|
ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU
Clanak 300.
(1) Glavni pretres koji je odlozen mora iznova poceti ako
se izmijenio sastav vijeca, ali po saslusanju stranaka vijece moze odluciti
da se u ovakvom slucaju svjedoci i vjestaci ne saslusavaju ponovno i da
se ne vrsi novi uvidjaj, nego da se procitaju iskazi svjedoka i vjestaka
dati na ranijem glavnom pretresu, odnosno da se procita zapisnik o uvidjaju.
(2) Ako se glavni pretres koji je bio odlozen drzi pred istim vijecem,
on ce se nastaviti, a predsjednik vijeca ce ukratko iznijeti tijek ranijeg
glavnog pretresa, ali i u ovom slucaju vijece moze odrediti da glavni
pretres pocne iznova. (3) Ako je odlaganje trajalo duze od mjesec dana,
ili ako se pretres drzi pred drugim predsjednikom vijeca, pretres mora
iznova poceti i svi dokazi se moraju ponovno izvesti.
Clanak 301.
(1) Izvan slucajeva posebno predvidjenih u ovom zakonu,
predsjednik vijeca moze prekinuti glavni pretres radi odmora, ili zbog
proteka radnog vremena, ili radi toga da se u kratkom vremenu pribave
odredjeni dokazi ili radi pripremanja optuzbe ili obrane. (2) Prekinuti
glavni pretres nastavlja se uvijek pred istim vijecem. (3) Ako se glavni
pretres ne moze nastaviti pred istim vijecem ili ako je prekid glavnog
pretresa trajao duze od osam dana, postupit ce se po odredbama clanka
300. ovog zakona.
Clanak 302.
Ako se u tijeku glavnog pretresa pred vijecem sastavljenim
od jednog suca i dvojice sudacaporotnika pokaze da cinjenice na kojima
se osniva optuzba ukazuju na kazneno djelo za cije je sudjenje nadlezno
vijece sastavljeno od dvojice sudaca i trojice sudacaporotnika, dopunit
ce se vijece i glavni pretres ce poceti iznova. 5. Zapisnik o glavnom
pretresu
Clanak 303.
(1) O radu na glavnom pretresu mora se voditi zapisnik u
koji se mora unijeti u bitnom cijeli tijek glavnog pretresa. (2) Predsjednik
vijeca moze narediti da se cijeli tijek glavnog pretresa ili pojedini
njegovi dijelovi biljeze stenografski. Stenografske biljeske ce se u roku
od 48 sati prevesti, pregledati i prikljuciti zapisniku. (3) Na magnetofonsko
snimanje toka glavnog pretresa shodno se primjenjuju odredbe clanka 80.
ovog zakona. Odobrenje za magnetofonsko snimanje daje predsjednik vijeca.
(4) Predsjednik vijeca moze, po prijedlogu stranke ili po sluzbenoj duznosti,
narediti da se u zapisnik doslovno upisu izjave koje smatra narocito vaznim.
(5) Ako je potrebno, a narocito ako se u zapisnik doslovno unose izjave
neke osobe, predsjednik vijeca moze narediti da se odnosni dio zapisnika
odmah procita, a procitat ce se uvijek ako to zahtjeva stranka, branitelj
ili osoba cija se izjava unosi u zapisnik.
Clanak 304.
(1) Zapisnik mora biti zavrsen sa zakljucenjem zasjedanja.
Zapisnik potpisuje predsjednik vijeca i zapisnicar. (2) Stranke imaju
pravo pregledati zavrseni zapisnik i njegove priloge, staviti primjedbe
u pogledu sadrzine i traziti ispravku zapisnika. (3) Ispravku pogresno
upisanih imena, brojeva i drugih ociglednih pogresaka u pisanju moze narediti
predsjednik vijeca po prijedlogu stranaka ili ispitane osobe ili po sluzbenoj
duznosti. Druge ispravke i dopune zapisnika moze narediti samo vijece.
(4) Primjedbe i prijedlozi stranaka i branitelja u pogledu zapisnika,
kao i ispravke i dopune izvrsene u zapisniku, moraju se zabiljeziti u
nastavku zavrsenog zapisnika. U nastavku zapisnika zabiljezit ce se i
razlozi zbog kojih pojedini prijedlozi i primjedbe nisu usvojeni. Predsjednik
vijeca i zapisnicar potpisuju i nastavak zapisnika.
Clanak 305.
(1) U uvodu zapisnika mora se naznaciti sud pred kojim se
odrzava glavni pretres, mjesto i vrijeme zasjedanja, ime i prezime predsjednika
vijeca, clanova vijeca i zapisnicara, tuzitelja, optuzenog i branitelja,
ostecenog i njegovog zakonskog zastupnika ili punomocnika, tumaca, kazneno
djelo koje je predmet pretresanja, kao i da li je glavni pretres javan
ili je javnost iskljucena. (2) Zapisnik mora narocito sadrzavati podatke
o tome koja je optuznica na glavnom pretresu procitana odnosno usmeno
izlozena i je li tuzitelj izmijenio ili prosirio optuzbu, kakve su prijedloge
podnijele stranke i kakve je odluke donosio predsjednik vijeca ili vijece,
koji su dokazi izvedeni, jesu li procitani kakvi zapisnici i druga pismena,
jesu li reproducirani zvucni ili drugi snimci i kakve su primjedbe ucinile
stranke u pogledu procitanih zapisnika, pismena ili reproduciranih snimaka.
Ako je na glavnom pretresu iskljucena javnost, u zapisniku se mora naznaciti
da je predsjednik vijeca upozorio nazocne na posljedice ako neovlasteno
otkriju ono sto su na tom glavnom pretresu saznali kao tajnu. (3) Iskazi
optuzenog, svjedoka i vjestaka unose se u zapisnik tako da se prikaze
njihova bitna sadrzina. Ovi iskazi unose se u zapisnik samo ukoliko sadrze
odstupanje ili dopunu njihovih ranijih iskaza. Na zahtjev stranke i branitelja,
predsjednik vijeca naredit ce da se djelimicno ili u cjelini procita zapisnik
o njenom ranijem iskazu. (4) Na zahtjev stranke i branitelja u zapisnik
ce se unijeti i pitanje, odnosno odgovor koji je vijece odbilo kao nedopusten.
Clanak 306.
(1) U zapisnik o glavnom pretresu unosi se potpuna izreka
presude (clanak 351. st. 3. do 5.), uz naznacenje je li presuda javno
objavljena. Izreka presude sadrzana u zapisniku o glavnom pretresu predstavlja
izvornik. (2) Ako je doneseno rjesenje o pritvoru (clanak 348.), mora
se i ono unijeti u zapisnik o glavnom pretresu. 6. Pocetak glavnog pretresa
i ispitivanje okrivljenog
Clanak 307.
Kad je predsjednik vijeca utvrdio da su na glavni pretres
dosle sve pozvane osobe, ili kad je vijece odlucilo da se glavni pretres
odrzi u odsustvu neke od pozvanih osoba, ili je ostavilo da o tim pitanjima
kasnije rijesi, pozvat ce predsjednik vijeca optuzenog i od njega uzeti
osobne podatke (clanak 213.) da bi se uvjerio o njegovoj istovjetnosti.
Clanak 308.
(1) Posto istovjetnost optuzenog bude utvrdjena, predsjednik
vijeca uputit ce svjedoke i vjestake na mjesto koje je za njih odredjeno,
gdje ce sacekati dok budu pozvani radi saslusanja. U slucaju potrebe,
predsjednik vijeca moze zadrzati vjestake da prate tijek glavnog pretresa.
(2) Ako je osteceni nazocan, a jos nije prijavio imovinskopravni zahtjev,
uputit ce ga predsjednik vijeca da moze staviti prijedlog za ostvarivanje
tog zahtjeva u kaznenom postupku i poucit ce ga o pravima iz clanka 55.
ovog zakona. (3) Ako se osteceni kao tuzitelj ili privatni tuzitelj imaju
saslusati kao svjedoci, nece se ukloniti iz zasjedanja. (4) Predsjednik
vijeca moze poduzeti potrebne mjere da sprijeci dogovaranje izmedju svjedoka,
vjestaka i stranaka.
Clanak 309.
Optuzenog ce predsjednik vijeca upozoriti da pazljivo prati
tijek glavnog pretresa i uputit ce ga da moze iznositi cinjenice i predlagati
dokaze u svoju obranu, da moze postavljati pitanja suoptuzenim, svjedocima
i vjestacima, stavljati primjedbe i davati objasnjenja u pogledu njihovih
iskaza.
Clanak 310.
(1) Glavni pretres pocinje citanjem optuznice ili privatne
tuzbe. (2) Optuznicu i privatnu tuzbu cita tuzitelj, ali predsjednik vijeca
moze umjesto toga, ako se radi o optuznici ostecenog kao tuzitelja ili
o privatnoj tuzbi, usmeno izloziti njihov sadrzaj. Tuzitelju ce se dopustiti
da dopuni izlaganje predsjednika vijeca. (3) Ako je osteceni nazocan,
moze obrazloziti imovinskopravni zahtjev, a ako nije nazocan, njegov prijedlog
ce procitati predsjednik vijeca.
Clanak 311.
(1) Posto je optuznica ili privatna tuzba procitana ili
je usmeno izlozen njihov sadrzaj, predsjednik vijeca pristupa ispitivanju
optuzenog. (2) Ispitivanju optuzenog ne mogu biti nazocni suoptuzeni koji
jos nisu ispitani. (3) Predsjednik vijeca upitat ce optuzenog je li razumio
optuzbu. Ako se predsjednik vijeca uvjeri da optuzeni nije razumio optuzbu,
ponovno ce mu izloziti sadrzinu na nacin da je optuzeni moze najlakse
razumjeti. (4) Poslije toga ce predsjednik vijeca pozvati optuzenog da
se izjasni o svakoj tocki optuzbe i da iznese svoju obranu, a priopcit
ce mu se da nije duzan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na postavljena
pitanja.
Clanak 312.
(1) Pri ispitivanju optuzenog na glavnom pretresu shodno
ce se primjenjivati odredbe koje vaze za ispitivanje okrivljenog u istrazi.
(2) Ako optuzeni uopce nece da odgovara ili nece da odgovara na pojedino
pitanje, procitat ce se njegov raniji iskaz ili dio tog iskaza. (3) Kad
optuzeni prilikom ispitivanja na glavnom pretresu odstupi od svog ranijeg
iskaza, predsjednik vijeca ce mu ukazati na odstupanje i upitat ce ga
zasto sada iskazuje drukcije, a po potrebi, procitat ce se njegov raniji
iskaz ili dio tog iskaza. (4) Po zavrsenom ispitivanju, predsjednik je
duzan upitati optuzenog ima li jos sto navesti u svoju obranu.
