KAZNENI ZAKON FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE OPCI DIO

Glava I

OSNOVNE ODREDBE

Osnova i granice kaznenopravne prinude

Clanak 1.

(1) Kaznena djela i kaznene sankcije zakonom se propisuju samo kada se zastita osnovnih sloboda i prava covjeka, te drugih prava i osnovnih vrijednosti zajamcenih i zasticenih Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav Federacije) i medjunarodnim pravom, ne moze ostvariti bez kaznenopravne prinude. (2) Propisivanje kaznenih djela i kaznenih sankcija temelji se na neophodnosti primjene kaznenopravne prinude i njezinoj srazmjernosti jacini opasnosti za osobne slobode i prava covjeka, te druge osnovne vrijednosti.

Clanak 2.

Kazneno zakonodavstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacije) sacinjavaju: ovaj zakon, drugi zakoni Federacije, zakoni kantonazupanija i zakoni Bosne i Hercegovine kojima su propisana kaznena djela. Nacelo zakonitosti

Clanak 3.

(1) Kaznena djela i kaznene sankcije propisuju se samo zakonom. (2) Nikome ne moze biti izrecena kaznena sankcija za djelo koje, prije nego sto je ucinjeno, nije zakonom bilo propisano kao kazneno djelo i za koje zakonom nije bila propisana kaznena sankcija. Obvezna primjena blazeg zakona

Clanak 4.

(1) Na ucinitelja kaznenog djela primjenjuje se zakon koji je vazio u vrijeme izvrsenja kaznenog djela. (2) Ako se poslije izvrsenja kaznenog djela, jednom ili vise puta izmijeni zakon, primijenit ce se zakon koji je blazi za ucinitelja. Kaznene sankcije i uvjeti njihovog izricanja

Clanak 5.

(1) Kaznene sankcije su: kazne, uvjetna osuda, sudska opomena, mjere sigurnosti i odgojne mjere. (2) Kazna, uvjetna osuda, sudska opomena i mjere sigurnosti koje se izricu uz ove sankcije, mogu se izreci samo ucinitelju kaznenog djela koji je kazneno odgovoran. Ogranicenja u izvrsenju kaznenih sankcija

Clanak 6.

Ucinitelju kaznenog djela u izvrsenju kaznene sankcije mogu biti oduzeta ili ogranicena odredjena prava samo u mjeri koja odgovara prirodi i sadrzini te sankcije i samo na nacin kojim se osigurava postivanje osobe ucinitelja i njegovo ljudsko dostojanstvo, u skladu s medjunarodnim pravom. Vazenje opceg dijela ovog zakona

Clanak 7.

Odredbe opceg dijela ovog zakona vaze za sva kaznena djela propisana u zakonima Federacije, zakonima kantonazupanija i zakonima Bosne i Hercegovine.

Glava II

KAZNENO DJELO I KAZNENA ODGOVORNOST

1.Opce odredbe o kaznenom djelu i kaznenoj odgovornosti Kazneno djelo

Clanak 8.

Kazneno djelo je protupravno djelo, koje je zakonom propisano kao kazneno djelo, cija su obiljezja odredjena zakonom i za koje je zakonom propisana kaznena sankcija. Djelo maloga znacaja

Clanak 9.

Nije kazneno djelo ono djelo koje, iako sadrzi obiljezja kaznenog djela odredjena zakonom, zbog nacina izvrsenja djela, neznatnosti ili nepostojanja stetnih posljedica i maloga stupnja kaznene odgovornosti izvrsitelja, predstavlja djelo maloga znacaja. Nuzna obrana

Clanak 10.

(1) Nije kazneno djelo ono djelo koje je ucinjeno u nuznoj obrani. (2) Nuzna je ona obrana koja je neophodno potrebna da ucinitelj od sebe ili drugog odbije istodobni protupravni napad i koja je srazmjerna napadu. (3) Ucinitelj koji prekoraci granice nuzne obrane moze se blaze kazniti, a ako je prekoracenje ucinio zbog jake razdrazenosti ili straha izazvanog napadom, moze se i osloboditi od kazne. Krajnja nuzda

Clanak 11.

(1) Nije kazneno djelo ono djelo koje je ucinjeno u krajnjoj nuzdi. (2) Krajnja nuzda postoji kad je djelo ucinjeno da ucinitelj od sebe ili drugog otkloni istodobnu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nacin nije mogla otkloniti, a pri tom ucinjeno zlo nije vece od zla koje je prijetilo. (3) Ucinitelj koji sam izazove opasnost ali iz nehata, ili prekoraci granice krajnje nuzde, moze se blaze kazniti, a ako je prekoracenje ucinjeno pod osobito olaksavajucim okolnostima, moze se i osloboditi od kazne. (4) Nema krajnje nuzde ako je ucinitelj bio duzan izloziti se opasnosti. Kaznena odgovornost

Clanak 12.

(1) Kazneno je odgovoran ucinitelj koji je uracunljiv i kriv za ucinjeno kazneno djelo. (2) Ucinitelj je kriv ako je kazneno djelo ucinio s umisljajem. (3) Ucinitelj je kriv i ako je kazneno djelo ucinio iz nehata, samo ako to zakon izricito odredjuje. Uracunljivost

Clanak 13.

(1) Nije uracunljiv ucinitelj koji u vrijeme izvrsenja kaznenog djela nije mogao shvatiti znacaj svojega djela ili nije mogao upravljati svojim postupcima zbog trajne ili privremene dusevne bolesti, privremene dusevne poremecenosti ili zaostalog dusevnog razvoja (neuracunljivost). (2) Ucinitelj kaznenog djela cija je sposobnost da shvati znacaj svojega djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stavka 1. ovog clanka, moze se blaze kazniti (bitno smanjena uracunljivost). (3) Kazneno je odgovoran ucinitelj kaznenog djela koji je upotrebom alkohola, droga ili na drugi nacin doveo sebe u stanje u kome nije mogao shvatiti znacaj svojega djela ili upravljati svojim postupcima, ako je prije nego sto se doveo u to stanje djelo bilo obuhvaceno njegovim umisljajem ili je u odnosu prema kaznenom djelu kod njega postojao nehat, a zakon za takvo djelo predvidja kaznenu odgovornost i za nehat. Umisljaj

Clanak 14.

Kazneno djelo je ucinjeno s umisljajem kad je ucinitelj bio svjestan svojega djela i htio njegovo izvrsenje, ili kad je bio svjestan da zbog njegovoga cinjenja ili necinjenja moze nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njezino nastupanje. Nehat

Clanak 15.

Kazneno djelo je ucinjeno iz nehata kad je ucinitelj bio svjestan da zbog njegovoga cinjenja ili necinjenja moze nastupiti zabranjena posljedica, ali je olako drzao da ce je moci sprijeciti ili da ona nece nastupiti, ili kad nije bio svjestan mogucnosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima morao i mogao biti svjestan te mogucnosti. Odgovornost za tezu posljedicu

Clanak 16.

Kad je iz kaznenog djela proizasla teza posljedica za koju zakon propisuje tezu kaznu, ta se kazna moze izreci ako je ucinitelj u odnosu prema toj posljedici postupao iz nehata. Stvarna zabluda

Clanak 17.

(1) Nije kazneno odgovoran ucinitelj koji u vrijeme izvrsenja kaznenog djela nije bio svjestan nekoga njegova zakonom odredjenog obiljezja, ili koji je pogresno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo bilo dopusteno. (2) Ako je ucinitelj bio u zabludi zbog nehata, kazneno je odgovoran za kazneno djelo ucinjeno iz nehata kad zakon i za takvo djelo odredjuje kaznenu odgovornost. Pravna zabluda

Clanak 18.

Ucinitelj kaznenog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno, moze se blaze kazniti ili osloboditi od kazne. 2. Pripremanje i pokusaj kaznenog djela Pripremanje

Clanak 19.

(1) Tko sa izravnim umisljajem priprema izvrsenje kaznenog djela kaznit ce se samo kad to zakon izricito odredjuje. (2) Pripremanje se moze sastojati u nabavljanju ili osposobljavanju sredstava za izvrsenje kaznenog djela, u uklanjanju prepreka za izvrsenje kaznenog djela, u dogovaranju, planiranju ili organiziranju s drugima izvrsenja kaznenog djela, kao i u drugim radnjama kojima se stvaraju uvjeti za neposredno izvrsenje kaznenog djela, a koje ne predstavljaju radnju izvrsenja. Pokusaj

Clanak 20.

(1) Tko s umisljajem zapocne izvrsenje kaznenog djela, ali ga ne dovrsi, kaznit ce se za pokusaj kaznenog djela ako se za to djelo prema zakonu moze izreci kazna zatvora od pet godina ili teza kazna, a za pokusaj drugog kaznenog djela samo kad zakon izricito propisuje kaznjavanje i za pokusaj. (2) Ucinitelj ce se za pokusaj kazniti u granicama kazne propisane za kazneno djelo, a moze se i blaze kazniti. Nepodobni pokusaj

Clanak 21.

