KRIVICNI ZAKON FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

OPCI DIO

Glava I

OSNOVNE ODREDBE

Osnova i granice krivicnopravne prinude

Clan 1.

(1) Krivicna djela i krivicne sankcije zakonom se propisuju samo kada se zastita osnovnih sloboda i prava covjeka, te drugih prava i osnovnih vrijednosti zajamcenih i zasticenih Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustav Federacije) i medjunarodnim pravom, ne moze ostvariti bez krivicnopravne prinude. (2) Propisivanje krivicnih djela i krivicnih sankcija temelji se na neophodnosti primjene krivicnopravne prinude i njezinoj srazmjernosti jacini opasnosti za osobne slobode i prava covjeka, te druge osnovne vrijednosti.

Clan 2.

Krivicno zakonodavstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) sacinjavaju: ovaj zakon, drugi zakoni Federacije, zakoni kantona i zakoni Bosne i Hercegovine kojima su propisana krivicna djela. Nacelo zakonitosti

Clan 3.

(1) Krivicna djela i krivicne sankcije propisuju se samo zakonom. (2) Nikome ne moze biti izrecena krivicna sankcija za djelo koje, prije nego sto je ucinjeno, nije zakonom bilo propisano kao krivicno djelo i za koje zakonom nije bila propisana krivicna sankcija. Obavezna primjena blazeg zakona

Clan 4.

(1) Na ucinitelja krivicnog djela primjenjuje se zakon koji je vazio u vrijeme izvrsenja krivicnog djela. (2) Ako se poslije izvrsenja krivicnog djela jednom ili vise puta izmijeni zakon, primijenit ce se zakon koji je blazi za ucinitelja. Krivicne sankcije i uvjeti njihovog izricanja

Clan 5.

(1) Krivicne sankcije su: kazne, uvjetna osuda, sudska opomena, mjere sigurnosti i odgojne mjere. (2) Kazna, uvjetna osuda, sudska opomena i mjere sigurnosti koje se izricu uz ove sankcije mogu se izreci samo ucinitelju krivicnog djela koji je krivicno odgovoran. Ogranicenja u izvrsenju krivicnih sankcija

Clan 6.

Ucinitelju krivicnog djela u izvrsenju krivicne sankcije mogu biti oduzeta ili ogranicena odredjena prava samo u mjeri koja odgovara prirodi i sadrzini te sankcije i samo na nacin kojim se osigurava postivanje osobe ucinitelja i njegovo ljudsko dostojanstvo, u skladu s medjunarodnim pravom. Vazenje opceg dijela ovog zakona

Clan 7.

Odredbe opceg dijela ovog zakona vaze za sva krivicna djela propisana u zakonima Federacije, zakonima kantona i zakonima Bosne i Hercegovine. Godina V Broj 43 Petak, 20. novembra/studenog 1998. godine S A R A J E V O Akontacija za II polugodiste 1998. ukljucujuci i pretplatu za "Sluzbeni glasnik BiH": KM 90.

Glava II

KRIVICNO DJELO I KRIVICNA ODGOVORNOST

1.Opce odredbe o krivicnom djelu i krivicnoj odgovornosti Krivicno djelo

Clan 8.

Krivicno djelo je protivpravno djelo koje je zakonom propisano kao krivicno djelo, cija su obiljezja odredjena zakonom i za koje je zakonom propisana krivicna sankcija. Djelo malog znacaja

Clan 9.

Nije krivicno djelo ono djelo koje, iako sadrzi obiljezja krivicnog djela odredjena zakonom, zbog nacina izvrsenja djela, neznatnosti ili nepostojanja stetnih posljedica i malog stupnja krivicne odgovornosti izvrsitelja, predstavlja djelo maloga znacaja. Nuzna odbrana

Clan 10.

(1) Nije krivicno djelo ono djelo koje je ucinjeno u nuznoj odbrani. (2) Nuzna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da ucinitelj od sebe ili drugog odbije istodobni protupravni napad i koja je srazmjerna napadu. (3) Ucinitelj koji prekoraci granice nuzne odbrane moze se blaze kazniti, a ako je prekoracenje ucinio zbog jake razdraz enosti ili straha izazvanog napadom, moze se i osloboditi od kazne. Krajnja nuzda

Clan 11.

(1) Nije krivicno djelo ono djelo koje je ucinjeno u krajnjoj nuzdi. (2) Krajnja nuzda postoji kad je djelo ucinjeno da ucinitelj od sebe ili drugog otkloni istodobnu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nacin nije mogla otkloniti, a pritom ucinjeno zlo nije vece od zla koje je prijetilo. (3) Ucinitelj koji sam izazove opasnost ali iz nehata, ili prekoraci granice krajnje nuzde, moze se blaze kazniti, a ako je prekoracenje ucinjeno pod osobito olaksavajucim okolnostima, moze se i osloboditi od kazne. (4) Nema krajnje nuzde ako je ucinitelj bio duzan izloziti se opasnosti. Krivicna odgovornost

Clan 12.

(1) Krivicno je odgovoran ucinitelj koji je uracunljiv i kriv za ucinjeno krivicno djelo. (2) Ucinitelj je kriv ako je krivicno djelo ucinio s umisljajem. (3) Ucinitelj je kriv i ako je krivicno djelo ucinio iz nehata, samo ako to zakon izricito odredjuje. Uracunljivost

Clan 13.

(1) Nije uracunljiv ucinitelj koji u vrijeme izvrsenja krivicnog djela nije mogao shvatiti znacaj svog djela ili nije mogao upravljati svojim postupcima zbog trajne ili privremene dusevne bolesti, privremene dusevne poremecenosti ili zaostalog dusevnog razvoja (neuracunljivost). (2) Ucinitelj krivicnog djela cija je sposobnost da shvati znacaj svog djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1. ovog clana moze se blaze kazniti (bitno smanjena uracunljivost). (3) Krivicno je odgovoran ucinitelj krivicnog djela koji je upotrebom alkohola, droga ili na drugi nacin doveo sebe u stanje u kome nije mogao shvatiti znacaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, ako je prije nego sto se doveo u to stanje djelo bilo obuhvaceno njegovim umisljajem ili je u odnosu prema krivicnom djelu kod njega postojao nehat a zakon za takvo djelo predvidja krivicnu odgovornost i za nehat. Umisljaj

Clan 14.

Krivicno djelo je ucinjeno s umisljajem kad je ucinitelj bio svjestan svog djela i htio njegovo izvrsenje, ili kad je bio svjestan da zbog njegovog cinjenja ili necinjenja moze nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njezino nastupanje. Nehat

Clan 15.

Krivicno djelo je ucinjeno iz nehata kad je ucinitelj bio svjestan da zbog njegovog cinjenja ili necinjenja moze nastupiti zabranjena posljedica, ali je olahko drzao da ce je moci sprijeciti ili da ona nece nastupiti, ili kad nije bio svjestan mogucnosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima morao i mogao biti svjestan te mogucnosti. Odgovornost za tezu posljedicu

Clan 16.

Kad je iz krivicnog djela proizasla teza posljedica za koju zakon propisuje tezu kaznu, ta se kazna moze izreci ako je ucinitelj u odnosu prema toj posljedici postupao iz nehata. Stvarna zabluda

Clan 17.

(1) Nije krivicno odgovoran ucinitelj koji u vrijeme izvrsenja krivicnog djela nije bio svjestan nekog njegova zakonom odredjenog obiljezja, ili koji je pogresno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo bilo dopusteno. (2) Ako je ucinitelj bio u zabludi zbog nehata, krivicno je odgovoran za krivicno djelo ucinjeno iz nehata kad zakon i za takvo djelo odredjuje krivicnu odgovornost. Pravna zabluda

Clan 18.

Ucinitelj krivicnog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno moze se blaze kazniti ili osloboditi od kazne. 2. Pripremanje i pokusaj krivicnog djela Pripremanje

Clan 19.

(1) Ko s direktnim umisljajem priprema izvrsenje krivicnog djela, kaznit ce se samo kad to zakon izricito odredjuje. (2) Pripremanje se moze sastojati u nabavljanju ili osposobljavanju sredstava za izvrsenje krivicnog djela, u uklanjanju prepreka za izvrsenje krivicnog djela, u dogovaranju, planiranju ili organiziranju s drugim izvrsenja krivicnog djela, kao i u drugim radnjama kojima se stvaraju uvjeti za neposredno izvrsenje krivicnog djela a koje ne predstavljaju radnju izvrsenja. Pokusaj

Clan 20.

