ZAKON O KRIVICNOM POSTUPKU

Clan 400.

(1) Kad nadlezni tuzilac vrati spise, sud ce, ako ne odredi da se izvidjaj dopuni, na osnovu rezultata izvidjaja zahtjev uvaziti i dopustiti ponavljanje krivicnog postupka ili ce zahtjev odbiti, ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja krivicnog postupka. (2) Ako sud nadje da razlozi zbog kojih je dopustio ponavljanje postupka u korist optuzenog postoje i za kojeg od suoptuzenih koji nije podnio zahtjev za ponavljanje postupka, postupit ce po sluzbenoj duznosti kao da takav zahtjev postoji. (3) U rjesenju kojim se dopusta ponavljanje krivicnog postupka sud ce odluciti da se odmah odredi novi glavni pretres, ili da se stvar vrati u stanje istrage, odnosno da se provede istraga ako ove nije bilo. (4) Ako je zahtjev za ponavljanje krivicnog postupka podnesen u korist osudjenog, a sud smatra s obzirom na podnesene dokaze da osudjeni moze u ponovljenom postupku biti osudjen na takvu kaznu da bi se uracunavanjem vec izdrzane kazne imao pustiti na slobodu, ili da moze biti oslobodjen od optuzbe, ili da optuzba moze biti odbijena, odredit ce da se izvrsenje presude odlozi, odnosno prekine. (5) Kad rjesenje kojim se dopusta ponavljanje krivicnog postupka postane pravomocno, obustavit ce se izvrsenje kazne, ali sud ce, po prijedlogu nadleznog tuzioca, odrediti pritvor ako postoje uvjeti iz clana 183. ovog zakona.

Clan 401.

(1) Za novi postupak koji se vodi na temelju rjesenja kojim je dopusteno ponavljanje krivicnog postupka vaze iste odredbe kao i za prvi postupak. U novom postupku sud nije vezan za rjesenja donesena u ranijem postupku. (2) Ako se novi postupak obustavi do pocetka glavnog pretresa, sud ce rjesenjem o obustavljanju postupka ukinuti i raniju presudu. (3) Kad sud u novom postupku donese presudu, izreci ce da se ranija presuda djelimicno ili u cjelini stavlja van snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom sud ce optuzenom uracunati izdrzanu kaznu, a ako je ponavljanje odredjeno samo za neko od djela za koje je optuzeni bio osudjen, sud ce izreci novu jedinstvenu kaznu po odredbama krivicnog zakona. (4) Sud je u novom postupku vezan zabranom propisanom u clanu 371. ovog zakona.

Clan 402.

(1) Krivicni postupak u kome je neka osoba osudjena u odsustvu (clan 295.), a nastupila je mogucnost da mu se ponovno sudi u njegovoj prisutnosti, ponovit ce se i izvan uvjeta predvidjenih u clanu 395. ovog zakona, ako osudjeni ili njegov branilac podnese zahtjev za ponavljanje postupka u roku od jedne godine od dana kad je osudjeni saznao za presudu kojom je osudjen u odsustvu. (2) U rjesenju kojim se dopusta ponavljanje krivicnog postupka po odredbi stava 1. ovog clana, sud ce odrediti da se osudjenom dostavi optuznica ako mu ranije nije dostavljena, a moze odrediti da se stvar vrati u stanje istrage, odnosno da se provede istraga ako je nije bilo. (3) Po isteku roka iz stava 1. ovog clana, kao i kad se ponavljanje postupka zahtijeva na stetu okrivljenog kome je sudjeno u odsustvu, ponavljanje postupka je dopusteno samo pod uvjetima predvidjenim u clanu 395. ovog zakona. 2. Zahtjev za zastitu zakonitosti

Clan 403.

(1) Protiv pravomocne sudske odluke i protiv sudskog postupka koji je prethodio donosenju sudske odluke, moze se podnijeti zahtjev za zastitu zakonitosti u sljedecim slucajevima: 1) zbog krsenja krivicnog zakona; 2) zbog povrede odredaba krivicnog postupka predvidjenih u clanu 358. stav 1. ovog zakona; 3) zbog drugih povreda odredaba krivicnog postupka ako su te povrede utjecale na zakonitost sudske odluke. (2) Zahtjev za zastitu zakonitosti nije moguce uloziti zbog pogresnog ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja, ni protiv odluke Vrhovnog suda Federacije u kojoj je bilo odluceno o zahtjevu za zastitu zakonitosti. (3) Bez obzira na odredbu stava 1. ovog clana federalni tuzilac moze uloziti zahtjev za zastitu zakonitosti zbog svake povrede zakona.

Clan 404.

(1) Zahtjev za zastitu zakonitosti mogu podnijeti federalni tuzilac, osudjeni i branilac. Nakon smrti osudjenog mogu u njegovu korist podnijeti zahtjev za zastitu zakonitosti osobe iz clana 354. stav 2. ovog zakona. (2) Federalni tuzilac moze podnijeti zahtjev za zastitu zakonitosti kako na stetu tako i u korist osudjenog. (3) Osudjeni, branilac i osobe iz clana 354. stav 2. ovog zakona mogu podnijeti zahtjev za zastitu zakonitosti u roku od tri mjeseca od dana kada je osudjeni primio pravomocnu sudsku odluku. Ako protiv odluke prvostepenog suda nije bila podnijeta zalba, ovaj se rok racuna od pravomocnosti te odluke. (4) Ako je odlukom Evropskog suda za ljudska prava, Doma za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu i Suda za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine utvrdjeno da su bila pravomoc nom sudskom odlukom na stetu osudjenog povrijedjena prava covjeka ili temeljne slobode, rok za podnosenje zahtjeva za zastitu zakonitosti se racuna od dana urucenja odluke navedenih sudova osudjenom. (5) Bez obzira na odredbu stava 2. clana 403. ovog zakona moguce je zahtjev za zastitu zakonitosti iz stava 4. ovog clana podnijeti i protiv odluke Vrhovnog suda Federacije.

Clan 405.

(1) Zahtjev za zastitu zakonitosti se podnosi sudu koji je donio odluku u prvom stepenu. (2) Predsjednik vijeca prvostepenog suda odbacit ce rjesenjem zahtjev za zastitu zakonitosti ako je podnesen protiv odluke Vrhovnog suda Federacije (clan 403. stav 2.), ako je ulozen od strane neovlastene osobe (clan 404. stav 1.), i ako je podnesen neblagovremeno (clan 404. stav 3.). Protiv ovog rjesenja dopustena je zalba drugostepenom sudu. (3) Prvostepeni sud moze s obzirom na sadrzaj zahtjeva za zastitu zakonitosti odrediti da se odgodi, odnosno prekine izvrsenje pravomocne sudske odluke.

Clan 406.

(1) O zahtjevu za zastitu zakonitosti odlucuje Vrhovni sud Federacije na sjednici. (2) Vrhovni sud Federacije rjesenjem ce odbaciti zahtjev za zastitu zakonitosti ako postoje razlozi iz clana 405. stav 2. ovog zakona, a ako ga ne odbaci, zahtjev ce dostaviti protivnoj stranci koja moze u roku od 15 dana od prijema zahtjeva podnijeti odgovor na zahtjev. Federalnom tuziocu ce se dostaviti primjerak zahtjeva sa spisima. (3) Prije odlucivanja o zahtjevu sudija izvjestitelj moze po potrebi pribaviti izvjastaj o istaknutim povredama zakona. (4) S obzirom na sadrzaj zahtjeva Vrhovni sud Federacije moze odrediti da se odgodi ili prekine izvrsenje pravomocne sudske odluke.

Clan 407.

(1) Prilikom odlucivanja o zahtjevu za zastitu zakonitosti Vrhovni sud Federacije ce se ograniciti samo na ispitivanje onih povreda zakona na koje se poziva podnositelj zahtjeva. (2) Ako Vrhovni sud Federacije utvrdi da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog postoje i za kojeg od suokrivljenih u pogledu kojeg nije podignut zahtjev za zastitu zakonitosti, postupit ce po sluzbenoj duznosti kao da takav zahtjev postoji. (3) Ako je zahtjev za zastitu zakonitosti ulozen u korist okrivljenog, Vrhovni sud Federacije je pri donosenju odluke vezan zabranom predvidjenom u clanu 371. ovog zakona.

Clan 408.

Vrhovni sud Federacije odbit ce presudom zahtjev za zastitu zakonitosti ako utvrdi da ne postoji povreda zakona na koju se poziva podnositelj zahtjeva ili ako je zahtjev ulozen zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja.

Clan 409.

(1) Ako Vrhovni sud Federacije utvrdi da je zahtjev za zastitu zakonitosti osnovan, donijet ce presudu kojom ce s obzirom na prirodu povrede: ili preinaciti pravomocnu odluku; ili u cjelini ili djelimicno ukinuti odluku prvostepenog i viseg suda ili samo odluku viseg suda i predmet vratiti na novo odlucivanje ili sudjenje prvostepenom ili visem sudu; ili ce se ograniciti samo na to da utvrdi povredu zakona. (2) Ako je zahtjev za zastitu zakonitosti ulozen na stetu okrivljenog, a Vrhovni sud Federacije utvrdi da je utemeljen, utvrdit ce samo da postoji povreda zakona, ne dirajuci u pravomoc nu odluku. (3) Ako drugostepeni sud po odredbama ovog zakona nije bio ovlasten da otkloni povredu zakona koja je bila ucinjena u prvostepenoj odluci ili u sudskom postupku koji je prethodio toj odluci, a Vrhovni sud Federacije utvrdi da je zahtjev ulozen u korist okrivljenog utemeljen i da treba zbog otklanjanja ucinjene povrede ukinuti ili preinaciti prvostepenu odluku, ukinut ce ili preinaciti i drugostepenu odluku iako njom nije bio povrijedjen zakon.