Ucinitelj koji pokusa uciniti kazneno djelo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu, moze se osloboditi od kazne. Dobrovoljni odustanak

Clanak 22.

(1) Ucinitelj koji je pripremao ili pokusao uciniti kazneno djelo, ali je dobrovoljno odustao od njegovog izvrsenja ili je sprijecio njegovo izvrsenje, oslobodit ce se od kazne. (2) U slucaju iz stavka 1. ovog clanka, ucinitelj ce se kazniti za one radnje koje cine neko drugo samostalno kazneno djelo. 3. Suucesnistvo u kaznenom djelu Suizvrsilastvo

Clanak 23.

Ako vise osoba, sudjelovanjem u radnji izvrsenja ili na drugi nacin, zajednicki ucine kazneno djelo, svaka od njih kaznit ce se kaznom propisanom za to djelo. Poticanje

Clanak 24.

(1) Tko drugog s umisljajem potice da ucini kazneno djelo kaznit ce se kao da ga je sam ucinio. (2) Tko drugog s umisljajem potice na izvrsenje kaznenog djela za koje se po zakonu moze izreci pet godina zatvora ili teza kazna, a djelo ne bude ni pokusano, kaznit ce se kao za pokusaj kaznenog djela. Pomaganje

Clanak 25.

(1) Tko drugome s umisljajem pomogne u izvrsenju kaznenog djela kaznit ce se kao da ga je sam ucinio, a moze se i blaze kazniti. (2) Kao pomaganje u izvrsenju kaznenog djela smatra se osobito: davanje savjeta ili uputa kako da se ucini kazneno djelo, stavljanje ucinitelju na raspolaganje sredstava za izvrsenje kaznenog djela, uklanjanje prepreka za izvrsenje kaznenog djela, te unaprijed obecano prikrivanje kaznenog djela, ucinitelja, sredstava kojima je kazneno djelo ucinjeno, tragova kaznenog djela ili predmeta pribavljenih kaznenim djelom. Granice kaznene odgovornosti i kaznjivosti suucesnika

Clanak 26.

(1) Suizvrsitelj je kazneno odgovoran u granicama svojega umisljaja ili nehata, a poticatelj i pomagac u granicama svojega umisljaja. (2) Suizvrsitelj, poticatelj ili pomagac koji dobrovoljno sprijeci izvrsenje kaznenog djela, oslobodit ce se od kazne. To vrijedi i u slucaju kaznjivog pripremanja kaznenog djela. (3) Osobni odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih zakon iskljucuje kaznenu odgovornost ili dopusta oslobodjenje od kazne, ublazavanje ili poostravanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom izvrsitelju, suizvrsitelju, poticatelju ili pomagacu kod kojega takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje. 4. Posebne odredbe o kaznenoj odgovornosti za kaznena djela ucinjena putem tiska i drugih sredstava javnog informiranja i komuniciranja Kaznena odgovornost odgovornog urednika

Clanak 27.

(1) Za kaznena djela ucinjena preko novina ili druge povremene tiskane publikacije, preko radija, televizije ili filmskih novina, kazneno je odgovoran odgovorni urednik, odnosno osoba koja ga zamjenjuje u vrijeme objavljivanja informacije: 1) ako je do zavrsetka glavnog pretresa pred prvostupanjskim sudom autor ostao nepoznat, 2) ako je informacija objavljena bez suglasnosti autora. (2) Nije kazneno odgovoran odgovorni urednik, odnosno osoba koja ga zamjenjuje, ako iz opravdanih razloga nije znao za koju od okolnosti navedenih u toc. 1. i 2. stavka 1. ovoga clanka. Kaznena odgovornost izdavaca, tiskara i proizvodjaca

Clanak 28.

(1) Kad postoje uvjeti iz clanka 27. ovoga zakona, kazneno su odgovorni: 1) izdavac za kazneno djelo ucinjeno preko nepovremene tiskane publikacije, a ako nema izdavaca tiskar koji je za to znao, 2) proizvodjac za kazneno djelo ucinjeno preko gramofonske ploce, magnetofonske trake, filma za prikazivanje i dijapozitiva, fonograma, videosredstava, auditivnih sredstava ili slicnih sredstava komuniciranja namijenjenih sirem krugu ljudi. (2) Ako je izdavac, tiskar ili proizvodjac pravna osoba ili drzavni organ, kazneno je odgovorna osoba koja odgovara za izdavanje, tiskanje ili proizvodnju. Primjena opcih odredaba o kaznenoj odgovornosti

Clanak 29.

Odredbe o kaznenoj odgovornosti osoba navedenih u cl. 27. i 28. ovoga zakona primjenjuju se samo ako te osobe nisu kazneno odgovorne po opcim odredbama o kaznenoj odgovornosti ovog zakona. 5. Nacin, vrijeme i mjesto izvrsenja kaznenog djela Nacin izvrsenja kaznenog djela

Clanak 30.

(1) Kazneno djelo moze se uciniti cinjenjem ili necinjenjem. (2) Kazneno djelo moze biti ucinjeno necinjenjem samo kad ucinitelj propusti cinjenje koje je bio duzan izvrsiti. Vrijeme izvrsenja kaznenog djela

Clanak 31.

Kazneno djelo je ucinjeno u vrijeme kad je ucinitelj radio ili bio duzan raditi, bez obzira na to kad je posljedica nastupila. Mjesto izvrsenja kaznenog djela

Clanak 32.

(1) Kazneno djelo je ucinjeno kako u mjestu gdje je ucinitelj radio ili je bio duzan raditi, tako i u mjestu gdje je nastupila posljedica. (2) Pripremanje i pokusaj kaznenog djela smatraju se ucinjenima kako u mjestu gdje je ucinitelj radio, tako i u mjestu gdje je prema njegovom umisljaju posljedica trebala nastupiti ili je mogla nastupiti.

Glava III

K A Z N E

1. Svrha kaznjavanja, vrste kazni i uvjeti za njihovo izricanje Svrha kaznjavanja

Clanak 33.

Svrha kaznjavanja je: 1) sprjecavanje ucinitelja da cini kaznena djela i njegov preodgoj, 2) preventivni utjecaj na druge da ne cine kaznena djela. Vrste kazni

Clanak 34.

(1) Za kaznena djela mogu se kazneno odgovornim uciniteljima izreci ove kazne: 1) zatvor, 2) dugotrajni zatvor, 3) novcana kazna. (2) Za teske oblike kaznenih djela, za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, ucinjena za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ratne opasnosti, zakonom se moze izuzetno predvidjeti i smrtna kazna. (3) U slucaju iz stavka 2. ovog clanka smrtna kazna moze se izreci i izvrsiti samo za vrijeme ratnog stanja ili za vrijeme stanja neposredne ratne opasnosti. Glavne i sporedne kazne

Clanak 35.

(1) Zatvor i dugotrajni zatvor mogu se izreci samo kao glavne kazne. (2) Novcana kazna moze se izreci i kao glavna i kao sporedna kazna. (3) Ako je za jedno kazneno djelo propisano vise kazni, samo se jedna moze izreci kao glavna. Zakonitost u izricanju kazne

Clanak 36.

(1) Ucinitelju kaznenog djela izrice se kazna propisana za ucinjeno kazneno djelo, a blaza ili strozija kazna od propisane moze se izreci samo pod uvjetima predvidjenim ovim zakonom. (2) Za kaznena djela ucinjena iz koristoljublja novcana kazna kao sporedna moze se izreci i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da ce se ucinitelj kazniti zatvorom ili novcanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora. Zatvor

Clanak 37.

(1) Zatvor ne moze biti kraci od petnaest dana ni duzi od petnaest godina. (2) Zatvor se izrice na pune godine i mjesece, a do sest mjeseci i na pune dane. (3) Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora u trajanju do tri mjeseca, moze istodobno odluciti da se ta kazna, uz pristanak osudjenog, zamijeni novcanom kaznom, a iznimno i radom za opce dobro na slobodi. Dugotrajni zatvor

Clanak 38.

(1) Za najteze oblike teskih kaznenih djela ucinjenih s umisljajem moze se, izuzetno, propisati i dugotrajni zatvor. (2) Dugotrajni zatvor nikada se ne moze propisati kao jedina glavna kazna za odredjeno kazneno djelo. (3) Dugotrajni zatvor izrice se u trajanju od dvadeset do cetrdeset godina. (4) Dugotrajni zatvor ne moze se izreci ucinitelju koji u vrijeme izvrsenja kaznenog djela nije navrsio dvadeset jednu godinu zivota. (5) Ako je izrecena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se dati tek nakon izdrzanih cetiri petine te kazne. (6) Osudjenoj osobi na kaznu dugotrajnog zatvora ne moze se dati uvjetni otpust. Novcana kazna

Clanak 39.