(1) Ko s umisljajem zapocne izvrsenje krivicnog djela, ali ga ne dovrsi, kaznit ce se za pokusaj krivicnog djela ako se za to djelo prema zakonu moze izreci kazna zatvora od pet godina ili teza kazna, a za pokusaj drugog krivicnog djela samo kad zakon izricito propisuje kaznjavanje i za pokusaj. (2) Ucinitelj ce se za pokusaj kazniti u granicama kazne propisane za krivicno djelo, a moze se i blaze kazniti. Nepodobni pokusaj

Clan 21.

Ucinitelj koji pokusa uciniti krivicno djelo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu, moze se osloboditi od kazne. Dobrovoljni odustanak

Clan 22.

(1) Ucinitelj koji je pripremao ili pokusao uciniti krivicno djelo, ali je dobrovoljno odustao od njegovog izvrsenja ili je sprijecio njegovo izvrsenje oslobodit ce se od kazne. (2) U slucaju iz stava 1. ovog clana ucinitelj ce se kazniti za one radnje koje cine neko drugo samostalno krivicno djelo. 3. Saucesnistvo u krivicnom djelu Saizvrsilastvo

Clan 23.

Ako vise osoba, sudjelovanjem u radnji izvrsenja ili na drugi nacin, zajednicki ucine krivicno djelo, svaka od njih kaznit ce se kaznom propisanom za to djelo. Poticanje

Clan 24.

(1) Ko drugog s umisljajem potice da ucini krivicno djelo kaznit ce se kao da ga je sam ucinio. (2) Ko drugog s umisljajem potice na izvrsenje krivicnog djela za koje se po zakonu moze izreci pet godina zatvora ili teza kazna, a djelo ne bude ni pokusano, kaznit ce se kao za pokusaj krivicnog djela. Pomaganje

Clan 25.

(1) Ko drugome s umisljajem pomogne u izvrsenju krivicnog djela kaznit ce se kao da ga je sam ucinio, a moze se i blaze kazniti. (2) Kao pomaganje u izvrsenju krivicnog djela smatra se osobito: davanje savjeta ili uputa kako da se ucini krivicno djelo, stavljanje ucinitelju na raspolaganje sredstava za izvrsenje krivicnog djela, uklanjanje prepreka za izvrsenje krivicnog djela, te unaprijed obecano prikrivanje krivicnog djela, ucinitelja, sredstava kojima je krivicno djelo ucinjeno, tragova krivicnog djela ili predmeta pribavljenih krivicnim djelom. Granice krivicne odgovornosti i kaznjivosti saucesnika

Clan 26.

(1) Saizvrsitelj je krivicno odgovoran u granicama svojeg umisljaja ili nehata, a poticatelj i pomagac u granicama svog umisljaja. (2) Saizvrsitelj, poticatelj ili pomagac koji dobrovoljno sprijeci izvrsenje krivicnog djela oslobodit ce se od kazne. To vrijedi i u slucaju kaznjivog pripremanja krivicnog djela. (3) Osobni odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih zakon iskljucuje krivicnu odgovornost ili dopusta oslobodjenje od kazne, ublazavanje ili poostravanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom izvrsitelju, saizvrsitelju, poticatelju ili pomagacu kod kojega takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje. 4. Posebne odredbe o krivicnoj odgovornosti za krivicna djela ucinjena putem stampe i drugih sredstava javnog informiranja i komuniciranja Krivicna odgovornost odgovornog urednika

Clan 27.

(1) Za krivicna djela ucinjena preko novina ili druge povremene stampane publikacije, preko radija, televizije ili filmskih novina, krivicno je odgovoran odgovorni urednik, odnosno osoba koja ga zamjenjuje u vrijeme objavljivanja informacije: 1) ako je do zavrsetka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom autor ostao nepoznat, 2) ako je informacija objavljena bez saglasnosti autora. (2) Nije krivicno odgovoran odgovorni urednik, odnosno osoba koja ga zamjenjuje, ako iz opravdanih razloga nije znao za koju od okolnosti navedenih u tac. 1. i 2. stava 1. ovoga clana. Krivicna odgovornost izdavaca, stampara i proizvodjaca

Clan 28.

(1) Kad postoje uvjeti iz clana 27. ovoga zakona, krivicno su odgovorni: 1) izdavac za krivicno djelo ucinjeno preko nepovremene stampane publikacije, a ako nema izdavaca stampar koji je za to znao, 2) proizvodjac za krivicno djelo ucinjeno preko gramofonske ploce, magnetofonske trake, filma za prikazivanje i dijapozitiva, fonograma, videosredstava, auditivnih sredstava ili slicnih sredstava komuniciranja namijenjenih sirem krugu ljudi. (2) Ako je izdavac, stampar ili proizvodjac pravno lice ili drzavni organ, krivicno je odgovorna osoba koja odgovara za izdavanje, stampanje ili proizvodnju. Primjena opcih odredaba o krivicnoj odgovornosti

Clan 29.

Odredbe o krivicnoj odgovornosti osoba navedenih u cl. 27. i 28. ovog zakona primjenjuju se samo ako te osobe nisu krivicno odgovorne po opcim odredbama o krivicnoj odgovornosti ovog zakona. 5. Nacin, vrijeme i mjesto izvrsenja krivicnog djela Nacin izvrsenja krivicnog djela

Clan 30.

(1) Krivicno djelo moze se uciniti cinjenjem ili necinjenjem. (2) Krivicno djelo moze biti ucinjeno necinjenjem samo kad ucinitelj propusti cinjenje koje je bio duzan izvrsiti. Vrijeme izvrsenja krivicnog djela

Clan 31.

Krivicno djelo je ucinjeno u vrijeme kad je ucinitelj radio ili bio duzan raditi, bez obzira na to kad je posljedica nastupila. Mjesto izvrsenja krivicnog djela

Clan 32.

(1) Krivicno djelo je ucinjeno kako u mjestu gdje je ucinitelj radio ili je bio duzan raditi, tako i u mjestu gdje je nastupila posljedica. (2) Pripremanje i pokusaj krivicnog djela smatraju se ucinjenima kako u mjestu gdje je ucinitelj radio, tako i u mjestu gdje je prema njegovom umisljaju posljedica trebala nastupiti ili je mogla nastupiti. Glava

III K A Z N E

1. Svrha kaznjavanja, vrste kazni i uvjeti za njihovo izricanje Svrha kaznjavanja

Clan 33.

Svrha kaznjavanja je: 1) sprjecavanje ucinitelja da cini krivicna djela i njegov preodgoj, 2) preventivni utjecaj na druge da ne cine krivicna djela. Vrste kazni

Clan 34.

(1) Za krivicna djela mogu se krivicno odgovornim uciniteljima izreci ove kazne: 1) zatvor, 2) dugotrajni zatvor, 3) novcana kazna. (2) Za teske oblike krivicnih djela, za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, ucinjena za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ratne opasnosti, zakonom se moze izuzetno predvidjeti i smrtna kazna. (3) U slucaju iz stava 2. ovog clana smrtna kazna moze se izreci i izvrsiti samo za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ratne opasnosti. Glavne i sporedne kazne

Clan 35.

(1) Zatvor i dugotrajni zatvor mogu se izreci samo kao glavne kazne. (2) Novcana kazna moze se izreci i kao glavna i kao sporedna kazna. (3) Ako je za jedno krivicno djelo propisano vise kazni, samo se jedna moze izreci kao glavna. Zakonitost u izricanju kazne

Clan 36.

(1) Ucinitelju krivicnog djela izrice se kazna propisana za ucinjeno krivicno djelo, a blaza ili strozija kazna od propisane moze se izreci samo pod uvjetima predvidjenim ovim zakonom. (2) Za krivicna djela ucinjena iz koristoljublja novcana kazna kao sporedna moze se izreci i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da ce se ucinitelj kazniti zatvorom ili novcanom kaznom a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora. Zatvor

Clan 37.

(1) Zatvor ne moze biti kraci od petnaest dana ni duzi od petnaest godina. (2) Zatvor se izrice na pune godine i mjesece, a do sest mjeseci i na pune dane. (3) Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora u trajanju do tri mjeseca, moze istodobno odluciti da se ta kazna, uz pristanak osudjenog, zamijeni novcanom kaznom, a iznimno i radom za opce dobro na slobodi. Dugotrajni zatvor

Clan 38.

(1) Za najteze oblike teskih krivicnih djela ucinjenih s umisljajem moze se, izuzetno, propisati i dugotrajni zatvor. (2) Dugotrajni zatvor nikada se ne moze propisati kao jedina glavna kazna za odredjeno krivicno djelo. (3) Dugotrajni zatvor izrice se u trajanju od dvadeset do cetrdeset godina. (4) Dugotrajni zatvor ne moze se izreci ucinitelju koji u vrijeme izvrsenja krivicnog djela nije navrsio dvadeset jednu godinu zivota. (5) Ako je izrecena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se dati tek nakon izdrzanih cetiri petine te kazne. (6) Osudjenoj osobi na kaznu dugotrajnog zatvora ne moze se dati uvjetni otpust. Novcana kazna

Clan 39.

