenadleznosti suda. (4) Za odredjivanje ili ukidanje pritvora poslije objavljivanja presude do njene pravomocnosti primjenjivat ce se odredba stava 2. ovog clana. Odluku donosi vijece prvostepenog suda (clan 21. stav 6). (5) Prije donosenja rjesenja kojim se odredjuje ili ukida pritvor u slucajevima iz st. 2. i 4. ovog clana, saslusat ce se nadlezni tuzilac kad se postupak vodi po njegovom zahtjevu. (6) Ako se optuzeni vec nalazi u pritvoru, a vijece nadje da jos postoje razlozi zbog kojih je pritvor bio odredjen ili da postoje razlozi iz st. 1. i 2. ovog clana, donijet ce posebno rjesenje o produzenju pritvora. Posebno rjesenje vijece donosi i kad treba odrediti ili ukinuti pritvor. Zalba protiv rjesenja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (7) Pritvor koji je odredjen ili produzen po odredbama st. 1. do 6. ovog clana, moze trajati do pravomocnosti presude, ali najduze dok ne istekne vrijeme trajanja kazne izrecene u prvostepenoj presudi. (8) Kad sud izrekne kaznu zatvora, moze se optuzeni koji se nalazi u pritvoru rjesenjem predsjednika vijeca uputiti u ustanovu za izdrzavanje kazne i prije pravomocnosti presude, ako on to zahtijeva.

Clan 349.

(1) Po objavljivanju presude, predsjednik vijeca ce pouciti stranke i ostecenog o pravu na zalbu, kao i o pravu na odgovor na zalbu. (2) Ako je optuzenom izrecena uvjetna osuda, upozorit ce ga predsjednik na znacaj uvjetne osude i na uvjete kojih se mora pridrzavati. (3) Predsjednik vijeca ce upozoriti stranke da do pravomoc nog okoncanja postupka o svakoj promjeni adrese obavijesti sud. 4. Pismena izrada i dostavljanje presude

Clan 350.

(1) Presuda koja je objavljena mora se pismeno izraditi u roku od osam dana po objavljivanju, a u slozenim stvarima, izuzetno u roku od petnaest dana. Ako presuda nije izradjena u tim rokovima, predsjednik vijeca je duzan obavijestiti predsjednika suda zbog cega to nije ucinjeno. Predsjednik suda ce, po potrebi, preduzeti mjere da se presuda sto prije izradi. (2) Presudu potpisuju predsjednik vijeca i zapisnicar. (3) Ovjereni prijepis presude dostavit ce se tuziocu i ostecenom, a optuzenom i braniocu saglasno clanu 116. ovog zakona. Ako se optuzeni nalazi u pritvoru, ovjereni prijepisi presude moraju biti poslani u rokovima predvidjenim u stavu 1. ovog clana. (4) Optuzenom, ostecenom, privatnom tuziocu i ostecenom kao tuziocu dostavit ce se i pouka o pravu na zalbu. (5) Ovjereni prijepis presude sud ce s poukom o pravu na zalbu dostaviti osobi ciji je predmet oduzet tom presudom (clan 68. stav 2. Krivicnog zakona Federacije), kao i pravnoj osobi kojoj je izreceno oduzimanje imovinske koristi. Ostecenom koji nema pravo na zalbu prijepis presude ce se dostaviti u slucaju iz clana 57. stav 2. ovog zakona s poukom o pravu na trazenje povracaja u prijasnje stanje. Pravomocna presuda ce se dostaviti ostecenom. (6) Ako je sud primjenom odredaba o odmjeravanju jedinstvene kazne za krivicna djela u sticaju izrekao kaznu uzimajuci u obzir i presude koje su donijeli i drugi sudovi, dostavit ce ovjereni prijepis pravomocne presude tim sudovima.

Clan 351.

(1) Pismeno izradjena presuda mora potpuno odgovarati presudi koja je objavljena. Presuda mora imati uvod, izreku i obrazlozenje. (2) Uvod presude sadrzi: naznacenje da se presuda izrice u ime Federacije Bosne i Hercegovine, naziv suda, ime i prezime predsjednika i clanova vijeca i zapisnicara, ime i prezime optuzenog, krivicno djelo za koje je optuzen i je li bio prisutan na glavnom pretresu, dan glavnog pretresa i je li glavni pretres bio javan, ime i prezime tuzioca, branioca, zakonskog zastupnika i punomocnika koji su bili prisutni na glavnom pretresu i dan objavljivanja izrecene presude. (3) Izreka presude sadrzi osobne podatke o optuzenom (clan 213. stav 1) i odluku kojom se optuzeni oglasava krivim za djelo za koje je optuzen ili kojom se oslobadja od optuzbe za to djelo ili kojom se optuzba odbija. (4) Ako je optuzeni oglasen krivim, izreka presude mora obuhvatiti potrebne podatke navedene u clanu 346. ovog zakona, a ako je oslobodjen od optuzbe ili je optuzba odbijena, izreka presude mora obuhvatiti opis djela za koje je optuzen i odluku o troskovima krivicnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu, ako je bio postavljen. (5) U slucaju stjecaja krivicnih djela sud ce u izreku presude unijeti kazne utvrdjene za svako pojedinacno krivicno djelo, a zatim kaznu koja je izrecena za sva djela u stjecaju. (6) U obrazlozenju presude sud ce iznijeti razloge za svaku tacku presude. (7) Sud ce odredjeno i potpuno iznijeti koje cinjenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajuci pri tome narocito ocjenu vjerodostojnosti proturjecnih dokaza, iz kojih razloga nije uvazio pojedine prijedloge stranaka, iz kojih razloga je odlucio da se ne saslusa neposredno svjedok ili vjestak ciji je iskaz, odnosno pismeni nalaz i misljenje, procitan bez saglasnosti stranaka (clan 328. stav 2.), kojim razlozima se rukovodio pri rjesavanju pravnih pitanja, a narocito pri utvrdjivanju da li postoji krivicno djelo i krivicna odgovornost optuzenog i pri primjenjivanju odredjenih odredaba krivicnog zakona na optuzenog i njegovo djelo. (8) Ako je optuzeni osudjen na kaznu, u obrazlozenju ce se navesti koje je okolnosti sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne. Posebno ce sud obrazloziti kojim se razlozima rukovodio kad je nasao da treba izreci stroziju kaznu od propisane, ili kad je nasao da kaznu treba ublaziti ili optuzenog osloboditi od kazne ili izreci uvjetnu osudu ili da treba izreci mjeru sigurnosti ili oduzimanje imovinske koristi. (9) Ako se optuzeni oslobadja od optuzbe, u obrazlozenju ce se narocito navesti iz kojih se razloga navedenih u clanu 345. ovog zakona to cini. (10) U obrazlozenju presude kojom se optuzba odbija sud se nece upustati u ocjenu glavne stvari, nego ce se ograniciti samo na razloge za odbijanje optuzbe.