Clan 410.

Ukoliko se prilikom odlucivanja o zahtjevu za zastitu zakonitosti pojavi znatna sumnja o istinitosti odlucnih cinjenica utvrdjenih u odluci protiv koje je zahtjev ulozen, Vrhovni sud Federacije ce presudom kojom odlucuje o zahtjevu za zastitu zakonitosti ukinuti tu odluku i narediti da se odrzi novi glavni pretres pred istim ili drugim stvarno nadleznim prvostepenim sudom.

Clan 411.

(1) Ako je pravomocna presuda ukinuta i predmet vracen na novo sudjenje, za osnovu ce se uzeti ranija optuznica ili onaj njen dio koji se odnosi na ukinuti dio presude. (2) Sud je duzan da izvede sve procesne radnje i raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud Federacije. (3) Pred prvostepenim, odnosno drugostepenim sudom stranke mogu isticati nove cinjenice i predlagati nove dokaze. (4) Prilikom donosenja nove odluke sud je vezan zabranom predvidjenom u clanu 371. ovog zakona. (5) Ako je pored odluke nizeg suda, ukinuta i odluka viseg suda, predmet se dostavlja nizem sudu preko viseg suda.

D. POSEBNE ODREDBE ZA SKRACENI POSTUPAK, ZA IZRICANJE SUDSKE OPOMENE I ZA POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA XXV SKRACENI POSTUPAK

Clan 412.

U postupku pred sudom koji sudi u prvom stepenu za krivicna djela za koja je kao glavna kazna propisana novcana kazna ili zatvor do tri godine, primjenjivat ce se odredbe cl. 413. do 426. ovog zakona, a ukoliko u ovim odredbama nije nesto posebno predvidjeno, primjenjivat ce se shodno ostale odredbe ovog zakona.

Clan 413.

(1) Krivicni postupak pokrece se na osnovu optuznog prijedloga nadleznog tuzioca, odnosno ostecenog kao tuzioca ili na osnovu privatne tuzbe. (2) Nadlezni tuzilac moze podnijeti optuzni prijedlog i na osnovu same krivicne prijave. (3) Optuzni prijedlog i privatna tuzba podnose se u potrebnom broju primjeraka za sud i okrivljenog.

Clan 414.

(1) Prije podnosenja optuznog prijedloga odnosno privatne tuzbe ovlasteni tuzilac moze predloziti istraznom sudiji da preduzme odredjene istrazne radnje. Ako se istrazni sudija slozi s ovim prijedlogom, preduzet ce istrazne radnje, a zatim ce sve spise dostaviti ovlastenom tuziocu. Istrazne radnje provode se sto je moguce brze i krace. (2) Ako se istrazni sudija ne slozi s prijedlogom za preduzimanje istraznih radnji, obavijestit ce o tome ovlastenog tuzioca. (3) Kad u slucajevima iz st. 1. i 2. ovog clana nadlezni tuzilac primi spise, odnosno obavjestenje od istraznog sudije, moze odluciti da podnese optuzni prijedlog ili ce donijeti rjesenje o odbacivanju krivicne prijave.

Clan 415.

(1) Pritvor se moze odrediti protiv osobe za koju postoji osnovana sumnja da je ucinila krivicno djelo: 1) ako se krije ili ako se ne moze utvrditi njegova istovjetnost ili ako postoje druge okolnosti koje ocigledno ukazuju na opasnost od bijega; 2) ako je u pitanju krivicno djelo protiv javnog reda ili morala za koje se moze izreci kazna zatvora od tri godine, a osobite okolnosti opravdavaju bojazan da ce okrivljeni ponoviti to krivicno djelo ili da ce izvrsiti krivicno djelo kojim prijeti. (2) Prije podnosenja optuznog prijedloga pritvor moze trajati samo onoliko koliko je potrebno da se provedu istrazne radnje, ali ne duze od osam dana. O zalbi protiv rjesenja o pritvoru rjesava vijece (clan 21. stav 6). (3) U pogledu pritvora od predaje optuznog prijedloga do zavrsetka glavnog pretresa primjenjuju se sukladno odredbe clana 190. ovog zakona, s tim sto je vijece duzno da svakih mjesec dana ispita postoje li razlozi za pritvor. (4) Kad se okrivljeni nalazi u pritvoru, sud je duzan postupati s narocitom hitnoscu.

Clan 416.

(1) Ako je krivicnu prijavu podnio osteceni, a nadlezni tuzilac u roku od mjesec dana po prijemu prijave ne podnese optuzni prijedlog niti obavijesti ostecenog da je odbacio prijavu, osteceni ima pravo da kao tuzilac preduzme gonjenje podnosenjem optuznog prijedloga sudu. (2) Ako u slucaju iz stava 1. ovog clana osteceni odustane od gonjenja ili se po zakonu smatra da je od gonjenja odustao, nadlezni tuzilac moze, bez obzira na uvjete propisane za ponavljanje postupka ponovno pokrenuti postupak, ako nije odbacio prijavu ostecenog.

Clan 417.

(1) Optuzni prijedlog, odnosno privatna tuzba treba sadrzavati: ime i prezime okrivljenog s osobnim podacima ukoliko su poznati, kratak opis krivicnog djela, oznacenje suda pred kojim se ima odrzati glavni pretres, prijedlog koje dokaze treba izvesti na glavnom pretresu i prijedlog da se okrivljeni oglasi krivim i osudi po zakonu. (2) U optuznom prijedlogu moze se predloziti da se okrivljeni stavi u pritvor. Ako se okrivljeni nalazi u pritvoru ili se za vrijeme provodjenja istraznih radnji nalazio u pritvoru, naznacit ce se u optuznom prijedlogu koliko je vremena pritvoren.

Clan 418.

(1) Kad sud primi optuzni prijedlog ili privatnu tuzbu, sudija (predsjednik vijeca, odnosno sudija pojedinac) ce prethodno ispitati je li sud nadlezan, treba li sprovesti pojedine istrazne radnje ili dopuniti provedene istrazne radnje i postoje li uvjeti za odbacivanje optuznog prijedloga, odnosno privatne tuzbe. (2) Ako sudija ne donese nijedno od rjesenja iz stava 1. ovog clana, zakazat ce odmah glavni pretres. (3) Ako sudija smatra da treba da se provedu pojedine istraz ne radnje, provest ce ih sam, ili ce zatraziti da to ucini istrazni sudija.

Clan 419.

(1) Ako sudija nadje da je za sudjenje nadlezan drugi sud, ustupit ce predmet, po pravomocnosti rjesenja, tom sudu, a ako nadje da je za sudjenje nadlezan visi sud, ustupit ce predmet na dalji postupak nadleznom tuziocu koji postupa pred visim sudom. Ako nadlezni tuzilac smatra da je za sudjenje nadlezan sud koji mu je dostavio predmet, zatrazit ce odluku vijeca suda pred kojim postupa. (2) Poslije zakazivanja glavnog pretresa sud se ne moze po sluzbenoj duznosti oglasiti mjesno nenadleznim.

Clan 420.

(1) Sudija ce odbaciti optuzni prijedlog ili privatnu tuzbu ako nadje da postoje razlozi za obustavljanje postupka predvidjeni u clanu 265. tacka 1. do 3. ovog zakona, a ako su provedene istrazne radnje i iz razloga predvidjenog u tacki 4. tog clana. (2) Rjesenje s kratkim obrazlozenjem dostavlja se ovlastenom tuziocu, okrivljenom i braniocu.

Clan 421.

(1) Sudija poziva na glavni pretres okrivljenog i njegovog branioca, ovlastenog tuzioca, ostecenog i njihove zakonske zastupnike i punomocnike, svjedoke, vjestake i tumaca, a po potrebi pribavit ce i predmete koji trebaju sluziti kao dokaz na glavnom pretresu. (2) Okrivljenom ce se u pozivu naznaciti da na glavni pretres moze doci sa dokazima za svoju odbranu ili da dokaze blagovremeno priopci sudu kako bi se mogli pribaviti za glavni pretres. U pozivu ce se okrivljeni upozoriti da ce se glavni pretres odrzati i u njegovom odsustvu ako za to postoje zakonski uvjeti (clan 424. stav 4). Okrivljenom ce se uz poziv dostaviti i prijepis optuznog prijedloga, odnosno privatne tuzbe i poucit ce se da ima pravo da uzme branioca, ali da se, u slucaju kad odbrana nije obavezna, zbog nedolaska branioca na glavni pretres ili uzimanja branioca tek na glavnom pretresu, ne mora odloziti glavni pretres. (3) Poziv okrivljenom mora se dostaviti tako da izmedju dostavljanja poziva i dana glavnog pretresa ostane dovoljno vremena za pripremanje odbrane, a najmanje tri dana.

Clan 422.

Glavni pretres se drzi u mjestu suda. U hitnim slucajevima, narocito kad treba izvrsiti uvidjaj ili kad je to u interesu lakseg provodjenja dokaznog postupka, moze se po odobrenju predsjednika suda glavni pretres odrediti i u mjestu gdje je krivicno djelo ucinjeno ili gdje se ima preduzeti uvidjaj, ako su ta mjesta na podrucju tog suda.