(1) Novcana kazna ne moze biti manja od dvjesto KM. Novcana kazna ne moze biti veca od dvadeset hiljada KM, a za krivicna djela ucinjena iz koristoljublja veca od sto hiljada KM. (2) U presudi se odredjuje rok placanja novcane kazne, koji ne moze biti kraci od petnaest dana ni duzi od tri mjeseca, ali u opravdanim slucajevima sud moze dopustiti da osudjeni isplati novcanu kaznu i u otplatama, ali rok isplate ne moze biti duzi od dvije godine. (3) Ako se novcana kazna ne moze ni prinudno naplatiti, sud ce je izvrsiti tako sto ce za svakih zapocetih pedeset KM novcane kazne odrediti jedan dan zatvora, ali zatvor u tom slucaju ne moze biti duzi od sest mjeseci. (4) Ako osudjeni isplati samo dio novcane kazne, ostatak koji se ne moze prinudno naplatiti srazmjerno ce se pretvoriti u zatvor, a ako osudjeni isplati ostatak novcane kazne, izvrsenje zatvora ce se obustaviti. (5) Nakon smrti osudjenog novcana kazna se nece izvrsiti. 2. Odmjeravanje kazne Opca pravila o odmjeravanju kazne

Clan 40.

(1) Sud ce ucinitelju krivicnog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to djelo, imajuci u vidu svrhu kaznjavanja i uzimajuci u obzir sve okolnosti koje utjecu da kazna bude manja ili veca (olaksavajuce i otezavajuce okolnosti), a osobito: stepen krivicne odgovornosti, pobude iz kojih je djelo ucinjeno, jacinu ugrozavanja ili povrede zasticenog dobra, okolnosti pod kojima je djelo ucinjeno, raniji zivot ucinitelja, njegove osobne prilike i njegovo drzanje nakon ucinjenog krivicnog djela, kao i druge okolnosti koje se odnose na osobu ucinitelja. (2) Kad sud odmjerava kaznu ucinitelju za krivicno djelo ucinjeno u povratu, posebno ce uzeti u obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela ucinjena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izdrzane ili oprostene kazne. (3) Pri odmjeravanju novcane kazne sud ce uzeti u obzir i imovno stanje ucinitelja, vodeci pri tome racuna o visini njegovog osobnog dohotka, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim obiteljskim obavezama. Ublazavanje kazne

Clan 41

Sud moze ucinitelju odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili primijeniti blazu vrstu kazne: 1) kad zakon predvidja da se ucinitelj moze blaze kazniti; 2) kad utvrdi da postoje osobito olaksavajuce okolnosti koje ukazuju da se i s ublazenom kaznom moze postici svrha kaznjavanja. Granice ublazavanja kazne

Clan 42.

(1) Kad postoje uvjeti za ublazavanje kazne iz clana 41. ovog zakona, sud ce ublaziti kaznu u ovim granicama: 1) ako je za krivicno djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor u trajanju od tri ili vise godina, kazna se moze ublaziti do jedne godine zatvora, 2) ako je za krivicno djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor u trajanju od dvije godine, kazna se moze ublaziti do sest mjeseci zatvora, 3) ako je za krivicno djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor u trajanju od jedne godine, kazna se moze ublaziti do tri mjeseca zatvora, 4) ako je za krivicno djelo propisana kao najmanja mjera kazne zatvor u trajanju manje od jedne godine, kazna se moze ublaziti do petnaest dana zatvora, 5) ako je za krivicno djelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere, umjesto zatvora moze se izreci novcana kazna, 6) ako je za krivicno djelo propisana novcana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna se moze ublaziti do iznosa od dvjesta KM. (2) Pri odlucivanju koliko ce kaznu ublaziti prema pravilima iz stava 1. ovog clana sud ce posebno uzeti u obzir najmanju i najvecu mjeru kazne propisane za krivicno djelo. Oslobodjenje od kazne Clan 43. (1) Sud ce osloboditi ili moze osloboditi od kazne ucinitelja krivicnog djela samo kad to zakon izricito predvidja. (2) Kad je sud ovlasten ucinitelja krivicnog djela osloboditi od kazne, moze mu kaznu ublaziti bez ogranicenja propisanih za ublazavanje kazne. Posebna osnova za oslobodjenje od kazne

Clan 44.

Sud moze osloboditi od kazne ucinitelja krivicnog djela ucinjenog iz nehata kad posljedice djela tako tesko pogadjaju ucinitelja da izricanje kazne u takvom slucaju ocigledno ne bi odgovaralo svrsi kaznjavanja. Poostravanje kazne u slucaju visestrukoga povrata

Clan 45.

(1) Za krivicno djelo ucinjeno s umisljajem za koje je propisana kazna zatvora sud moze izreci stroziju kaznu od propisane pod ovim uvjetima: 1) ako je ucinitelj ranije bio dva ili vise puta osudjen za krivicna djela ucinjena s umisljajem na zatvor od najmanje jedne godine i pokazuje sklonost cinjenju krivicnih djela; 2) ako od dana otpustanja ucinitelja s izdrzavanja ranije izrecene kazne do izvrsenja novog krivicnog djela nije proteklo pet godina. (2) Strozija kazna ne smije prijeci dvostruku mjeru propisane kazne ni petnaest godina zatvora. (3) Pri ocjeni hoce li izreci kaznu stroziju od propisane sud ce narocito uzeti u obzir srodnost ucinjenih krivicnih djela, pobude iz kojih su ucinjena, okolnosti pod kojima su ucinjena, kao i potrebu da se radi ostvarivanja svrhe kaznjavanja izrekne takva kazna. Stjecaj krivicnih djela

Clan 46.

(1) Ako je ucinitelj jednom radnjom ili s vise radnji ucinio vise krivicnih djela za koja mu se istodobno sudi, sud ce najprije utvrditi kazne za svako od tih djela, pa ce za sva ta djela izreci jedinstvenu kaznu zatvora ili dugotrajnog zatvora. (2) Jedinstvenu kaznu sud ce izreci po ovim pravilima: 1) ako je za neko od krivicnih djela ucinjenih u stjecaju utvrdio kaznu dugotrajnog zatvora, izreci ce samo tu kaznu; 2) ako je za krivicna djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna mora biti veca od svake pojedine utvrdjene kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrdjenih kazni niti prijeci petnaest godina zatvora; 3) ako su za sva krivicna djela u stjecaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna ne moze biti veca od osam godina zatvora; 4) ako je za krivicna djela u stjecaju utvrdio samo novcane kazne, povisit ce najvisu utvrdjenu novcanu kaznu, ali ona ne smije prijeci zbir utvrdjenih novcanih kazni od dvadeset hiljada KM, odnosno sto hiljada KM, kad su jedno ili vise krivicnih djela izvrseni iz koristoljublja; 5) ako je za neka krivicna djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora, a za druga djela novcane kazne, izreci ce jednu kaznu zatvora i jednu novcanu kaznu, prema odredbama tac. 2. do 4. ovog stava. (3) Sporednu kaznu sud ce izreci ako je utvrdjena makar za jedno krivicno djelo u stjecaju, a ako je utvrdio vise novcanih kazni, izreci ce jednu novcanu kaznu po odredbi tacke 4. stava 2. ovog clana. (4) Ako je sud za krivicna djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i maloljetnickog zatvora, izreci ce zatvor kao jedinstvenu kaznu primjenom pravila predvidjenih u tac. 2.do 3. stava 2. ovog clana. Odmjeravanje kazne osudjenoj osobi Clan 47. (1) Ako se osudjenoj osobi sudi za krivicno djelo ucinjeno prije nego sto je zapocela izdrzavanje kazne po ranijoj osudi, ili za krivicno djelo ucinjeno za vrijeme izdrzavanja kazne zatvora, dugotrajnog zatvora ili maloljetnickog zatvora, sud ce izreci jedinstvenu kaznu za sva krivicna djela primjenom odredaba clana 46. ovoga zakona, uzimajuci ranije izrecenu kaznu kao vec utvrdjenu. Kazna ili dio kazne koju je osudjeni izdrzao uracunat ce se u izrecenu kaznu zatvora ili dugotrajnog zatvora. (2) Za krivicno djelo ucinjeno za vrijeme izdrzavanja kazne zatvora, dugotrajnog zatvora ili maloljetnickog zatvora sud ce ucinitelju izreci kaznu neovisno od ranije izrecene kazne, ako se primjenom odredaba clana 46. ovog zakona ne bi mogla ostvariti svrha kaznjavanja s obzirom na trajanje neizdrzanog dijela ranije izrecene kazne. (3) Osudjeni koji za vrijeme izdrzavanja kazne zatvora, dugotrajnog zatvora ili maloljetnickog zatvora ucini krivicno djelo za koje zakon propisuje novcanu kaznu ili zatvor do jedne godine, kaznit ce se disciplinski. Uracunavanje pritvora i ranije kazne

Clan 48.