Clan 352.

(1) Pogreske u imenima i brojevima, kao i druge ocigledne pogreske u pisanju i racunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnosti pismeno izradjene presude s izvornikom ispravit ce, posebnim rjesenjem, predsjednik vijeca na zahtjev stranaka i branioca ili po sluzbenoj duznosti. (2) Ako postoji nesaglasnost izmedju pismeno izradjene presude i njenog izvornika u pogledu podataka iz clana 346. stav 1. tac. 1. do 5. i tacka 7. ovog zakona, rjesenje o ispravci dostavit ce se osobama navedenim u clanu 350. ovog zakona. U tom slucaju rok za zalbu protiv presude tece od dana dostavljanja tog rjesenja protiv koga posebna zalba nije dopustena.

C. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA XXIII REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Zalba na presudu prvostepenog suda a) Pravo na izjavljivanje zalbe

Clan 353.

(1) Protiv presude donesene u prvom stepenu ovlastene osobe mogu izjaviti zalbu u roku od petnaest dana od dana dostavljanja prijepisa presude. (2) Blagovremeno izjavljena zalba ovlastene osobe odlaze izvrsenje presude.

Clan 354.

(1) Zalbu mogu izjaviti stranke, branilac, zakonski zastupnik optuzenog i osteceni. (2) U korist optuzenog zalbu mogu izjaviti i njegov bracni, odnosno vanbracni drug, srodnik po krvi u prvoj liniji, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra i hranitelj. Rok za zalbu i u tom slucaju tece od dana kad je optuzenom ili njegovom braniocu dostavljen prijepis presude. (3) Nadlezni tuzilac moze izjaviti zalbu kako na stetu tako i u korist optuzenog. (4) Osteceni moze pobijati presudu samo zbog odluke suda o krivicnim sankcijama koje su izrecene za krivicna djela protiv zivota i tijela, protiv dostojanstva licnosti i morala i protiv sigurnosti javnog prometa, o troskovima krivicnog postupka i odluci o imovinskopravnom zahtjevu, ali ako je nadlezni tuzilac preuzeo gonjenje od ostecenog kao tuzioca (clan 59. stav 2), osteceni moze izjaviti zalbu zbog svih osnova zbog kojih se presuda moze pobijati (clan 357). (5) Zalbu moze izjaviti i osoba ciji je predmet oduzet (clan 68. stav 2. Krivicnog zakona Federacije) ili od koga je oduzeta imovinska korist pribavljena krivicnim djelom (clan 111. stav 2. Krivicnog zakona Federacije), kao i preduzece ili druga pravna osoba kojoj je izreceno oduzimanje imovinske koristi (clan 113. Krivicnog zakona Federacije). (6) Branilac i osobe iz stava 2. ovog clana mogu izjaviti zalbu i bez narocitog ovlastenja optuzenog, ali ne i protiv njegove volje.

Clan 355.

(1) Optuzeni se moze odreci prava na zalbu samo nakon sto mu je presuda dostavljena. Optuzeni se i prije toga moze odreci prava na zalbu ako su se tuzilac i osteceni, odrekli prava na zalbu, osim ako bi optuzeni po presudi imao da izdrzava kaznu zatvora. Do donosenja odluke drugostepenog suda, optuzeni moze odustati od vec izjavljene zalbe. Optuzeni moze odustati i od zalbe koju su izjavili njegov branilac i osobe navedene u clanu 354. stav 2. ovog zakona. (2) Tuzilac i osteceni mogu se odreci prava na zalbu od trenutka objavljivanja presude pa do isteka roka za izjavu zalbe, a mogu do donosenja odluke drugostepenog suda odustati od vec izjavljene zalbe. (3) Odricanje i odustajanje od zalbe ne moze se opozvati. b) Sadrzaj zalbe

Clan 356.

