Clanak 100.

(1) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne starijem maloljetniku kaznu maloljetnickog zatvora, odgojna mjera prestaje kad maloljetnik zapocne izdrzavanje ove kazne. (2) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu maloljetnickog zatvora ili kaznu zatvora najmanje godinu dana, odgojna mjera prestaje kada ova osoba zapocne izdrzavanje kazne. (3) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu zatvora u kracem trajanju od jedne godine, sud ce u presudi odluciti hoce li se po izdrzanoj kazni nastaviti izvrsenje izrecene odgojne mjere ili ce se ta mjera ukinuti. Ucinak odgojnih mjera i kazne maloljetnickog zatvora

Clanak 101.

(1) Odgojne mjere i maloljetnicki zatvor ne povlace pravne posljedice koje se sastoje u zabrani stjecanja odredjenih prava iz clanka 115 . stavak 2. ovog zakona. (2) Odredba clanka 100. ovog zakona primjenjuje se i na osobe koje izdrzavaju mjeru upucivanja u odgojnopopravni dom ili kaznu maloljetnickog zatvora. Evidencija o izrecenim odgojnim mjerama

Clanak 102.

(1) Evidenciju o izrecenim odgojnim mjerama vode nadlezni organi socijalne skrbi na temelju propisa koje donosi kantonalnoz upanijsko tijelo nadlezno za poslove socijalne skrbi. (2) Podaci o izrecenim odgojnim mjerama mogu se dati samo sudu, tuziteljstvu, organima unutarnjih poslova i organima socijalne skrbi u svezi s kaznenim postupkom koji se vodi protiv osoba kojima su izrecene te odgojne mjere.

Glava VII

OPCE ODREDBE O IZVRSENJU KAZNI

Svrha izvrsenja kazne

Clanak 103.

(1) Izvrsenjem kazne ostvaruje se svrha kaznjavanja odredjena u clanku 33. ovog zakona. (2) U izvrsavanju kazne ne smiju se osudjenom nanositi fizicke i psihicke patnje niti se smije vrijedjati njegovo ljudsko dostojanstvo. Izvrsenje kazne zatvora i dugotrajnog zatvora

Clanak 104.

(1) Zatvor i maloljetnicki zatvor se izdrzavaju u zatvorenim, poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za izdrzavanje kazne. (2) Dugotrajni zatvor izdrzava se u zatvorenim ustanovama za izdrzavanje kazne. Granice izvrsenja kazni

Clanak 105.

Osoba prema kojoj se izvrsava kazna lisava se prava ili se ogranicava u pravima, sukladno zakonu, samo u granicama nuznim da bi se ostvarila svrha pojedinih kazni. Rad osudjenih osoba

Clanak 106.

(1) Od osobe osudjene na kaznu zatvora, dugotrajnog zatvora ili maloljetnickog zatvora, koji je sposoban za rad, moze se zahtijevati da radi. (2) Ako osudjena osoba trazi ili pristane na rad, omogucit ce joj se rad. (3) Rad osudjenih osoba treba da bude koristan i da sto vise odgovara suvremenom nacinu vrsenja iste vrste rada na slobodi, kao i strucnim i drugim sposobnostima osudjenoga. Uvjetni otpust

Clanak 107.

(1) Osudjeni koji je izdrzao polovicu kazne zatvora, a iznimno i onaj koji je izdrzao trecinu te kazne, moze se otpustiti s izdrzavanja kazne pod uvjetom da do isteka vremena za koje je izrecena kazna ne ucini novo kazneno djelo (uvjetni otpust). (2) Osudjeni koji je izdrzao polovicu kazne zatvora moze se uvjetno otpustiti ako se u tijeku izdrzavanja kazne tako popravio da se moze s osnovom ocekivati da ce se na slobodi dobro vladati, a narocito da nece vrsiti kaznena djela. Pri ocjeni hoce li se osudjeni uvjetno otpustiti uzet ce se u obzir njegovo vladanje za vrijeme izdrzavanja kazne, izvrsavanje radnih obveza s obzirom na njegovu radnu sposobnost i druge okolnosti koje pokazuju da je postignuta svrha kaznjavanja. (3) Osudjeni koji je izdrzao trecinu kazne zatvora moze se uvjetno otpustiti ako postoje uvjeti iz stavka 1. ovog clanka i ako posebne okolnosti koje se odnose na licnost osudjenog ocigledno pokazuju da je postignuta svrha kaznjavanja. Opozivanje uvjetnog otpusta

Clanak 108.