(1) Vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako lisenje slobode u vezi s krivicnim djelom uracunavaju se u izrecenu kaznu zatvora, dugotrajnog zatvora, maloljetnickog zatvora i novcanu kaznu. (2) Zatvor ili novcana kazna koju je osudjeni izdrzao, odnosno platio za prekrsaj ili privredni prijestup, kao i kazna ili disciplinska mjera lisenja slobode koju je izdrzao zbog povrede vojne discipline, uracunava se u kaznu izrecenu za krivicno djelo cija obiljezja obuhvacaju i obiljezja prekrsaja, privrednog prijestupa, odnosno povrede vojne discipline. (3) Zastitna mjera koja je izrecena za prekrsaj ili privredni prijestup ili zbog povrede vojne discipline uracunava se osudjenom u odgovarajucu mjeru sigurnosti izrecenu za krivicno djelo cija obiljezja obuhvacaju i obiljezje prekrsaja, privrednog prijestupa, odnosno povrede vojne discipline. (4) Pri svakom uracunavanju izjednacava se dan pritvora, dan lisenja slobode, dan maloljetnickog zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od pedeset KM. Glava

IV UVJETNA OSUDA I SUDSKA OPOMENA SVRHA UVJETNE OSUDE I SUDSKE OPOMENE

Clan 49.

Svrha uvjetne osude i sudske opomene je da se prema krivicno odgovornom ucinitelju ne primijeni kazna za djelo manjeg znacaja, kad to nije nuzno radi krivicnopravne zastite i kad se moze ocekivati da ce upozorenje uz prijetnju kaznom (uvjetna osuda) ili samo upozorenje (sudska opomena) dovoljno utjecati na ucinitelja da vise ne cini krivicna djela. 1. Uvjetna osuda

Clan 50.

(1) Uvjetnom osudom sud ucinitelju krivicnog djela utvrdjuje kaznu i istodobno odredjuje da se ona nece izvrsiti ako osudjeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne moze biti krace od jedne ni duze od pet godina (vrijeme provjeravanja), ne ucini novo krivic no djelo. (2) Sud moze u uvjetnoj osudi odrediti da ce se kazna izvrsiti i ako osudjeni u odredjenom roku ne vrati imovinsku korist pribavljenu krivicnim djelom, ne nadoknadi stetu koju je prouzrocio krivicnim djelom, ili ne ispuni druge obaveze predvidjene krivicnopravnim odredbama. Rok za ispunjenje tih obaveza utvrdjuje sud u okviru odredjenog vremena provjeravanja. (3) Mjere sigurnosti, izrecene uz uvjetnu osudu, izvrsavaju se. Uvjeti za izricanje uvjetne osude

Clan 51.

(1) Uvjetna osuda se moze izreci kad je ucinitelju utvrdjena kazna zatvora u trajanju do dvije godine ili novcana kazna. (2) Za krivicna djela za koja se moze izreci kazna zatvora u trajanju od deset godina ili teza kazna moze se izreci uvjetna osuda samo ako je kazna iz stava 1. ovog clana utvrdjena ublazavanjem zakonom propisane kazne. (3) Uvjetna osuda se ne moze izreci ni za krivicna djela za koja se ni ublazavanjem kazne ne moze izreci kazna manja od jedne godine zatvora. (4) Pri odlucivanju hoce li izreci uvjetnu osudu sud ce, vodeci racuna o svrsi uvjetne osude, posebno uzeti u obzir osobu ucinitelja, njegov raniji zivot, njegovo ponasanje poslije izvrsenog krivicnog djela, stepen krivicne odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je djelo ucinjeno. (5) Ako je ucinitelju utvrdjena i kazna zatvora i novcana kazna, uvjetna osuda se moze izreci za obje kazne ili samo za kaznu zatvora. Opozivanje uvjetne osude zbog novog krivicnog djela

Clan 52.

(1) Sud ce opozvati uvjetnu osudu ako osudjeni u vrijeme provjeravanja ucini jedno ili vise krivicnih djela za koja je izrecena kazna zatvora od dvije godine ili u duzem trajanju. (2) Ako osudjeni u vrijeme provjeravanja ucini jedno ili vise krivicnih djela za koja je izrecena kazna zatvora manja od dvije godine ili novcana kazna, sud ce, posto ocijeni sve okolnosti koje se odnose na ucinjena krivicna djela i ucinitelja, a posebno srodnost ucinjenih krivicnih djela, njihov znacaj i pobude iz kojih su ucinjena, odluciti hoce li opozvati uvjetnu osudu. Pri tome sud je vezan zabranom izricanja uvjetne osude ako ucinitelju za krivicna djela utvrdjena u uvjetnoj osudi i za nova krivicna djela treba izreci kaznu zatvora u trajanju vise od dvije godine (clan 51. stav 1). (3) Ako opozove uvjetnu osudu, sud ce primjenom odredaba clana 46. ovog zakona izreci jedinstvenu kaznu i za ranije ucinjeno i za novo krivicno djelo, uzimajuci kaznu iz opozvane uvjetne osude kao utvrdjenu. (4) Ako ne opozove uvjetnu osudu, sud moze za novo ucinjeno krivicno djelo izreci uvjetnu osudu ili kaznu. Ako sud nadje da i za novo krivicno djelo treba izreci uvjetnu osudu, primjenom odredaba clana 46. ovog zakona, utvrdit ce jedinstvenu kaznu i za ranije ucinjeno i za novo krivicno djelo i odredit ce novo vrijeme provjeravanja, koje ne moze biti krace od jedne ni duze od pet godina racunajuci od dana pravomocnosti nove presude. Osudjenom kojem za novo krivicno djelo bude izrecen zatvor vrijeme provedeno na izdrzavanju ove kazne ne racuna se u vrijeme provjeravanja utvrdjeno uvjetnom osudom za ranije djelo. Opozivanje uvjetne osude zbog ranije ucinjenog krivicnog djela

Clan 53.

(1) Sud ce opozvati uvjetnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdi da je osudjeni ucinio krivicno djelo prije nego sto je uvjetno osudjen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje uvjetne osude da se znalo za to djelo. U tom slucaju primijenit ce odredbu clana 52. stava 3. ovog zakona. (2) Ako sud ne opozove uvjetnu osudu, primijenit ce odredbu clana 52. stava 4. ovog zakona. Opozivanje uvjetne osude zbog neispunjenja odredjenih obaveza

Clan 54.

Ako je uvjetnom osudom osudjenom odredjeno ispunjenje neke obaveze iz clana 50. stava 2. ovoga zakona, a on ne ispuni tu obavezu u roku odredjenom u presudi, sud moze u vremenu provjeravanja produziti rok za ispunjenje obaveze ili moze opozvati uvjetnu osudu i izreci kaznu koja je utvrdjena u uvjetnoj osudi. Ako utvrdi da osudjeni iz opravdanih razloga ne moze ispuniti postavljenu obavezu, sud ce ga osloboditi od ispunjenja te obaveze ili je zamijeniti drugom odgovarajucom obavezom predvidjenom zakonom. Rokovi za opozivanje uvjetne osude

Clan 55.

(1) Uvjetna osuda se moze opozvati u toku vremena provjeravanja. Ako osudjeni u tom vremenu ucini krivicno djelo koje povlaci opoziv uvjetne osude, a to je presudom utvrdjeno tek poslije isteka vremena provjeravanja, uvjetna osuda moze se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja. (2) Ako osudjeni u odredjenom roku ne ispuni neku obavezu iz clana 50. stava 2. ovog zakona, sud moze, najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja, odrediti da se izvrsi utvrdjena kazna u uvjetnoj osudi. Uvjetna osuda sa zastitnim nadzorom

Clan 56.

(1) Sud moze odrediti da se ucinitelj kome je izrecena uvjetna osuda stavi pod zastitni nadzor ako s obzirom na okolnosti izvrsenja djela, osobe ucinitelja, njegov raniji zivot i drzanje poslije izvrsenog djela smatra da ce se uz odredjivanje zastitnog nadzora svrha uvjetne osude i drustveno prilagodjavanje osudj enog bolje ostvariti. (2) Zastitni nadzor obuhvaca ovim zakonom predvidjene mjere pomoci, skrbi, nadzora i zastite, s tim da ne moze biti kraci od sest mjeseci niti duzi od dvije godine. Sadrzaj zastitnog nadzora

Clan 57.