(1) Zalba treba sadrzavati: 1) oznacenje presude protiv koje se izjavljuje zalba (naziv suda, broj i datum presude); 2) osnov za pobijanje presude (clan 357); 3) obrazlozenje zalbe; 4) prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelimicno ukine ili preinaci; 5) na kraju, potpis osobe koja izjavljuje zalbu. (2) Ako je zalbu izjavio optuzeni ili druga osoba iz clana 354. stav 2. ovog zakona, a optuzeni nema branioca, ili ako je zalbu izjavio osteceni, osteceni kao tuzilac ili privatni tuzilac koji nema punomocnika, a zalba nije sastavljena sukladno odredbama stava 1. ovog clana, prvostepeni sud ce pozvati zalitelja da u odredjenom roku dopuni zalbu pismenim podneskom ili na zapisniku kod tog suda. Ako se zalitelj ovom pozivu ne odazove, sud ce odbaciti zalbu ako ne sadrzi podatke iz tac. 2, 3. i 5. stava 1. ovog clana, a ako zalba ne sadrzi podatak iz tacke 1. stava 1. ovog clana, odbacit ce se ako se ne moze utvrditi na koju se presudu odnosi. Ako je zalba izjavljena u korist optuzenog, sud ce je dostaviti drugostepenom sudu ako se moze utvrditi na koju se presudu odnosi, ako se to ne moze utvrditi, sud ce zalbu odbaciti. (3) Ako je zalbu izjavio osteceni, osteceni kao tuzilac ili privatni tuzilac koji ima punomocnika ili nadlezni tuzilac, a zalba ne sadrzi podatke iz tac. 2, 3. i 5. stava 1. ovog clana ili ako zalba ne sadrzi podatak iz tacke 1. stava 1. ovog clana, a ne moze se utvrditi na koju se presudu odnosi, sud ce zalbu odbaciti. Zalbu s ovim nedostacima izjavljenu u korist optuzenog koji ima branioca sud ce dostaviti drugostepenom sudu ako se moze utvrdit na koju se presudu odnosi, a ako se to ne moze utvrditi, sud ce zalbu odbaciti. (4) U zalbi se mogu iznositi nove cinjenice i novi dokazi, ali je zalitelj duzan navesti razloge zasto ih ranije nije iznio. Pozivajuc i se na nove cinjenice, zalitelj je duzan navesti dokaze kojima bi se te cinjenice imale dokazati, a pozivajuci se na nove dokaze, duzan je navesti cinjenice koje pomocu tih dokaza zeli dokazati. c) Osnove zbog kojih se presuda moze pobijati

Clan 357.

Presuda se moze pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba krivicnog postupka; 2) zbog povrede krivicnog zakona; 3) zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja; 4) zbog odluke o krivicnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, troskovima krivicnog postupka, imovinskopravnim zahtjevima, kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem stampe, radija ili televizije.

Clan 358.

(1) Bitna povreda odredaba krivicnog postupka postoji: 1) ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudija ili sudijaporotnik koji nije sudjelovao na glavnom pretresu ili koji je pravomocnom odlukom izuzet od sudjenja; 2) ako je na glavnom pretresu sudjelovao sudija ili sudijaporotnik koji se morao izuzeti (clan 35. tac. 1. do 6); 3) ako je glavni pretres odrzan bez osobe cija je prisutnost na glavnom pretresu po zakonu obavezna, ili ako je optuzenom, braniocu, ostecenom kao tuziocu ili privatnom tuziocu, protivno njegovom zahtjevu, uskraceno da na glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa (clan 6); 4) ako je protivno zakonu bila iskljucena javnost na glavnom pretresu; 5) ako je sud povrijedio propise krivicnog postupka po pitanju postoji li optuzba ovlastenog tuzioca ili odobrenje nadleznog organa; 6) ako je presudu donio sud koji zbog stvarne nenadleznosti nije mogao suditi u toj stvari ili ako je sud nepravilno odbio optuzbu zbog stvarne nenadleznosti; 7) ako sud svojom presudom nije potpuno rijesio predmet optuzbe; 8) ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne moze zasnivati presuda, osim ako je, s obzirom na druge dokaze, ocigledno da bi i bez tog dokaza bila donesena ista presuda; 9) ako je optuzba prekoracena (clan 341. stav 1); 10) ako je presudom povrijedjena odredba clana 371. ovog zakona; 11) ako je izreka presude nerazumljiva, proturjecna sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopce razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlucnim cinjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturjecni, ili ako o odlucnim cinjenicama postoji znatna proturjec nost izmedju onog sto se navodi u razlozima presude o sadrzini isprava ili zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. (2) Bitna povreda odredaba krivicnog postupka postoji i ako sud za vrijeme pripremanja glavnog pretresa ili u toku glavnog pretresa, ili prilikom donosenja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona ili je na glavnom pretresu povrijedio pravo odbrane, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na zakonito i pravilno donosenje presude.

Clan 359.

Povreda krivicnog zakona postoji ako je krivicni zakon povrijedjen u pitanju: 1) je li djelo za koje se optuzeni goni krivicno djelo; 2) ima li okolnosti koje iskljucuju krivicnu odgovornost; 3) ima li okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje, a narocito je li nastupila zastarjelost krivicnog gonjenja ili je gonjenje iskljuceno uslijed amnestije ili pomilovanja, ili je stvar vec pravomocno presudjena; 4) je li u pogledu krivicnog djela koje je predmet optuzbe primijenjen zakon koji se ne moze primijeniti; 5) je li odlukom o kazni, uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni, odnosno odlukom o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi prekoraceno ovlastenje koje sud ima po zakonu; 6) jesu li povrijedjene odredbe o uracunavanju pritvora i izdrzane kazne.

Clan 360.