Clanak 313.
(1) Kad predsjednik vijeca zavrsi ispitivanje optuzenog,
clanovi vijeca mogu optuzenom neposredno postavljati pitanja. Tuzitelj,
branitelj, osteceni, zakonski zastupnik, punomocnik, suoptuzeni i vjestaci
mogu neposredno postavljati pitanja optuzenom po odobrenju predsjednika
vijeca. (2) Predsjednik vijeca ce zabraniti pitanje ili odgovor na vec
postavljeno pitanje ako je ono nedopusteno (clanak 214.) ili se ne odnosi
na predmet. Ako predsjednik vijeca zabrani postavljanje odredjenog pitanja
ili davanje odgovora, stranke i branitelj mogu zahtijevati da o tome odluci
vijece, s tim da ce se to pitanje unijeti u zapisnik.
Clanak 314.
(1) Kad se zavrsi ispitivnaje prvog optuzenog, pristupit
ce se redom ispitivanju ostalih optuzenih, ako ih ima. Poslije svakog
ispitivanja predsjednik vijeca ce upoznati ispitanog s iskazima ranije
ispitanih suoptuzenih i upitat ce ga ima li sto da primijeti. Ranije ispitanog
optuzenog predsjednik vijeca ce upitati ima li sto da primijeti na iskaz
kasnije ispitanog optuzenog. Svaki optuzeni ima pravo da postavlja pitanja
ostalim ispitanim suoptuzenim. (2) Ako se iskazi pojedinih suoptuzenih
o istoj okolnosti razlikuju, predsjednik vijeca moze suociti suoptuzene.
Clanak 315.
Vijece moze izuzetno odluciti da se optuzeni protiv kojeg
se vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela protiv dostojanstva licnosti
i morala, rodoskrvljenja, zlostavljanja ili zapustanja maloljetne osobe,
privremeno udalji iz sudnice, ako svjedok koji je mladji od 14 godina
odbija da daje iskaz u njegovoj nazocnosti ili ako okolnosti ukazuju da
u njegovoj nazocnosti nece govoriti istinu. Po povratku optuzenog u zasjedanje
procitat ce mu se iskaz svjedoka. Optuzeni ima pravo postavljati pitanja
svjedoku, a predsjednik vijeca ce ga upitati ima li sto primjetiti na
njegov iskaz. Po potrebi moze se izvrsiti suocenje.
Clanak 316.
Optuzeni se moze u tijeku glavnog pretresa dogovarati sa
svojim braniteljom, ali o tome kako ce odgovoriti na postavljeno pitanje
ne moze se savjetovati ni sa svojim braniteljem niti s nekim drugim. 7.
Dokazni postupak
Clanak 317.
(1) Posto je optuzeni ispitan, postupak se nastavlja izvodjenjem
dokaza. (2) Dokazivanje obuhvaca sve cinjenice za koje sud smatra da su
vazne za pravilno presudjenje. (3) Dokazi se izvode onim redom koji utvrdi
predsjednik vijeca. Ako osteceni koji je nazocan treba da se saslusa kao
svjedok, njegovo saslusanje ce se obaviti odmah poslije ispitivanja optuzenog.
(4) Stranke, branitelj i osteceni mogu do zavrsetka glavnog pretresa predlagati
da se izvide nove cinjenice i pribave novi dokazi, a mogu ponoviti i one
prijedloge koje je predsjednik vijeca ili vijece ranije odbilo. (5) Vijece
moze odluciti da se izvedu dokazi koji nisu predlozeni ili od kojih je
predlagatelj odustao.
Clanak 318.
Priznanje optuzenog na glavnom pretresu, ma kako bilo potpuno,
ne oslobadja sud od duznosti da izvodi i druge dokaze.
Clanak 319.
(1) Pri saslusanju svjedoka i vjestaka na glavnom pretresu
shodno ce se primjenjivati odredbe koje vaze za njihovo saslusanje u istrazi.
(2) Svjedok koji nije saslusan nece, po pravilu, biti nazocan izvodjenju
dokaza, a vjestak koji jos nije dao svoj nalaz i misljenje nece biti nazocan
glavnom pretresu dok drugi vjestak daje svoj nalaz i misljenje o istom
predmetu. (3) Ako se kao svjedok saslusavaju osobe mladje od cetrnaest
godina, vijece moze odluciti da se za vrijeme njenog saslusanja iskljuci
javnost. (4) Ako je maloljetna osoba nazocna glavnom pretresu kao svjedok
ili osteceni, udaljit ce se iz sudnice cim njena nazocnost nije vise potrebna.
Clanak 320.
(1) Prije saslusanja svjedoka, predsjednik vijeca ce ga
opomenuti na duznost da iznese sudu sve sto mu je o predmetu poznato i
upozorit ce ga da lazno svjedocenje predstavlja kazneno djelo. (2) Vijece
moze odluciti da svjedok, koji nije prisegnuo u istrazi, polozi prisegu
na svoj iskaz. (3) Prisega se polaze usmeno. (4) Tekst prisege glasi:
"Prisezem svojom cascu da sam o svemu sto me je sud pitao istinu govorio
i da nista sto sam o ovoj stvari znao nisam presutio". (5) Vijece moze
odluciti da svjedok polozi prisegu prije nego sto bude saslusan. (6) Nijemi
svjedoci koji znaju citati i pisati prisezu na taj nacin sto potpisuju
tekst prisege, a gluhi svjedoci ce procitati tekst prisege. Ako gluhi
ili nijemi svjedoci ne znaju ni citati ni pisati, prisegnut ce se preko
tumaca. (7) Ako je svjedok polozio prisegu u istrazi, opomenut ce se na
vec polozenu prisegu.
Clanak 321.
(1) Prije saslusanja vjestaka, predsjednik vijeca ce ga
opomenuti na duznost da nalaz i misljenje da po najboljem znanju i upozoriti
ga da davanje laznog nalaza i misljenja predstavlja kazneno djelo. (2)
Vijece moze odluciti da vjestak prije vjestacenja polozi prisegu. (3)
Prisega se polaze usmeno. (4) Tekst prisege glasi: "Prisezem svojom cascu
da cu vjestacenje izvrsiti savjesno i po svom najboljem znanju i da cu
tocno i potpuno iznijeti svoj nalaz i misljenje". (5) Stalno postavljeni
prisegnut vjestak umjesto prisege opomenut ce se na vec polozenu prisegu.
(6) Vjestak izlaze usmeno na glavnom pretresu svoj nalaz i misljenje.
Ako je vjestak prije glavnog pretresa pripremio pismeno svoj nalaz i misljenje
moze mu se dopustiti da ga procita, u kom slucaju ce se njegov pismeni
sastav priloziti zapisniku. (7) Ako je vjestacenje izvrseno u strucnoj
ustanovi, odnosno drzavnom organu, moze se odluciti da se ne pozivaju
strucnjaci kojima je ta ustanova, odnosno organ povjerio vjestacenje ako
se, s obzirom na prirodu izvrsenog vjestacenja, ne moze ocekivati potpunije
objasnjenje pismenog nalaza i misljenja. U tom slucaju vijece moze na
glavnom pretresu odluciti da se samo procita nalaz i misljenje strucne
ustanove, odnosno drzavnog organa. Ako nadje da je to potrebno s obzirom
na ostale izvedene dokaze i primjedbe stranaka (clanak 330), vijece moze
naknadno odluciti da se i neposredno saslusaju strucnjaci koji su izvrsili
vjestacenje.
Clanak 322.
(1) Kad predsjednik vijeca zavrsi saslusanje pojedinog svjedoka
ili vjestaka, clanovi vijeca mogu svjedoku, odnosno vjestaku neposredno,
postavljati pitanja. Tuzitelj, optuzeni, branitelj, osteceni, zakonski
zastupnik, punomocnik i vjestaci mogu po odobrenju predsjednika vijeca
neposredno postavljati pitanja svjedocima i vjestacima. (2) Predsjednik
vijeca ce zabraniti pitanje i odbiti odgovor na vec postavljeno pitanje
ako je ono nedopusteno (cl. 214., 224., i 226. stavak 5.) ili se ne odnosi
na predmet. Ako predsjednik vijeca zabrani postavljanje odredjenog pitanja
ili davanja odgovora, stranke mogu zahtijevati da o tome odluci vijece,
s tim da ce se to pitanje unijeti u zapisnik.
Clanak 323.
Ako je svjedok ili vjestak pri ranijem saslusanju naveo
cinjenice kojih se vise ne sjeca ili ako odstupi od svog iskaza, predocit
ce mu se raniji iskaz, odnosno ukazat ce mu se na odstupanje i upitat
ce se zasto sada iskazuje drukcije, a po potrebi, procitat ce se njegov
raniji iskaz ili dio tog iskaza.
Clanak 324.
(1) Saslusani svjedoci i vjestaci ostaju u sudnici ako ih
predsjednik vijeca po saslusanju stranaka sasvim ne otpusti ili ne naredi
da se privremeno udalje iz sudnice. (2) Po prijedlogu stranaka, branitelja
ili po sluzbenoj duznosti, predsjednik vijeca moze narediti da se saslusani
svjedoci i vjestaci udalje iz sudnice i da se kasnije ponovno pozovu i
jos jednom saslusaju u nazocnosti ili odsustvu drugih svjedoka i vjestaka.
Clanak 325.
(1) Ako se na glavnom pretresu sazna da svjedok ili vjestak
ne moze doci pred sud ili mu je dolazak znatno otezan, moze vijece, ako
smatra da je njegov iskaz vazan, narediti da ga izvan glavnog pretresa
saslusa predsjednik vijeca ili sudac clan vijeca ili da se saslusanje
obavi preko istraznog suca suda na cijem se podrucju svjedok, odnosno
vjestak nalazi. (2) Ako je potrebno da se izvrsi uvidjaj ili rekonstrukcija
izvan glavnog pretresa, izvrsit ce ih predsjednik vijeca ili sudac clan
vijeca. (3) Stranke, branitelj i osteceni obavijestit ce se uvijek kad
ce se i na kojem mjestu saslusati svjedok, odnosno izvrsiti uvidjaj ili
rekonstrukcija, sa upozorenjem da mogu biti nazocni tim radnjama. Kad
su stranke i osteceni nazocni izvodjenju tih radnji imaju prava predvidjena
u clanku 160. stavku 7. ovog zakona.
Clanak 326.