Clan 423.

(1) Prigovor mjesne nenadleznosti moze se staviti najkasnije do pocetka glavnog pretresa. (2) Sudija koji je provodio istrazne radnje izuzet je da na glavnom pretresu sudjeluje kao predsjednik vijeca ili kao sudija pojedinac.

Clan 424.

(1) Glavni pretres odrzat ce se i ako ne dodje nadlezni tuzilac koji je uredno pozvan. U tom slucaju osteceni ima pravo da na glavnom pretresu zastupa optuzbu u granicama optuznog prijedloga. (2) Glavni pretres ce se odrzati i ako ne dodje osteceni kao tuzilac koji je uredno pozvan. (3) Glavni pretres se moze odrzati i ako ne dodje privatni tuzilac koji ima prebivalise van podrucja suda kojem je podnesena privatna tuzba, ako je sudu stavio prijedlog da se glavni pretres odrzi u njegovom odsustvu. (4) Ako okrivljeni ne dodje na glavni pretres, iako je uredno pozvan, ili mu se poziv nije mogao uruciti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravista, sud moze odluciti da se glavni pretres odrzi i u njegovom odsustvu pod uvjetom da njegova prisutnost nije nuzna i da je prije toga bio ispitan.

Clan 425.

(1) Glavni pretres pocinje objavljivanjem glavne sadrzine optuznog prijedloga ili privatne tuzbe. Zapoceti glavni pretres dovrsit ce se po mogucnosti bez prekidanja. (2) Ako sudija u toku glavnog pretresa nadje da cinjenice na kojima se zasniva optuzba ukazuju na krivicno djelo za cije je sudjenje nadlezno vijece, obrazovat ce se vijece i pretres ce poceti iznova. (3) Po zakljucenju glavnog pretresa sud ce odmah izreci presudu i objaviti je s bitnim razlozima. Presuda se mora izraditi pismeno u roku od osam dana od dana objavljivanja. (4) Protiv presude zalba se moze izjaviti u roku od osam dana od dana dostavljanja prijepisa presude. (5) Stranke i osteceni se mogu odreci prava na zalbu odmah po objavljivanju presude. U takvom slucaju prijepis presude dostavit ce se stranci i ostecenom samo ako to zahtijevaju. Ako su se obje stranke i osteceni po objavljivanju presude odrekli prava na zalbu i ako niko od njih nije zahtijevao dostavljanje presude, pismeno izradjena presuda ne mora sadrzavati obrazlozenje. (6) Odredbe clana 348. ovog zakona sukladno ce se primjenjivati i u pogledu ukidanja pritvora poslije izricanja presude. (7) Kad sud izrekne u presudi kaznu zatvora, moze odrediti da se okrivljeni stavi u pritvor, odnosno da ostane u pritvoru, ako postoje razlozi iz clana 415. stav 1. ovog zakona. Pritvor u takvom slucaju moze trajati do pravomocnosti presude, ali najduz e dok okrivljenom ne istekne kazna koju je izrekao prvostepeni sud. (8) Ako nadlezni tuzilac nije bio prisutan glavnom pretresu (clan 424. stav 1.), osteceni ima pravo da u svojstvu tuzioca izjavi zalbu protiv presude, bez obzira da li se zali i nadlezni tuzilac.

Clan 426.

(1) Prije zakazivanja glavnog pretresa za krivicna djela iz nadleznosti sudije pojedinca za koje se goni po privatnoj tuzbi, sudija pojedinac moze pozvati samo privatnog tuzioca i okrivljenog da odredjenog dana dodju u sud radi prethodnog razjasnjavanja stvari, ako smatra da bi to bilo cjelishodno za brze okoncanje postupka. Okrivljenom se uz poziv dostavlja i prijepis privatne tuzbe. (2) Ako ne dodje do izmirenja stranaka i povlacenja privatne tuzbe, sudija ce uzeti izjave od stranaka i pozvati ih da stave svoje prijedloga u pogledu pribavljanja dokaza. (3) Ako sudija pojedinac ne nadje da postoje uvjeti za odbacivanje tuzbe, donijet ce odluku o tome koji ce se dokazi izvesti na glavnom pretresu i zakazat ce po pravilu, odmah glavni pretres i priopcit ce to strankama.

Clan 427.

(1) Kad drugostepeni sud rjesava o zalbi protiv presude prvostepenog suda donesene po skracenom postupku, kojom je izrecena kazna zatvora, o sjednici vijeca obavijestit ce stranke i branioca u smislu clana 364. stav 3. i clana 365. stav 1. ovog zakona, a u ostalim slucajevima ce se stranke obavijestiti o sjednici vijeca drugostepenog suda samo ako predsjednik vijeca ili vijece nadju da bi prisutnost stranaka ili jedne od njih bilo korisno za razjasnjenje stvari. (2) Ako je rijec o krivicnom djelu za koje se postupak vodi po zahtjevu nadleznog tuzioca, predsjednik vijeca ce prije sjednice vijeca dostaviti spise nadleznom tuziocu koji moze staviti svoj pismeni prijedlog.

XXVI POSEBNE ODREDBE O IZRICANJU SUDSKE OPOMENE

Clan 428.

(1) Sudska opomena izrice se rjesenjem. (2) Ukoliko u ovoj glavi nije sto drugo predvidjeno, odredbe ovog zakona koje se odnose na presudu kojom se okrivljeni oglasava krivim primjenjuju se sukladno i na rjesenje o sudskoj opomeni.

Clan 429.

(1) Rjesenje o sudskoj opomeni objavljuje se odmah po zavrsetku glavnog pretresa s bitnim razlozima. Tom prilikom predsjednik vijeca upozorit ce okrivljenog da mu se za krivicno djelo koje je ucinio ne izrice kazna, jer se ocekuje da ce i sudska opomena na njega dovoljno utjecati da vise ne vrsi krivicna djela. Ako se rjesenje o sudskoj opomeni objavljuje u odsustvu okrivljenog, sud ce ovakvo upozorenje unijeti u obrazlozenje rjesenja. Na odricanje od prava na zalbu i pismenu izradu rjesenja sukladno se primjenjuju odredba clana 425. stav 5. ovog zakona. (2) U izreci rjesenja o sudskoj opomeni, pored osobnih podataka o optuzenom, navest ce se samo da se optuzenom izrice sudska opomena za djelo koje je predmet optuzbe i zakonski naziv krivicnog djela. Izreka rjesenja o sudskoj opomeni obuhvata i potrebne podatke iz clana 346. stava 1. tac. 5. i 7. ovog zakona. (3) U obrazlozenju rjesenja sud ce iznijeti kojim se razlozima rukovodio pri izricanju sudske opomene.

Clan 430.

(1) Rjesenje o sudskoj opomeni moze se pobijati zbog osnova navedenih u clanu 357. tac. 1. do 3. ovog zakona, kao i zbog toga sto nisu postojale okolnosti koje opravdavaju izricanje sudske opomene. (2) Ako rjesenje o sudskoj opomeni sadrzi odluku o mjerama sigurnosti, o oduzimanju imovinske koristi, o troskovima krivicnog postupka ili o imovinskopravnom zahtjevu, ova odluka se moze pobijati iz razloga sto sud nije pravilno primijenio mjeru sigurnosti ili oduzimanje imovinske koristi, odnosno sto je odluku o troskovima krivicnog postupka ili imovinskopravnom zahtjevu donio protivno zakonskim odredbama.

Clan 431.

Povreda krivicnog zakona u slucaju izricanja sudske opomene postoji, osim po pitanjima navedenim u clanu 359. tac. 1. do 4. ovog zakona, i kad je odlukom o sudskoj opomeni, mjeri sigurnosti ili oduzimanju imovinske koristi prekoraceno ovlastenje koje sud ima po zakonu.

Clan 432.

(1) Ako je zalbu protiv rjesenja o sudskoj opomeni izjavio tuzilac na stetu okrivljenog, drugostepeni sud moze donijeti presudu kojom se okrivljeni proglasava krivim i osudjuje na kaznu ili kojom se izrice uvjetna osuda, ako nadje da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlucne cinjenice, ali da po pravilnoj primjeni zakona dolazi u obzir izricanje kazne. (2) Povodom bilo cije zalbe protiv rjesenja o sudskoj opomeni drugostepeni sud moze donijeti presudu kojom se optuzba odbija ili se okrivljeni oslobadja od optuzbe, ako nadje da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlucne cinjenice i da po pravilnoj primjeni zakona dolazi u obzir izricanje jedne od ovih presuda. (3) Kad postoje uvjeti iz clana 377. ovog zakona, drugostepeni sud ce donijeti rjesenje kojim se odbija zalba kao neosnovana i potvrdjuje rjesenje prvostepenog suda o sudskoj opomeni.

XXVII POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA

1. Opce odredbe

Clan 433.

(1) Odredbe ove glave primjenjuju se u postupku prema osobama koje su pocinile krivicno djelo kao maloljetnici, a u vrijeme pokretanja postupka, odnosno sudjenja nisu navrsile dvadeset jednu godinu. Ostale odredbe ovog zakona primjenjuju se ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ove glave. (2) Odredbe cl. 435. do 437., cl. 440. do 443., cl. 453. i 455, clana 457. st. 1. i 2. i clana 465. ovog zakona, primjenjuju se u postupku prema mladjoj punoljetnoj osobi ako se do pocetka glavnog pretresa ustanovi da dolazi u obzir da se toj osobi izrekne odgojna mjera u smislu clana 98. Krivicnog zakona Federacije, a do tog vremena ono nije navrsilo dvadeset jednu godinu.