(1) Presuda se moze pobijati zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja kad je sud neku odlucnu cinjenicu pogresno utvrdio ili je nije utvrdio. (2) Nepotpuno utvrdjeno cinjenicno stanje postoji i kad na to ukazuju nove cinjenice ili novi dokazi.

Clan 361.

(1) Presuda, odnosno rjesenje o sudskoj opomeni moze se pobijati zbog odluke o kazni, uvjetnoj osudi i sudskoj opomeni kad tom odlukom nije prekoraceno zakonsko ovlastenje (clan 359. tacka 5), ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utjecu da kazna bude veca ili manja i zbog toga sto je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublazavanju kazne, o oslobadjanju od kazne, o uvjetnoj osudi ili o sudskoj opomeni, iako su za to postojali zakonski uvjeti. (2) Odluka o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi moze se pobijati ako ne postoji povreda zakona iz clana 359. tacka 5. ovog zakona, ali je sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru sigurnosti, odnosno oduzimanje imovinske koristi, iako su za to postojali zakonski uvjeti. Iz istih razloga moze se pobijati odluka o troskovima krivicnog postupka. (3) Odluka o imovinskopravnim zahtjevima, kao i odluka o objavljivanju presude putem stampe, radija ili televizije moze se pobijati kad je sud o ovim pitanjima donio odluku protivno zakonskim odredbama. d) Postupak po zalbi

Clan 362.

(1) Zalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, kao i za protivnu stranku i branioca radi davanja odgovora. (2) Neblagovremenu (clan 375.) i nedopustenu (clan 376.) zalbu odbacit ce rjesenjem predsjednik vijeca prvostepenog suda.

Clan 363.

Primjerak zalbe dostavit ce prvostepeni sud protivnoj stranci i braniocu (cl. 116. i 117), koja moze u roku od osam dana od dana prijema podnijeti sudu odgovor na zalbu. Zalbu i odgovor na zalbu, sa svim spisima, prvostepeni sud ce dostaviti drugostepenom sudu.

Clan 364.

(1) Kad spisi po zalbi stignu drugostepenom sudu, predsjednik zalbenog vijeca odredjuje sudiju izvjestitelja. Ako se radi o krivicnom djelu za koje se goni po zahtjevu nadleznog tuzioca, sudija izvjestitelj ce spise dostaviti nadleznom tuziocu koji je postupao pred tim sudom, koji je duzan razmotriti ih i bez odlaganja vratiti sudu. (2) Nadlezni tuzilac moze, vracajuci spise, staviti svoj prijedlog ili izjaviti da ce prijedlog staviti na sjednici vijeca. (3) Kad nadlezni tuzilac vrati spise, predsjednik vijeca ce zakazati sjednicu vijeca. O sjednici vijeca obavijestit ce se nadlezni tuzilac. (4) Sudija izvjestitelj moze, po potrebi, od prvostepenog suda pribaviti izvjestaj o povredama odredaba krivicnog postupka, a moze preko tog suda ili istraznog sudije suda na cijem se podrucju radnja ima izvrsiti ili na drugi nacin provjeriti navode zalbe u pogledu novih dokaza i novih cinjenica, ili od drugih organa, ustanova, preduzeca ili drugih pravnih osoba, pribaviti potrebne izvjestaje ili spise. (5) Ako sudija izvjestitelj utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici i obavjestenja predvidjena u clanu 79. ovog zakona, dostavit ce spise prvostepenom sudu, prije odrzavanja sjednice drugostepenog vjeca, da predsjednik prvostepenog vjeca donese rjesenje o njihovom izdvajanju iz spisa i po pravomocnosti rjesenja da ih u zatvorenom omotu preda istraznom sudiji radi cuvanja odvojeno od ostalih spisa.

Clan 365.

(1) O sjednici vijeca obavijestit ce se onaj optuzeni i njegov branilac, osteceni kao tuzilac ili privatni tuzilac koji je u roku predvidjenom za zalbu ili za odgovor na zalbu zahtijevao da bude obavijesten o sjednici ili je predlozio odrzavanje pretresa pred drugostepenim sudom (cl. 367. do 369). Predsjednik vijeca ili vijece moze odluciti da se o sjednici vijeca obavijeste stranke i kad nisu to zahtijevale ili da se o sjednici obavijesti i stranka koja to nije zahtijevala, ako bi njihova prisutnost bila korisna za razjasnjavanje stvari. (2) Ako je optuzeni u pritvoru ili na izdrzavanju kazne, osigurat ce se njegova prisutnost pod uvjetima iz stava 1. ovog clana. (3) Sjednica vijeca pocinje izlaganjem podnositelja zalbe, a nakon toga druga stranka izlaze odgovor na zalbu. Vijece moze od stranaka i branioca koji su prisutni sjednici zatraziti potrebno objasnjenje u vezi sa zalbom i odgovorom na zalbu. Stranke i branilac mogu predloziti da se radi dopune izvjestaja procitaju pojedini spisi i mogu, po dopustenju predsjednika vijeca, dati potrebna objasnjenja za svoje stavove iz zalbe, odnosno odgovora na zalbu ne ponavljajuci ono sto je sadrzano u izvjestaju. (4) Nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obavijesteni ne sprjecava odrzavanje sjednice vijeca. (5) Na sjednici vijeca kojoj su prisutne stranke, javnost se moze iskljuciti samo pod uvjetima odredjenim ovim zakonom (cl. 283. do 285). (6) Zapisnik o sjednici vijeca prikljucuje se spisima prvostepenog i drugostepenog suda. (7) Rjesenja iz cl. 375. i 376. ovog zakona mogu se donijeti i bez obavjestavanja stranaka i branioca o sjednici vijeca.