(1) Sud ce opozvati uvjetni otpust ako osudjeni dok je na uvjetnom otpustu ucini jedno ili vise kaznenih djela za koje je izrecena kazna zatvora preko jedne godine. (2) Sud moze opozvati uvjetni otpust ako uvjetno otpusteni ucini jedno ili vise kaznenih djela za koje je izrecena kazna zatvora do jedne godine. Pri ocjeni hoce li opozvati uvjetni otpust sud ce narocito uzeti u obzir srodnost ucinjenih kaznenih djela, njihov znacaj, pobude iz kojih su ucinjena i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost opozivanja uvjetnog otpusta. (3) Kad sud opozove uvjetni otpust izreci ce kaznu na osnovu odredaba clanka 46. i clanka 47. stavak 2. ovog zakona, uzimajuci ranije izrecenu kaznu kao vec utvrdjenu. Dio kazne koju je osudjeni izdrzao po ranijoj presudi uracunava se u novu kaznu, a vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu ne uracunava se. (4) Odredbe st. 1. do 3. ovog clanka, primijenit ce se i kad se uvjetno otpustenom sudi za djelo koje je ucinio prije nego sto je uvjetno otpusten. (5) Ako uvjetno otpusteni bude osudjen na kaznu zatvora do jedne godine, a sud ne opozove uvjetni otpust, produzuje se uvjetni otpust za vrijeme koje je osudjeni proveo na izdrzavanju kazne zatvora. Izvrsenje kazne maloljetnickog zatvora

Clanak 109.

(1) Kaznu maloljetnickog zatvora stariji maloljetnici izdrzavaju u posebnim kaznenopopravnim domovima u kojima mogu ostati do navrsene dvadeset trece godine. Ako do tada ne budu izdrzali kaznu, uputit ce se u kaznenopopravnu ustanovu u kojoj punoljetna lica izdrzavaju kaznu. Izuzetno u kaznenopopravnom domu za maloljetnike moze ostati i osoba koja je navrsila dvadeset tri godine, ali samo ako je to potrebno radi zavrsetka njezinog skolovanja ili strucnog osposobljavanja. (2) Izbor posla za osudjene maloljetnike vrsi se prema njihovim sposobnostima i sklonostima za odredjenu vrstu posla, u cilju strucnog osposobljavanja, a u skladu sa mogucnostima koje postoje u kaznenopopravnom domu. (3) Radno vrijeme osudjenih maloljetnika odredjuje se tako da im se omoguci skolovanje i strucno osposobljavanje i da im ostane dovoljno vremena za fizicki odgoj i razonodu. (4) Osudjeni se moze uvjetno otpustiti ako je izdrzao trecinu kazne, ali ne prije nego sto je proveo jednu godinu u kaznenopopravnom domu. Za vrijeme uvjetnog otpusta sud moze odrediti mjeru pojacanog nadzora od strane nadleznog organa socijalne skrbi. Za opozivanje uvjetnog otpusta primjenjivat ce se shodno odredbe clanka 108. ovog zakona.

Glava VIII

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KAZNENIM DJELOM

Osnova oduzimanja imovinske koristi

Clanak 110.

(1) Nitko ne moze zadrzati imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom. (2) Korist iz stavka 1. ovog clanka oduzet ce se sudskom odlukom kojom je utvrdjeno izvrsenje kaznenog djela, pod uvjetima predvidjenim ovim zakonom. Nacin oduzimanja imovinske koristi

Clanak 111.

(1) Od ucinitelja ce se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koji su pribavljeni kaznenim djelom, a ako oduzimanje nije moguce, ucinitelj ce se obvezati da plati novcani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. (2) Imovinska korist pribavljena kaznenim djelom moze se oduzeti od osobe na koju je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti, ako su ona znala ili mogla znati da je imovinska korist pribavljena kaznenim djelom. Kad je imovinska korist prenesena na bliske srodnike, oduzet ce se od njih ako ne dokazu da su kao naknadu dali punu vrijednost. Zastita ostecenog

Clanak 112.

(1) Ako je ostecenom u kaznenom postupku dosudjen imovinsko pravni zahtjev, sud ce izreci oduzimanje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosudjeni imovinskopravni zahtjev ostecenog. (2) Osteceni koji je u kaznenom postupku glede svog imovinsko pravnog zahtjeva upucen na parnicni postupak, moze traziti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti, ako pokrene parnicni postupak u roku od sest mjeseci od dana pravomocnosti odluke kojom je upucen na parnicni postupak i ako u roku od tri mjeseca od dana pravomocnosti odluke kojom je utvrdjen njegov zahtjev zatrazi namirenje iz oduzete vrijednosti. (3) Osteceni koji u kaznenom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev moze zahtijevati namirenje iz oduzete vrijednosti, ako je radi utvrdjenja svog zahtjeva pokrenuo parnicni postupak u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist, a najdalje u roku od dvije godine od pravomocnosti odluke o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravomocnosti odluke kojom je utvrdjen njegov zahtjev zatrazi namirenje iz oduzete vrijednosti. Oduzimanje imovinske koristi od pravne osobe

Clanak 113.