(1) Novcana kazna ne moze biti manja od dvjesto KM. Novcana kazna ne moze biti veca od dvadeset tisuca KM, a za kaznena djela ucinjena iz koristoljublja veca od sto tisuca KM. (2) U presudi se odredjuje rok placanja novcane kazne koji ne moze biti kraci od petnaest dana ni duzi od tri mjeseca, ali u opravdanim slucajevima sud moze dopustiti da osudjeni isplati novcanu kaznu i u otplatama, ali rok isplate ne moze biti duzi od dvije godine. (3) Ako se novcana kazna ne moze ni prinudno naplatiti, sud ce je izvrsiti tako sto ce za svakih zapocetih pedeset KM novcane kazne odrediti jedan dan zatvora, ali zatvor u tom slucaju ne moze biti duzi od sest mjeseci. (4) Ako osudjeni isplati samo dio novcane kazne, ostatak koji se ne moze prinudno naplatiti, srazmjerno ce se pretvoriti u zatvor, a ako osudjeni isplati ostatak novcane kazne, izvrsenje zatvora ce se obustaviti. (5) Nakon smrti osudjenog novcana kazna se nece izvrsiti. 2. Odmjeravanje kazne Opca pravila o odmjeravanju kazne

Clanak 40.

(1) Sud ce ucinitelju kaznenog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to djelo, imajuci u vidu svrhu kaznjavanja i uzimajuci u obzir sve okolnosti koje utjecu da kazna bude manja ili veca (olaksavajuce i otezavajuce okolnosti), a osobito: stupanj kaznene odgovornosti, pobude iz kojih je djelo ucinjeno, jacinu ugrozavanja ili povrede zasticenog dobra, okolnosti pod kojima je djelo ucinjeno, raniji zivot ucinitelja, njegove osobne prilike i njegovo drzanje nakon ucinjenog kaznenog djela, kao i druge okolnosti koje se odnose na osobu ucinitelja. (2) Kad sud odmjerava kaznu ucinitelju za kazneno djelo ucinjeno u povratu, posebno ce uzeti u obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela ucinjena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izdrzane ili oprostene kazne. (3) Pri odmjeravanju novcane kazne, sud ce uzeti u obzir i imovno stanje ucinitelja, vodeci pri tome racuna o visini njegovog osobnog dohotka, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim obiteljskim obvezama. Ublazavanje kazne

Clanak 41.

Sud moze ucinitelju odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili primijeniti blazu vrstu kazne: 1) kad zakon predvidja da se ucinitelj moze blaze kazniti; 2) kad utvrdi da postoje osobito olaksavajuce okolnosti koje ukazuju da se i s ublazenom kaznom moze postici svrha kaznjavanja. Granice ublazavanja kazne

Clanak 42.

(1) Kad postoje uvjeti za ublazavanje kazne iz clanka 41. ovog zakona, sud ce ublaziti kaznu u ovim granicama: 1) ako je za kazneno djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor u trajanju od tri ili vise godina, kazna se moze ublaziti do jedne godine zatvora, 2) ako je za kazneno djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor u trajanju od dvije godine, kazna se moze ublaziti do sest mjeseci zatvora, 3) ako je za kazneno djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor u trajanju od jedne godine, kazna se moze ublaziti do tri mjeseca zatvora, 4) ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazne zatvor u trajanju manje od jedne godine, kazna se moze ublaziti do petnaest dana zatvora, 5) ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere, umjesto zatvora moze se izreci novcana kazna, 6) ako je za kazneno djelo propisana novcana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna se moze ublaziti do iznosa od dvjesta KM. (2) Pri odlucivanju koliko ce kaznu ublaziti prema pravilima iz stavka 1. ovog clanka, sud ce posebno uzeti u obzir najmanju i najvecu mjeru kazne propisane za kazneno djelo. Oslobodjenje od kazne

Clanak 43.

(1) Sud ce osloboditi ili moze osloboditi od kazne ucinitelja kaznenog djela samo kad to zakon izricito predvidja. (2) Kad je sud ovlasten ucinitelja kaznenog djela osloboditi od kazne, moze mu kaznu ublaziti bez ogranicenja propisanih za ublazavanje kazne. Posebna osnova za oslobodjenje od kazne

Clanak 44.

Sud moze osloboditi od kazne ucinitelja kaznenog djela ucinjenog iz nehata kad posljedice djela tako tesko pogadjaju ucinitelja da izricanje kazne u takvom slucaju ocigledno ne bi odgovaralo svrsi kaznjavanja. Poostravanje kazne u slucaju visestrukoga povrata

Clanak 45.

(1) Za kazneno djelo ucinjeno s umisljajem za koje je propisana kazna zatvora, sud moze izreci strozu kaznu od propisane pod ovim uvjetima: 1) ako je ucinitelj ranije bio dva ili vise puta osudjen za kaznena djela ucinjena s umisljajem na zatvor od najmanje jedne godine i pokazuje sklonost cinjenju kaznenih djela; 2) ako od dana otpustanja ucinitelja s izdrzavanja ranije izrecene kazne do izvrsenja novog kaznenog djela nije proteklo pet godina. (2) Strozija kazna ne smije prijeci dvostruku mjeru propisane kazne ni petnaest godina zatvora. (3) Pri ocjeni hoce li izreci kaznu strozu od propisane, sud ce narocito uzeti u obzir srodnost ucinjenih kaznenih djela, pobude iz kojih su ucinjena, okolnosti pod kojima su ucinjena, kao i potrebu da se radi ostvarivanja svrhe kaznjavanja izrekne takva kazna. Stjecaj kaznenih djela

Clanak 46.

(1) Ako je ucinitelj jednom radnjom ili s vise radnji ucinio vise kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi, sud ce najprije utvrditi kazne za svako od tih djela, pa ce za sva ta djela izreci jedinstvenu kaznu zatvora ili dugotrajnog zatvora. (2) Jedinstvenu kaznu sud ce izreci po ovim pravilima: 1) ako je za neko od kaznenih djela ucinjenih u stjecaju utvrdio kaznu dugotrajnog zatvora, izreci ce samo tu kaznu. 2) ako je za kaznena djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna mora biti veca od svake pojedine utvrdjene kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrdjenih kazni niti prijeci petnaest godina zatvora; 3) ako su za sva kaznena djela u stjecaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna ne moze biti veca od osam godina zatvora; 4) ako je za kaznena djela u stjecaju utvrdio samo novcane kazne, povisit ce najvisu utvrdjenu novcanu kaznu, ali ona ne smije prijeci zbir utvrdjenih novcanih kazni od dvadeset tisuca KM, odnosno sto tisuca KM, kad su jedno ili vise kaznenih djela izvrseni iz koristoljublja; 5) ako je za neka kaznena djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora, a za druga djela novcane kazne, izreci ce jednu kaznu zatvora i jednu novcanu kaznu, prema odredbama toc. 2. do 4. ovog stavka. (3) Sporednu kaznu sud ce izreci ako je utvrdjena makar za jedno kazneno djelo u stjecaju, a ako je utvrdio vise novcanih kazni, izreci ce jednu novcanu kaznu po odredbi tocke 4. stavka 2. ovog clanka. (4) Ako je sud za kaznena djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i maloljetnickog zatvora, izreci ce zatvor kao jedinstvenu kaznu primjenom pravila predvidjenih u toc. 2.do 3. stavka 2. ovog clanka. Odmjeravanje kazne osudjenoj osobi

Clanak 47.

(1) Ako se osudjenoj osobi sudi za kazneno djelo ucinjeno prije nego sto je zapocela izdrzavanje kazne po ranijoj osudi, ili za kazneno djelo ucinjeno za vrijeme izdrzavanja kazne zatvora, dugotrajnog zatvora ili maloljetnickog zatvora, sud ce izreci jedinstvenu kaznu za sva kaznena djela primjenom odredaba clanka 46. ovoga zakona, uzimajuci ranije izrecenu kaznu kao vec utvrdjenu. Kazna ili dio kazne koju je osudjeni izdrzao uracunat ce se u izrecenu kaznu zatvora ili dugotrajnog zatvora. (2) Za kazneno djelo ucinjeno za vrijeme izdrzavanja kazne zatvora, dugotrajnog zatvora ili maloljetnickog zatvora, sud ce ucinitelju izreci kaznu neovisno od ranije izrecene kazne, ako se primjenom odredaba clanka 46. ovog zakona, ne bi mogla ostvariti svrha kaznjavanja s obzirom na trajanje neizdrzanoga dijela ranije izrecene kazne. (3) Osudjeni koji za vrijeme izdrzavanja kazne zatvora, dugotrajnog zatvora ili maloljetnickog zatvora ucini kazneno djelo za koje zakon propisuje novcanu kaznu ili zatvor do jedne godine, kaznit ce se disciplinski. Uracunavanje pritvora i ranije kazne

Clanak 48.