Clan 366.

(1) Drugostepeni sud donosi odluku u sjednici vijeca ili na osnovu odrzanog pretresa. (2) Hoce li odrzati pretres odlucuje drugostepeni sud u sjednici vijeca.

Clan 367.

(1) Pretres pred drugostepenim sudom odrzat ce se samo ako je potrebno da se zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenic nog stanja izvedu novi dokazi ili ponove vec ranije izvedeni dokazi i ako postoje opravdani razlozi da se predmet ne vrati prvostepenom sudu na ponovni glavni pretres. (2) Na pretres pred drugostepenim sudom pozivaju se optuzeni i njegov branilac, tuzilac, osteceni, zakonski zastupnici i punomocnici ostecenog, ostecenog kao tuzioca i privatnog tuzioca, kao i oni svjedoci i vjestaci za koje sud odluci da se saslusaju. (3) Ako je optuzeni u pritvoru, predsjednik vijeca drugostepenog suda mora osigurati prisutnost optuzenog na pretresu. (4) Ako osteceni kao tuzilac ili privatni tuzilac ne dodje na pretres pred drugostepenim sudom, nece se primijeniti odredbe clana 294. stav 2. ovog zakona.

Clan 368.

(1) Pretres pred drugostepenim sudom pocinje izvjestajem izvjestitelja koji izlaze stanje stvari ne dajuci svoje misljenje o utemeljenosti zalbe. (2) Po prijedlogu ili po sluzbenoj duznosti procitat ce se presuda ili dio presude na koji se odnosi zalba, a po potrebi i zapisnik o glavnom pretresu. (3) Poslije toga pozvat ce se zalitelj da obrazlozi zalbu, a onda protivnik da mu odgovori. Optuzeni i njegov branilac imaju uvijek posljednju rijec. (4) Stranke i branilac mogu na pretresu iznositi nove dokaze i cinjenice. (5) Tuzilac moze, s obzirom na rezultat pretresa, u cjelini ili djelimicno odustati od optuznice ili izmijeniti optuznicu u korist optuzenog. Ako je nadlezni tuzilac odustao od optuznice u cjelini, osteceni ima prava predvidjena u clanu 57. ovog zakona.

Clan 369.

Ako u cl. 362. do 368. ovog zakona nije sto drugo odredjeno, odredbe o glavnom pretresu pred prvostepenim sudom sukladno ce se primjenjivati i u postupku pred drugostepenim sudom. e) Granice ispitivanja prvostepene presude

Clan 370.

(1) Drugostepeni sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija zalbom, ali mora uvijek po sluzbenoj duznosti ispitati: 1) postoji li povreda odredaba krivicnog postupka iz clana 358. stav 1. tac. 1, 2, 5, 6, 8. do 11. ovog zakona i je li glavni pretres protivno odredbama ovog zakona odrzan u odsustvu optuzenog ili u odsustvu branioca optuzenog; 2) je li na stetu optuzenog povrijedjen krivicni zakon (clan 359). (2) Ako zalba izjavljena u korist optuzenog ne sadrzi podatke iz clana 356. stav 1. tac. 2. i 3. ovog zakona, ogranicit ce se drugostepeni sud na ispitivanje povreda iz tac. 1. i 2. stava 1. ovog clana, kao i na ispitivanje odluke o krivicnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi (clan 361).

Clan 371.

Ako je izjavljena zalba samo u korist optuzenog, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu stetu u odnosu na pravnu ocjenu djela i na krivicnu sankciju.

Clan 372.

Zalba zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja ili zbog povrede krivicnog zakona izjavljena u korist optuzenog sadrzi u sebi i zalbu zbog odluke o krivicnoj sankciji i oduzimanja imovinske koristi (clan 361).

Clan 373.

Ako drugostepeni sud povodom ma cije zalbe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuzenog od koristi i za kojeg od suoptuzenih koji nije izjavio zalbu ili je nije izjavio u tom pravcu, postupit ce po sluzbenoj duznosti kao da takva zalba postoji. f) Odluke drugostepenog suda po zalbi

Clan 374.

(1) Drugostepeni sud moze u sjednici vijeca ili na temelju odrzanog pretresa odbaciti zalbu kao neblagovremenu ili kao nedopustenu, ili odbiti zalbu kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stepena, ili ukinuti ovu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno sudjenje i odluku, ili preinaciti prvostepenu presudu. (2) O svim zalbama protiv iste presude drugostepeni sud odlucuje jednom odlukom.

Clan 375.

Zalba ce se odbaciti rjesenjem kao neblagovremena ako se utvrdi da je podnijeta poslije zakonskog roka.

Clan 376.

Zalba ce se odbaciti rjesenjem kao nedopustena ako se utvrdi da je zalbu izjavila osoba koja nije ovlastena za podnosenje zalbe ili osoba koja se odrekla zalbe ili ako se utvrdi odustanak od zalbe ili da je poslije odustanka ponovno izjavljena zalba ili ako zalba po zakonu nije dopustena.

Clan 377.

Drugostepeni sud ce presudom odbiti zalbu kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stepena kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija niti povrede zakona iz clana 370. stav 1. ovog zakona.

Clan 378.