Vijece moze, u tijeku glavnog pretresa, po saslusanju stranaka
i branitelja odluciti da zatrazi od istraznog suca da poduzme odredjene
radnje radi razjasnjenja izvjesnih cinjenica, ako bi poduzimanje tih radnji
na glavnom pretresu bilo povezano sa znatnim odugovlacenjem postupka ili
s drugim znatnim teskocama. Kad istrazni sudac postupa po ovakvom zahtjevu
vijeca, primjenjuju se odredbe koje se odnose na poduzimanje istraznih
radnji.
Clanak 327.
(1) Zapisnici o uvidjaju izvan glavnog pretresa, o pretresanju
stana i osobe i o oduzimanju stvari, kao i isprave, tehnicki snimci, knjige,
spisi i druga pismena koja sluze kao dokaz, procitat ce se na glavnom
pretresu radi utvrdjivanja njihove sadrzine, a po ocjeni vijeca moze se
njihova sadrzina ukratko usmeno iznijeti. Pismena koja imaju znacaj dokaza
po mogucnosti se podnose u izvorniku. (2) Predmeti koji mogu sluziti razjasnjenju
stvari mogu se u tijeku glavnog pretresa pokazati optuzenom, a po potrebi,
svjedocima i vjestacima.
Clanak 328.
(1) Izvan slucajeva koji su posebno predvidjeni u ovom zakonu,
zapisnici o iskazima svjedoka, suoptuzenih ili vec osudjenih sudionika
u kaznenom djelu, kao i zapisnici ili druga pismena o nalazu i misljenju
vjestaka, mogu se po odluci vijeca procitati samo u ovim slucajevima:
1) ako su ispitane osobe umrle, dusevno oboljele ili se ne mogu pronaci,
ili je njihov dolazak pred sud nemoguc ili znatno otezan zbog starosti,
bolesti ili drugih vaznih uzroka; 2) ako svjedoci ili vjestaci bez zakonskih
razloga nece da daju iskaz na glavnom pretresu. (2) Vijece moze, uz suglasnost
stranaka i branitelja, odluciti da se zapisnik o ranijem saslusanju svjedoka
ili vjestaka, odnosno njegov pismeni nalaz i misljenje procita iako svjedok,
odnosno vijestak nije nazocan, bez obzira na to da li je bio pozvan na
glavni pretes. Izuzetno, bez suglasnosti stranaka i branitelja, ali po
njihovom saslusanju, vijece moze odluciti da se procita zapisnik o saslusanju
svjedoka ili vjestaka na ranijem glavnom pretresu koji je odrzan pred
istim predsjednikom vijeca iako je protekao rok iz clanka 300. stavak
3. ovog zakona, ili da se procita pismeni nalaz i misljenje strucne ustanove
ili drzavnog organa kad pozvani strucnjak iz te ustanove, odnosno organa
koji je izvrsio vjestacenje nije dosao na glavni pretres, ako se s obzirom
na ostale izvedene dokaze, ocijeni da je potrebno da se upozna sa sadrzinom
zapisnika ili pismenog nalaza i misljenja. Kad zapisnik, odnosno pismeni
nalaz i misljenje budu procitani i saslusane primjedbe stranaka, (clanak
330.) vijece ce, uzimajuci u obzir i ostale izvedene dokaze, odluciti
hoce li neposredno saslusati svjedoka ili vjestaka. (3) Zapisnici o ranijem
saslusanju osoba koje su oslobodjene od duznosti svjedocenja (clanak 222.)
ne smiju se procitati ako te osobe nisu uopce pozvane na glavni pretres
ili su na glavnom pretresu izjavile da nece svjedociti. Po zavrsenom dokaznom
postupku, vijece ce odluciti da se ovi zapisnici izdvoje iz spisa i odvojeno
cuvaju (clanak 79.). Ovako ce vijece postupiti i u pogledu drugih zapisnika
i obavjestenja predvidjenih u clanku 79. ovog zakona, ako nije ranije
donesena odluka o njihovom izdvajanju. Protiv rjesenja o izdvajanju zapisnika
i obavjestenja dopustena je posebna zalba. Po pravomocnosti rjesenja,
izdvojeni zapisnici i obavjestenja zatvaraju se u poseban omot i predaju
istraznom sucu radi cuvanja odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se razgledati
ni koristiti u postupku. Izdvajanje zapisnika i obavjestenja mora se izvrsiti
prije nego sto se spisi povodom zalbe protiv presude dostave visem sudu.
(4) Razlozi zbog cega se cita zapisnik navest ce se u zapisniku o glavnom
pretresu, a prilikom citanja ce se priopciti da li je svjedok ili vjestak
prisegnut.
Clanak 329.
U slucajevima iz cl. 312., 323. i 328. ovog zakona, kao
i u drugim slucajevima kad je to potrebno, vijece moze odluciti da se
na glavnom pretresu, pored citanja zapisnika, reproducira snimak ispitivanja,
odnosno saslusanja (clanak 80.).
Clanak 330.
Poslije dovrsenog saslusanja svakog svjedoka ili vjestaka
i poslije citanja svakog zapisnika ili drugog pismena, zapitat ce predsjednik
vijeca stranke, branitelja i ostecenog imaju li sto primijetiti.
Clanak 331.
(1) Po zavrsenom dokaznom postupku, predsjednik vijeca upitat
ce stranke, branitelja i ostecenog imaju li kakve prijedloge za dopunu
dokaznog postupka. (2) Ako nitko ne stavi prijedlog za dopunu dokaznog
postupka ili prijedlog bude odbijen, a vijece nadje da je stanje stvari
izvidjeno, predsjednik ce objaviti da je dokazni postupak zavrsen. 8.
Izmjena i prosirenje optuzbe
Clanak 332.
(1) Ako tuzitelj u tijeku glavnog pretresa nadje da izvedeni
dokazi ukazuju da se izmijenilo cinjenicno stanje izneseno u optuznici,
on moze na glavnom pretresu usmeno izmijeniti optuznicu, a moze predloziti
da se glavni pretres prekine radi pripremanja izmijenjene optuznice. (2)
Radi pripremanja obrane, sud moze u takvom slucaju prekinuti ili odloziti
glavni pretres. (3) Ako vijece dopusti prekid glavnog pretresa radi pripremanja
izmijenjene optuznice, odredit ce rok u kome tuzitelj mora podnijeti izmijenjenu
optuznicu. Primjerak izmijenjene optuznice dostavit ce se optuzenom, ali
prigovor protiv ove optuznice nije dopusten. Ako tuzitelj u ostavljenom
roku ne podnese izmijenjenu optuznicu, vijece ce nastaviti glavni pretres
na temelju ranije optuznice.
Clanak 333.
(1) Ako optuzeni u tijeku glavnog pretresa u zasjedanju
ucini kazneno djelo, vijece ce po pravilu po optuzbi ovlastenog tuzitelja,
koja moze biti i usmeno iznesena, prosiriti glavni pretres i na to djelo.
Protiv te optuzbe nije dopusten prigovor. (2) Radi pripremanja obrane,
sud moze u takvom slucaju prekinuti glavni pretres, a moze po saslusanju
stranaka odluciti da se za djelo iz stavka 1. ovog clanka posebno sudi.
(3) Ako je za presudjenje djela iz stavka 1. ovog clanka nadlezan visi
sud, vijece ce po saslusanju tuzitelja odluciti da li ce i predmet po
kome vodi glavni pretres ustupiti nadleznom visem sudu radi presudjenja.
9. Rijec stranaka
Clanak 334.
Po zavrsenom dokaznom postupku, predsjednik vijeca daje
rijec strankama, ostecenom i branitelju. Prvo govori tuzitelj, zatim osteceni,
branitelj pa optuzeni.
Clanak 335.
Tuzitelj ce u svojoj rijeci iznijeti svoju ocjenu dokaza
izvedenih na glavnom pretresu, zatim ce izloziti svoje zakljucke o cinjenicama
vaznim za odluku i stavit ce i obrazloziti svoj prijedlog o kaznenoj odgovornosti
otpuzenog, o odredbama kaznenog zakona koje bi se imale primijeniti, kao
i olaksavajucim i otezavajucim okolnostima koje bi trebalo uzeti u obzir
prilikom odmjeravanja kazne. Tuzitelj ne moze stavljati odredjeni prijedlog
o visini kazne, ali moze predloziti da se izrekne sudska opomena ili uvjetna
osuda.
Clanak 336.
Osteceni ili njegov punomocnik moze u svojoj rijeci obrazloziti
imovinskopravni zahtjev i ukazati na dokaze o kaznenoj odgovornosti optuzenog.
Clanak 337.
(1) Branitelj ili sam optuzeni izlozit ce u svojoj rijeci
obranu i moze se osvrnuti na navode tuzitelja i ostecenog. (2) Poslije
branitelja, optuzeni ima pravo da sam govori, da se izjasni usvaja li
obranu branitelja i da je dopuni. (3) Tuzitelj i osteceni imaju pravo
odgovoriti na obranu, a branitelj, odnosno optuzeni da se osvrne na te
odgovore. (4) Posljednja rijec uvijek pripada optuzenom.
Clanak 338.
(1) Rijec stranaka i branitelja ne moze se ograniciti na
odredjeno vrijeme. (2) Predsjednik vijeca moze, po prethodnoj opomeni,
prekinuti osobu koja u svojoj rijeci vrijedja javni red i moral ili vrijedja
drugoga ili se upusta u ponavljanja ili izlaganja koja ocigledno nemaju
veze s predmetom. U zapisniku o glavnom pretresu mora se navesti da je
rijec bila prekinuta i zasto je bila prekinuta. (3) Kad optuzbu zastupa
vise osoba ili obranu vise branitelja, izlaganja se ne mogu ponavljati.
Zastupnici optuzbe, odnosno obrane po medjusobnom sporazumu odabrat ce
pitanja o kojima ce govoriti. (4) Poslije svih zavrsenih govora, predsjednik
vijeca je duzan da upita zeli li jos tko sto izjaviti.
Clanak 339.
(1) Ako vijece po zavrsenim izlaganjima stranaka i branitelja
ne nadje da treba izvesti jos neke dokaze, predsjednik vijeca ce objaviti
da je glavni pretres zavrsen. (2) Poslije toga, vijece ce se povuci na
vijecanje i glasanje radi donosenja presude.
XXII PRESUDA
1. Izricanje presude
Clanak 340.
(1) Ako sud u tijeku vijecanja ne nadje da treba ponovno
otvoriti glavni pretres radi dopune postupka ili razjasnjenja pojedinih
pitanja, izreci ce presudu. (2) Presuda se izrice i objavljuje u ime Federacije
Bosne i Hercegovine.