Zastitni nadzor moze obuhvatiti sljedece obaveze : 1) lijecenje u odgovarajucoj zdravstvenoj ustanovi; 2) uzdrzavanje od upotrebe alkoholnih pica ili opojnih droga; 3) posjecivanje odredjenih psiholoskih i drugih savjetovalis ta i postupanje po njihovim savjetima; 4) osposobljavanje za odredjeno zanimanje; 5) prihvacanje zaposlenja koje odgovara strucnoj spremi i sposobnostima ucinitelja; 6) raspolaganje s placom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren nacin i sukladno bracnim, odnosno obiteljskim obavezama. Odredjivanje zastitnog nadzora

Clan 58.

(1) Sud u presudi odredjuje jednu ili vise obaveza iz clana 57. ovog zakona blize navodeci u cemu se one sastoje. (2) Prilikom izbora obaveza iz clana 57. ovog zakona sud ce narocito uzeti u obzir godine starosti ucinitelja, njegovo opce zdravstveno i dusevno stanje, njegove sklonosti i navike u nacinu vodjenja zivota, narocito u kuci, skoli ili na radnom mjestu, pobude iz kojih je ucinio krivicno djelo i ponasanje poslije ucinjenog krivicnog djela, njegov raniji zivot, osobne i obiteljske prilike, kao i druge okolnosti koje se odnose na osobu ucinitelja a od znacaja su za izbor mjera zastitnog nadzora i njihovo trajanje. (3) Ako u toku trajanja zastitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha ove mjere, moze zastitni nadzor ukinuti prije proteka odredjenog vremena. (4) Ako osudjeni kojem je izrecen zastitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio, sud ga moze opomenuti ili moze ranije obaveze zamijeniti drugima ili produziti trajanje zastitnog nadzora, u okviru vremena provjeravanja, ili opozvati uvjetnu osudu. 2. Sudska opomena

Clan 59.

(1) Sudska opomena moze se izreci za krivicna djela za koja je propisan zatvor do jedne godine ili novcana kazna a ucinjena su pod takvim olaksavajucim okolnostima koje ih cine osobito lahkim. (2) Za odredjena krivicna djela i pod uvjetima predvidjenim zakonom sudska opomena moze se izreci i kad je propisan zatvor do tri godine. (3) Sudsku opomenu sud moze izreci za vise krivicnih djela ucinjenih u stjecaju, ako za svako od tih djela postoje uvjeti iz stava 1. ili 2. ovog clana. (4) Pri odlucivanju hoce li izreci sudsku opomenu sud ce, vodeci racuna o svrsi sudske opomene, posebno uzeti u obzir osobu ucinitelja, njegov raniji zivot, njegovo ponasanje poslije izvrsenog krivicnog djela, stepen krivicne odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je djelo ucinjeno. (5) Sudska opomena ne moze se izreci vojnim osobama za krivicna djela protiv oruzanih snaga Federacije.

Glava V

MJERE SIGURNOSTI

Svrha mjera sigurnosti

Clan 60.

Svrha mjera sigurnosti je da se otklone stanja ili uvjeti koji mogu utjecati da ucinitelj ubuduce vrsi krivicna djela. Vrste mjera sigurnosti

Clan 61.

Uciniteljima krivicnih djela mogu se izreci ove mjere sigurnosti: 1) obavezno psihijatrijsko lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi; 2) obavezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi; 3) obavezno lijecenje narkomana i alkoholicara; 4) zabrana vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti; 5) zabrana upravljanja motornim vozilom; 6) oduzimanje predmeta; 7) protjerivanje stranca iz zemlje. Izricanje mjera sigurnosti

Clan 62.

(1) Sud moze ucinitelju krivicnog djela izreci jednu ili vise mjera sigurnosti kad postoje uvjeti za njihovo izricanje predvidjeni ovim zakonom. (2) Obavezno psihijatrijsko lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi i obavezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi izricu se neuracunljivom ucinitelju krivicnog djela samostalno. Uz te mjere mogu se izreci zabrana vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i oduzimanje predmeta. (3) Obavezno lijecenje narkomana i alkoholicara, zabrana upravljanja motornim vozilom i oduzimanje predmeta mogu se izreci ako je ucinitelju izrecena kazna, uvjetna osuda, sudska opomena ili oslobodjenje od kazne. (4) Zabrana vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti i protjerivanje stranca iz zemlje mogu se izreci ako je ucinitelju izrecena kazna ili uvjetna osuda. Obavezno psihijatrijsko lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi

Clan 63.

(1) Ucinitelju koji je krivicno djelo ucinio u stanju neuracunljivosti ili bitno smanjene uracunljivosti sud ce izreci obavezno psihijatrijsko lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi, ako utvrdi da bi ucinitelj mogao izvrsiti teska krivicna djela protiv zivota i tijela, seksualnog integriteta ili imovine, ukoliko bude pusten na slobodu a takva opasnost se moze izbjeci jedino njegovim lijecenjem i cuvanjem u takvoj ustanovi. (2) Mjeru iz stava 1. ovog clana sud ce obustaviti kad utvrdi da je prestala potreba za lijecenjem i cuvanjem ucinitelja u zdravstvenoj ustanovi. (3) Ucinitelju koji je krivicno djelo izvrsio u stanju bitno smanjene uracunljivosti i koji je osudjen na zatvor vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uracunava se u vrijeme trajanja izrecene kazne. Ako je to vrijeme krace od trajanja izrecene kazne, sud moze odrediti da se osudjeni uputi na izdrzavanje ostatka kazne ili da se pusti na uvjetni otpust. Pri odlucivanju o pustanju na uvjetni otpust sud ce narocito uzeti u obzir uspjeh lijecenja osudjenog, njegovo zdravstveno stanje, vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi i ostatak kazne koju osudjeni nije izdrzao. Obavezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi

Clan 64.

(1) Ucinitelju koji je krivicno djelo ucinio u stanju neuracunljivosti sud ce izreci obavezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi, ako utvrdi da bi ucinitelj mogao izvrsiti teska krivicna djela protiv zivota i tijela, seksualnog integriteta ili imovine a za otklanjanje te opasnosti je dovoljno njegovo lijecenje na slobodi. (2) Mjera iz stava 1. ovog clana moze se izreci i neuracunljivom ucinitelju prema kome je odredjeno obavezno psihijatrijsko lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi kad sud na osnovu rezultata lijecenja utvrdi da vise nije potrebno njegovo lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi, nego samo njegovo lijecenje na slobodi. (3) Pod uvjetima iz stava 1. ovog clana, sud moze izreci obavezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi i ucinitelju cija je uracunljivost bitno smanjena i koji je na temelju clana 63. stava 3. ovog zakona pusten na uvjetni otpust. (4) Obavezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi ne moze trajati duze od dvije godine. (5)Ako se u slucajevima iz st. 1. do 3. ovog clana ucinitelj ne podvrgne lijecenju na slobodi, ili ga samovoljno napusti ili i pored lijecenja postane toliko opasan za okolinu da je potrebno njegovo lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi, sud moze izreci obavezno psihijatrijsko lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi. Obavezno lijecenje narkomana i alkoholicara

Clan 65.

(1) Ucinitelju koji je ucinio krivicno djelo zbog ovisnosti od upotrebe opojnih droga ili alkohola i kod koga postoji opasnost da ce zbog te ovisnosti i dalje vrsiti krivicna djela sud moze izreci obavezno lijecenje. (2) Mjera iz stava 1. ovog clana izvrsava se u ustanovi za izvrsenje kazne ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi. Vrijeme provedeno u takvoj ustanovi uracunava se u kaznu. (3) Kad je mjera iz stava 1. ovog clana izrecena uz novcanu kaznu, uvjetnu osudu, sudsku opomenu ili oslobodjenje od kazne, izvrsava se na slobodi. Ako se ucinitelj bez opravdanog razloga ne podvrgne lijecenju na slobodi ili lijecenje samovoljno napusti, sud moze odrediti da se mjera prinudno izvrsi u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi. (4) Obavezno lijecenje narkomana i alkoholicara sud ce obustaviti kad utvrdi da je prestala potreba za lijecenjem ucinitelja, s tim da ukupno trajanje mjere ne moze biti duze od dvije godine. Zabrana vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti

Clan 66.

(1) Sud moze ucinitelju krivicnog djela zabraniti vrsenje odredjenog poziva, odredjene samostalne djelatnosti, svih ili nekih duznosti vezanih za raspolaganje, koristenje, upravljanje ili rukovanje povjerenom imovinom ili za cuvanje te imovine, ako je ucinitelj zloupotrijebio svoj polozaj, vrsenje djelatnosti ili duznosti radi izvrsenja krivicnog djela ili ako se opravdano moze smatrati da bi njegovo dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno. (2) Sud odredjuje trajanje mjere iz stava 1. ovog clana, koje ne moze biti krace od jedne ni duze od deset godina, racunajuci od dana pravomocnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, odnosno u zdravstvenoj ustanovi za cuvanje i lijecenje ne uracunava u vrijeme trajanja ove mjere. (3) Pri izricanju uvjetne osude sud moze odrediti da ce se ta osuda opozvati ako ucinitelj prekrsi zabranu vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti. Zabrana upravljanja motornim vozilom

Clan 67.