Ako je kaznenim djelom ucinitelja pribavljena imovinska korist za poduzece ili drugu pravnu osobu, ta ce se korist oduzeti od tog poduzeca ili druge pravne osobe.

Glava IX

PRAVNE POSLJEDICE OSUDE

Nastupanje pravnih posljedica osude

Clanak 114.

(1) Osude za odredjena kaznena djela mogu imati za pravnu posljedicu prestanak, odnosno gubitak odredjenih prava ili zabranu stjecanja odredjenih prava. (2) Pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za kazneno djelo ucinitelju izrecena novcana kazna, uvjetna osuda ili sudska opomena ili kad je ucinitelj oslobodjen od kazne. (3) Pravne posljedice osude mogu se predvidjeti samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su predvidjene. Vrste pravnih posljedica osude

Clanak 115.

(1) Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak odredjenih prava jesu: 1) prestanak vrsenja odredjenih poslova ili funkcija u organima vlasti, poduzecima, ili drugim pravnim osobama; 2) prestanak radnog odnosa ili prestanak vrsenja odredjenog zvanja, poziva ili zanimanja; 3) gubitak cina vojnog starjesine ili klase vojnog sluzbenika; 4) oduzimanje odlikovanja. (2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani stjecanja odredjenih prava jesu: 1) zabrana obavljanja odredjenih poslova ili funkcija u organima vlasti, poduzecima, ili drugim pravnim osobama. 2) zabrana stjecanja odredjenih zvanja, poziva ili zanimanja, ili unapredjenja u sluzbi; 3) zabrana stjecanja odredjenih dozvola ili odobrenja koja se daju odlukom organa vlasti. Pocetak i trajanje pravnih posljedica osude

Clanak 116.

(1) Pravne posljedice osude nastupaju danom pravomocnosti presude. (2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabranama stjecanja odredjenih prava traju najduze deset godina od dana izdrzane, oprostene ili zastarjele kazne, ako za pojedine pravne posljedice nije zakonom propisano krace trajanje. (3) Brisanjem osude prestaju pravne posljedice osude.

Glava X

REHABILITACIJA, BRISANJE OSUDE I UVJETI ZA DAVANJE PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE

Rehabilitacija

Clanak 117.

(1) Poslije izdrzane, oprostene ili zastarjele kazne zatvora, dugotrajnog zatvora ili maloljetnickog zatvora, osudjene osobe uzivaju sva prava utvrdjena ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu stjecati sva prava, osim onih koja su im ogranicena izrecenom mjerom sigurnosti ili nastupanjem pravne posljedice osude. (2) Odredba stavka 1. ovog clanka vazi i za osobe na uvjetnom otpustu, ako njihova prava nisu ogranicena posebnim zakonskim odredbama o uvjetnom otpustu. Prestanak mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke

Clanak 118.

(1) Sud moze odluciti da prestanu mjere sigurnosti zabrane vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti i zabrane upravljanja motornim vozilom, ako su protekle tri godine od dana njihovog primjenjivanja. (2) Kad proteknu tri godine od dana izdrzane, zastarjele ili oprostene kazne, sud moze odrediti da prestane pravna posljedica osude koja se odnosi na zabranu stjecanja odredjenog prava. (3) Pri ocjeni hoce li odrediti prestanak mjere sigurnosti, odnosno pravne posljedice osude, sud ce uzeti u obzir ponasanje osudjenog poslije osude, njegovu spremnost da naknadi stetu prouzrocenu kaznenim djelom i da vrati imovinsku korist stecenu izvrsenjem kaznenog djela, kao i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka mjere sigurnosti, odnosno pravne posljedice osude. (4) Prestankom pravne posljedice osude ne dira se u prava trecih osoba koja se zasnivaju na osudi. Brisanje osude

Clanak 119.