Clanak 341.
(1) Presuda se moze odnositi samo na osobu koja je optuzena
i samo na djelo koje je predmet optuzbe sadrzane u podnesenoj, odnosno
na glavnom pretresu izmijenjenoj ili prosirenoj optuznici. (2) Sud nije
vezan za prijedloge tuzitelja u pogledu pravne ocjene djela.
Clanak 342.
(1) Sud zasniva presudu samo na cinjenicama i dokazima koji
su izneseni na glavnom pretresu. (2) Sud je duzan savjesno ocijeniti svaki
dokaz pojedinacno i u svezi s ostalim dokazima i na temelju takve ocjene
izvesti zakljucak je li neka cinjenica dokazana. 2. Vrste presuda
Clanak 343.
(1) Presudom se optuzba odbija ili se optuzeni oslobadja
od optuzbe ili se oglasava krivim. (2) Ako optuzba obuhvaca vise kaznenih
dijela, u presudi ce se izreci da li se i za koje djelo optuzba odbija
ili se optuzeni oslobadja od optuzbe ili se oglasava krivim.
Clanak 344.
Presudu kojom se optuzba odbija, sud ce izreci: 1) ako za
presudjenje sud nije stvarno nadlezan; 2) ako je postupak vodjen bez zahtjeva
ovlastenog tuzitelja; 3) ako je tuzitelj od zapocinjanja pa do zavrsetka
glavnog pretresa odustao od optuzbe; 4) ako nije bilo potrebnog odobrenja
ili ako je nadlezni drzavni organ odustao od odobrenja; 5) ako je optuzeni
za isto djelo vec pravomocno osudjen, oslobodjen od optuzbe, ili je postupak
protiv njega rjesenjem pravomocno obustavljen, a ne radi se o rjesenju
o obustavljanju postupka iz clanka 393. ovog zakona; 6) ako je optuzeni
aktom amnestije ili pomilovanja oslobodj en od gonjenja ili se kazneno
gonjenje ne moze poduzeti zbog zastarjelosti, ili ako postoje druge okolnosti
koje iskljucuju kazneno gonjenje.
Clanak 345.
Presudu kojom se optuzeni oslobadja od optuzbe, sud ce izreci:
1) ako djelo za koje se optuzuje po zakonu nije kazneno djelo; 2) ako
ima okolnosti koje iskljucuju kaznenu odgovornost; 3) ako nije dokazano
da je optuzeni ucinio djelo za koje se optuzuje.
Clanak 346.
(1) U presudi u kojoj se optuzeni oglasava krivim, sud ce
izreci: 1) za koje se djelo oglasava krivim, uz naznacenje cinjenica i
okolnosti koje cine obiljezja kaznenog djela, kao i onih od kojih ovisi
primjena odredjene odredbe kaznenog zakona; 2) zakonski naziv kaznenog
djela i koje su odredbe kaznenog zakona primijenjene; 3) na kakvu se kaznu
osudjuje optuzeni ili se po odredbama kaznenog zakona oslobadja od kazne;
4) odluku o uvjetnoj osudi; 5) odluku o mjerama sigurnosti, o oduzimanju
imovinske koristi i odluku o vracanju predmeta (clanak 204.) ako predmeti
do tada nisu vraceni vlasniku, odnosno drzatelju; 6) odluku o uracunavanju
pritvora ili vec izdrzane kazne; 7) odluku o troskovima kaznenog postupka,
o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se pravomocna presuda ima
objaviti putem tiska, radija ili televizije. (2) Ako je optuzeni osudjen
na novcanu kaznu, u presudi ce se naznaciti rok u kojem se novcana kazna
ima platiti i nacin zamjene izvrsenja novcane kazne u slucaju da se novcana
kazna ni prinudnim putem ne moze naplatiti. 3. Objavljivanje presude
Clanak 347.
(1) Posto je sud izrekao presudu, predsjednik vijeca ce
je odmah objaviti. Ako sud nije u mogucnosti da istog dana po zavrsetku
glavnog pretresa izrekne presudu, odlozit ce objavljivanje presude najvise
za tri dana i odredit ce vrijeme i mjesto objavljivanja presude. (2) Predsjednik
vijeca ce u nazocnosti stranaka, njihovih zakonskih zastupnika, punomocnika
i branitelja javno procitati izreku i priopciti ukratko razloge presude.
(3) Objavljivanje ce se izvrsiti i kad stranka, zakonski zastupnik, punomocnik
ili branitelj nije nazocan. Vijece moze narediti da optuzenom koji je
odsutan, presudu usmeno priopci predsjednik vijeca ili da mu se presuda
samo dostavi. (4) Ako je javnost na glavnom pretresu bila iskljucena,
izreka presude ce se uvijek procitati u javnom zasjedanju. Vijece ce odluciti
hoce li i ukoliko iskljuciti javnost prilikom objavljivanja razloga presude.
(5) Svi nazocni saslusat ce citanje izreke presude stojeci.
Clanak 348.
(1) Kad izrekne presudu kojom se optuzeni osudjuje na pet
godina zatvora ili tezu kaznu, vijece ce odrediti pritvor ako se optuzeni
vec ne nalazi u pritvoru. (2) Kad izrekne presudu na manju kaznu zatvora,
vijece ce odrediti pritvor pod uvjetima iz clanka 183. stavak 2. toc.
1., 3. i 4. ovog zakona, a ukinut ce pritvor ako se optuzeni vec nalazi
u pritvoru, a vise ne postoje razlozi zbog kojih je bio odredjen. (3)
Pritvor ce vijece uvijek ukinuti i narediti da se optuzeni pusti na slobodu
ako je oslobodjen od optuzbe, ili je oglasen krivim, a oslobodjen je od
kazne, ili je osudjen samo na novcanu kaznu, ili mu je izrecena sudska
opomena ili uvjetna osuda, ili je zbog uracunavanja pritvora kaznu vec
izdrzao, ili ako je optuzba odbijena, osim u slucaju kad je odbijena zbog
nenadleznosti suda. (4) Za odredjivanje ili ukidanje pritvora poslije
objavljivanja presude do njene pravomocnosti primjenjivat ce se odredba
stavka 2. ovog clanka. Odluku donosi vijece prvostupanjskog suda (clanak
21. stavak 6.). (5) Prije donosenja rjesenja kojim se odredjuje ili ukida
pritvor u slucajevima iz st. 2. i 4. ovog clanaka, saslusat ce se nadlezni
tuzitelj kad se postupak vodi po njegovom zahtjevu. (6) Ako se optuzeni
vec nalazi u pritvoru, a vijece nadje da jos postoje razlozi zbog kojih
je pritvor bio odredjen ili da postoje razlozi iz st. 1. i 2. ovog clanka,
donijet ce posebno rjesenje o produzenju pritvora. Posebno rjesenje vijece
donosi i kad treba odrediti ili ukinuti pritvor. Zalba protiv rjesenja
ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (7) Pritvor koji je odredjen ili produzen
po odredbama st. 1. do 6. ovog clanka, moze trajati do pravomocnosti presude,
ali najduze dok ne istekne vrijeme trajanja kazne izrecene u prvostupanjskoj
presudi. (8) Kad sud izrekne kaznu zatvora, moze se optuzeni koji se nalazi
u pritvoru rjesenjem predsjednika vijeca uputiti u ustanovu za izdrzavanje
kazne i prije pravomocnosti presude, ako on to zahtijeva.
Clanak 349.
(1) Po objavljivanju presude, predsjednik vijeca ce pouciti
stranke i ostecenog o pravu na zalbu, kao i o pravu na odgovor na zalbu.
(2) Ako je optuzenom izrecena uvjetna osuda, upozorit ce ga predsjednik
na znacaj uvjetne osude i na uvjete kojih se mora pridrzavati. (3) Predsjednik
vijeca ce upozoriti stranke da do pravomoc nog okoncanja postupka o svakoj
promjeni adrese obavijeste sud. 4. Pismena izrada i dostavljanje presude
Clanak 350.
(1) Presuda koja je objavljena mora se pismeno izraditi
u roku od osam dana po objavljivanju, a u slozenim stvarima, izuzetno
u roku od petnaest dana. Ako presuda nije izradjena u tim rokovima, predsjednik
vijeca je duzan obavijestiti predsjednika suda zbog cega to nije ucinjeno.
Predsjednik suda ce, po potrebi, poduzeti mjere da se presuda sto prije
izradi. (2) Presudu potpisuju predsjednik vijeca i zapisnicar. (3) Ovjereni
prijepis presude dostavit ce se tuzitelju i ostecenom, a optuzenom i branitelju
suglasno clanku 116. ovog zakona. Ako se optuzeni nalazi u pritvoru, ovjereni
prijepisi presude moraju biti poslani u rokovima predvidjenim u stavku
1. ovog clanka. (4) Optuzenom, ostecenom, privatnom tuzitelju i ostecenom
kao tuzitelju dostavit ce se i naputak o pravu na zalbu. (5) Ovjereni
prijepis presude sud ce s naputkom o pravu na zalbu dostaviti osobi ciji
je predmet oduzet tom presudom (clanak 68. stavak 2. Kaznenog zakona Federacije
), kao i pravnoj osobi kojoj je izreceno oduzimanje imovinske koristi.
Ostecenom koji nema pravo na zalbu prijepis presude ce se dostaviti u
slucaju iz clanka 57. stavak 2. ovog zakona s naputkom o pravu na trazenje
povracaja u prijasnje stanje. Pravomocna presuda ce se dostaviti ostecenom.
(6) Ako je sud primjenom odredaba o odmjeravanju jedinstvene kazne za
kaznena djela u sticaju izrekao kaznu uzimajuci u obzir i presude koje
su donijeli i drugi sudovi, dostavit ce ovjereni prijepis pravomocne presude
tim sudovima.
Clanak 351.