(1) Drugostepeni sud ce uvazavajuci zalbu ili po sluzbenoj duznosti rjesenjem ukinuti prvostepenu presudu i vratiti predmet na ponovno sudjenje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba krivicnog postupka, osim slucajeva iz clana 380. stav 1. ovog zakona. Drugostepeni sud ce uvazavajuci zalbu ukinuti prvostepenu presudu i vratiti predmet na ponovno sudjenje ako smatra da zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja treba narediti novi glavni pretres pred prvostepenim sudom. (2) Drugostepeni sud moze narediti da se novi glavni pretres pred prvostepenim sudom odrzi pred potpuno izmijenjenim vijecem. (3) Drugostepeni sud moze i samo djelimicno ukinuti prvostepenu presudu, ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez stete za pravilno presudjenje. (4) Ako se optuzeni nalazi u pritvoru, drugostepeni sud ce ispitati postoje li jos razlozi za pritvor i donijet ce rjesenje o produzenju ili ukidanju pritvora. Protiv ovog rjesenja nije dopustena zalba.

Clan 379.

(1) Ako drugostepeni sud prilikom razmatranja zalbe ustanovi da je za sudjenje u prvom stepenu stvarno nadlezan, ukinut ce prvostepenu presudu, predmet uputiti vijecu istog suda i o tome obavijestiti prvostepeni sud. (2) Ali ako je izjavljena samo zalba u korist optuzenog, a utvrdi se da je za sudjenje u prvom stepenu nadlezan visi sud, ne moze se samo iz tog razloga ukinuti prvostepena presuda.

Clan 380.

(1) Drugostepeni sud ce uvazavajuci zalbu ili po sluzbenoj duznosti presudom preinaciti prvostepenu presudu ako smatra da su odlucne cinjenice u prvostepenoj presudi pravilno utvrdjene i da se s obzirom na utvrdjeno cinjenicno stanje po pravilnoj primjeni zakona ima donijeti drukcija presuda, a prema stanju stvari i u slucaju povrede iz clana 358. stav 1. tac. 5, 9. i 10. ovog zakona. (2) Ako drugostepeni sud nadje da postoje zakonski uvjeti za izricanje sudske opomene, preinacit ce rjesenjem prvostepenu presudu i izreci ce sudsku opomenu. (3) Ako su se zbog preinacenja prvostepene presude stekli uvjeti da se odredi, odnosno ukine pritvor na temelju clana 348. st. 1. i 3. ovog zakona, drugostepeni sud ce o tome donijeti posebno rjesenje protiv koga nije dopustena zalba.

Clan 381.

(1) U obrazlozenju presude, odnosno rjesenja, drugostepeni sud treba ocijeniti zalbene navode i iznijeti povrede zakona koje je uzeo u obzir po sluzbenoj duznosti. (2) Kad se prvostepena presuda ukida zbog bitnih povreda odredbe krivicnog postupka, u obrazlozenju treba navesti koje su odredbe povrijedjene i u cemu se povrede sastoje (clan 358). (3) Kad se prvostepena presuda ukida zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja, navest ce se u cemu se sastoje nedostaci u utvrdjivanju cinjenicnog stanja, odnosno zasto su novi dokazi i cinjenice vazni i od utjecaja za donosenje pravilne odluke.

Clan 382.

(1) Drugostepeni sud vratit ce sve spise sudu prvog stepena s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama. (2) Ako je optuzeni u pritvoru, drugostepeni sud je duzan svoju odluku sa spisima dostaviti sudu prvog stepena najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kad je primio spise od tog suda.

Clan 383.

(1) Prvostepeni sud kome je predmet upucen na sudjenje uzet ce za osnovu raniju optuznicu. Ako je presuda prvostepenog suda djelimicno ukinuta, prvostepeni sud ce za osnovu uzeti samo onaj dio optuzbe koji se odnosi na ukinuti dio presude. (2) Na novom glavnom pretresu stranke i branilac mogu istaknuti nove cinjenice i iznositi nove dokaze. (3) Prvostepeni sud je duzan izvesti sve procesne radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja je ukazao drugostepeni sud u svojoj odluci. (4) Pri izricanju nove presude prvostepeni sud je vezan zabranom propisanom u clanu 371. ovog zakona. (5) Ako je optuzeni u pritvoru, vijece prvostepenog suda duzno je postupiti po clanu 190. stav 2. ovog zakona. 2. Zalba na presudu drugostepenog suda

Clan 384.

(1) Protiv presude drugostepenog suda dopustena je zalba sudu koji odlucuje u trecem stepenu samo u sljedecim slucajevima: 1) ako je drugostepeni sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora, ili ako je potvrdio presudu prvostepenog suda kojom je izrecena takva kazna; 2) ako je drugostepeni sud na osnovu odrzanog pretresa utvrdio cinjenicno stanje drukcije nego prvostepeni sud i na tako utvrdjenom cinjenicnom stanju zasnovao svoju presudu; 3) ako je drugostepeni sud preinacio presudu prvostepenog suda kojom je optuzeni oslobodjen od optuzbe i izrekao presudu kojom se optuzeni oglasava krivim. (2) O zalbi protiv drugostepene presude rjesava sud treceg stepena u sjednici vijeca, sukladno odredbama koje vaze za postupak u drugom stepenu. Pred ovim sudom ne moze se odrzati pretres. (3) Odredbe clana 373. ovog zakona primijenit ce se i na suoptuzenog koji nije imao pravo izjaviti zalbu protiv drugostepene presude. 3. Zalba na rjesenje

Clan 385.

(1) Protiv rjesenja istraznog sudije i protiv drugih rjesenja suda donesenih u prvom stepenu, stranke, branilac i osobe cija su prava povrijedjena mogu izjaviti zalbu uvijek kad u ovom zakonu nije izricito odredjeno da zalba nije dopustena. (2) Protiv rjesenja vijeca donesenog prije i u toku istrage nije dopustena zalba, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno. (3) Rjesenje koje se donese radi pripremanja glavnog pretresa i presude moze se pobijati samo u zalbi na presudu. (4) Protiv rjesenja Vrhovnog suda Federacije zalba nije dopustena.