(1) Vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako lisenje slobode u svezi s kaznenim djelom, uracunavaju se u izrecenu kaznu zatvora, dugotrajnog zatvora, maloljetnickog zatvora i novcanu kaznu. (2) Zatvor ili novcana kazna koju je osudjeni izdrzao, odnosno platio za prekrsaj ili privredni prijestup, kao i kazna ili disciplinska mjera lisenja slobode koju je izdrzao zbog povrede vojne discipline, uracunava se u kaznu izrecenu za kazneno djelo cija obiljezja obuhvacaju i obiljezja prekrsaja, privrednog prijestupa, odnosno povrede vojne discipline. (3) Zastitna mjera koja je izrecena za prekrsaj ili privredni prijestup ili zbog povrede vojne discipline, uracunava se osudjenom u odgovarajucu mjeru sigurnosti izrecenu za kazneno djelo cija obiljezja obuhvacaju i obiljezje prekrsaja, privrednog prijestupa, odnosno povrede vojne discipline. (4) Pri svakom uracunavanju izjednacava se dan pritvora, dan lisenja slobode, dan maloljetnickog zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od pedeset KM.

Glava IV

UVJETNA OSUDA I SUDSKA OPOMENA SVRHA UVJETNE OSUDE I SUDSKE OPOMENE

Clanak 49.

Svrha uvjetne osude i sudske opomene je da se prema kazneno odgovornom ucinitelju ne primijeni kazna za djelo manjeg znacaja, kad to nije nuzno radi kaznenopravne zastite i kad se moze ocekivati da ce upozorenje uz prijetnju kaznom (uvjetna osuda) ili samo upozorenje (sudska opomena) dovoljno utjecati na ucinitelja da vise ne cini kaznena djela. 1. Uvjetna osuda

Clanak 50.

(1) Uvjetnom osudom sud ucinitelju kaznenog djela utvrdjuje kaznu i istodobno odredjuje da se ona nece izvrsiti ako osudjeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne moze biti krace od jedne ni duze od pet godina (vrijeme provjeravanja), ne ucini novo kazneno djelo. (2) Sud moze u uvjetnoj osudi odrediti da ce se kazna izvrsiti i ako osudjeni u odredjenom roku ne vrati imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom, ne nadoknadi stetu koju je prouzrocio kaznenim djelom, ili ne ispuni druge obveze predvidjene kaznenopravnim odredbama. Rok za ispunjenje tih obveza utvrdjuje sud u okviru odredjenog vremena provjeravanja. (3) Mjere sigurnosti, izrecene uz uvjetnu osudu, izvrsavaju se. Uvjeti za izricanje uvjetne osude

Clanak 51.

(1) Uvjetna osuda se moze izreci kad je ucinitelju utvrdjena kazna zatvora u trajanju do dvije godine ili novcana kazna. (2) Za kaznena djela za koja se moze izreci kazna zatvora u trajanju od deset godina ili teza kazna, moze se izreci uvjetna osuda samo ako je kazna iz stavka 1. ovoga clanka utvrdjena ublazavanjem zakonom propisane kazne. (3) Uvjetna osuda se ne moze izreci ni za kaznena djela za koja se ni ublazavanjem kazne ne moze izreci kazna manja od jedne godine zatvora. (4) Pri odlucivanju hoce li izreci uvjetnu osudu sud ce, vodeci racuna o svrsi uvjetne osude, posebno uzeti u obzir osobu ucinitelja, njegov raniji zivot, njegovo ponasanje poslije izvrsenog kaznenog djela, stupanj kaznene odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je djelo ucinjeno. (5) Ako je ucinitelju utvrdjena i kazna zatvora i novcana kazna, uvjetna osuda se moze izreci za obje kazne ili samo za kaznu zatvora. Opozivanje uvjetne osude zbog novog kaznenog djela

Clanak 52.

(1) Sud ce opozvati uvjetnu osudu ako osudjeni u vrijeme provjeravanja ucini jedno ili vise kaznenih djela za koja je izrecena kazna zatvora od dvije godine ili u duzem trajanju. (2) Ako osudjeni u vrijeme provjeravanja ucini jedno ili vise kaznenih djela za koja je izrecena kazna zatvora manja od dvije godine ili novcana kazna, sud ce, posto ocijeni sve okolnosti koje se odnose na ucinjena kaznena djela i ucinitelja, a posebno srodnost ucinjenih krivicnih djela, njihov znacaj i pobude iz kojih su ucinjena, odluciti hoce li opozvati uvjetnu osudu. Pri tome sud je vezan zabranom izricanja uvjetne osude, ako ucinitelju za kaznena djela utvrdjena u uvjetnoj osudi i za nova kaznena djela treba izreci kaznu zatvora u trajanju vise od dvije godine (clanak 51. stavak 1). (3) Ako opozove uvjetnu osudu, sud ce primjenom odredaba clanka 46. ovog zakona izreci jedinstvenu kaznu i za ranije ucinjeno i za novo kazneno djelo, uzimajuci kaznu iz opozvane uvjetne osude kao utvrdjenu. (4) Ako ne opozove uvjetnu osudu, sud moze za novo ucinjeno kazneno djelo izreci uvjetnu osudu ili kaznu. Ako sud nadje da i za novo kazneno djelo treba izreci uvjetnu osudu, primjenom odredaba clanka 46. ovog zakona, utvrdit ce jedinstvenu kaznu i za ranije ucinjeno i za novo kazneno djelo i odredit ce novo vrijeme provjeravanja koje ne moze biti krace od jedne ni duze od pet godina, racunajuci od dana pravomocnosti nove presude. Osudjenom kojemu za novo kazneno djelo bude izrecen zatvor, vrijeme provedeno na izdrzavanju ove kazne ne racuna se u vrijeme provjeravanja utvrdjeno uvjetnom osudom za ranije djelo. Opozivanje uvjetne osude zbog ranije ucinjenog kaznenog djela

Clanak 53.

(1) Sud ce opozvati uvjetnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdi da je osudjeni ucinio kazneno djelo prije nego sto je uvjetno osudjen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje uvjetne osude da se znalo za to djelo. U tom slucaju primijenit ce odredbu clanka 52. stavka 3. ovog zakona. (2) Ako sud ne opozove uvjetnu osudu, primijenit ce odredbu clanka 52. stavka 4. ovog zakona. Opozivanje uvjetne osude zbog neispunjenja odredjenih obveza

Clanak 54.

Ako je uvjetnom osudom osudjenom odredjeno ispunjenje neke obveze iz clanka 50. stavak 2. ovoga zakona, a on ne ispuni tu obvezu u roku odredjenom u presudi, sud moze, u vremenu provjeravanja produziti rok za ispunjenje obveze ili moze opozvati uvjetnu osudu i izreci kaznu koja je utvrdjena u uvjetnoj osudi. Ako utvrdi da osudjeni iz opravdanih razloga ne moze ispuniti postavljenu obvezu, sud ce ga osloboditi od ispunjenja te obveze ili je zamijeniti drugom odgovarajucom obvezom predvidjenom zakonom. Rokovi za opozivanje uvjetne osude

Clanak 55.

(1) Uvjetna osuda se moze opozvati u toku vremena provjeravanja. Ako osudjeni u tom vremenu ucini kazneno djelo koje povlaci opoziv uvjetne osude, a to je presudom utvrdjeno tek poslije isteka vremena provjeravanja, uvjetna osuda moze se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja. (2) Ako osudjeni u odredjenom roku ne ispuni neku obvezu iz clanka 50. stavka 2. ovog zakona, sud moze, najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja odrediti da se izvrsi utvrdjena kazna u uvjetnoj osudi. Uvjetna osuda sa zastitnim nadzorom

Clanak 56.

(1) Sud moze odrediti da se ucinitelj kome je izrecena uvjetna osuda stavi pod zastitni nadzor ako s obzirom na okolnosti izvrsenja djela, osobe ucinitelja, njegov raniji zivot i drzanje poslije izvrsenog djela, smatra da ce se uz odredjivanje zastitnog nadzora svrha uvjetne osude i drustveno prilagodjavanje osudjenog bolje ostvariti. (2) Zastitni nadzor obuhvaca ovim zakonom predvidjene mjere pomoci, skrbi, nadzora i zastite, s tim da ne moze biti kraci od sest mjeseci niti duzi od dvije godine. Sadrzaj zastitnog nadzora

Clanak 57.