(1) Ucinitelju krivicnog djela koji motornim vozilom ugrozava javni promet sud moze izreci zabranu upravljanja motornim vozilom odredjene vrste ili kategorije. (2) Mjeru iz stava 1. ovog clana sud moze izreci ako nadje da okolnosti pod kojima je djelo izvrseno ili ranije krsenje prometnih propisa od ucinitelja pokazuju da je opasno da on upravlja vozilom odredjene vrste ili kategorije. Pri odlucivanju da li ce izreci tu mjeru sud ce uzeti u obzir i to je li ucinitelj po zanimanju vozac motornog vozila. (3) Sud odredjuje trajanje mjere iz stava 1. ovog clana, koje ne moze biti krace od tri mjeseca ni duze od pet godina racunajuci od dana pravomocnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, odnosno u zdravstvenoj ustanovi za cuvanje i lijecenje ne uracunava u vrijeme trajanja ove mjere. (4) Ako je mjera iz stava 1. ovog clana izrecena osobi koja ima stranu dozvolu za upravljanje motornim vozilom, ona obuhvaca zabranu njenog koristenja na teritoriju Federacije za vrijeme od tri mjeseca do pet godina. Oduzimanje predmeta

Clan 68.

(1) Predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvrsenje krivicnog djela ili koji su nastali izvrsenjem krivicnog djela mogu se oduzeti ako su vlasnistvo ucinitelja. (2) Predmeti iz stava 1. ovog clana mogu se oduzeti i kad nisu vlasnistvo ucinitelja ako to zahtijevaju interesi opce sigurnosti, ali time se ne dira u prava trecih osoba na naknadu stete od ucinitelja. (3) Zakonom se moze odrediti obavezno oduzimanje predmeta. Protjerivanje stranca iz zemlje

Clan 69.

(1) Sud moze strancu izreci protjerivanje s teritorija Federacije za vrijeme od jedne do deset godina. (2) Pri ocjeni da li ce izreci mjeru iz stava 1. ovog clana sud ce uzeti u obzir pobude iz kojih je krivicno djelo ucinjeno, nacin izvrsenja krivicnog djela i druge okolnosti koje ukazuju na nepozeljnost daljnjeg boravka stranca u Federaciji. (3) Vrijeme trajanja protjerivanja racuna se od dana pravomoc nosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru ne uracunava u vrijeme trajanja ove mjere. (2) Ako osudjeni u odredjenom roku ne ispuni neku obavezu iz clana 50. stava 2. ovog zakona, sud moze, najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja, odrediti da se izvrsi utvrdjena kazna u uvjetnoj osudi. Uvjetna osuda sa zastitnim nadzorom

Glava VI

PRAVILA O ODGOJNIM PREPORUKAMA, O ODGOJNIM MJERAMA I O KAZNJAVANJU MALOLJETNIKA

Vazenje posebnih krivicnih odredaba za maloljetnike

Clan 70.

(1) Za maloljetne ucinitelje krivicnih djela vaze odredbe ove glave, a ostale krivicnopravne odredbe iz drugih krivicnopravnih propisa primjenjuju se na maloljetnike samo ako nisu u suprotnosti s posebnim odredbama koje za njih vaze. (2) Posebne odredbe koje vaze za maloljetne ucinitelje krivicnih djela primjenjuju se, pod uvjetima predvidjenim u odredbama ove glave, i na punoljetne osobe kad im se sudi za krivicna djela koja su ucinila kao maloljetnici, a izuzetno i na osobe koje su ucinile krivicno djelo kao mladji punoljetnici. Iskljucenje krivicnih sankcija prema djeci

Clan 71.

Prema maloljetniku koji u vrijeme izvrsenja krivicnog djela nije navrsio cetrnaest godina (dijete) ne mogu se primijeniti krivicne sankcije.

1. ODGOJNE PREPORUKE

Svrha odgojnih preporuka

Clan 72.

Svrha odgojnih preporuka je da se ne pokrece krivicni postupak prema maloljetnom ucinitelju krivicnog djela i da se izricanjem odgojnih preporuka utjece na maloljetnika da ne cini krivicna djela. Uvjeti primjene odgojnih preporuka

Clan 73.

(1) Prema maloljetnom ucinitelju krivicnog djela mogu se izreci odgojne preporuke za krivicna djela za koja je propisana novcana kazna ili kazna zatvora do tri godine. (2) Odgojne preporuke maloljetniku moze izreci nadlezni tuzitelj ili sudija za maloljetnike. (3) Uvjeti primjene odgojnih preporuka su: priznanje krivicnog djela od strane maloljetnika i izrazena njegova spremnost za pomirenjem s ostecenim. Vrste odgojnih preporuka

Clan 74.

(1) Odgojne preporuke su: 1) osobna isprika ostecenom, 2) naknada stete ostecenom, 3) redovno pohadjanje skole, 4) rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice, 5) prihvacanje odgovarajuceg zaposlenja, 6) smjestaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu, 7) lijecenje u odgovarajucoj zdravstvenoj ustanovi, 8) posjecivanje odgojnih, obrazovnih, psiholoskih i drugih savjetovalista, 9) edukacija iz oblasti prometnih propisa. (2) Odgojne preporuke pod tac. 1., 2., 3., 8. i 9. stava 1. ovog clana, izrice ovlasteni tuzitelj, a odgojne mjere pod tac. 4., 5., 6. i 7. stava 1. ovog clana izrice sudija za maloljetnike. Izbor odgojnih preporuka

Clan 75.

(1) Pri izboru odgojnih preporuka ovlasteni tuzitelj ili sudija za maloljetnike uzet ce u obzir sveukupne interese maloljetnika i ostecenog. Pritom ce posebno voditi racuna da se izrecenim odgojnim preporukama ne dovede u pitanje maloljetnikovo redovno skolovanje ili njegov rad. (2) Odgojne preporuke mogu trajati najduze jednu godinu dana. (3) Odgojne preporuke mogu se u toku njihovog izvrsenja zamijeniti drugom ili ukinuti. (4) Izbor i primjena odgojnih preporuka vrsi se u saradnji s roditeljima, starateljima i organima socijalne skrbi. Krivicne sankcije prema maloljetnicima

Clan 76.

(1) Prema maloljetnom ucinitelju krivicnog djela mogu se izreci odgojne mjere i odredjene mjere sigurnosti, a prema starijem maloljetniku izuzetno se moze izreci maloljetnicki zatvor. (2) Maloljetniku koji je u vrijeme izvrsenja krivicnog djela navrsio cetrnaest, a nije navrsio sesnaest godina (mladji maloljetnik), mogu se izreci samo odgojne mjere. (3) Maloljetniku koji je u vrijeme izvrsenja krivicnog djela navrsio sesnaest, a nije navrsio osamnaest godina (stariji maloljetnik), mogu se izreci odgojne mjere pod uvjetima predvidjenim ovim zakonom, a izuzetno mu se moze izreci maloljetnicki zatvor. (4) Mjere sigurnosti mogu se izreci maloljetnicima pod uvjetima koje predvidja ovaj zakon. (5) Maloljetniku se ne mogu izreci sudska opomena i uvjetna osuda. Svrha odgojnih mjera i maloljetnickog zatvora

Clan 77.

Svrha odgojnih mjera i maloljetnickog zatvora je da se pruzanjem zastite i pomoci maloljetnim uciniteljima krivicnih djela, vrsenjem nadzora nad njima, njihovim strucnim osposobljavanjem i razvijanjem njihove osobne odgovornosti, osigura njihov odgoj, preodgoj i pravilan razvoj. Uz to, svrha maloljetnickog zatvora je vrsenje pojacanog utjecaja na maloljetne ucinitelje da ubuduce ne vrse krivicna djela, kao i na druge maloljetnike da ne vrse krivicna djela. Vrste odgojnih mjera

Clan 78.

(1) Odgojne mjere su: disciplinske mjere, mjere pojacanog nadzora i zavodske mjere. (2) Disciplinske mjere izricu se prema maloljetniku prema kome nije potrebno poduzeti trajnije mjere odgoja, a narocito ako je ucinio krivicno djelo iz nepromisljenosti ili lakomislenosti. (3) Mjere pojacanog nadzora izricu se prema maloljetniku prema kome treba poduzeti trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijecenja uz odgovarajuci nadzor a nije potrebno njegovo potpuno odvajanje iz dosadasnje sredine. (4) Zavodske mjere izricu se prema maloljetniku prema kome treba preduzeti trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijecenja i njegovo potpuno odvajanje iz dosadasnje sredine. Ove mjere ne mogu trajati duze od pet godina. Odgojne mjere

Clan 79.