(1) Pismeno izradjena presuda mora potpuno odgovarati presudi
koja je objavljena. Presuda mora imati uvod, izreku i obrazlozenje. (2)
Uvod presude sadrzi: naznacenje da se presuda izrice u ime Federacije
Bosne i Hercegovine, naziv suda, ime i prezime predsjednika i clanova
vijeca i zapisnicara, ime i prezime optuzenog, kazneno djelo za koje je
optuzen i je li bio nazocan na glavnom pretresu, dan glavnog pretresa
i je li glavni pretres bio javan, ime i prezime tuzitelja, branitelja,
zakonskog zastupnika i punomocnika koji su bili nazocni na glavnom pretresu
i dan objavljivanja izrecene presude. (3) Izreka presude sadrzi osobne
podatke o optuzenom (clanak 213. stavak 1.) i odluku kojom se optuzeni
oglasava krivim za djelo za koje je optuzen ili kojom se oslobadja od
optuzbe za to djelo ili kojom se optuzba odbija. (4) Ako je optuzeni oglasen
krivim, izreka presude mora obuhvatiti potrebne podatke navedene u clanku
346. ovog zakona, a ako je oslobodjen od optuzbe ili je optuzba odbijena,
izreka presude mora obuhvatiti opis djela za koje je optuzen i odluku
o troskovima kaznenog postupka i imovinskopravnom zahtjevu, ako je bio
postavljen. (5) U slucaju stjecaja kaznenih djela sud ce u izreku presude
unijeti kazne utvrdjene za svako pojedinacno kazneno djelo, a zatim kaznu
koja je izrecena za sva djela u stjecaju. (6) U obrazlozenju presude sud
ce iznijeti razloge za svaku tocku presude. (7) Sud ce odredjeno i potpuno
iznijeti koje cinjenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane,
dajuci pri tome narocito ocjenu vjerodostojnosti proturijecnih dokaza,
iz kojih razloga nije uvazio pojedine prijedloge stranaka, iz kojih razloga
je odlucio da se ne saslusa neposredno svjedok ili vjestak ciji je iskaz,
odnosno pismeni nalaz i misljenje procitan bez suglasnosti stranaka (clanak
328. stavak 2.), kojim razlozima se rukovodio pri rjesavanju pravnih pitanja,
a narocito pri utvrdjivanju da li postoji kazneno djelo i kaznena odgovornost
optuzenog i pri primjenjivanju odredjenih odredaba kaznenog zakona na
optuzenog i njegovo djelo. (8) Ako je optuzeni osudjen na kaznu, u obrazlozenju
ce se navesti koje je okolnosti sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne.
Posebno ce sud obrazloziti kojim se razlozima rukovodio kad je nasao da
treba izreci strozu kaznu od propisane, ili kad je nasao da kaznu treba
ublaziti ili optuzenog osloboditi od kazne ili izreci uvjetnu osudu ili
da treba izreci mjeru sigurnosti ili oduzimanje imovinske koristi. (9)
Ako se optuzeni oslobadja od optuzbe, u obrazlozenju ce se narocito navesti
iz kojih se razloga navedenih u clanku 345. ovog zakona to cini. (10)
U obrazlozenju presude kojom se optuzba odbija sud se nece upustati u
ocjenu glavne stvari, nego ce se ograniciti samo na razloge za odbijanje
optuzbe.
Clanak 352.
(1) Pogreske u imenima i brojevima, kao i druge ocigledne
pogreske u pisanju i racunanju, nedostatke u obliku i nesuglasnosti pismeno
izradjene presude s izvornikom ispravit ce, posebnim rjesenjem, predsjednik
vijeca na zahtjev stranaka i branitelja ili po sluzbenoj duznosti. (2)
Ako postoji nesuglasnost izmedju pismeno izradjene presude i njenog izvornika
u pogledu podataka iz clanka 346. stavak 1. toc.1. do 5. i tocka 7. ovog
zakona, rjesenje o ispravci dostavit ce se osobama navedenim u clanku
350. ovog zakona. U tom slucaju rok za zalbu protiv presude tece od dana
dostavljanja tog rjesenja protiv koga posebna zalba nije dopustena.
C. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA XXIII REDOVNI PRAVNI
LIJEKOVI
1. Zalba na presudu prvostupanjskog suda
a) Pravo na izjavljivanje zalbe
Clanak 353.
(1) Protiv presude donesene u prvom stupnju ovlastene osobe
mogu izjaviti zalbu u roku od petnaest dana od dana dostavljanja prijepisa
presude. (2) Blagovremeno izjavljena zalba ovlastene osobe odlaze izvrsenje
presude.
Clanak 354.
(1) Zalbu mogu izjaviti stranke, branitelj, zakonski zastupnik
optuzenog i osteceni. (2) U korist optuzenog zalbu mogu izjaviti i njegov
bracni, odnosno izvanbracni drug, srodnik po krvi u pravoj crti, usvojitelj,
usvojenik, brat, sestra i hranitelj. Rok za zalbu i u tom slucaju tece
od dana kad je optuzenom ili njegovom branitelju dostavljen prijepis presude.
(3) Nadlezni tuzitelj moze izjaviti zalbu kako na stetu tako i u korist
optuzenog. (4) Osteceni moze pobijati presudu samo zbog odluke suda o
kaznenim sankcijama koje su izrecene za kaznena djela protiv zivota i
tijela, protiv dostojanstva licnosti i morala i protiv sigurnosti javnog
prometa, o troskovima kaznenog postupka i odluci o imovinskopravnom zahtjevu,
ali ako je nadlezni tuzitelj preuzeo gonjenje od ostecenog kao tuzitelja
(clanak 59. stavak 2), osteceni moze izjaviti zalbu zbog svih osnova zbog
kojih se presuda moze pobijati (clanak 357). (5) Zalbu moze izjaviti i
osoba ciji je predmet oduzet (clanak 68. stavak 2. Kaznenog zakona Federacije)
ili od koga je oduzeta imovinska korist pribavljena kaznenim djelom (clanak
111. stavak 2. Kaznenog zakona Federacije), kao i poduzece ili druga pravna
osoba kojoj je izreceno oduzimanje imovinske koristi (clanak 113. Kaznenog
zakona Federacije). (6) Branitelj i osobe iz stavka 2. ovog clanka mogu
izjaviti zalbu i bez narocitog ovlastenja optuzenog, ali ne i protiv njegove
volje.
Clanak 355.
(1) Optuzeni se moze odreci prava na zalbu samo nakon sto
mu je presuda dostavljena. Optuzeni se i prije toga moze odreci prava
na zalbu ako su se tuzitelj i osteceni odrekli prava na zalbu, osim ako
bi optuzeni po presudi imao da izdrzava kaznu zatvora. Do donosenja odluke
drugostupanjskog suda, optuzeni moze odustati od vec izjavljene zalbe.
Optuzeni moze odustati i od zalbe koju su izjavili njegov branitelj i
osobe navedene u clanku 354. stavak 2. ovog zakona. (2) Tuzitelj i osteceni
mogu se odreci prava na zalbu od trenutka objavljivanja presude pa do
isteka roka za izjavu zalbe, a mogu do donosenja odluke drugostupanjskog
suda odustati od vec izjavljene zalbe. (3) Odricanje i odustajanje od
zalbe ne moze se opozvati. b) Sadrzaj zalbe
Clanak 356.
(1) Zalba treba sadrzavati: 1) oznacenje presude protiv
koje se izjavljuje zalba (naziv suda, broj i datum presude); 2) osnov
za pobijanje presude (clanak 357.); 3) obrazlozenje zalbe; 4) prijedlog
da se pobijana presuda potpuno ili djelimicno ukine ili preinaci; 5) na
kraju, potpis osobe koja izjavljuje zalbu. (2) Ako je zalbu izjavio optuzeni
ili druga osoba iz clanka 354. stavak 2. ovog zakona, a optuzeni nema
branitelja, ili ako je zalbu izjavio osteceni, osteceni kao tuzitelj ili
privatni tuzitelj koji nema punomocnika, a zalba nije sastavljena sukladno
odredbama stavka 1. ovog clanka, prvostupanjski sud ce pozvati zalitelja
da u odredjenom roku dopuni zalbu pismenim podneskom ili na zapisniku
kod tog suda. Ako se zalitelj ovom pozivu ne odazove, sud ce odbaciti
zalbu ako ne sadrzi podatke iz toc. 2., 3. i 5. stavka 1. ovog clanka,
a ako zalba ne sadrzi podatak iz tocke 1. stavka 1. ovog clanka, odbacit
ce se ako se ne moze utvrditi na koju se presudu odnosi. Ako je zalba
izjavljena u korist optuzenog, sud ce je dostaviti drugostupanjskom sudu
ako se moze utvrditi na koju se presudu odnosi, ako se to ne moze utvrditi,
sud ce zalbu odbaciti. (3) Ako je zalbu izjavio osteceni, osteceni kao
tuzitelj ili privatni tuzitelj koji ima punomocnika ili nadlezni tuzitelj,
a zalba ne sadrzi podatke iz toc. 2., 3. i 5. stavka 1. ovog clanka ili
ako zalba ne sadrzi podatak iz tocke 1. stavka 1. ovog clanka, a ne moze
se utvrditi na koju se presudu odnosi, sud ce zalbu odbaciti. Zalbu s
ovim nedostacima izjavljenu u korist optuzenog koji ima branitelja sud
ce dostaviti drugostupanjskom sudu ako se moze utvrdit na koju se presudu
odnosi, a ako se to ne moze utvrditi, sud ce zalbu odbaciti. (4) U zalbi
se mogu iznositi nove cinjenice i novi dokazi, ali je zalitelj duzan navesti
razloge zasto ih ranije nije iznio. Pozivajuc i se na nove cinjenice,
zalitelj je duzan navesti dokaze kojima bi se te cinjenice imale dokazati,
a pozivajuci se na nove dokaze, duzan je navesti cinjenice koje pomocu
tih dokaza zeli dokazati. c) Osnove zbog kojih se presuda moze pobijati
Clanak 357.
Presuda se moze pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba
kaznenog postupka; 2) zbog povrede kaznenog zakona; 3) zbog pogresno ili
nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja; 4) zbog odluke o kaznenim sankcijama,
oduzimanju imovinske koristi, troskovima kaznenog postupka, imovinskopravnim
zahtjevima, kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem tiska, radija
ili televizije.
Clanak 358.