Zastitni nadzor moze obuhvatiti sljedece obveze: 1) lijecenje u odgovarajucoj zdravstvenoj ustanovi; 2) uzdrzavanje od upotrebe alkoholnih pica ili opojnih droga; 3) posjecivanje odredjenih psiholoskih i drugih savjetovalis ta i postupanje po njihovim savjetima; 4) osposobljavanje za odredjeno zanimanje; 5) prihvacanje zaposlenja koje odgovara strucnoj spremi i sposobnostima ucinitelja; 6) raspolaganje s placom i drugim prihodima ili imovinom na primjeran nacin i sukladno bracnim, odnosno obiteljskim obvezama. Odredjivanje zastitnog nadzora

Clanak 58.

(1) Sud u presudi odredjuje jednu ili vise obveza iz clanka 57. ovog zakona blize navodeci u cemu se one sastoje. (2) Prilikom izbora obveza iz clanka 57. ovog zakona, sud ce narocito uzeti u obzir godine starosti ucinitelja, njegovo opce zdravstveno i dusevno stanje, njegove sklonosti i navike u nacinu vodjenja zivota, narocito u kuci, skoli ili na radnom mjestu, pobude iz kojih je ucinio kazneno djelo i ponasanje poslije ucinjenog kaznenog djela, njegov raniji zivot, osobne i obiteljske prilike, kao i druge okolnosti koje se odnose na osobu ucinitelja, a od znacaja su za izbor mjera zastitnog nadzora i njihovo trajanje. (3) Ako u toku trajanja zastitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha ove mjere, moze zastitni nadzor ukinuti prije proteka odredjenog vremena. (4) Ako osudjeni kojemu je izrecen zastitni nadzor ne ispunjava obveze koje mu je sud odredio, sud ga moze opomenuti ili moze ranije obveze zamijeniti drugima ili produziti trajanje zastitnog nadzora, u okviru vremena provjeravanja ili opozvati uvjetnu osudu. 2. Sudska opomena

Clanak 59.

(1) Sudska opomena moze se izreci za kaznena djela za koja je propisan zatvor do jedne godine ili novcana kazna, a ucinjena su pod takvim olaksavajucim okolnostima koje ih cine osobito lakim. (2) Za odredjena kaznena djela i pod uvjetima predvidjenim zakonom, sudska opomena moze se izreci i kad je propisan zatvor do tri godine. (3) Sudsku opomenu sud moze izreci za vise kaznenih djela ucinjenih u stjecaju ako za svako od tih djela postoje uvjeti iz st. 1. ili 2. ovog clanka. (4) Pri odlucivanju hoce li izreci sudsku opomenu sud ce, vodeci racuna o svrsi sudske opomene, posebno uzeti u obzir osobu ucinitelja, njegov raniji zivot, njegovo ponasanje poslije izvrsenog kaznenog djela, stupanj kaznene odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je djelo ucinjeno. (5) Sudska opomena ne moze se izreci vojnim osobama za kaznena djela protiv oruzanih snaga Federacije.

Glava V

MJERE SIGURNOSTI

Svrha mjera sigurnosti

Clanak 60.

Svrha mjera sigurnosti je da se otklone stanja ili uvjeti koji mogu utjecati da ucinitelj ubuduce vrsi kaznena djela. Vrste mjera sigurnosti

Clanak 61.

Uciniteljima kaznenih djela mogu se izreci ove mjere sigurnosti: 1) obvezno psihijatrijsko lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi; 2) obvezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi; 3) obvezno lijecenje narkomana i alkoholicara; 4) zabrana vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti; 5) zabrana upravljanja motornim vozilom; 6) oduzimanje predmeta; 7) protjerivanje stranca iz zemlje. Izricanje mjera sigurnosti

Clanak 62.

(1) Sud moze ucinitelju kaznenog djela izreci jednu ili vise mjera sigurnosti kad postoje uvjeti za njihovo izricanje predvidjeni ovim zakonom. (2) Obvezno psihijatrijsko lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi i obvezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi, izricu se neuracunljivom ucinitelju kaznenog djela samostalno. Uz te mjere mogu se izreci zabrana vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i oduzimanje predmeta. (3) Obvezno lijecenje narkomana i alkoholicara, zabrana upravljanja motornim vozilom i oduzimanje predmeta mogu se izreci ako je ucinitelju izrecena kazna, uvjetna osuda, sudska opomena ili oslobodjenje od kazne. (4) Zabrana vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti i protjerivanje stranca iz zemlje mogu se izreci ako je ucinitelju izrecena kazna ili uvjetna osuda. Obvezno psihijatrijsko lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi

Clanak 63.

(1) Ucinitelju koji je kazneno djelo ucinio u stanju neuracunljivosti ili bitno smanjene uracunljivosti, sud ce izreci obvezno psihijatrijsko lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi, ako utvrdi da bi ucinitelj mogao izvrsiti teska kaznena djela protiv zivota i tijela, seksualnog integriteta ili imovine, ukoliko bude pusten na slobodu, a takva opasnost se moze izbjeci jedino njegovim lijecenjem i cuvanjem u takvoj ustanovi. (2) Mjeru iz stavka 1. ovog clanka sud ce obustaviti kad utvrdi da je prestala potreba za lijecenjem i cuvanjem ucinitelja u zdravstvenoj ustanovi. (3) Ucinitelju koji je kazneno djelo izvrsio u stanju bitno smanjene uracunljivosti i koji je osudjen na zatvor, vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uracunava se u vrijeme trajanja izrecene kazne. Ako je to vrijeme krace od trajanja izrecene kazne, sud moze odrediti da se osudjeni uputi na izdrzavanje ostatka kazne ili da se pusti na uvjetni otpust. Pri odlucivanju o pustanju na uvjetni otpust sud ce narocito uzeti u obzir uspjeh lijecenja osudjenog, njegovo zdravstveno stanje, vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi i ostatak kazne koju osudjeni nije izdrzao. Obvezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi

Clanak 64.

(1) Ucinitelju koji je kazneno djelo ucinio u stanju neuracunljivosti, sud ce izreci obvezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi, ako utvrdi da bi ucinitelj mogao izvrsiti teska kaznena djela protiv zivota i tijela, seksualnog integriteta ili imovine ukoliko bude pusten na slobodu, a za otklanjanje te opasnosti je dovoljno njegovo lijecenje na slobodi. (2) Mjera iz stavka 1. ovog clanka moze se izreci i neuracunljivom ucinitelju prema kome je odredjeno obvezno psihijatrijsko lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi kad sud na osnovu rezultata lijecenja utvrdi da vise nije potrebno njegovo lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi nego samo njegovo lijecenje na slobodi. (3) Pod uvjetima iz stavka 1. ovog clanka, sud moze izreci obvezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi i ucinitelju cija je uracunljivost bitno smanjena i koji je na temelju clanka 63. stavak 3. ovog zakona, pusten na uvjetni otpust. (4) Obvezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi ne moze trajati duze od dvije godine. (5)Ako se u slucajevima iz st. 1. do 3. ovog clanka ucinitelj ne podvrgne lijecenju na slobodi ili ga samovoljno napusti ili i pored lijecenja postane toliko opasan za okolinu da je potrebno njegovo lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi, sud moze izreci obvezno psihijatrijsko lijecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi. Obvezno lijecenje narkomana i alkoholicara

Clanak 65.

(1) Ucinitelju koji je ucinio kazneno djelo zbog ovisnosti od upotrebe opojnih droga ili alkohola i kod koga postoji opasnost da ce zbog te ovisnosti i dalje vrsiti kaznena djela, sud moze izreci obvezno lijecenje. (2) Mjera iz stavka 1. ovog clanka izvrsava se u ustanovi za izvrsenje kazne ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi. Vrijeme provedeno u takvoj ustanovi uracunava se u kaznu. (3) Kad je mjera iz stavka 1. ovog clanka izrecena uz novcanu kaznu, uvjetnu osudu, sudsku opomenu ili oslobodjenje od kazne izvrsava se na slobodi. Ako se ucinitelj bez opravdanog razloga ne podvrgne lijecenju na slobodi ili lijecenje samovoljno napusti, sud moze odrediti da se mjera prinudno izvrsi u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi. (4) Obvezno lijecenje narkomana i alkoholicara sud ce obustaviti kad utvrdi da je prestala potreba za lijecenjem ucinitelja, s tim da ukupno trajanje mjere ne moze biti duze od dvije godine. Zabrana vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti

Clanak 66.