Clan 434.

Kad se u toku postupka utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvrsenja krivicnog djela nije navrsio cetrnaest godina, krivicni postupak ce se obustaviti i o tome ce se obavijestiti organ starateljstva.

Clan 435.

(1) Maloljetniku se ne moze suditi u odsustvu. (2) Pri preduzimanju radnji kojima je prisutan maloljetnik, a narocito pri njegovom ispitivanju, organi koji sudjeluju u postupku duzni su postupati obazrivo, vodeci racuna o dusevnoj razvijenosti, osjetljivosti i osobnim svojstvima maloljetnika, kako vodjenje krivicnog postupka ne bi stetno utjecalo na razvoj maloljetnika. (3) U isto vrijeme ovi organi sprjecavat ce pogodnim mjerama svako nedisciplinirano ponasanje maloljetnika.

Clan 436.

(1) Maloljetnik mora imati branioca od pocetka pripremnog postupka. (2) Ukoliko maloljetnik ne poznaje jezik na kome se vodi krivicni postupak sud ce mu odrediti tumaca. (3) Ako u slucajevima iz stava 1. ovog clana sam maloljetnik, njegov zakonski zastupnik ili srodnici ne uzmu branioca, njega ce postaviti po sluzbenoj duznosti sudija za maloljetnike. (4) Branilac maloljetnika moze biti samo advokat.

Clan 437.

Niko ne moze biti oslobodjen od duznosti da svjedoci o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje dusevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove licnosti i prilika u kojima zivi (clan 453.), izuzev roditelja, staratelja, usvojitelja, socijalnog djelatnika, vjerskog ispovjednika i branioca.

Clan 438.

(1) Kad je maloljetnik sudjelovao u izvrsenju krivicnog djela zajedno sa punoljetnom osobom, postupak prema njemu ce se izdvojiti i provesti po odredbama ove glave. (2) Postupak prema maloljetniku moze se spojiti s postupkom protiv punoljetne osobe i provesti po opcim odredbama ovog zakona samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razjasnjenje stvari. Rjesenje o tome donosi vijece za maloljetnike nadleznog suda, na obrazlozeni prijedlog nadleznog tuzioca. Protiv ovog rjesenja nije dopustena zalba. (3) Kad se provodi jedinstven postupak za maloljetnika i punoljetne ucinitelje, u pogledu maloljetnika ce se uvijek primijeniti odredbe cl. 435. do 437., cl. 440. do 443.,cl. 453. i 455., clana 457. st. 1. i 2. i clana 464. ovog zakona, kad se na glavnom pretresu razjasnjavaju pitanja koja se odnose na maloljetnika, kao i cl. 465., 471. i 472. ovog zakona, a ostale odredbe ove glave ukoliko njihova primjena nije u suprotnosti s vodjenjem spojenog postupka.

Clan 439.

Kad je osoba izvrsila neko krivicno djelo kao maloljetna, a neka kao punoljetna, sprovest ce se jedinstven postupak po clanu 28. ovog zakona, pred vijecem koje sudi punoljetnim osobama.

Clan 440.

(1) U postupku prema maloljetnicima, pored ovlastenja koja su izricito predvidjena u odredbama ove glave, organ starateljstva ima pravo da se upozna s tokom postupka, da u toku postupka stavlja prijedloge i da ukazuje na cinjenice i dokaze koji su od vaznosti za donosenje pravilne odluke. (2) O svakom pokretanju postupka prema maloljetniku nadlezni tuzilac ce obavijestiti nadlezni organ starateljstva.

Clan 441.

(1) Maloljetnik se poziva osobno i preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika. (2) Dostavljanje odluka i drugih pismena maloljetniku vrsi se shodno odredbama clana 116. ovog zakona, s tim da se maloljetniku nece dostavljati pismena isticanjem na oglasnoj ploci suda, niti ce se primijeniti odredba clana 112. stava 2. ovog zakona.

Clan 442.

(1) Ne smije se objaviti tok krivicnog postupka prema maloljetniku, ni odluka donesena u tom postupku, a niti se moze obavljati video i audio snimanje toka postupka. (2) Pravomocna odluka suda moze se objaviti ali, bez navodjenja osobnih podataka maloljetnika iz kojih se moze utvrditi njegov identitet.

Clan 443.

Organi koji sudjeluju u postupku prema maloljetniku, kao i drugi organi i ustanove od kojih se traze obavjestenja, izvjestaji ili misljenja, duzni su najhitnije postupiti kako bi se postupak sto prije zavrsio. 2. Sastav suda

Clan 444.

(1) U sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine postoje vijeca za maloljetnike. U prvostepenim sudovima postoji jedan ili vise sudija za maloljetnike. (2) Vijece za maloljetnike u prvostepenom sudu i vijece za maloljetnike u drugostepenom sudu, osim vijeca za maloljetnike u Vrhovnom sudu Federacije sastavljeno je od sudije za maloljetnike i dvojice sudijaporotnika. Sudija za maloljetnike je predsjednik vijeca. (3) U Vrhovnom sudu Federacije odredjuje se rasporedom poslova vijece za maloljetnike, koje je sastavljeno od trojice sudija. Kad vijece za maloljetnike sudi na pretresu, sastavljeno je od dvojice sudija i trojice sudijaporotnika. (4) Sudije porotnici biraju se iz redova profesora, ucitelja, odgojitelja i drugih osoba koje imaju iskustvo u odgajanju maloljetnika. (5) Vijece za maloljetnike visih sudova u sastavu predvidjenom u st. 2. i 3. ovog clana, odlucuju o zalbama, kao i u drugim slucajevima odredjenim ovim zakonom. (6) Sudija za maloljetnike prvostepenog suda provodi pripremni postupak i obavlja druge poslove u postupku prema maloljetnicima.

Clan 445.

Sud nadlezan za odlucivanje u drugom stepenu odlucuje po zalbama protiv odluka vijeca za maloljetnike prvostepenog suda i po zalbama protiv rjesenja nadleznog tuzioca i sudije za maloljetnike u slucajevima predvidjenim u ovom zakonu, kao i u slucajevima kad je u ovom zakonu odredjeno da odlucuje vijece za maloljetnike viseg suda.

Clan 446.

Za postupak prema maloljetniku mjesno nadlezan je, po pravilu, sud njegovog prebivalista, a ako maloljetnik nema prebivalis te ili ono nije poznato sud boravista maloljetnika. Postupak se moze provesti pred sudom boravista maloljetnika koji ima prebivaliste ili pred sudom mjesta izvrsenja krivicnog djela, ako je ocigledno da ce se kod tog suda lakse provesti postupak.

Clan 447.

Nadlezni kantonalni organ moze odrediti jedan sud koji ce u prvom stepenu biti nadlezan za krivicne predmete maloljetnika za podrucje vise sudova u kantonu. 3. Pokretanje postupka

Clan 448.

(1) Krivicni postupak prema maloljetniku pokrece se za sva krivicna djela samo po zahtjevu nadleznog tuzioca. (2) Za krivicna dijela za koja se goni po privatnoj tuzbi, postupak se moze pokrenuti ako je osteceni stavio prijedlog za pokretanje postupka nadleznom tuziocu u roku predvidjenom u clanu 48. ovog zakona. (3) Ako nadlezni tuzilac ne stavi zahtjev za pokretanje postupka prema maloljetniku, kao i kad odluci da izrekne odgojnu preporuku, obavijestit ce o tome ostecenog. Osteceni ne moze preuzeti postupak, odnosno ne moze podnijeti privatnu tuzbu sudu, ali moze u roku od osam dana od prijema obavjestenja nadleznog tuzioca zahtijevati da vijece za maloljetnike nadleznog suda odluci o pokretanju postupka.

Clan 449.

(1) Za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do tri godine ili novcana kazna, nadlezni tuzilac moze odluciti da ne zahtijeva pokretanje krivicnog postupka iako postoje dokazi da je maloljetnik ucinio krivicno djelo, ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku s obzirom na prirodu krivicnog djela i okolnosti pod kojima je ucinjeno, raniji zivot maloljetnika i njegova osobna svojstva. Radi utvrdjivanja ovih okolnosti nadlezni tuzilac moze zatraziti obavjestenja od roditelja, odnosno staratelja maloljetnika, drugih osoba i ustanova, a kad je to potrebno moze ove osobe i maloljetnika pozvati i tuzilastvo radi neposrednog obavjestavanja. On moze zatraziti misljenje od organa starateljstva o cjelishodnosti pokretanja postupka prema maloljetniku. (2) Ako za donosenje odluke iz stava 1. ovog clana treba da se ispituju osobna svojstva maloljetnika, nadlezni tuzilac moze, u sporazumu s organom starateljstva, uputiti maloljetnika u prihvatilis te ili u ustanovu za ispitivanje ili vaspitanje, ali najduze na mjesec dana. (3) Kad je izvrsenje kazne ili odgojne mjere u toku, nadlezni tuzilac moze odluciti da ne zahtijeva pokretanje krivicnog postupka za drugo krivicno djelo maloljetnika, ako s obzirom na tezinu tog krivicnog dijela, kao i na kaznu, odnosno odgojnu mjeru koja se izvrsava, ne bi imalo svrhe vodjenje postupka i izricanje krivicne sankcije za to djelo. (4) Kad nadlezni tuzilac u slucajevima iz st. 1. i 3. ovog clana nadje da nije cjelishodno da se pokrene postupak prema maloljetniku, obavijestit ce o tome, uz navodjenje razloga, organ starateljstva i ostecenog, koji mogu u roku od osam dana zahtijevati od vijeca za maloljetnike da odluci o pokretanju postupka.