(1) Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji: 1)
ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao
sudac ili sudacporotnik koji nije sudjelovao na glavnom pretresu ili koji
je pravomocnom odlukom izuzet od sudjenja; 2) ako je na glavnom pretresu
sudjelovao sudac ili sudacporotnik koji se morao izuzeti (clanak 35. toc.1.
do 6.); 3) ako je glavni pretres odrzan bez osobe cija je nazocnost na
glavnom pretresu po zakonu obvezna, ili ako je optuzenom, branitelju,
ostecenom kao tuzitelju ili privatnom tuzitelju, protivno njegovom zahtjevu,
uskraceno da na glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom
jeziku prati tijek glavnog pretresa (clanak 6.); 4) ako je protivno zakonu
bila iskljucena javnost na glavnom pretresu; 5) ako je sud povrijedio
propise kaznenog postupka po pitanju postoji li optuzba ovlastenog tuzitelja
ili odobrenje nadleznog organa; 6) ako je presudu donio sud koji zbog
stvarne nenadleznosti nije mogao suditi u toj stvari ili ako je sud nepravilno
odbio optuzbu zbog stvarne nenadleznosti; 7) ako sud svojom presudom nije
potpuno rijesio predmet optuzbe; 8) ako se presuda zasniva na dokazu na
kome se po odredbama ovog zakona ne moze zasnivati presuda, osim ako je,
s obzirom na druge dokaze, ocigledno da bi i bez tog dokaza bila donesena
ista presuda; 9) ako je optuzba prekoracena (clanak 341. stavak 1.); 10)
ako je presudom povrijedjena odredba clanka 371. ovog zakona; 11) ako
je izreka presude nerazumljiva, proturijecna sama sebi ili razlozima presude,
ili ako presuda nema uopce razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o
odlucnim cinjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri
proturijecni, ili ako o odlucnim cinjenicama postoji znatna proturjecnost
izmedju onog sto se navodi u razlozima presude o sadrzini isprava ili
zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
(2) Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji i ako sud za vrijeme
pripremanja glavnog pretresa ili u tijeku glavnog pretresa, ili prilikom
donosenja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu
ovog zakona ili je na glavnom pretresu povrijedio pravo obrane, a to je
bilo ili je moglo biti od utjecaja na zakonito i pravilno donosenje presude.
Clanak 359.
Povreda kaznenog zakona postoji ako je kazneni zakon povrijedjen
u pitanju: 1) je li djelo za koje se optuzeni goni kazneno djelo; 2) ima
li okolnosti koje iskljucuju kaznenu odgovornost; 3) ima li okolnosti
koje iskljucuju kazneno gonjenje, a narocito je li nastupjela zastarjelost
kaznenog gonjenja ili je gonjenje iskljuceno uslijed amnestije ili pomilovanja
ili je stvar vec pravomocno presudjena; 4) je li u pogledu kaznenog djela
koje je predmet optuzbe primijenjen zakon koji se ne moze primjeniti;
5) je li odlukom o kazni, uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni, odnosno
odlukom o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi prekoraceno
ovlastenje koje sud ima po zakonu; 6) jesu li povrijedjene odredbe o uracunavanju
pritvora i izdrzane kazne.
Clanak 360.
(1) Presuda se moze pobijati zbog pogresno ili nepotpuno
utvrdjenog cinjenicnog stanja kad je sud neku odlucnu cinjenicu pogresno
utvrdio ili je nije utvrdio. (2) Nepotpuno utvrdjeno cinjenicno stanje
postoji i kad na to ukazuju nove cinjenice ili novi dokazi.
Clanak 361.
(1) Presuda, odnosno rjesenje o sudskoj opomeni moze se
pobijati zbog odluke o kazni, uvjetnoj osudi i sudskoj opomeni kad tom
odlukom nije prekoraceno zakonsko ovlastenje (clanak 359. tocka 5), ali
sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utjecu da
kazna bude veca ili manja i zbog toga sto je sud primijenio ili nije primijenio
odredbe o ublazavanju kazne, o oslobadjanju od kazne, o uvjetnoj osudi
ili o sudskoj opomeni, iako su za to postojali zakonski uvjeti. (2) Odluka
o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi moze se pobijati
ako ne postoji povreda zakona iz clanka 359. tocka 5. ovog zakona, ali
je sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru sigurnosti,
odnosno oduzimanje imovinske koristi, iako su za to postojali zakonski
uvjeti. Iz istih razloga moze se pobijati odluka o troskovima kaznenog
postupka. (3) Odluka o imovinskopravnim zahtjevima, kao i odluka o objavljivanju
presude putem tiska, radija ili televizije moze se pobijati kad je sud
o ovim pitanjima donio odluku protivno zakonskim odredbama. d) Postupak
po zalbi
Clanak 362.
(1) Zalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku
presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, kao i za protivnu stranku
i branitelja radi davanja odgovora. (2) Neblagovremenu (clanak 375.) i
nedopustenu (clanak 376.) zalbu odbacit ce rjesenjem predsjednik vijeca
prvostupanjskog suda.
Clanak 363.
Primjerak zalbe dostavit ce prvostupanjski sud protivnoj
stranci i branitelju (cl. 116. i 117.), koja moze u roku od osam dana
od dana prijema podnijeti sudu odgovor na zalbu. Zalbu i odgovor na zalbu,
sa svim spisima, prvostupanjski sud ce dostaviti drugostupanjskom sudu.
Clanak 364.
(1) Kad spisi po zalbi stignu drugostupanjskom sudu, predsjednik
zalbenog vijeca odredjuje suca izvjestitelja. Ako se radi o kaznenom djelu
za koje se goni po zahtjevu nadleznog tuzitelja, sudac izvjestitelj ce
spise dostaviti nadleznom tuzitelju koji je postupao pred tim sudom, koji
je duzan razmotriti ih i bez odlaganja vratiti sudu. (2) Nadlezni tuzitelj
moze, vracajuci spise, staviti svoj prijedlog ili izjaviti da ce prijedlog
staviti na sjednici vijeca. (3) Kad nadlezni tuzitelj vrati spise, predsjednik
vijeca ce zakazati sjednicu vijeca. O sjednici vijeca obavijestit ce se
nadlezni tuzitelj. (4) Sudac izvjestitelj moze, po potrebi, od prvostupanjskog
suda pribaviti izvjestaj o povredama odredaba kaznenog postupka, a moze
preko tog suda ili istraznog suca suda na cijem se podrucju radnja ima
izvrsiti ili na drugi nacin provjeriti navode zalbe u pogledu novih dokaza
i novih cinjenica, ili od drugih organa, ustanova, poduzeca ili drugih
pravnih osoba, pribaviti potrebne izvjestaje ili spise. (5) Ako sudac
izvjestitelj utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici i obavjestenja predvidjena
u clanku 79. ovog zakona, dostavit ce spise prvostupanjskom sudu prije
odrzavanja sjednice drugostupanjskog vjeca, da predsjednik prvostupanjskog
vjeca donese rjesenje o njihovom izdvajanju iz spisa i po pravomoc nosti
rjesenja da ih u zatvorenom omotu preda istraznom sucu radi cuvanja odvojeno
od ostalih spisa.
Clanak 365.
(1) O sjednici vijeca obavijestit ce se onaj optuzeni i
njegov branitelj, osteceni kao tuzitelj ili privatni tuzitelj koji je
u roku predvidjenom za zalbu ili za odgovor na zalbu zahtjevao da bude
obavijesten o sjednici ili je predlozio odrzavanje pretresa pred drugostupanjskim
sudom (cl. 367. do 369.). Predsjednik vijeca ili vijece moze odluciti
da se o sjednici vijeca obavijeste stranke i kad nisu to zahtijevale ili
da se o sjednici obavijesti i stranka koja to nije zahtijevala, ako bi
njihova nazocnost bila korisna za razjasnjavanje stvari. (2) Ako je optuzeni
u pritvoru ili na izdrzavanju kazne osigurat ce se njegova nazocnost pod
uvjetima iz stavka 1. ovog clanka. (3) Sjednica vijeca pocinje izlaganjem
podnositelja zalbe, a nakon toga druga stranka izlaze odgovor na zalbu.
Vijece moze od stranaka i branitelja koji su nazocni sjednici zatraziti
potrebno objasnjenje u svezi zalbe i odgovora na zalbu. Stranke i branitelj
mogu predloziti da se radi dopune izvjestaja procitaju pojedini spisi
i mogu, po dopustenju predsjednika vijeca, dati potrebna objasnjenja za
svoje stavove iz zalbe, odnosno odgovora na zalbu ne ponavljajuci ono
sto je sadrzano u izvjestaju. (4) Nedolazak stranaka i branitelja koji
su uredno obavijesteni ne sprjecava odrzavanje sjednice vjeca. (5) Na
sjednici vijeca kojoj su nazocne stranke, javnost se moze iskljuciti samo
pod uvjetima odredjenim ovim zakonom (cl. 283. do 285.). (6) Zapisnik
o sjednici vijeca prikljucuje se spisima prvostupanjskog i drugostupanjskog
suda. (7) Rjesenja iz cl. 375. i 376. ovog zakona mogu se donijeti i bez
obavjestavanja stranaka i branitelja o sjednici vijeca.
Clanak 366.
(1) Drugostupanjski sud donosi odluku u sjednici vijeca
ili na osnovu odrzanog pretresa. (2) Hoce li odrzati pretres odlucuje
drugostupanjski sud u sjednici vijeca.
Clanak 367.
(1) Pretres pred drugostupanjskim sudom odrzat ce se samo
ako je potrebno da se zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog
stanja izvedu novi dokazi ili ponove vec ranije izvedeni dokazi i ako
postoje opravdani razlozi da se predmet ne vrati prvostupanjskom sudu
na ponovni glavni pretres. (2) Na pretres pred drugostupanjskim sudom
pozivaju se optuzeni i njegov branitelj, tuzitelj, osteceni, zakonski
zastupnici i punomocnici ostecenog, ostecenog kao tuzitelja i privatnog
tuzitelja, kao i oni svjedoci i vjestaci za koje sud odluci da se saslusaju.
(3) Ako je optuzeni u pritvoru, predsjednik vijeca drugostupanjskog suda
mora osigurati nazocnost optuzenog na pretresu. (4) Ako osteceni kao tuzitelj
ili privatni tuzitelj ne dodje na pretres pred drugostupanjskim sudom,
nece se primijeniti odredbe clanka 294. stavak 2. ovog zakona.
Clanak 368.
(1) Pretres pred drugostupanjskim sudom pocinje izvjestajem
izvjestitelja koji izlaze stanje stvari ne dajuci svoje misljenje o utemeljenosti
zalbe. (2) Po prijedlogu ili po sluzbenoj duznosti procitat ce se presuda
ili dio presude na koji se odnosi zalba, a po potrebi i zapisnik o glavnom
pretresu. (3) Poslije toga pozvat ce se zalitelj da obrazlozi zalbu, a
onda protivnik da mu odgovori. Optuzeni i njegov branitelj imaju uvijek
posljednju rijec. (4) Stranke i branitelj mogu na pretresu iznosti nove
dokaze i cinjenice. (5) Tuzitelj moze, s obzirom na rezultat pretresa,
u cjelini ili djelimicno odustati od optuznice ili izmijeniti optuznicu
u korist optuzenog. Ako je nadlezni tuzitelj odustao od optuznice u cjelini,
osteceni ima prava predvidjena u clanku 57. ovog zakona.
Clanak 369.