Clan 386.

(1) Zalba se podnosi sudu koji je donio rjesenje. (2) Ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, zalba na rjesenje podnosi se u roku od tri dana od dana dostavljanja rjesenja.

Clan 387.

Ako u ovom zakonu nije drukcije odredjeno podnosenjem zalbe na rjesenje odlaze se izvrsenje rjesenja protiv koga je izjavljena zalba.

Clan 388.

(1) O zalbi protiv rjesenja prvostepenog suda odlucuje drugostepeni sud u sjednici vijeca, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno. (2) O zalbi protiv rjesenja istraznog sudije odlucuje vijece istog suda (clan 21. stav 6.), ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno. (3) Rjesavajuci o zalbi sud moze rjesenjem odbaciti zalbu kao neblagovremenu ili kao nedopustenu, odbiti zalbu kao neosnovanu, ili uvaziti zalbu i rjesenje preinaciti ili ukinuti i po potrebi predmet uputiti na ponovno odlucivanje. (4) Ispitujuci zalbu sud ce po sluzbenoj duznosti paziti je li za donosenje rjesenja prvostepeni sud bio stvarno nadlezan, odnosno je li rjesenje donio ovlasteni organ.

Clan 389.

(1) Na postupak po zalbi na rjesenje sukladno ce se primjenjivati odredbe cl. 354., 356. i 362., clan 364. st. 1., 4. i 5. i cl. 371. i 373. ovog zakona. (2) Ako je zalba izjavljena protiv rjesenja iz clana 476. ovog zakona, o sjednici vijeca obavjestava se nadlezni tuzilac, a ostale osobe pod uvjetima predvidjenim u clanu 365. ovog zakona.

Clan 390.

Ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, odredbe cl. 385. i 389. ovog zakona primijenit ce se sukladno i na sva ostala rjesenja koja se donose po ovom zakonu.

XXIV IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Ponavljanje krivicnog postupka

Clan 391.

Krivicni postupak koji je dovrsen pravomocnim rjesenjem ili pravomocnom presudom moze se na zahtjev ovlastene osobe ponoviti samo u slucajevima i pod uvjetima predvidjenim u ovom zakonu.

Clan 392.

(1) Pravomocna presuda moze se preinaciti i bez ponavljanja krivicnog postupka: 1) ako je u dvije ili vise presuda protiv istog osudjenog pravomocno izreceno vise kazni, a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u stjecaju; 2) ako je prilikom izricanja jedinstvene kazne primjenom odredaba o stjecaju uzeta kao utvrdjena (clan 46. Krivicnog zakona Federacije) i kazna koja je vec obuhvacena u kazni izrecenoj po odredbama o stjecaju u nekoj ranijoj presudi; 3) ako se pravomocna presuda kojom je za vise krivicnih djela izrecena jedinstvena kazna ne bi mogla u jednom dijelu izvrsiti zbog amnestije, pomilovanja ili iz drugih razloga. (2) U slucaju iz tacke 1. stava 1. ovog clana sud ce novom presudom preinaciti ranije presude u pogledu odluka o kazni i izreci jedinstvenu kaznu. Za donosenje nove presude nadlezan je prvostepeni sud koji je sudio u stvari u kojoj je izrecena najstroz ija vrsta kazne, a kod istovrsnih kazni sud koji je izrekao najvecu kaznu, a ako su kazne jednake sud koji je posljednji izrekao kaznu. (3) U slucaju iz tacke 2. stava 1. ovog clana preinacit ce svoju presudu sud koji je prilikom izricanja jedinstvene kazne pogresno uzeo u obzir kaznu koja je vec obuhvacena u nekoj ranijoj presudi. (4) U slucaju iz tacke 3. stava 1. ovog clana sud koji je sudio u prvom stepenu preinacit ce raniju presudu u pogledu kazne i izreci novu kaznu ili ce utvrditi koliko se od kazne izrecene ranijom presudom ima izvrsiti. (5) Novu presudu donosi sud u sjednici vijeca na prijedlog nadleznog tuzioca ili osudjenog, a po saslusanju protivne stranke. (6) Ako su u slucaju iz tac. 1. i 2. stava 1. ovog clana prilikom izricanja kazne uzete u obzir i presude drugih sudova, ovjereni prijepis nove pravomocne presude dostavit ce se i tim sudovima.

Clan 393.

Ako je zahtjev za provodjenje istrage pravomocno odbijen zato sto nije bilo zahtjeva ovlastenog tuzioca ili sto nije bilo potrebnog odobrenja, ili je iz istih razaloga krivicni postupak rjesenjem pravomocno obustavljen ili je optuzba odbacena ili je presudom optuzba pravomocno odbijena, ili ako je postupak rjesenjem pravomocno obustavljen zbog toga sto je ucinitelj po ucinjenom krivicnom djelu obolio od kakvog trajnog dusevnog oboljenja, postupak ce se na zahtjev ovlastenog tuzioca nastaviti cim prestanu uzroci zbog kojih su donesene navedene odluke.

Clan 394.