Clan 450.

Prije donosenja odluke hoce li podnijeti zahtjev za pokretanje krivicnog postupka protiv maloljetnika za krivicno djelo iz clana 448. stav 2. i clana 449. stav 1. ovog zakona, nadlezni tuzilac je duzan razmotriti mogucnost i opravdanost izricanja odgojne preporuke sukladno Krivicnom zakonu Federacije.

Clan 451.

(1) U slucajevima iz clana 448. stav 3. i clana 449. stav 4. ovog zakona, vijece za maloljetnike rjesava u sjednici nakon sto prethodno pribavi spise od nadleznog tuzioca. Na sjednicu se poziva nadlezni tuzilac. (2) Vijece za maloljetnike moze odluciti da se postupak ne pokrene ili da se prema maloljetniku pokrene postupak pred sudijom za maloljetnike. Protiv rjesenja vijeca za maloljetnike nije dopustena zalba. (3) Kad vijece odluci da se prema maloljetniku pokrene postupak pred sudijom za maloljetnike, nadlezni tuzilac moze sudjelovati u ovom postupku i ima sva ovlastenja koja mu po ovom zakonu pripadaju u postupku. 4. Pripremni postupak

Clan 452.

(1) Nadlezni tuzilac podnosi zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike nadleznog suda. Prije donosenja odluke o tome hoce li se sloziti s ovim zahtjevom koji se odnosi na krivicna djela iz clana 450. ovog zakona, sudija za maloljetnike je duzan razmotriti mogucnosti i opravdanost izricanja odgojne preporuke sukladno Krivicnom zakonu Feder acije. Ako odluci da izrekne odgojnu preporuku, sudija za maloljetnike ce odluciti da se postupak protiv maloljetnika ne pokrene. Protiv rjesenja sudije za maloljetnike nije dopustena zalba. (2) Izvan slucajeva iz stava 1. ovog clana, ako se sudija za maloljetnike ne slozi sa zahtjevom za pokretanje pripremnog postupka zatrazit ce da o tome odluci vijece za maloljetnike viseg suda. (3) Sudija za maloljetnike viseg suda moze povjeriti vodjenje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike nizeg suda na cijem podrucju maloljetnik boravi ako je nizi sud izvan sjedista tog viseg suda. (4) Sudija za maloljetnike moze povjeriti sudskoj policiji ili organu unutrasnjih poslova da izvrsi naredbu o pretresanju stana ili o privremenom oduzimanju predmeta na nacin predvidjen ovim zakonom, a organu unutrasnjih poslova moze povjeriti i preduzimanje pojedinih radnji u slucajevima predvidjenim u clanu 154. stav 4. ovog zakona.

Clan 453.

(1) U pripremnom postupku prema maloljetniku, pored cinjenica koje se odnose na krivicno djelo, posebno ce se utvrditi godine maloljetnika, okolnosti potrebne za ocjenu njegove dusevne razvijenosti, ispitat ce se sredina u kojoj i prilike pod kojima maloljetnik zivi i druge okolnosti koje se ticu njegove osobe. (2) Radi utvrdjivanja okolnosti iz stava 1. ovog clana sud moze pribaviti izvjestaj i saslusati osobe koje mogu dati potrebne podatke izuzev osoba iz clana 437. ovog zakona. (3) Podatke o licnosti maloljetnika pribavlja sudija za maloljetnike. Sudija za maloljetnike moze zatraziti da te podatke prikupi odredjeni strucni radnik (socijalni radnik, defektolog i dr.) ako ga ima u sudu, a moze njihovo pribavljanje povjeriti organu starateljstva. (4) Kad je za utvrdjivanje zdravstvenog stanja maloljetnika, njegove dusevne razvijenosti, psihickih svojstava ili sklonosti potrebno da maloljetnika pregledaju vjestaci, za ovaj pregled odredit ce se lijecnici, psiholozi ili pedagozi. Ovakva ispitivanja maloljetnika mogu se obaviti u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi.

Clan 454.

(1) Sudija za maloljetnike sam odredjuje nacin izvodjenja pojedinih radnji, drzeci se pri tom odredaba ovog zakona u onoj mjeri koja osigurava prava okrivljenog na odbranu, prava ostecenog i prikupljanje dokaza potrebnih za odlucivanje. (2) Radnjama u pripremnom postupku mogu biti prisutni nadlezni tuzilac i branilac. Ispitivanje maloljetne osobe, kad je to potrebno, obavit ce se uz pomoc pedagoga ili druge strucne osobe. Sudija za maloljetnike moze odobriti da radnjama u pripremnom postupku bude prisutan predstavnik organa starateljstva i roditelj, odnosno staratelj maloljetnika. Kad su navedene osobe prisutne tim radnjama, mogu stavljati prijedloge i upucivati pitanja osobi koja se ispituje, odnosno saslusava.

Clan 455.

(1) Sudija za maloljetnike moze narediti da se maloljetnik u toku pripremnog postupka smjesti u prihvatiliste, odgojnu ili slicnu ustanovu, da se stavi pod nadzor organa starateljstva ili da se preda drugoj obitelji, ako je to potrebno radi izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je zivio ili radi pruzanja pomoci, zastite ili smjestaja maloljetnika. (2) Troskovi smjestaja maloljetnika isplacuju se unaprijed iz budzetskih sredstava i ulaze u troskove krivicnog postupka.

Clan 456.

(1) Izuzetno, sudija za maloljetnike moze odrediti da se maloljetnik stavi u pritvor kad za to postoje razlozi iz clana 183. stav 2. tac. 1. do 3. ovog zakona. (2) Na temelju rjesenja o pritvoru koje je donio sudija za maloljetnike, pritvor moze trajati najvise mjesec dana. Vijece za maloljetnike istog suda duzno je obaviti kontrolu neophodnosti pritvora svakih 10 dana. (3) Vijece za maloljetnike istog suda moze u slucaju postojanja zakonskih razloga produziti pritvor za jos dva mjeseca.

Clan 457.

(1) Maloljetnik izdrzava pritvor, po pravilu, odvojeno od punoljetnih osoba. (2) Sudija za maloljetnike moze odrediti da maloljetnik bude u pritvoru zajedno s punoljetnim osobama ako bi usamljenje maloljetnika duze trajalo, a postoji mogucnost da se maloljetnik stavi u prostoriju s punoljetnom osobom koja na njega ne bi stetno utjecala. (3) Sudija za maloljetnike ima prema pritvorenim maloljetnicima ista ovlastenja koja po ovom zakonu pripadaju istraznom sudiji u pogledu pritvorenika.

Clan 458.

(1) Nakon sto ispita sve okolnosti koje se odnose na izvrsenje krivicnog djela i na osobu maloljetnika, sudija za maloljetnike dostavlja spise nadleznom tuziocu koji je duzan u roku od osam dana zahtijevati da se pripremni postupak dopuni ili staviti obrazlozeni prijedlog vijecu za maloljetnike za kaznjavanje, odnosno za primjenjivanje odgojne mjere. (2) Ako nadlezni tuzilac ne podnese zahtjev da se pripremni postupak dopuni niti stavi obrazlozeni prijedlog vijecu za maloljetnike za kaznjavanje ni u roku od tri mjeseca od dostave spisa sudije za maloljetnike smatrat ce se da je odustao od krivicnog gonjenja. (3) Prijedlog nadleznog tuzioca treba sadrzavati: ime i prezime maloljetnika, njegove godine zivota, opis djela, dokaze iz kojih proizilazi da je maloljetnik obavio krivicno djelo, obrazlozenje, koje treba da sadrzi ocjenu dusevne razvijenosti maloljetnika i prijedlog da se maloljetnik kazni, odnosno da se prema njemu primijeni odgojna mjera.

Clan 459.

(1) Ako u toku pripremnog postupka nadlezni tuzilac nadje da nema osnova za vodjenje postupka prema maloljetniku ili da postoje razlozi iz clana 449. stav 3. ovog zakona, stavit ce prijedlog sudiji za maloljetnike da obustavi postupak. O prijedlogu za obustavljanje postupka obavijestit ce nadlezni tuzilac i organ starateljstva, koji je duzan, ako se ne slaze s prijedlogom nadleznog tuzioca, o tome obavijestiti sudiju za maloljetnike u roku od osam dana od dana prijema obavjestenja nadleznog tuzioca. (2) Ako se sudija za maloljetnike ne slozi s prijedlogom nadleznog tuzioca, zatrazit ce da o tome odluci vijece za maloljetnike viseg suda. Vijece za maloljetnike donosi odluku po saslusanju nadleznog tuzioca. Ovako ce sudija za maloljetnike postupiti i kad se samo organ starateljstva nije slozio s prijedlogom nadleznog tuzioca. (3) Odredba clana 451. stava 3. ovog zakona vazi i kad vijece za maloljetnike ne usvoji prijedloge nadleznog tuzioca o obustavljanju postupka.

Clan 460.

Ako nadlezni tuzilac u slucajevima predvidjenim u cl. 451. i 459. ovog zakona nije sudjelovao u postupku prema maloljetniku, sudija za maloljetnike ce po zavrsenom pripremnom postupku iznijeti predmet vijecu za maloljetnike radi sudjenja.