Ako u cl. 362. do 368. ovog zakona nije sto drugo odredjeno,
odredbe o glavnom pretresu pred prvostupanjskim sudom sukladno ce se primjenjivati
i u postupku pred drugostupanjskim sudom. e) Granice ispitivanja prvostupanjske
presude
Clanak 370.
(1) Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u
kojem se pobija zalbom, ali mora uvijek po sluzbenoj duznosti ispitati:
1) postoji li povreda odredaba kaznenog postupka iz clanka 358. stavak
1. toc. 1., 2., 5., 6., 8. do 11. ovog zakona i je li glavni pretres protivno
odredbama ovog zakona odrzan u odsustvu optuzenog ili u odsustvu branitelja
optuzenog; 2) je li na stetu optuzenog povrijedjen kazneni zakon (clanak
359.). (2) Ako zalba izjavljena u korist optuzenog ne sadrzi podatke iz
clanka 356. stavak 1. toc. 2. i 3. ovog zakona, ogranicit ce se drugostupanjski
sud na ispitivanje povreda iz toc. 1. i 2. stavka 1. ovog clanka, kao
i na ispitivanje odluke o kaznenoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi
(clanak 361.).
Clanak 371.
Ako je izjavljena zalba samo u korist optuzenog, presuda
se ne smije izmijeniti na njegovu stetu u odnosu na pravnu ocjenu djela
i na kaznenu sankciju.
Clanak 372.
Zalba zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog
stanja ili zbog povrede kaznenog zakona izjavljena u korist optuzenog
sadrzi u sebi i zalbu zbog odluke o kaznenoj sankciji i oduzimanja imovinske
koristi (clanak 361.).
Clanak 373.
Ako drugostupanjski sud povodom ma cije zalbe utvrdi da
su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuzenog od koristi i
za kojeg od suoptuzenih koji nije izjavio zalbu ili je nije izjavio u
tom pravcu, postupit ce po sluzbenoj duznosti kao da takva zalba postoji.
f) Odluke drugostupanjskog suda po zalbi
Clanak 374.
(1) Drugostupanjski sud moze u sjednici vijeca ili na temelju
odrzanog pretresa odbaciti zalbu kao neblagovremenu ili kao nedopustenu,
ili odbiti zalbu kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja,
ili ukinuti ovu presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno
sudjenje i odluku ili preinaciti prvostupanjsku presudu. (2) O svim zalbama
protiv iste presude drugostupanjski sud odlucuje jednom odlukom.
Clanak 375.
Zalba ce se odbaciti rjesenjem kao neblagovremena ako se
utvrdi da je podnijeta poslije zakonskog roka.
Clanak 376.
Zalba ce se odbaciti rjesenjem kao nedopustena ako se utvrdi
da je zalbu izjavila osoba koja nije ovlastena za podnosenje zalbe ili
osoba koja se odrekla zalbe ili ako se utvrdi odustanak od zalbe ili da
je poslije odustanka ponovno izjavljena zalba ili ako zalba po zakonu
nije dopustena.
Clanak 377.
Drugostupanjski sud ce presudom odbiti zalbu kao neosnovanu
i potvrditi presudu suda prvog stupnja kad utvrdi da ne postoje razlozi
zbog kojih se presuda pobija niti povrede zakona iz clanka 370. stavak
1. ovog zakona.
Clanak 378.
(1) Drugostupanjski sud ce uvazavajuci zalbu ili po sluzbenoj
duznosti rjesenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet na
ponovno sudjenje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba kaznenog
postupka, osim slucajeva iz clanka 380. stavak 1. ovog zakona. Drugostupanjski
sud ce uvazavajuci zalbu ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet
na ponovno sudjenje ako smatra da zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog
cinjenicnog stanja treba narediti novi glavni pretres pred prvostupanjskim
sudom. (2) Drugostupanjski sud moze narediti da se novi glavni pretres
pred prvostupanjskim sudom odrzi pred potpuno izmijenjenim vijecem. (3)
Drugostupanjski sud moze i samo djelimicno ukinuti prvostupanjsku presudu,
ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez stete za pravilno
presudjenje. (4) Ako se optuzeni nalazi u pritvoru, drugostupanjski sud
ce ispitati postoje li jos razlozi za pritvor i donijet ce rjesenje o
produzenju ili ukidanju pritvora. Protiv ovog rjesenja nije dopustena
zalba.
Clanak 379.
(1) Ako drugostupanjski sud prilikom razmatranja zalbe ustanovi
da je za sudjenje u prvom stupnju stvarno nadlezan, ukinut ce prvostupanjsku
presudu, predmet uputiti vijecu istog suda i o tome obavijestiti prvostupanjski
sud. (2) Ali ako je izjavljena samo zalba u korist optuzenog, a utvrdi
se da je za sudjenje u prvom stupnju nadlezan visi sud, ne moze se samo
iz tog razloga ukinuti prvostupanjska presuda.
Clanak 380.
(1) Drugostupanjski sud ce uvazavajuci zalbu ili po sluzbenoj
duznosti presudom preinaciti prvostupanjsku presudu ako smatra da su odlucne
cinjenice u prvostupanjskoj presudi pravilno utvrdjene i da se s obzirom
na utvrdjeno cinjenicno stanje po pravilnoj primjeni zakona ima donijeti
drukcija presuda, a prema stanju stvari i u slucaju povrede iz clanka
358. stavak 1. toc. 5., 9. i 10. ovog zakona. (2) Ako drugostupanjski
sud nadje da postoje zakonski uvjeti za izricanje sudske opomene, preinacit
ce rjesenjem prvostupanjsku presudu i izreci ce sudsku opomenu. (3) Ako
su se zbog preinacenja prvostupanjske presude stekli uvjeti da se odredi,
odnosno ukine pritvor na temelju clanka 348. st. 1. i 3. ovog zakona,
drugostupanjski sud ce o tome donijeti posebno rjesenje protiv koga nije
dopustena zalba.
Clanak 381.
(1) U obrazlozenju presude, odnosno rjesenja, drugostupanjski
sud treba ocijeniti zalbene navode i iznijeti povrede zakona koje je uzeo
u obzir po sluzbenoj duznosti. (2) Kad se prvostupanjska presuda ukida
zbog bitnih povreda odredbe kaznenog postupka, u obrazlozenju treba navesti
koje su odredbe povrijedjene i u cemu se povrede sastoje (clanak 358.).
(3) Kad se prvostupanjska presuda ukida zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog
cinjenicnog stanja, navest ce se u cemu se sastoje nedostaci u utvrdjivanju
cinjenicnog stanja, odnosno zasto su novi dokazi i cinjenice vazni i od
utjecaja za donosenje pravilne odluke.
Clanak 382.
(1) Drugostupanjski sud vratit ce sve spise sudu prvog stupnja
s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke radi predaje strankama
i drugim zainteresiranim osobama. (2) Ako je optuzeni u pritvoru, drugostupanjski
sud je duzan svoju odluku sa spisima dostaviti sudu prvog stupnja najkasnije
u roku od tri mjeseca od dana kad je primio spise od tog suda.
Clanak 383.
(1) Prvostupanjski sud kome je predmet upucen na sudjenje
uzet ce za osnovu raniju optuznicu. Ako je presuda prvostupanjskog suda
djelimicno ukinuta, prvostupanjski sud ce za osnovu uzeti samo onaj dio
optuzbe koji se odnosi na ukinuti dio presude. (2) Na novom glavnom pretresu
stranke i branitelj mogu istaknuti nove cinjenice i iznositi nove dokaze.
(3) Prvostupanjski sud je duzan izvesti sve procesne radnje i raspraviti
sva sporna pitanja na koja je ukazao drugostupanjski sud u svojoj odluci.
(4) Pri izricanju nove presude prvostupanjski sud je vezan zabranom propisanom
u clanku 371. ovog zakona. (5) Ako je optuzeni u pritvoru, vijece prvostupanjskog
suda duzno je postupiti po clanku 190. stavak 2. ovog zakona 2. Zalba
na presudu drugostupanjskog suda
Clanak 384.
(1) Protiv presude drugostupanjskog suda dopustena je zalba
sudu koji odlucuje u trecem stupnju samo u sljedecim slucajevima: 1) ako
je drugostupanjski sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili ako je potvrdio
presudu prvostupanjskog suda kojom je izrecena takva kazna; 2) ako je
drugostupanjski sud na osnovu odrzanog pretresa utvrdio cinjenicno stanje
drukcije nego prvostupanjski sud i na tako utvrdjenom cinjenicnom stanju
zasnovao svoju presudu; 3) ako je drugostupanjski sud preinacio presudu
prvostupanjskog suda kojom je optuzeni oslobodjen od optuzbe i izrekao
presudu kojom se optuzeni oglasava krivim. (2) O zalbi protiv drugostupanjske
presude rjesava sud treceg stupnja u sjednici vijeca, sukladno odredbama
koje vaze za postupak u drugom stupnju. Pred ovim sudom ne moze se odrzati
pretres. (3) Odredbe clanka 370. ovog zakona primijenit ce se i na suoptuzenog
koji nije imao pravo izjaviti zalbu protiv drugostupanjske presude. 3.
Zalba na rjesenje
Clanak 385.
(1) Protiv rjesenja istraznog suca i protiv drugih rjesenja
suda donesenih u prvom stupnju, stranke, branitelj i osobe cija su prava
povrijedjena mogu izjaviti zalbu uvijek kad u ovom zakonu nije izricito
odredjeno da zalba nije dopustena. (2) Protiv rjesenja vijeca donesenog
prije i u tijeku istrage nije dopustena zalba, ako ovim zakonom nije drukcije
odredjeno. (3) Rjesenje koje se donosi radi pripremanja glavnog pretresa
i presude moze se pobijati samo u zalbi na presudu. (4) Protiv rjesenja
Vrhovnog suda Federacije zalba nije dopustena.
Clanak 386.
(1) Zalba se podnosi sudu koji je donio rjesenje. (2) Ako
ovim zakonom nije drukcije odredjeno, zalba na rjesenje podnosi se u roku
od tri dana od dana dostavljanja rjesenja.
Clanak 387.
Ako u ovom zakonu nije drukcije odredjeno, podnosenjem zalbe
na rjesenje odlaze se izvrsenje rjesenja protiv koga je izjavljena zalba.
Clanak 388.
(1) O zalbi protiv rjesenja prvostupanjskog suda odlucuje
drugostupanjski sud u sjednici vijeca, ako ovim zakonom nije drukcije
odredjeno. (2) O zalbi protiv rjesenja istraznog suca odlucuje vijece
istog suda (clanak 21. stavak 6.), ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno.