(1) Ako je izvan slucajeva navedenih u clanu 393. ovog zakona zahtjev za provodjenje istrage pravomocno odbijen, ili je krivicni postupak pravomocno obustavljen u istrazi ili prije pocetka glavnog pretresa ili je optuzba odbacena, na zahtjev ovlastenog tuzioca moze se dozvoliti ponavljanje krivicnog postupka (clan 399. stav 3.) ako se podnesu novi dokazi na osnovu kojih se sud moze uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje krivicnog postupka. (2) Krivicni postupak pravomocno obustavljen do pocetka glavnog pretresa moze se ponoviti kad je nadlezni tuzilac odustao od gonjenja, a osteceni gonjenje nije preuzeo, ako se dokaze da je do odustanka doslo uslijed krivicnog djela zloupotrebe sluzbenog polozaja nadleznog tuzioca. U pogledu dokazivanja krivicnog dijela nadleznog tuzioca primjenjivat ce se odredbe clana 395. stava 2. ovog zakona. (3) Ako je postupak obustavljen zbog toga sto je osteceni kao tuzilac odustao od gonjenja ili sto se po zakonu smatra da je odustao, osteceni kao tuzilac ne moze traziti ponavljanje postupka.

Clan 395.

(1) Krivicni postupak zavrsen pravomocnom presudom moze se ponoviti u korist osudjenog: 1) ako se dokaze da je presuda zasnovana na laznoj ispravi ili na laznom iskazu svjedoka, vjestaka ili tumaca; 2) ako se dokaze da je do presude doslo uslijed krivicnog djela sudije, sudijeporotnika ili osobe koja je vrsila istrazne radnje; 3) ako se iznesu nove cinjenice ili se podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u vezi s ranijim dokazima podobni da prouzrokuju oslobadjanje osobe koja je bila osudjena ili njegovu osudu po blazem krivicnom zakonu; 4) ako je neka osoba za isto djelo vise puta osudjena ili ako je vise osoba osudjeno zbog istog djela koje je mogla uciniti samo jedna osoba ili neka od njih; 5) ako se u slucaju osude za produzeno krivicno djelo ili za drugo krivicno djelo koje po zakonu obuhvaca vise istovrsnih ili vise raznovrsnih radnji iznesu nove cinjenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osudjeni nije ucinio radnju koja je obuhvacena djelom iz osude, a postojanje ovih cinjenica bi bilo od bitnog utjecaja na odmjeravanje kazne. (2) U slucajevima iz tac. 1. i 2. stava 1. ovog clana mora se pravomocnom presudom dokazati da su navedene osobe oglasene krivim za odnosna krivicna djela. Ako se postupak protiv ovih osoba ne moze provesti zbog toga sto su umrle ili sto postoje okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje, cinjenice iz tac. 1. i 2. stava 1. ovog clana mogu se utvrditi i drugim dokazima.

Clan 396.

(1) Krivicni postupak se moze ponoviti na stetu okrivljenog ako je presuda kojom se optuzba odbija donesena zbog odustanka nadleznog tuzioca od optuzbe, a dokaze se da je do ovog odustanka doslo uslijed krivicnog djela zloupotrebe sluzbenog polozaja nadleznog tuzioca. (2) U slucaju iz stava 1. ovog clana primjenjuje se odredba clana 395. stav 2. ovog zakona.

Clan 397.

(1) Zahtjev za ponavljanje krivicnog postupka mogu podnijeti stranke i branilac, a poslije smrti osudjenog zahtjev u njegovu korist mogu podnijeti nadlezni tuzilac i osobe navedene u clanu 354. stav 2. ovog zakona. (2) Zahtjev za ponavljanje krivicnog postupka u korist osudjenog moze se podnijeti i posto je osudjeni izdrzao kaznu, i bez obzira na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje. (3) Ako sud koji bi bio nadlezan za odlucivanje o ponavljanju krivicnog postupka (clan 398.) sazna da postoji razlog za ponavljanje krivicnog postupka, obavijestit ce o tome osudjenog, odnosno osobu koja je ovlastena da u korist osudjenog podnese zahtjev.

Clan 398.

(1) O zahtjevu za ponavljanje krivicnog postupka odlucuje vijece (clan 21. stav 6.) suda koji je u ranijem postupku sudio u prvom stepenu. (2) U zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu trazi ponavljanje i kojim se dokazima potkrjepljuju ci njenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadrzi ove podatke, sud ce pozvati podnositelja da u odredjnom roku zahtjev dopuni. (3) Prilikom rjesavanja o zahtjevu, u vijecu po mogucnosti nece sudjelovati sudija koji je sudjelovao u donosenju presude u ranijem postupku.

Clan 399.

(1) Sud ce rjesenjem zahtjev odbaciti ako na osnovu samog zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi da je zahtjev podnijela neovlastena osoba, ili da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje postupka, ili da su cinjenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva vec bili izneseni u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen pravomocnim rjesenjem suda, ili da cinjenice i dokazi ocigledno nisu podobni da se na temelju njih dopusti ponavljanje, ili da podnositelj zahtjeva nije postupio po clanu 398. stav 2. ovog zakona. (2) Ako sud ne odbaci zahtjev, dostavit ce se prijepis zahtjeva protivnoj stranci koja ima pravo u roku od osam dana odgovoriti na zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijeca odredit ce da se izvide cinjenice i pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev. (3) Poslije provedenih izvidjaja sud ce rjesenjem odmah odluciti o zahtjevu za ponavljanje postupka po clanu 394. ovog zakona. U ostalim slucajevima, kad su u pitanju krivicna djela za koja se goni po sluzbenoj duznosti, predsjednik vijeca ce odrediti da se spisi posalju nadleznom tuziocu koji ce bez odlaganja vratiti spise sa svojim misljenjem.