Clan 461.

Sudija za maloljetnike obavjestava predsjednika suda svakih mjesec dana koji predmeti maloljetnika nisu okoncani i o razlozima zbog kojih je po pojedinim predmetima postupak jos u toku. Predsjednik suda ce preduzeti po potrebi mjere da se postupak ubrza. 5. Postupak pred vijecem za maloljetnike

Clan 462.

(1) Kad primi prijedlog nadleznog tuzioca, kao i kad se postupak prema maloljetniku vodi bez prijedloga nadleznog tuzioca, sudija za maloljetnike zakazuje sjednicu vijeca ili glavni pretres. (2) Kad se postupak prema maloljetniku vodi bez prijedloga nadleznog tuzioca, sudija za maloljetnike iznijet ce na pocetku sjednice, odnosno glavnog pretresa, koje se krivicno djelo stavlja maloljetniku na teret. (3) Kazne i zavodske mjere mogu se izreci samo po odrzanom glavnom pretresu. Ostale odgojne mjere mogu se izreci i u sjednici vijeca. (4) U sjednici vijeca moze se odluciti da se odrzi glavni pretres. (5) O sjednici vijeca obavjestavaju se i njoj mogu biti prisutni nadlezni tuzilac, branilac i predstavnik organa starateljstva, maloljetnik i njegovi roditelji, odnosno staratelj. (6) Sudija za maloljetnike priopcit ce maloljetniku odgojnu mjeru koja je prema njemu izrecena u sjednici vijeca.

Clan 463.

(1) Kad vijece za maloljetnike odlucuje na osnovu glavnog pretresa, sukladno ce se primjenjivati odredbe ovog zakona o pripremama za glavni pretres, o rukovodjenju glavnim pretresom, o odlaganju i prekidanju glavnog pretresa, o zapisniku i o toku glavnog pretresa, ali sud moze odstupiti od ovih pravila ako smatra da njihova primjena u konkretnom slucaju ne bi bila cjelishodna. (2) Pored osoba navedenih u clanu 276. ovog zakona, na glavni pretres pozvat ce se roditelji maloljetnika, odnosno staratelj i organ starateljstva. Nedolazak roditelja, staratelja ili predstavnika organa starateljstva ne sprjecava sud da odrzi glavni pretres. (3) Osim maloljetnika, glavnom pretresu mora biti prisutan nadlezni tuzilac, kad je stavio prijedlog u smislu clana 458. ovog zakona, i branilac. (4) Odredbe ovog zakona o izmjeni i prosirenju optuzbe primjenjivat ce se i u postupku prema maloljetniku, s tim sto je vijece za maloljetnike ovlasteno da i bez prijedloga nadleznog tuzioca donese odluku na osnovu cinjenicnog stanja koje je izmijenjeno na glavnom pretresu.

Clan 464.

(1) Kad se sudi maloljetniku, uvijek ce se iskljuciti javnost. (2) Vijece moze dopustiti da glavnom pretresu budu prisutne osobe koje se bave zastitom i odgojem maloljetnika ili suzbijanjem maloljetnickog kriminaliteta, kao i znanstvenici. (3) U toku glavnog pretresa vijece moze narediti da se, osim nadleznog tuzioca, branioca i predstavnika organa starateljstva, iz zasjedanja udalje sve ili pojedine osobe. (4) Za vrijeme izvodjenja pojedinih dokaza ili govora stranaka vijece moze narediti da se maloljetnik udalji iz zasjedanja.

Clan 465.

U toku postupka pred sudom, sudija za maloljetnike ili vijece za maloljetnike moze donijeti odluku o privremenom smjestaju maloljetnika (clan 455.), a moze i ukinuti odluku koja je o tome ranije donesena.

Clan 466.

(1) Sudija za maloljetnike duzan je zakazati glavni pretres ili sjednicu vijeca u roku od osam dana od dana prijema prijedloga nadleznog tuzioca ili od dana zavrsetka pripremnog postupka (clan 460.) ili od dana kad je u sjednici vijeca odluceno da se odrzi glavni pretres. Za svako produzenje ovog roka sudija za maloljetnike mora imati odobrenje predsjednika suda. (2) Odlaganje ili prekidanje glavnog pretresa vrsi se samo izuzetno. O svakom odlaganju ili prekidanju glavnog pretresa sudija za maloljetnike obavijestit ce predsjednika suda i iznijet ce razloge za odlaganje, odnosno prekidanje. (3) Sudija za maloljetnike duzan je da u roku od tri dana od dana objavljivanja pismeno izradi presudu, odnosno rjesenje.

Clan 467.

(1) Vijece za maloljetnike nije vezano za prijedlog nadleznog tuzioca pri odlucivanju hoce li prema maloljetniku izreci kaznu ili ce primijeniti odgojnu mjeru, ali ako se postupak prema maloljetniku vodi bez prijedloga nadleznog tuzioca, ili ako je nadlezni tuzilac odustao od prijedloga, vijece ne moze maloljetniku izreci kaznu nego samo odgojnu mjeru. (2) Vijece ce rjesenjem obustaviti postupak u slucajevima kad sud na temelju clana 344. tac. 4. do 6. ovog zakona, donosi presudu kojom se optuzba odbija ili kojom se optuzeni oslobadja od optuzbe (clan 345.), kao i kad vijece nadje da nije cjelishodno izreci maloljetniku ni kaznu niti odgojnu mjeru. (3) Vijece donosi rjesenje i kad izrice odgojnu mjeru maloljetniku. U izreci ovog rjesenja navodi se samo koja se mjera izrice, ali se maloljetnik nece oglasavati krivim za krivicno djelo koje mu se stavlja na teret. U obrazlozenju rjesenja navest ce se opis djela i okolnosti koje opravdavaju primjenu izrecene odgojne mjere. (4) Presuda kojom se maloljetniku izrice kazna donosi se u obliku predvidjenom u clanu 346. ovog zakona. (5) Ako vijece za maloljetnike utvrdi da je za sudjenje nadlezno vijece za maloljetnike viseg suda, donijet ce rjesenje o ustupanju predmeta tom sudu.

Clan 468.

Sud moze maloljetnika osuditi na placanje troskova krivicnog postupka i na ispunjenje imovinskopravnih zahtjeva samo ako je maloljetniku izrekao kaznu. Ako je prema maloljetniku primijenjena odgojna mjera, troskovi postupka padaju na teret budzetskih sredstava, a osteceni se radi ostvarivanja imovinskopravnih zahtjeva upucuje na parnicu. 6. Pravni lijekovi

Clan 469.

(1) Protiv presude kojom je maloljetniku izrecena kazna, protiv rjesenja kojim je maloljetniku izrecena odgojna mjera i protiv rjesenja o obustavljanju postupka (clan 467. stav 2.) mogu izjaviti zalbu sve osobe koje imaju pravo na zalbu protiv presude (clan 354. Zakona), i to u roku od osam dana od dana prijema presude, odnosno rjesenja. (2) Branilac, nadlezni tuzilac, bracni odnosno vanbracni drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojitelj, staratelj, brat, sestra i hranitelj mogu izjaviti zalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje. (3) Zalba protiv rjesenja kojim se izrice odgojna mjera koja se izdrzava u ustanovi zadrzava izvrsenje rjesenja ako sud, u saglasnosti s roditeljima maloljetnika, i po saslusanju maloljetnika, ne odluci drukcije. (4) Na sjednici drugostepenog vijeca (clan 365.) uvijek ce se pozvati maloljetnik i njegov branilac. U slucaju nedolaska maloljetnika i njegovog branioca koji su uredno obavjesteni ne sprjecava drugostepeni sud da odrzi sjednicu.

Clan 470.

(1) Drugostepeno vijece moze preinaciti prvostepenu odluku izricanjem teze mjere prema maloljetniku samo ako je to predlozeno u zalbi. (2) Ako prvostepenom odlukom nije izrecena kazna maloljetnickog zatvora ili zavodska mjera, drugostepeno vijece moze tu kaznu odnosno mjeru izreci samo ako odrzi pretres. Maloljetnicki zatvor u duzem trajanju ili teza zavodska mjera od one izrecene prvostepenom odlukom, moze se izreci i u sjednici drugostepenog vijeca.

Clan 471.

Zahtjev za zastitu zakonitosti moze se podici kako u slucaju kad je sudskom odlukom povrijedjen zakon tako i u slucaju kad je prema maloljetniku nepravilno primijenjena kazna ili neka odgojna mjera.

Clan 472.

Odredbe o ponavljanju krivicnog postupka zavrsenog pravomoc nom presudom sukladno ce se primjenjivati i na ponavljanje postupka zavrsenog pravomocnim rjesenjem o primjeni odgojne mjere ili o obustavi postupka prema maloljetniku. 7. Nadzor suda nad provodjenjem mjera

Clan 473.

(1) Uprava ustanove u kojoj se izvrsava odgojna mjera prema maloljetniku duzna je da svakih sest mjeseci dostavi sudu koji je izrekao odgojnu mjeru izvjestaj o vladanju maloljetnika. Sudija za maloljetnike tog suda moze i sam obilaziti maloljetnike smjestene u ustanovi. (2) Sudija za maloljetnike moze preko organa starateljstva pribaviti obavjestenje o izvrsenju ostalih odgojnih mjera, a moze odrediti da to ucini i odredjeni strucni radnik (socijalni radnik, defektolog i dr.), ako ga ima u sudu. 8. Obustava izvrsenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama

Clan 474.