(1) Sud moze ucinitelju kaznenog djela zabraniti vrsenje odredjenog poziva, odredjene samostalne djelatnosti, svih ili nekih duznosti vezanih za raspolaganje, koristenje, upravljanje ili rukovanje povjerenom imovinom ili za cuvanje te imovine, ako je ucinitelj zloupotrijebio svoj polozaj, vrsenje djelatnosti ili duznosti radi izvrsenja kaznenog djela ili ako se opravdano moze smatrati da bi njegovo dalje obavljanje takve djelatnosti bilo opasno. (2) Sud odredjuje trajanje mjere iz stavka 1. ovog clanka koje ne moze biti krace od jedne ni duze od deset godina, racunajuci od dana pravomocnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, odnosno u zdravstvenoj ustanovi za cuvanje i lijecenje ne uracunava u vrijeme trajanja ove mjere. (3) Pri izricanju uvjetne osude, sud moze odrediti da ce se ta osuda opozvati ako ucinitelj prekrsi zabranu vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti. Zabrana upravljanja motornim vozilom

Clanak 67.

(1) Ucinitelju kaznenog djela koji motornim vozilom ugrozava javni promet sud moze izreci zabranu upravljanja motornim vozilom odredjene vrste ili kategorije. (2) Mjeru iz stavka 1. ovog clanka sud moze izreci ako nadje da okolnosti pod kojima je djelo izvrseno ili ranije krsenje prometnih propisa od strane ucinitelja pokazuju da je opasno da on upravlja vozilom odredjene vrste ili kategorije. Pri odlucivanju da li ce izreci tu mjeru, sud ce uzeti u obzir i to je li ucinitelj po zanimanju vozac motornog vozila. (3) Sud odredjuje trajanje mjere iz stavka 1. ovog clanka, koje ne moze biti krace od tri mjeseca ni duze od pet godina, racunajuci od dana pravomocnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, odnosno zdravstvenoj ustanovi za cuvanje i lijecenje ne uracunava u vrijeme trajanja ove mjere. (4) Ako je mjera iz stavka 1. ovog clanka izrecena osobi koja ima stranu dozvolu za upravljanje motornim vozilom, ona obuhvaca zabranu njenog koristenja na teritoriju Federacije za vrijeme od tri mjeseca do pet godina. Oduzimanje predmeta

Clanak 68.

(1) Predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvrsenje kaznenog djela ili koji su nastali izvrsenjem kaznenog djela mogu se oduzeti ako su vlasnistvo ucinitelja. (2) Predmeti iz stavka 1. ovog clanka mogu se oduzeti i kad nisu vlasnistvo ucinitelja ako to zahtijevaju interesi opce sigurnosti, ali time se ne dira u prava trecih osoba na naknadu stete od ucinitelja. (3) Zakonom se moze odrediti obvezno oduzimanje predmeta. Protjerivanje stranca iz zemlje

Clanak 69.

(1) Sud moze strancu izreci protjerivanje s teritorija Federacije za vrijeme od jedne do deset godina. (2) Pri ocjeni da li ce izreci mjeru iz stavka 1. ovog clanka, sud ce uzeti u obzir pobude iz kojih je kazneno djelo ucinjeno, nacin izvrsenja kaznenog djela i druge okolnosti koje ukazuju na nepozeljnost daljnjeg boravka stranca u Federaciji. (3) Vrijeme trajanja protjerivanja racuna se od dana pravomoc nosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru ne uracunava u vrijeme trajanja ove mjere.

Glava VI

PRAVILA O ODGOJNIM PREPORUKAMA, O ODGOJNIM MJERAMA I O KAZNJAVANJU MALOLJETNIKA

Vazenje posebnih kaznenih odredaba za maloljetnike

Clanak 70.

(1) Za maloljetne ucinitelje kaznenih djela vaze odredbe ove glave, a ostale kaznenopravne odredbe iz drugih kazneno pravnih propisa primjenjuju se na maloljetnike samo ako nisu u suprotnosti s posebnim odredbama koje za njih vaze. (2) Posebne odredbe koje vaze za maloljetne ucinitelje kaznenih djela primjenjuju se pod uvjetima predvidjenim u odredbama ove glave i na punoljetne osobe kad im se sudi za kaznena djela koja su ucinila kao maloljetnici, a izuzetno i na osobe koje su ucinile kazneno djelo kao mladji punoljetnici. Iskljucenje kaznenih sankcija prema djeci

Clanak 71.

Prema maloljetniku koji u vrijeme izvrsenja kaznenog djela nije navrsio cetrnaest godina (dijete) ne mogu se primijeniti kaznene sankcije.

1. ODGOJNE PREPORUKE

Svrha odgojnih preporuka

Clanak 72.

Svrha odgojnih preporuka je da se ne pokrece krivicni postupak prema maloljetnom ucinitelju kaznenog djela i da se izricanjem odgojnih preporuka utjece na maloljetnika da ne cini kaznena djela. Uvjeti primjene odgojnih preporuka

Clanak 73.

(1) Prema maloljetnom ucinitelju kaznenog djela mogu se izreci odgojne preporuke za kaznena djela za koja je propisana novcana kazna ili kazna zatvora do tri godine. (2) Odgojne preporuke maloljetniku moze izreci nadlezni tuzitelj ili sudac za maloljetnike. (3) Uvjeti primjene odgojnih preporuka su: priznanje kaznenog djela od strane maloljetnika i izrazena njegova spremnost za pomirenje s ostecenim. Vrste odgojnih preporuka

Clanak 74.

(1) Odgojne preporuke su: 1) osobna isprika ostecenom, 2) naknada stete ostecenom, 3) redovno pohadjanje skole, 4) rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice, 5) prihvacanje odgovarajuceg zaposlenja, 6) smjestaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu, 7) lijecenje u odgovarajucoj zdravstvenoj ustanovi, 8) posjecivanje odgojnih, obrazovnih, psiholoskih i drugih savjetovalista, 9) edukacija iz oblasti prometnih propisa. (2) Odgojne preporuke pod toc. 1, 2, 3, 8 i 9 stavka 1. ovog clanka, izrice ovlasteni tuzitelj, a odgojne mjere pod toc. 4, 5, 6 i 7 stavka 1. ovog clanka izrice sudac za maloljetnike. Izbor odgojnih preporuka

Clanak 75.

(1) Pri izboru odgojnih preporuka ovlasteni tuzitelj ili sudac za maloljetnike uzet ce u obzir sveukupne interese maloljetnika i ostecenog. Pri tom ce posebno voditi racuna da se izrecenim odgojnim preporukama ne dovede u pitanje maloljetnikovo redovno skolovanje ili njegov rad. (2) Odgojne preporuke mogu trajati najduze jednu godinu dana. (3) Odgojne preporuke mogu se u tijeku njihovog izvrsenja zamijeniti drugom ili ukinuti. (4) Izbor i primjena odgojnih preporuka vrsi se u suradnji s roditeljima, starateljima i organima socijalne skrbi. Kaznene sankcije prema maloljetnicima

Clanak 76.

(1) Prema maloljetnom ucinitelju kaznenog djela mogu se izreci odgojne mjere i odredjene mjere sigurnosti, a prema starijem maloljetniku izuzetno se moze izreci maloljetnicki zatvor. (2) Maloljetniku koji je u vrijeme izvrsenja kaznenog djela navrsio cetrnaest, a nije navrsio sesnaest godina (mladji maloljetnik), mogu se izreci samo odgojne mjere. (3) Maloljetniku koji je u vrijeme izvrsenja kaznenog djela navrsio sesnaest, a nije navrsio osamnaest godina (stariji maloljetnik), mogu se izreci odgojne mjere pod uvjetima predvidjenim ovim zakonom, a izuzetno mu se moze izreci maloljetnicki zatvor. (4) Mjere sigurnosti mogu se izreci maloljetnicima pod uvjetima koje predvidja ovaj zakon. (5) Maloljetniku se ne mogu izreci sudska opomena i uvjetna osuda. Svrha odgojnih mjera i maloljetnickog zatvora

Clanak 77.

Svrha odgojnih mjera i maloljetnickog zatvora je da se pruzanjem zastite i pomoci maloljetnim uciniteljima kaznenih djela, vrsenjem nadzora nad njima, njihovim strucnim osposobljavanjem i razvijanjem njihove osobne odgovornosti, osigura njihov odgoj, preodgoj i pravilan razvoj. Uz to, svrha maloljetnickog zatvora je vrsenje pojacanog utjecaja na maloljetne ucinitelje da ubuduce ne vrse kaznena djela, kao i na druge maloljetnike da ne vrse kaznena djela. Vrste odgojnih mjera

Clanak 78.

(1) Odgojne mjere su: disciplinske mjere, mjere pojacanog nadzora i zavodske mjere. (2) Disciplinske mjere izricu se prema maloljetniku prema kome nije potrebno poduzeti trajnije mjere odgoja, a narocito ako je ucinio kazneno djelo iz nepromisljenosti ili lakomislenosti. (3) Mjere pojacanog nadzora izricu se prema maloljetniku prema kome treba poduzeti trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijecenja uz odgovarajuci nadzor, a nije potrebno njegovo potpuno odvajanje iz dosadasnje sredine. (4) Zavodske mjere izricu se prema maloljetniku prema kome treba poduzeti trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijecenja i njegovo potpuno odvajanje iz dosadasnje sredine. Ove mjere ne mogu trajati duze od pet godina. Odgojne mjere

Clanak 79.