(3) Rjesavajuci o zalbi sud moze rjesenjem odbaciti zalbu kao neblagovremenu
ili kao nedopustenu, odbiti zalbu kao neosnovanu, ili uvaziti zalbu i
rjesenje preinaciti ili ukinuti i po potrebi predmet uputiti na ponovno
odlucivanje. (4) Ispitujuci zalbu sud ce po sluzbenoj duznosti paziti
je li za donosenje rjesenja prvostupanjski sud bio stvarno nadlezan, odnosno
je li rjesenje donio ovlasteni organ.
Clanak 389.
(1) Na postupak po zalbi na rjesenje sukladno ce se primjenjivati
odredbe cl. 354., 356. i 362., clanak 364. st. 1., 4. i 5. i cl. 371.
i 373. ovog zakona. (2) Ako je zalba izjavljena protiv rjesenja iz clanka
476. ovog zakona, o sjednici vijeca obavjestava se nadlezni tuzitelj,
a ostale osobe pod uvjetima predvidjenim u clanku 365. ovog zakona.
Clanak 390.
Ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, odredbe cl. 385.
i 389. ovog zakona primijenit ce se sukladno i na sva ostala rjesenja
koja se donose po ovom zakonu.
XXIV IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
1. Ponavljanje kaznenog postupka
Clanak 391.
Kazneni postupak koji je dovrsen pravomocnim rjesenjem ili
pravomocnom presudom moze se na zahtjev ovlastene osobe ponoviti samo
u slucajevima i pod uvjetima predvidjenim u ovom zakonu.
Clanak 392.
(1) Pravomocna presuda moze se preinaciti i bez ponavljanja
kaznenog postupka: 1) ako je u dvije ili vise presuda protiv istog osudjenog
pravomocno izreceno vise kazni, a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju
jedinstvene kazne za djela u stjecaju; 2) ako je prilikom izricanja jedinstvene
kazne primjenom odredaba o stjecaju uzeta kao utvrdjena (clanak 46. Kaznenog
zakona Federacije) i kazna koja je vec obuhvacena u kazni izrecenoj po
odredbama o stjecaju u nekoj ranijoj presudi; 3) ako se pravomocna presuda
kojom je za vise kaznenih djela izrecena jedinstvena kazna ne bi mogla
u jednom dijelu izvrsiti zbog amnestije, pomilovanja ili iz drugih razloga.
(2) U slucaju iz tocke 1. stavka 1. ovog clanka sud ce novom presudom
preinaciti ranije presude u pogledu odluka o kazni i izreci jedinstvenu
kaznu. Za donosenje nove presude nadlezan je prvostupanjski sud koji je
sudio u stvari u kojoj je izrecena najstrozija vrsta kazne, a kod istovrsnih
kazni sud koji je izrekao najvecu kaznu, a ako su kazne jednake sud koji
je posljednji izrekao kaznu. (3) U slucaju iz tocke 2. stavka 1. ovog
clanka preinacit ce svoju presudu sud koji je prilikom izricanja jedinstvene
kazne pogresno uzeo u obzir kaznu koja je vec obuhvacena u nekoj ranijoj
presudi. (4) U slucaju iz tocke 3. stavka 1. ovog clanka sud koji je sudio
u prvom stupnju preinacit ce raniju presudu u pogledu kazne i izreci novu
kaznu ili ce utvrditi koliko se od kazne izrecene ranijom presudom ima
izvrsiti. (5) Novu presudu donosi sud u sjednici vijeca na prijedlog nadleznog
tuzitelja ili osudjenog, a po saslusanju protivne stranke. (6) Ako su
u slucaju iz toc.1. i 2. stavka 1. ovog clanka prilikom izricanja kazne
uzete u obzir i presude drugih sudova, ovjereni prijepis nove pravomocne
presude dostavit ce se i tim sudovima.
Clanak 393.
Ako je zahtjev za provodjenje istrage pravomocno odbijen
zato sto nije bilo zahtjeva ovlastenog tuzitelja ili sto nije bilo potrebnog
odobrenja, ili je iz istih razloga kazneni postupak rjesenjem pravomocno
obustavljen ili je optuzba odbacena ili je presudom optuzba pravomocno
odbijena, ili ako je postupak rjesenjem pravomocno obustavljen zbog toga
sto je ucinitelj po ucinjenom kaznenom djelu obolio od kakvog trajnog
dusevnog oboljenja, postupak ce se na zahtjev ovlastenog tuzitelja nastaviti
cim prestanu uzroci zbog kojih su donesene navedene odluke.
Clanak 394.
(1) Ako je izvan slucajeva navedenih u clanku 393. ovog
zakona zahtjev za provodjenje istrage pravomocno odbijen, ili je kazneni
postupak pravomocno obustavljen u istrazi ili prije pocetka glavnog pretresa
ili je optuzba odbacena, na zahtjev ovlastenog tuzitelja moze se dozvoliti
ponavljanje kaznenog postupka (clanak 399. stavak 3.) ako se podnesu novi
dokazi na osnovu kojih se sud moze uvjeriti da su se stekli uvjeti za
ponovno pokretanje kaznenog postupka. (2) Kazneni postupak pravomocno
obustavljen do pocetka glavnog pretresa moze se ponoviti kad je nadlezni
tuzitelj odustao od gonjenja, a osteceni gonjenje nije preuzeo, ako se
dokaze da je do odustanka doslo uslijed kaznenog djela zloupotrebe sluzbenog
polozaja nadleznog tuzitelja. U pogledu dokazivanja kaznenog djela nadleznog
tuzitelja primjenivat ce se odredbe clanka 395. stavka 2. ovog zakona.
(3) Ako je postupak obustavljen zbog toga sto je osteceni kao tuzitelj
odustao od gonjenja ili sto se po zakonu smatra da je odustao, osteceni
kao tuzitelj ne moze traziti ponavljanje postupka.
Clanak 395.
(1) Kazneni postupak zavrsen pravomocnom presudom moze se
ponoviti u korist osudjenog: 1) ako se dokaze da je presuda zasnovana
na laznoj ispravi ili na laznom iskazu svjedoka, vjestaka ili tumaca;
2) ako se dokaze da je do presude doslo uslijed kaznenog dijela suca,
sucaporotnika ili osobe koja je vrsila istrazne radnje; 3) ako se iznesu
nove cinjenice ili se podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u svezi
s ranijim dokazima podobni da prouzrokuju oslobadjanje osobe koja je bila
osudjena ili njegovu osudu po blazem kaznenom zakonu; 4) ako je neka osoba
za isto djelo vise puta osudjena ili ako je vise osoba osudjeno zbog istog
djela koje je mogla uciniti samo jedna osoba ili neka od njih; 5) ako
se u slucaju osude za produzeno kazneno djelo ili za drugo kazneno djelo
koje po zakonu obuhvaca vise istovrsnih ili vise raznovrsnih radnji iznesu
nove cinjenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osudjeni nije ucinio
radnju koja je obuhvacena djelom iz osude, a postojanje ovih cinjenica
bi bilo od bitnog utjecaja na odmjeravanje kazne. (2) U slucajevima iz
toc. 1. i 2. stavka 1. ovog clanka mora se pravomocnom presudom dokazati
da su navedene osobe oglasene krivim za odnosna kaznena djela. Ako se
postupak protiv ovih osoba ne moze provesti zbog toga sto su umrle ili
sto postoje okolnosti koje iskljucuju kazneno gonjenje, cinjenice iz toc.1.
i 2. stavka 1. ovog clanka mogu se utvrditi i drugim dokazima.
Clanak 396.
(1) Kazneni postupak se moze ponoviti na stetu okrivljenog
ako je presuda kojom se optuzba odbija donesena zbog odustanka nadleznog
tuzitelja od optuzbe, a dokaze se da je do ovog odustanka doslo uslijed
kaznenog djela zloupotrebe sluzbenog polozaja nadleznog tuzitelja. (2)
U slucaju iz stavka 1. ovog clanka primjenjuje se odredba clanka 395.
stavak 2. ovog zakona.
Clanak 397.
(1) Zahtjev za ponavljanje kaznenog postupka mogu podnijeti
stranke i branitelj, a poslije smrti osudjenog zahtjev u njegovu korist
mogu podnijeti nadlezni tuzitelj i osobe navedene u clanku 354. stavak
2. ovog zakona. (2) Zahtjev za ponavljanje kaznenog postupka u korist
osudjenog moze se podnijeti i posto je osudjeni izdrzao kaznu, i bez obzira
na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje. (3) Ako sud koji bi bio nadlezan
za odlucivanje o ponavljanju kaznenog postupka (clanak 398.) sazna da
postoji razlog za ponavljanje kaznenog postupka, obavijestit ce o tome
osudjenog, odnosno osobu koja je ovlastena da u korist osudjenog podnese
zahtjev.
Clanak 398.
(1) O zahtjevu za ponavljanje kaznenog postupka odlucuje
vijece (clanak 21. stavak 6.) suda koji je u ranijem postupku sudio u
prvom stupnju. (2) U zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu
trazi ponavljanje i kojim se dokazima potkrjepljuju cinjenice na kojima
se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadrzi ove podatke, sud ce pozvati
podnositelja da u odredjnom roku zahtjev dopuni. (3) Prilikom rjesavanja
o zahtjevu, u vijecu po mogucnosti nece sudjelovati sudac koji je sudjelovao
u donosenju presude u ranijem postupku.
Clanak 399.
(1) Sud ce rjesenjem zahtjev odbaciti ako na osnovu samog
zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi da je zahtjev podnijela neovlastena
osoba, ili da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje postupka, ili da su
cinjenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva vec bili izneseni u ranijem
zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen pravomocnim rjesenjem
suda, ili da cinjenice i dokazi ocigledno nisu podobni da se na temelju
njih dopusti ponavljanje, ili da podnositelj zahtjeva nije postupio po
clanku 398. stavak 2. ovog zakona. (2) Ako sud ne odbaci zahtjev, dostavit
ce se prijepis zahtjeva protivnoj stranci koja ima pravo u roku od osam
dana odgovoriti na zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad
protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijeca odredit ce da se
izvide cinjenice i pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru
na zahtjev. (3) Poslije provedenih izvidjaja sud ce rjesenjem odmah odluciti
o zahtjevu za ponavljanje postupka po clanku 394. ovog zakona. U ostalim
slucajevima, kad su u pitanju kaznena djela za koje se goni po sluzbenoj
duznosti, predsjednik vijeca ce odrediti da se spisi posalju nadleznom
tuzitelju koji ce bez odlaganja vratiti spise sa svojim misljenjem.
|