(1) Kad su ispunjeni uvjeti predvidjeni u zakonu za izmjenu odluke o izrecenoj odgojnoj mjeri, odluku o tome donosi sud koji je u prvom stepenu donio rjesenje o odgojnoj mjeri ako sam nadje da je to potrebno, ili na prijedlog nadleznog tuzioca, upravnika ustanove ili organa starateljstva kome je povjeren nadzor nad maloljetnikom. (2) Prije donosenja odluke sud ce saslusati nadleznog tuzioca, maloljetnika, roditelja ili staratelja maloljetnika ili druge osobe, a pribavit ce i potrebne izvijestaje od ustanove u kojoj maloljetnik izdrzava zavodsku mjeru, od organa starateljstva ili drugih organa i ustanova. (3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog clana, donosi se i odluka o obustavljanju izvrsenja odgojne mjere. (4) Odluku o obustavljanju ili izmjeni odgojne mjere donosi vijece za maloljetnike.

DIO TRECI POSEBNI POSTUPCI XXVIII POSTUPAK ZA PRIMJENU MJERA SIGURNOSTI, ZA ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI I ZA OPOZIVANJE UVJETNE OSUDE

Clan 475.

(1) Ako je okrivljeni ucinio krivicno djelo u stanju neuracunljivosti, nadlezni tuzilac ce podnijeti sudu prijedlog da izrekne mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja takvog ucinitelja u zdravstvenoj ustanovi, odnosno prijedlog za obavezno psihijatrijsko lijecenje ucinitelja na slobodi ako za izvrsenje takve mjere postoje uvjeti predvidjeni u cl. 63. i 64. Krivicnog zakona Federacije. (2) U ovom slucaju okrivljeni, koji se nalazi u pritvoru, nece se pustiti na slobodu nego ce se do zavrsetka postupka za primjenu mjera sigurnosti privremeno smjestiti u odgovarajucu zdravstvenu ustanovu. (3) Poslije stavljanja prijedloga iz stava 1. ovog clana okrivljeni mora imati branioca.

Clan 476.

(1) O primjeni mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi ili obaveznog psihijatrijskog lijecenja na slobodi, rjesava, poslije odrzanog glavnog pretresa, sud koji je nadlezan za sudjenje u prvom stepenu. (2) Pored osoba koje se moraju pozvati na glavni pretres, pozvat ce se kao vjestaci i lijecnici psihijatri iz zdravstvene ustanove kojoj je bilo povjereno vjestacenje u pogledu uracunljivosti okrivljenog. Okrivljeni ce se pozvati ako je njegovo stanje takvo da moze biti prisutan glavnom pretresu. O glavnom pretresu ce se obavijestiti bracni, odnosno vanbracni drug okrivljenog i njegovi roditelji, odnosno staratelj, a prema okolnostima i drugi bliski srodnici. (3) Ako sud, na temelju provedenih dokaza, utvrdi da je okrivljeni ucinio odredjeno krivicno djelo i da je u vrijeme izvrsenja krivicnog djela bio neuracunljiv, odlucit ce, na temelju saslusanja pozvanih osoba i nalaza i misljenja vjestaka, hoce li okrivljenom izreci mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi, odnosno obaveznog psihijatrijskog lijecenja na slobodi. Pri odlucivanju koju ce od tih mjera sigurnosti izreci, sud nije vezan za prijedlog nadleznog tuzioca. (4) Ako sud nadje da okrivljeni nije bio neuracunljiv, obustavit ce postupak za primjenu mjera sigurnosti. (5) Protiv rjesenja suda mogu u roku od osam dana od dana prijema rjesenja izjaviti zalbu sve osobe koje imaju pravo da se zale protiv presude (clan 354.), osim ostecenog.

Clan 477.

Mjere sigurnosti iz clana 475. stav 1. ovog zakona mogu se izreci kad nadlezni tuzilac na glavnom pretresu izmijeni podignutu optuznicu, odnosno optuzni prijedlog podnosenjem prijedloga za izricanje tih mjera.

Clan 478.

Kad sud izrekne kaznu osobi koja je izvrsila krivicno djelo u stanju bitno smanjene uracunljivosti, izreci ce istom presudom i mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi, ako utvrdi da zato postoje zakonski uvjeti (clan 63. Krivicnog zakona Federacije).

Clan 479.

Pravomocna odluka kojom je izrecena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi, odnosno obaveznog psihijatrijskog lijecenja na slobodi (cl. 476. i 478.) dostavit ce se sudu koji je nadlezan odluciti o lisenju poslovne sposobnosti. O odluci ce se obavijestiti i organ starateljstva.

Clan 480.

(1) Sud koji je u prvom stepenu izrekao mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi duzan je svakih sest mjeseci po prethodno pribavljenom misljenju zdravstvene ustanove u kojoj se ucinitelj lijeci i cuva odluciti o potrebi daljeg trajanja ove mjere sigurnosti. (2) Po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog zdravstvene ustanove ili organa starateljstva, a po saslusanju nadleznog tuzioca i branioca, sud koji je u prvom stepenu izrekao mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi obustavit ce ovu mjeru i odrediti otpustanje ucinitelja iz zdravstvene ustanove, ako na temelju misljenja lijecnika utvrdi da je prestala potreba za lijecenjem i cuvanjem ucinitelja u toj ustanovi, a moze odrediti njegovo obavezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi. (3) Kad se iz zdravstvene ustanove otpusta ucinitelj cija je uracunljivost bila bitno smanjena, a u toj ustanovi je proveo manje vremena nego sto iznosi kazna zatvora na koju je osudjen, sud ce rjesenjem o otpustanju odluciti hoce li ta osoba izdrzati ostatak kazne ili ce biti pustena na uvjetni otpust. Ucinitelju koji se pusta na uvjetni otpust moze se izreci i mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja na slobodi ako za to postoje zakonski uvjeti. (4) Po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog zdravstvene ustanove u kojoj se okrivljeni lijeci ili je trebalo da se lijeci, a po saslusanju nadleznog tuzioca i branioca, sud moze pocinitelja prema kome je primijenjena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja na slobodi izreci mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi, ako ustanovi da se ucinitelj nije podvrgao lijecenju ili ga je samovoljno napustio ili da je i pored lijecenja ostao tako opasan za svoju okolinu da je potrebno njegovo lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi. Prije donosenja odluke sud ce po potrebi pribaviti i misljenje lijecnika, a okrivljeni ce se saslusati ako to njegovo stanje dopusta.

Clan 481.

(1) O primjeni mjere sigurnosti obaveznog lijecenja alkoholic ara i narkomana sud odlucuje posto pribavi nalaz i misljenje vjestaka. Vjestak treba da se izjasni i o mogucnostima za lijecenje okrivljenog. (2) Ako je pri izricanju uvjetne osude ucinitelju nalozeno lijecenje na slobodi a on se nije podvrgao lijecenju ili ga je samovoljno napustio, sud moze, po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog ustanove u kojoj se ucinitelj lijecio ili je trebalo da se lijeci, a po saslusanju nadleznog tuzioca i ucinitelja odrediti opozivanje uvjetne osude ili prinudno izvrsenje izrecene mjere obaveznog lijecenja alkoholicara ili narkomana u zdravstvenoj ustanovi ili drugoj specijaliziranoj ustanovi. Prije donosenja odluke sud ce po potrebi pribaviti i misljenje lijecnika.

Clan 482.

(1) Predmeti koji se po krivicnom zakonu moraju oduzeti, oduzet ce se i kad se krivicni postupak ne zavrsi presudom kojom se optuzeni oglasava krivim, ako to zahtijevaju interesi opce sigurnosti. (2) Posebno rjesenje o tome donosi sud pred kojim se vodio postupak u trenutku kad je postupak zavrsen, odnosno kad je obustavljen. (3) Rjesenje o oduzimanju predmeta iz stava 1. ovog clana donosi sud i kad je u presudi kojom je optuzeni oglasen krivim propusteno da se donese takva odluka. (4) Ovjereni prijepis odluke o oduzimanju predmeta dostavit ce se vlasniku predmeta ako je vlasnik poznat. (5) Protiv odluke iz st. 2. i 3. ovog clana, vlasnik predmeta ima pravo na zalbu zbog nepostojanja zakonskog osnova za oduzimanje predmeta.

Clan 483.

(1) Imovinska korist postignuta izvrsenjem krivicnog djela utvrdjuje se u krivicnom postupku po sluzbenoj duznosti. (2) Sud i drugi organi duzni su u toku postupka prikupljati dokaze i izvidjati okolnosti koje su od vaznosti za utvrdjivanje imovinske koristi. (3) Ako je osteceni stavio imovinskopravni zahtjev u pogledu povracaja stvari pribavljenih krivicnim djelom, odnosno u pogledu iznosa koji odgovara vrijednosti stvari, imovinska korist ce se utvrdjivati samo u onom dijelu koji nije obuhvacen imovinskopravnim zahtjevom.

Clan 484.