Maloljetnom ucinitelju krivicnog djela mogu se izreci ove odgojne mjere: 1) disciplinske mjere: sudski ukor ili upucivanje u disciplinski centar za maloljetnike; 2) mjere pojacanog nadzora: od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja, u drugoj obitelji, ili od strane nadleznog organa socijalne skrbi; 3) zavodske mjere: upucivanje u odgojnu ustanovu, u odgojno popravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje. Izbor odgojne mjere

Clan 80.

Pri izboru odgojne mjere sud ce uzeti u obzir uzrast maloljetnika, stepen njegove dusevne razvijenosti, njegova psihicka svojstva, njegove sklonosti, pobude iz kojih je djelo ucinio, dosadasnji odgoj, sredinu i prilike u kojima je zivio, tezinu djela, da li je prema njemu ranije bila izrecena odgojna mjera ili kazna i sve druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja za izricanje one mjere kojom ce se najbolje postici svrha odgojnih mjera. Sudski ukor

Clan 81.

(1) Sudski ukor se izrice ako je dovoljno da se maloljetnik zbog ucinjenog krivicnog djela samo ukori. (2) Pri izricanju sudskog ukora ukazat ce se maloljetniku na stetnost njegovog postupka i predocit ce mu se da u slucaju ponovnog izvrsenja krivicnog djela moze prema njemu biti izrecena druga mjera. Upucivanje u disciplinski centar za maloljetnike

Clan 82.

(1) Sud ce uputiti maloljetnika u disciplinski centar za maloljetnike kad je potrebno da se odgovarajucim kratkotrajnim mjerama izvrsi utjecaj na njegovu osobu i vladanje. (2) Maloljetnika kome je izrecena mjera iz stava 1. ovog clana sud moze uputiti u disciplinski centar: na odredjeni broj sati u praznicne dane, i to najvise cetiri uzastopna praznicna dana; na odredjeni broj sati u toku dana, ali najduze mjesec dana; na neprekidni boravak za utvrdjeni broj dana, ali ne duze od dvadeset dana. (3) Pri izricanju mjere iz stava 1. ovog clana sud ce voditi racuna da uslijed njenog izvrsenja maloljetnik ne izostane od redovne nastave ili od posla. (4) U disciplinskom centru uposlit ce se maloljetnik na korisnim radovima koji odgovaraju njegovom uzrastu. (5) Kad izrekne upucivanje u disciplinski centar za maloljetnike, sud moze odrediti da se po izvrsenju ove mjere, maloljetnik stavi pod pojacani nadzor nadleznog organa socijalne skrbi. Pojacan nadzor roditelja, usvojitelja i skrbnika

Clan 83.

(1) Mjeru pojacanog nadzora roditelja, usvojitelja ili skrbnika sud ce izreci ako su roditelji, usvojitelj, odnosno skrbnik propustili da vrse nadzor nad maloljetnikom a u mogucnosti su da ovakav nadzor vrse. (2) Kad sud izrekne mjeru iz stava 1. ovog clana, moze roditelju, usvojitelju ili skrbniku dati potrebne upute i naloziti im odredjene duznosti u pogledu mjera koje treba preduzeti za odgoj maloljetnika, za njegovo lijecenje i za otklanjanje stetnih utjecaja na njega. (3) Pri izricanju mjere iz stava 1. ovog clana sud moze odrediti da nadlezni organ socijalne skrbi provjerava njeno izvrsenje i ukazuje pomoc roditelju, usvojitelju ili skrbniku. Sud ce naknadno odluciti o prestanku ovog provjeravanja, s tim da ono ne moze trajati manje od jedne ni duze od tri godine. Pojacan nadzor u drugoj obitelji

Clan 84.

(1) Ako roditelji, usvojitelj, odnosno skrbnik maloljetnika nisu u mogucnosti da nad njim vrse nadzor ili ako se od njih ne moze to s osnovom ocekivati, maloljetnik ce se predati drugoj obitelji koja je voljna da ga primi i koja ima mogucnosti da nad njim vrsi pojacan nadzor. (2) Izvrsenje mjere iz stava 1. ovog clana obustavit ce se kad roditelji, usvojitelj, odnosno skrbnik maloljetnika steknu mogucnost da nad njim vrse pojacan nadzor ili kad prema rezultatu preodgoja prestane potreba za pojacanim nadzorom. (3) Pri izricanju mjere iz stava 1. ovog clana sud ce odrediti da za vrijeme njenog trajanja nadlezni organ socijalne skrbi provjerava njeno izvrsavanje i ukazuje potrebnu pomoc obitelji kojoj je maloljetnik predat. Pojacan nadzor nadleznog organa socijalne skrbi

Clan 85.

(1) Ako roditelji, usvojitelj, odnosno skrbnik nisu u mogucnosti da vrse pojacan nadzor nad maloljetnikom, a ne postoje ni uvjeti za predaju maloljetnika drugoj obitelji radi obavljanja ovakvog nadzora, maloljetnik ce se staviti pod nadzor nadleznog organa socijalne skrbi. (2) Sud ce naknadno odluciti o prestanku mjere iz stava 1. ovog clana, s tim da njeno trajanje ne moze biti krace od jedne ni duze od tri godine. Za vrijeme trajanja ove mjere maloljetnik i dalje ostaje da zivi kod svojih roditelja, usvojitelja ili drugih osoba koje ga izdrzavaju, a pojacani nadzor nad njim vrsi ovlastena osoba nadleznog organa socijalne skrbi. (3) Ovlastena osoba nadleznog organa socijalne skrbi brine se o skolovanju maloljetnika, njegovom zaposlenju, odvajanju iz sredine koja na njega stetno utjece, potrebnom lijecenju i sredjivanju prilika u kojima zivi. Posebne obaveze uz mjere pojacanog nadzora

Clan 86.

(1) Prilikom izricanja neke od odgojnih mjera pojacanog nadzora iz cl. 83., 84. i 85. ovog zakona, sud moze maloljetniku odrediti jednu ili vise posebnih obaveza, ako je to potrebno za uspjesnije izvrsenje izrecene mjere, s tim da ove obaveze ne mogu trajati duze od trajanja odgojne mjere. (2) Sud moze maloljetniku odrediti narocito ove obaveze : da se osobno isprica ostecenom, da izmiri stetu u okviru vlastitih mogucnosti, da redovno pohadja skolu, da se osposobljava za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima, da se uzdrzava od uzivanja alkoholnih pica i opojnih droga, da posjecuje odgovarajucu zdravstvenu ustanovu ili savjetovalis te i da se ne druzi s osobama koje na njega stetno djeluju. (3) Sud moze obaveze koje je odredio naknadno ukinuti ili izmijeniti. (4) U slucaju neispunjenja obaveza iz stava 2. ovog clana sud moze izrecenu mjeru pojacanog nadzora zamijeniti drugom odgojnom mjerom. (5) Pri odredjivanju obaveza iz stava 2. ovog clana sud ce maloljetnika upozoriti na posljedice iz stava 4. ovog clana. Upucivanje u odgojnu ustanovu

Clan 87.

(1) Sud ce uputiti u odgojnu ustanovu maloljetnika nad kojim treba osigurati vrsenje stalnog nadzora od strane strucnih odgojitelja u ustanovi za odgoj maloljetnika. (2) U odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje sest mjeseci, a najvise tri godine. Pri izricanju ove mjere sud nece odrediti njeno trajanje, vec ce o tome naknadno odluciti (clan 90. stav 2). Upucivanje u odgojnopopravni dom

Clan 88.

(1) Maloljetnika prema kome treba primijeniti pojacane mjere preodgoja sud ce uputiti u odgojnopopravni dom za maloljetne ucinitelje krivicnih djela. (2) Pri odlucivanju hoce li izreci mjeru iz stava 1. ovog clana sud ce posebno uzeti u obzir tezinu i prirodu ucinjenog djela i okolnost jesu li prema maloljetniku ranije bile izrecene odgojne mjere ili kazna maloljetnickog zatvora. (3) U odgojnopopravnom domu maloljetnik ostaje najmanje jednu, a najvise pet godina. Pri izricanju mjere iz stava 1. ovog clana sud nece odrediti njeno trajanje, vec ce o tome naknadno odluciti (clan 90. stav 2). Upucivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje

Clan 89.