Maloljetnom ucinitelju kaznenog djela mogu se izreci ove odgojne mjere: 1) disciplinske mjere: sudski ukor ili upucivanje u disciplinski centar za maloljetnike; 2) mjere pojacanog nadzora: od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja, u drugoj obitelji, ili od strane nadleznog organa socijalne skrbi; 3) zavodske mjere: upucivanje u odgojnu ustanovu, u odgojno popravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje. Izbor odgojne mjere

Clanak 80.

Pri izboru odgojne mjere sud ce uzeti u obzir uzrast maloljetnika, stupanj njegove dusevne razvijenosti, njegova psihicka svojstva, njegove sklonosti, pobude iz kojih je djelo ucinio, dosadasnji odgoj, sredinu i prilike u kojima je zivio, tezinu djela, da li je prema njemu ranije bila izrecena odgojna mjera ili kazna i sve druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja za izricanje one mjere kojom ce se najbolje postici svrha odgojnih mjera. Sudski ukor

Clanak 81.

(1) Sudski ukor se izrice ako je dovoljno da se maloljetnik zbog ucinjenog kaznenog djela samo ukori. (2) Pri izricanju sudskog ukora ukazat ce se maloljetniku na stetnost njegovog postupka i predocit ce mu se da u slucaju ponovnog izvrsenja kaznenog djela moze prema njemu biti izrecena druga mjera. Upucivanje u disciplinski centar za maloljetnike

Clanak 82.

(1) Sud ce uputiti maloljetnika u disciplinski centar za maloljetnike kad je potrebno da se odgovarajucim kratkotrajnim mjerama izvrsi utjecaj na njegovu osobu i vladanje. (2) Maloljetnika kome je izrecena mjera iz stavka 1. ovog clanka sud moze uputiti u disciplinski centar: na odredjeni broj sati u praznicne dane i to najvise cetiri uzastopna praznicna dana; na odredjeni broj sati u tijeku dana, ali najduze mjesec dana; na neprekidni boravak za utvrdjeni broj dana, ali ne duze od dvadeset dana. (3) Pri izricanju mjere iz stavka 1. ovog clanka, sud ce voditi racuna da uslijed njenog izvrsenja maloljetnik ne izostane od redovne nastave ili od posla. (4) U disciplinskom centru uposlit ce se maloljetnik na korisnim radovima koji odgovaraju njegovom uzrastu. (5) Kad izrekne upucivanje u disciplinski centar za maloljetnike sud moze odrediti da se po izvrsenju ove mjere, maloljetnik stavi pod pojacani nadzor nadleznog organa socijalne skrbi. Pojacan nadzor roditelja, usvojitelja i skrbnika

Clanak 83.

(1) Mjeru pojacanog nadzora roditelja, usvojitelja ili skrbnika, sud ce izreci ako su roditelji, usvojitelj, odnosno skrbnik, propustili da vrse nadzor nad maloljetnikom, a u mogucnosti su da ovakav nadzor vrse. (2) Kad sud izrekne mjeru iz stavka 1. ovog clanka moze roditelju, usvojitelju ili skrbniku dati potrebne upute i naloziti im odredjene duznosti u pogledu mjera koje treba poduzeti za odgoj maloljetnika, za njegovo lijecenje i za otklanjanje stetnih utjecaja na njega. (3) Pri izricanju mjere iz stavka 1. ovog clanka sud moze odrediti da nadlezni organ socijalne skrbi provjerava njeno izvrsenje i ukazuje pomoc roditelju, usvojitelju ili skrbniku. Sud ce naknadno odluciti o prestanku ovog provjeravanja, s tim da ono ne moze trajati manje od jedne ni duze od tri godine. Pojacan nadzor u drugoj obitelji

Clanak 84.

(1) Ako roditelji, usvojitelj, odnosno skrbnik maloljetnika nisu u mogucnosti da nad njim vrse nadzor ili ako se od njih ne moze to s osnovom ocekivati, maloljetnik ce se predati drugoj obitelji koja je voljna da ga primi i koja ima mogucnosti da nad njim vrsi pojacan nadzor. (2) Izvrsenje mjere iz stavka 1. ovog clanka obustavit ce se kad roditelji, usvojitelj, odnosno skrbnik maloljetnika steknu mogucnost da nad njim vrse pojacan nadzor ili kad prema rezultatu preodgoja prestane potreba za pojacanim nadzorom. (3) Pri izricanju mjere iz stavka 1. ovog clanka sud ce odrediti da za vrijeme njenog trajanja nadlezni organ socijalne skrbi provjerava njeno izvrsavanje i ukazuje potrebnu pomoc obitelji kojoj je maloljetnik predat. Pojacan nadzor nadleznog organa socijalne skrbi

Clanak 85.

(1) Ako roditelji, usvojitelj, odnosno skrbnik nisu u mogucnosti da vrse pojacan nadzor nad maloljetnikom, a ne postoje ni uvjeti za predaju maloljetnika drugoj obitelji radi obavljanja ovakvog nadzora, maloljetnik ce se staviti pod nadzor nadleznog organa socijalne skrbi. (2) Sud ce naknadno odluciti o prestanku mjere iz stavka 1. ovog clanka s tim da njeno trajanje ne moze biti krace od jedne ni duze od tri godine. Za vrijeme trajanja ove mjere maloljetnik i dalje ostaje da zivi kod svojih roditelja, usvojitelja ili drugih osoba koje ga izdrzavaju, a pojacani nadzor nad njim vrsi ovlastena osoba nadleznog organa socijalne skrbi. (3) Ovlastena osoba nadleznog organa socijalne skrbi brine se o skolovanju maloljetnika, njegovom zaposlenju, odvajanju iz sredine koja na njega stetno utjece, potrebnom lijecenju i sredjivanju prilika u kojima zivi. Posebne obveze uz mjere pojacanog nadzora

Clanak 86.

(1) Prilikom izricanja neke od odgojnih mjera pojacanog nadzora iz cl. 83, 84. i 85. ovog zakona, sud moze maloljetniku odrediti jednu ili vise posebnih obveza, ako je to potrebno za uspjesnije izvrsenje izrecene mjere, s tim da ove obveze ne mogu trajati duze od trajanja odgojne mjere. (2) Sud moze maloljetniku odrediti narocito ove obveze: da se osobno isprica ostecenom, da izmiri stetu u okviru vlastitih mogucnosti, da redovno pohadja skolu, da se osposobljava za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima, da se uzdrzava od uzivanja alkoholnih pica i opojnih droga, da posjecuje odgovarajucu zdravstvenu ustanovu ili savjetovalis te i da se ne druzi s osobama koje na njega stetno djeluju. (3) Sud moze obveze koje je odredio naknadno ukinuti ili izmijeniti. (4) U slucaju neispunjenja obveza iz stavka 2. ovog clanka, sud moze izrecenu mjeru pojacanog nadzora zamijeniti drugom odgojnom mjerom. (5) Pri odredjivanju obveza iz stavka 2. ovog clanka, sud ce maloljetnika upozoriti na posljedice iz stavka 4. ovog clanka. Upucivanje u odgojnu ustanovu

Clanak 87.

(1) Sud ce uputiti u odgojnu ustanovu maloljetnika nad kojim treba osigurati vrsenje stalnog nadzora od strane strucnih odgojitelja u ustanovi za odgoj maloljetnika. (2) U odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje sest mjeseci, a najvise tri godine. Pri izricanju ove mjere sud nece odrediti njeno trajanje, vec ce o tome naknadno odluciti (clanak 90. stavak 2). Upucivanje u odgojno popravni dom

Clanak 88.

(1) Maloljetnika prema kome treba primijeniti pojacane mjere preodgoja sud ce uputiti u odgojnopopravni dom za maloljetne ucinitelje kaznenih djela. (2) Pri odlucivanju hoce li izreci mjeru iz stavka 1. ovog clanka sud ce posebno uzeti u obzir tezinu i prirodu ucinjenog djela i okolnost jesu li prema maloljetniku ranije bile izrecene odgojne mjere ili kazna maloljetnickog zatvora. (3) U odgojnopopravnom domu maloljetnik ostaje najmanje jednu, a najvise pet godina. Pri izricanju mjere iz stavka 1. ovog clanka, sud nece odrediti njeno trajanje, vec ce o tome naknadno odluciti (clanak 90. stavak 2). Upucivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje

Clanak 89.