(1) Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom (clan 111. stav 2. i clan 113. Krivicnog zakona Federacije), osoba na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik preduzeca odnosno druge pravne osobe, pozvat ce se radi saslusanja u prethodnom postupku i na glavnom pretresu. U pozivu ce se upozoriti da ce se postupak provesti bez njegove prisutnosti. (2) Predstavnik preduzeca odnosno druge pravne osobe saslusat ce se na glavnom pretresu poslije okrivljenog. Na isti nacin postupit ce se u odnosu na osobu na koju je imovinska korist prenesena, ako nije pozvana kao svjedok. (3) Osoba na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik preduzeca odnosno druge pravne osobe ovlasten je da u vezi s utvrdjivanjem imovinske koristi predlaze dokaze i da, po ovlastenju predsjednika vijeca, postavlja pitanja okrivljenom, svjedocima i vjestacima. (4) Iskljucenje javnosti na glavnom pretresu ne odnosi se na osobu na koju je imovinska korist prenesena i predstavnika preduzeca, odnosno drugu pravnu osobu. (5) Ako sud tek u toku glavnog pretresa utvrdi da dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi, prekinut ce glavni pretres i pozvat ce osobu na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnika preduzeca, odnosno druge pravne osobe.

Clan 485.

Sud ce visinu iznosa imovinske korist odmjeriti po slobodnoj ocjeni ako bi njeno utvrdjivanje bilo povezano s nesrazmjernim teskocama ili sa znatnim odugovlacenjem postupka.

Clan 486.

Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi, sud ce po sluzbenoj duznosti po odredbama koje vaze za izvrsni postupak odrediti privremene mjere osiguranja. U takvom slucaju vaze sukladno odredbe clana 105. st. 2. i 3. ovog zakona.

Clan 487.

(1) Oduzimanje imovinske koristi sud moze izreci u presudi kojom se optuzeni oglasava krivim u rjesenju o sudskoj opomeni ili u rjesenju o primjeni odgojne mjere, kao i u rjesenju kojim se izrice mjera sigurnosti iz cl. 63. i 64. Krivicnog zakona Federacije. (2) U izreci presude ili rjesenja sud ce navesti koji se predmet, odnosno novcani iznos, oduzima. (3) Ovjereni prijepis presude, odnosno rjesenja, dostavlja se i osobi na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavniku preduzeca, odnosno druge pravne osobe, ako je sud izrekao oduzimanje imovinske koristi od te osobe, preduzeca, odnosno druge pravne osobe.

Clan 488.

Osoba iz clana 484. ovog zakona moze podnijeti zahtjev za ponavljanje krivicnog postupka u pogledu odluke o oduzimanju imovinske koristi.

Clan 489.

Odredbe clana 355. st. 2. i 3. i cl. 363. i 367. ovog zakona, sukladno ce se primjenjivati u pogledu zalbe protiv odluke o oduzimanju imovinske koristi.

Clan 490.

Ako u odredbama ove glave nije sto drugo predvidjeno u pogledu postupka za primjenu mjera sigurnosti ili za oduzimanje imovinske koristi, primjenjivat ce se sukladno ostale odredbe ovog zakona.

Clan 491.

(1) Kad je u uvjetnoj osudi odredjeno da ce se kazna izvrsiti ako osudjeni ne vrati imovinsku korist, ne naknadi stetu ili ne ispuni druge obaveze, a osudjeni u odredjenom roku nije ispunio te obaveze, sud koji je sudio u prvom stepenu provest ce postupak za opozivanje uvjetne osude na prijedlog ovlastenog tuzioca, a moze i po sluzbenoj duznosti. (2) Sudija koji za to bude odredjen saslusat ce osudjenog, ako je dostupan, i provest ce potrebne izvidjaje radi utvrdjivanja cinjenica i prikupljanja dokaza vaznih za odluku. (3) Poslije toga ce predsjednik vijeca zakazati sjednicu vijeca o kojoj ce obavijestiti tuzioca, osudjenog i ostecenog. Nedolazak stranaka i ostecenog, ako su uredno obavijesteni, ne sprijecava odrzavanje sjednice vijeca. (4) Ako sud utvrdi da osudjeni nije ispunio obavezu koja mu je bila odredjena presudom, donijet ce presudu kojom ce opozvati uvjetnu osudu i odrediti da se utvrdjena kazna izvrsi, ili odrediti nov rok za ispunjenje obaveze, ili ukinuti taj uvjet. Ako sud nadje da nema osnova za donosenje koje od tih odluka, rjesenjem ce obustaviti postupak za opozivanje uvjetne osude.

XXIX POSTUPAK ZA DONOSENJE ODLUKE O BRISANJU OSUDE ILI PRESTANKU MJERA SIGURNOSTI I PRAVNIH POSLJEDICA OSUDE

Clan 492.

(1) Kad po zakonu brisanje osude nastupa protekom odredjenog vremena i pod uvjetom da osudjeni u tom vremenu ne ucini novo krivicno djelo (clan 119. st. 1., 3. i 4. Krivicnog zakona Federacije, rjesenje o brisanju osude donosi po sluzbenoj duznosti organ unutrasnjih poslova nadlezan za vodjenje kaznene evidencije. (2) Prije donosenja rjesenja o brisanju osude izvrsit ce se potrebna provjeravanja, a narocito ce se prikupiti podaci o tome je li protiv osudjenog u toku krivicni postupak za neko novo krivicno djelo ucinjeno prije isteka roka predvidjenog za brisanje osude.

Clan 493.

(1) Ako nadlezni organ unutrasnjih poslova ne donese rjesenje o brisanju osude, osudjena osoba moze traziti da se utvrdi da je brisanje osude nastupilo po zakonu. (2) Ako organ unutrasnjih poslova ne postupi po zahtjevu osudjenog u roku od trideset dana od dana prijema zahtjeva, osudjeni moze traziti da sud koji je u prvom stepenu izrekao presudu donese rjesenje o brisanju osude. (3) O ovom trazenju odlucuje sud po saslusanju nadleznog tuzioca i osudjenog.

Clan 494.

Ako uvjetna osuda ne bude opozvana ni poslije jedne godine od dana prestanka vremena provjeravanja, sud koji je u prvom stepenu sudio donijet ce rjesenje kojim se utvrdjuje brisanje uvjetne osude. Ovo rjesenje dostavit ce se osudjenom, nadleznom tuziocu i organu nadleznom za vodjenje kaznene evidencije.

Clan 495.

(1) Postupak za brisanje osude na temelju sudske odluke (clan 119. stav 5. Krivicnog zakona Federacije) pokrece se na molbu osudjenog. (2) Molba se podnosi sudu koji je sudio u prvom stepenu. (3) Sudija koji za to bude odredjen prethodno ce ispitati je li proteklo potrebno vrijeme po zakonu, a zatim ce provesti potrebne izvidjaje, utvrditi cinjenice na koje se poziva molitelj i pribaviti dokaze o svim okolnostima koje su vazne za odluku. (4) Sud moze o ponasanju osudjenog zatraziti izvjestaj od organa unutrasnjih poslova na cijem je podrucju osudjeni boravio poslije izdrzavane kazne, a moze takav izvjestaj traziti i od uprave ustanove u kojoj je osudjeni kaznu izdrzao. (5) Poslije izvrsenih izvidjaja, a po saslusanju nadleznog tuzioca i molitelja, sudija ce dostaviti spise s obrazlozenim prijedlogom vijecu suda koji je sudio u prvom stepenu. (6) Protiv odluke suda po molbi za brisanje osude zalbu mogu izjaviti molitelj i nadlezni tuzilac. (7) Ako sud odbije molbu zato sto osudjeni svojim ponasanjem nije zasluzio brisanje osude, osudjeni moze molbu ponoviti po isteku dvije godine od dana pravomocnosti rjesenja o odbijanju molbe.

Clan 496.

U uvjerenju koje se gradjanima daje na temelju kaznene evidencije, radi ostvarivanja njihovih prava u inozemstvu, ne smije se brisana osuda spominjati.

Clan 497.

(1) Molba za prestanak mjera sigurnosti zabrane vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti ili zabrane upravljanja motornim vozilom ili za prestanak pravne posljedice osude koja se odnosi na zabranu sticanja odredjenog prava (clan 118. Krivicnog zakona Federacije), podnosi se sudu koji je sudio u prvom stepenu. (2) Sudija koji za to bude odredjen prethodno ce ispitati je li proteklo potrebno vrijeme po zakonu, a zatim ce izvrsiti potrebne izvidjaje, utvrditi cinjenice na koje se poziva molitelj i prikupiti dokaze o svim okolnostima koje su vazne za odluku. (3) O ponasanju osudjenog sudija moze zatraziti izvjestaj od organa unutrasnjih poslova na cijem je podrucju osudjeni boravio poslije izdrzane, oprostene ili zastarjele glavne kazne, a moze takav izvjestaj traziti i od ustanove u kojoj je osudjeni kaznu izdrzao. (4) Poslije provedenih izvidjaja, a po saslusanju nadleznog tuzioca i osudjenog, sudija ce dostaviti spise s obrazlozenim prijedlogom sudu nadleznom za donosenje rjesenja po molbi za prestanak mjere sigurnosti, odnosno pravne posljedice osude.

Clan 498.

U slucaju odbijanja molbe nova molba se ne moze podnijeti prije isteka dvije godine od dana pravomocnosti rjesenja o odbijanju ranije molbe.

XXX POSTUPAK ZA PRUZANJE MEDJUNARODNE PRAVNE POMOCI I IZVRSENJE MEDJUNARODNIH UGOVORA U KRIVICNOPRAVNIM STVARIMA

Clan 499.

Medjunarodna krivicnopravna pomoc vrsi se po odredbama ovog zakona, ukoliko zakonom Bosne i Hercegovine ili medjunarodnim ugovorom nije sta drugo odredjeno.