(1) Prema maloljetniku ometenom u psihickom ili fizickom razvoju sud moze umjesto upucivanja u odgojnu ustanovu ili odgojnopopravni dom izreci mjeru upucivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje. (2) Maloljetnik ostaje u ustanovi za osposobljavanje dok je to potrebno radi njegovog lijecenja ili osposobljavanja, a kad maloljetnik postane punoljetan, ponovno ce se ispitati potreba njegovog daljeg zadrzavanja u ovoj ustanovi. Obustava izvrsenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama

Clan 90.

(1) Kad se poslije donosenja odluke kojom je izrecena mjera pojacanog nadzora ili zavodska mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donosenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od utjecaja na donosenje odluke, izvrsenje izrecene mjere moze se obustaviti ili se izrecena mjera moze zamijeniti drugom mjerom pojacanog nadzora ili zavodskom mjerom. (2) Osim slucajeva iz stava 1. ovog clana, ukoliko za pojedine mjere nije sta drugo predvidjeno, mjera pojacanog nadzora ili zavodska mjera moze se, s obzirom na postignuti uspjeh preodgoja, obustaviti od izvrsenja, a moze se zamijeniti drugom takvom mjerom kojom ce se bolje postici svrha odgojnih mjera. U pogledu zavodskih mjera, obustavljanje od izvrsenja ili zamjenjivanje drugom mjerom vrsit ce se uz sljedeca ogranicenja: 1) mjera upucivanja u odgojnu ustanovu prije isteka roka od sest mjeseci ne moze se obustaviti od izvrsenja, a do isteka ovog roka moze se zamijeniti samo upucivanjem maloljetnika u odgojnopopravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje; 2) mjera upucivanja u odgojnopopravni dom prije isteka roka od jedne godine ne moze se obustaviti od izvrsenja, a do isteka ovog roka moze se zamijeniti samo upucivanjem maloljetnika u odgojnu ustanovu ili u drugu ustanovu za osposobljavanje. (3) Izuzetno, mjera upucivanja u odgojnu ustanovu, odnosno mjera upucivanja u odgojnopopravni dom moze se obustaviti od izvrsenja ili zamijeniti drugom mjerom i prije isteka rokova iz tac. 1. i 2. stava 2. ovog clana, ako posebne okolnosti koje se odnose na osobu maloljetnika ocigledno pokazuju da je postignuta svrha ovih mjera. Ponovno odlucivanje o odgojnim mjerama

Clan 91.

(1) Ako je od pravomocnosti odluke kojom je izrecena mjera pojacanog nadzora ili zavodska mjera proteklo vise od jedne godine, a izvrsenje nije zapoceto, sud ce ponovno odluciti o potrebi izvrsenja izrecene mjere. Pri tome sud moze odluciti da se ranije izrecena mjera izvrsi, ne izvrsi ili da se zamijeni nekom drugom mjerom. (2) Mjera upucivanja u disciplinski centar za maloljetnike nece se izvrsiti ako je proteklo vise od sest mjeseci od pravomoc nosti odluke kojom je ova mjera izrecena a njeno izvrsenje nije zapoceto. Kaznjavanje starijih maloljetnika

Clan 92.

Kazniti se moze samo krivicno odgovoran stariji maloljetnik koji je ucinio krivicno djelo za koje je zakonom propisana kazna teza od pet godina zatvora a zbog teskih posljedica djela i visokog stepena krivicne odgovornosti ne bi bilo opravdano izreci odgojnu mjeru. Maloljetnicki zatvor

Clan 93.

(1) Maloljetnicki zatvor ne moze biti kraci od jedne ni duzi od deset godina, a izrice se na pune godine ili na pola godine. (2) Pri odmjeravanju kazne starijem maloljetniku za odredjeno krivicno djelo sud ne moze izreci maloljetnicki zatvor u trajanju duzem od propisane kazne zatvora za to djelo, ali sud nije vezan za najmanju propisanu mjeru te kazne. Odmjeravanje kazne maloljetnickog zatvora

Clan 94.

Pri odmjeravanju kazne maloljetnickog zatvora starijem maloljetniku sud ce uzeti u obzir sve okolnosti koje utjecu da kazna bude manja ili veca (clan 40. st. 1. i 2.) imajuci posebno u vidu stepen dusevne razvijenosti maloljetnika i vrijeme koje je potrebno za njegov preodgoj i strucno osposobljavanje. Izricanje odgojnih mjera i maloljetnickog zatvora za krivicna djela u stjecaju

Clan 95.

(1) Za krivicna djela u stjecaju sud izrice maloljetniku samo jednu odgojnu mjeru ili samo kaznu maloljetnickog zatvora kad postoje zakonski uvjeti za izricanje te kazne i kad sud nadje da je treba izreci. (2) Po odredbi stava 1. ovog clana sud ce postupiti i kad poslije izrecene odgojne mjere, odnosno maloljetnickog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njihovog izricanja ucinio neko krivicno djelo. Zastarjelost izvrsenja kazne maloljetnickog zatvora

Clan 96.

Kazna maloljetnickog zatvora ne moze se izvrsiti ako je proteklo: 1) deset godina od osude na maloljetnicki zatvor preko pet godina; 2) pet godina od osude na maloljetnicki zatvor preko tri godine; 3) tri godine od osude na maloljetnicki zatvor do tri godine. Izricanje krivicnih sankcija punoljetnim osobama za djela koja su ucinila kao maloljetnici

Clan 97.

(1) Punoljetnoj osobi koja je navrsila dvadeset jednu godinu ne moze se suditi za krivicno djelo koje je izvrsila kao mladji maloljetnik. (2) Ako punoljetna osoba u vrijeme sudjenja nije navrsila dvadeset jednu godinu, moze joj se suditi samo za krivicna djela za koja je propisana kazna teza od pet godina zatvora. Ovakvoj osobi sud moze izreci samo odgovarajucu zavodsku odgojnu mjeru. Pri ocjeni hoce li ovu mjeru izreci sud ce uzeti u obzir sve okolnosti slucaja, a narocito tezinu ucinjenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog izvrsenja, vladanje ucinitelja i svrhu te odgojne mjere. (3) Punoljetnoj osobi moze se za krivicno djelo koje je izvrsila kao stariji maloljetnik izreci odgovarajuca zavodska odgojna mjera, a pod uvjetima iz clana 92. ovog zakona kazna maloljetnickog zatvora. Pri ocjeni hoce li i koju od ovih sankcija izreci, sud ce uzeti u obzir sve okolnosti slucaja, a narocito tezinu ucinjenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog izvrsenja, vladanje ucinitelja, kao i svrhu koju treba postici ovim sankcijama. (4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog clana, punoljetnoj osobi koja je u vrijeme sudjenja navrsila dvadeset jednu godinu sud moze, umjesto maloljetnickog zatvora, izreci zatvor ili uvjetnu osudu. Kazna zatvora izrecena u ovom slucaju ima u pogledu rehabilitacije, brisanja osude i pravnih posljedica osude isti pravni ucinak kao i kazna maloljetnickog zatvora. Izricanje odgojnih mjera prema mladjim punoljetnim osobama

Clan 98.

(1) Ucinitelju koji je kao punoljetan izvrsio krivicno djelo, a u vrijeme sudjenja nije navrsio dvadeset jednu godinu sud moze izreci odgovarajucu zavodsku mjeru ako se, s obzirom na njegovu licnost i okolnosti pod kojima je djelo ucinio, moze ocekivati da ce se i odgojnom mjerom postici svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne. (2) Mladjoj punoljetnoj osobi kojoj je izrecena odgojna mjera sud moze, pod uvjetima predvidjenim ovim zakonom, izreci sve mjere sigurnosti, osim zabrane vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti. (3) Izrecena odgojna mjera moze trajati najvise do navrsene dvadeset trece godine ucinitelja. Mjere sigurnosti prema maloljetniku

Clan 99.

(1) Prema maloljetnim uciniteljima krivicnih djela kojima je izrecena odgojna mjera ili kazna maloljetnickog zatvora mogu se, pod uvjetima predvidjenim u zakonu, izreci mjere sigurnosti iz tac. 1. do 3. i 5. do 7. clana 61. ovog zakona. (2) Mjera sigurnosti obaveznog lijecenja narkomana i alkoholic ara ne moze se izreci uz disciplinske mjere, a mjera protjerivanja stranca iz zemlje ne moze se izreci uz disciplinske mjere ni mjere pojacanog nadzora. (3) Mjera obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi i obaveznog psihijatrijskog lijecenja na slobodi mogu se neuracunljivom maloljetnom ucinitelju krivicnog djela izreci samostalno. Uz ove mjere moze se izreci i oduzimanje predmeta. (4) Umjesto obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi moze se izreci odgojna mjera upucivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje ako se u toj ustanovi moze osigurati lijecenje i cuvanje i time postici svrha ove mjere sigurnosti. Ucinak kazne na odgojne mjere

Clan 100.