(1) Prema maloljetniku ometenom u psihickom ili fizickom razvoju sud moze umjesto upucivanja u odgojnu ustanovu ili odgojnopopravni dom, izreci mjeru upucivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje. (2) Maloljetnik ostaje u ustanovi za osposobljavanje dok je to potrebno radi njegovog lijecenja ili osposobljavanja, a kad maloljetnik postane punoljetan, ponovno ce se ispitati potreba njegovog daljeg zadrzavanja u ovoj ustanovi. Obustava izvrsenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama

Clanak 90.

(1) Kad se poslije donosenja odluke kojom je izrecena mjera pojacanog nadzora ili zavodska mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donosenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od utjecaja na donosenje odluke, izvrsenje izrecene mjere moze se obustaviti ili se izrecena mjera moze zamijeniti drugom mjerom pojacanog nadzora ili zavodskom mjerom. (2) Osim slucajeva iz stavka 1. ovog clanka, ukoliko za pojedine mjere nije sto drugo predvidjeno, mjera pojacanog nadzora ili zavodska mjera moze se, s obzirom na postignuti uspjeh preodgoja, obustaviti od izvrsenja, a moze se zamijeniti drugom takvom mjerom kojom ce se bolje postici svrha odgojnih mjera. Glede zavodskih mjera obustavljanje od izvrsenja ili zamjenjivanje drugom mjerom vrsit ce se uz sljedeca ogranicenja: 1) mjera upucivanja u odgojnu ustanovu prije isteka roka od sest mjeseci ne moze se obustaviti od izvrsenja, a do isteka ovog roka moze se zamijeniti samo upucivanjem maloljetnika u odgojnopopravni dom ili drugu ustanovu za osposobljavanje; 2) mjera upucivanja u odgojnopopravni dom prije isteka roka od jedne godine ne moze se obustaviti od izvrsenja, a do isteka ovog roka moze se zamijeniti samo upucivanjem maloljetnika u odgojnu ustanovu ili drugu ustanovu za osposobljavanje. (3) Izuzetno, mjera upucivanja u odgojnu ustanovu, odnosno mjera upucivanja u odgojnopopravni dom moze se obustaviti od izvrsenja ili zamijeniti drugom mjerom i prije isteka rokova iz toc. 1 i 2. stavka 2. ovog clanka, ako posebne okolnosti koje se odnose na osobu maloljetnika ocigledno pokazuju da je postignuta svrha ovih mjera. Ponovno odlucivanje o odgojnim mjerama

Clanak 91.

(1) Ako je od pravomocnosti odluke kojom je izrecena mjera pojacanog nadzora ili zavodska mjera proteklo vise od jedne godine, a izvrsenje nije zapoceto, sud ce ponovno odluciti o potrebi izvrsenja izrecene mjere. Pri tome sud moze odluciti da se ranije izrecena mjera izvrsi, ne izvrsi ili da se zamijeni nekom drugom mjerom. (2) Mjera upucivanja u disciplinski centar za maloljetnike nece se izvrsiti ako je proteklo vise od sest mjeseci od pravomoc nosti odluke kojom je ova mjera izrecena, a njeno izvrs enje nije zapoceto. Kaznjavanje starijih maloljetnika

Clanak 92.

Kazniti se moze samo kazneno odgovoran stariji maloljetnik koji je ucinio kazneno djelo za koje je zakonom propisana kazna teza od pet godina zatvora, a zbog teskih posljedica djela i visokog stupnja kaznene odgovornosti ne bi bilo opravdano izreci odgojnu mjeru. Maloljetnicki zatvor

Clanak 93.

(1) Maloljetnicki zatvor ne moze biti kraci od jedne ni duzi od deset godina, a izrice se na pune godine ili na pola godine. (2) Pri odmjeravanju kazne starijem maloljetniku za odredjeno kazneno djelo sud ne moze izreci maloljetnicki zatvor u trajanju duzem od propisane kazne zatvora za to djelo, ali sud nije vezan za najmanju propisanu mjeru te kazne. Odmjeravanje kazne maloljetnickog zatvora

Clanak 94.

Pri odmjeravanju kazne maloljetnickog zatvora starijem maloljetniku sud ce uzeti u obzir sve okolnosti koje utjecu da kazna bude manja ili veca (clanak 40. st. 1. i 2.) imajuci posebno u vidu stupanj dusevne razvijenosti maloljetnika i vrijeme koje je potrebno za njegov preodgoj i strucno osposobljavanje. Izricanje odgojnih mjera i maloljetnickog zatvora za kaznena djela u stjecaju

Clanak 95.

(1) Za kaznena djela u stjecaju sud izrice maloljetniku samo jednu odgojnu mjeru ili samo kaznu maloljetnickog zatvora kad postoje zakonski uvjeti za izricanje te kazne i kad sud nadje da je treba izreci. (2) Po odredbi stavka 1. ovog clanka sud ce postupiti i kad poslije izrecene odgojne mjere, odnosno maloljetnickog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njihovog izricanja ucinio neko kazneno djelo. Zastarjelost izvrsenja kazne maloljetnickog zatvora

Clanak 96.

Kazna maloljetnickog zatvora ne moze se izvrsiti ako je proteklo: 1) deset godina od osude na maloljetnicki zatvor preko pet godina; 2) pet godina od osude na maloljetnicki zatvor preko tri godine; 3) tri godine od osude na maloljetnicki zatvor do tri godine. Izricanje kaznenih sankcija punoljetnim osobama za djela koja su ucinila kao maloljetnici

Clanak 97.

(1) Punoljetnoj osobi koja je navrsila dvadeset jednu godinu ne moze se suditi za kazneno djelo koje je izvrsila kao mladji maloljetnik. (2) Ako punoljetna osoba u vrijeme sudjenja nije navrsila dvadeset jednu godinu moze joj se suditi samo za kaznena djela za koja je propisana kazna teza od pet godina zatvora. Ovakvoj osobi sud moze izreci samo odgovarajucu zavodsku odgojnu mjeru. Pri ocjeni hoce li ovu mjeru izreci, sud ce uzeti u obzir sve okolnosti slucaja, a narocito tezinu ucinjenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog izvrsenja, vladanje ucinitelja i svrhu te odgojne mjere. (3) Punoljetnoj osobi moze se za kazneno djelo koje je izvrsila kao stariji maloljetnik izreci odgovarajuca zavodska odgojna mjera, a pod uvjetima iz clanka 92. ovog zakona, kazna maloljetnickog zatvora. Pri ocjeni hoce li i koju od ovih sankcija izreci, sud ce uzeti u obzir sve okolnosti slucaja, a narocito tezinu ucinjenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog izvrsenja, vladanje ucinitelja, kao i svrhu koju treba postici ovim sankcijama. (4) Izuzetno od odredbe stavka 3. ovog clanka, punoljetnoj osobi koja je u vrijeme sudjenja navrsila dvadeset jednu godinu sud moze, umjesto maloljetnickog zatvora, izreci zatvor ili uvjetnu osudu. Kazna zatvora izrecena u ovom slucaju, ima u pogledu rehabilitacije, brisanja osude i pravnih posljedica osude isti pravni ucinak kao i kazna maloljetnickog zatvora. Izricanje odgojnih mjera prema mladjim punoljetnim osobama

Clanak 98.

(1) Ucinitelju koji je kao punoljetan izvrsio kazneno djelo, a u vrijeme sudjenja nije navrsio dvadeset jednu godinu sud moze izreci odgovarajucu zavodsku mjeru ako se, s obzirom na njegovu licnost i okolnosti pod kojima je djelo ucinio, moze ocekivati da ce se i odgojnom mjerom postici svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne. (2) Mladjoj punoljetnoj osobi kojoj je izrecena odgojna mjera sud moze, pod uvjetima predvidjenim ovim zakonom, izreci sve mjere sigurnosti, osim zabrane vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti. (3) Izrecena odgojna mjera moze trajati najvise do navrsene dvadeset trece godine ucinitelja. Mjere sigurnosti prema maloljetniku

Clanak 99.

(1) Prema maloljetnim uciniteljima kaznenih djela kojima je izrecena odgojna mjera ili kazna maloljetnickog zatvora mogu se pod uvjetima predvidjenim u zakonu, izreci mjere sigurnosti iz toc. 1. do 3. i 5. do 7. clanka 61. ovog zakona. (2) Mjera sigurnosti obveznog lijecenja narkomana i alkoholic ara ne moze se izreci uz disciplinske mjere, a mjera protjerivanja stranca iz zemlje ne moze se izreci uz disciplinske mjere ni mjere pojacanog nadzora. (3) Mjera obveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi i obveznog psihijatrijskog lijecenja na slobodi mogu se neuracunljivom maloljetnom ucinitelju kaznenog djela izreci samostalno. Uz ove mjere moze se izreci i oduzimanje predmeta. (4) Umjesto obveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi moze se izreci odgojna mjera upucivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje ako se u toj ustanovi moze osigurati lijecenje i cuvanje i time postici svrha ove mjere sigurnosti. Ucinak kazne na odgojne mjere.