(1) Osuda o izrecenoj sudskoj opomeni i osuda kojom je ucinitelj kaznenog djela oslobodjen od kazne brisu se iz kaznene evidencije ako osudjeni u roku od jedne godine od dana pravomoc nosti sudske odluke ne ucini novo kazneno djelo. (2) Uvjetna osuda brise se iz kaznene evidencije poslije jedne godine od kada je proteklo vrijeme provjeravanja ako za to vrijeme osudjeni ne ucini novo kazneno djelo. (3) Osuda na novcanu kaznu brise se iz kaznene evidencije kad proteknu tri godine od dana izvrsene, zastarjele ili oprostene kazne, ako za to vrijeme osudjeni ne ucini novo kazneno djelo (4) Osude na zatvor do jedne godine i na maloljetnicki zatvor brisu se iz kaznene evidencije kad protekne pet godina od dana izdrzane, zastarjele ili oprostene kazne, ako za to vrijeme osudjeni ne ucini novo kazneno djelo. (5) Sud moze, na molbu osudjenog, odrediti da se brise iz kaznene evidencije osuda na zatvor preko jedne do tri godine, ako je proteklo pet godina od dana izdrzane, zastarjele ili oprostene kazne, a u tom vremenu osudjeni nije izvrsio novo kazneno djelo. Prilikom odlucivanja o brisanju osude sud ce voditi racuna o vladanju osudjenog poslije izdrzane kazne, o prirodi kaznenog djela i o drugim okolnostima koje mogu biti od znacaja za ocjenu o opravdanosti brisanja osude. (6) Osude se ne mogu brisati iz kaznene evidencije za vrijeme trajanja mjera sigurnosti. (7) Ako je u tijeku roka za brisanje osude, osudjenom izrecena kazna zatvora preko tri godine, nece se brisati ni ranije ni kasnije osude. (8) Vise osuda iste osobe mogu se brisati iz kaznene evidencije samo istodobno i to ako postoje uvjeti za brisanje svake od tih osuda. Davanje podataka iz kaznene evidencije

Clanak 120.

(1) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudu, tuziteljstvu i organima unutarnjih poslova u vezi s kaznenim postupkom koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila osudjena, nadleznim organima za izvrsenje kaznenih sankcija i nadleznim organima koji sudjeluju u postupku davanja amnestije, pomilovanja ili brisanja osude. (2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obrazlozen zahtjev, dati i drzavnim organima, ako jos traju odredjene pravne posljedice osude ili mjere sigurnosti. (3) Kad je osuda brisana podaci o toj osudi se ne daju, osim sudu, tuziteljstvu i organima unutarnjih poslova u vezi s kaznenim postupkom koji se vodi protiv osobe cija je osuda brisana. (4) Nitko nema pravo da trazi od gradjana da podnose dokaze o svojoj osudjivanosti ili neosudjivanosti. (5) Gradjanima se, na njihov zahtjev, mogu davati podaci o njihovoj osudjivanosti ili neosudjivanosti samo ako su im ovi podaci potrebni radi ostvarivanja njihovih prava u inozemstvu.

Glava XI

ZASTARJELOST

Zastarjelost kaznenog gonjenja

Clanak 121.

(1) Ako u ovom zakonu nije drukcije odredjeno, kazneno gonjenje ne moze se poduzeti kad protekne: 1) trideset pet godina od izvrsenja kaznenog djela za koje se po zakonu moze izreci kazna dugotrajnog zatvora; 2) petnaest godina od izvrsenja kaznenog djela za koje se po zakonu moze izreci zatvor preko deset godina; 3) deset godina od izvrsenja kaznenog djela za koje se po zakonu moze izreci zatvor preko pet godina; 4) pet godina od izvrsenja kaznenog djela za koje se po zakonu moze izreci zatvor preko tri godine; 5) tri godine od izvrsenja kaznenog djela za koje se po zakonu moze izreci zatvor preko jedne godine; 6) dvije godine od izvrsenja kaznenog djela za koje se po zakonu moze izreci zatvor do jedne godine ili novcana kazna. (2) Ako je za kazneno djelo propisano vise kazni, rok zastarjelosti odredjuje se po najtezoj propisanoj kazni. Tijek i prekid zastarijevanja kaznenog gonjenja

Clanak 122.

(1) Zastarijevanje kaznenog gonjenja pocinje od dana kad je kazneno djelo ucinjeno. (2) Zastarijevanje ne tece za vrijeme za koje se po zakonu gonjenje ne moze otpoceti ili produziti. (3) Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom koja se poduzima radi gonjenja ucinitelja zbog ucinjenog kaznenog djela. (4) Zastarijevanje se prekida i kad ucinitelj u vrijeme dok tece rok zastarjelosti ucini isto tako tesko ili teze kazneno djelo. (5) Sa svakim prekidom zastarijevanje pocinje ponovno teci. (6) Zastarjelost kaznenog gonjenja nastaje u svakom slucaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu trazi za zastarjelost kaznenog gonjenja. Zastarjelost izvrsenja kazne

Clanak 123.

Ako u ovom zakonu nije drukcije odredjeno, izrecena kazna ne moze se izvrsiti kad protekne: 1) trideset i pet godina od osude na dugotrajni zatvor; 2) petnaest godina od osude na zatvor preko deset godina; 3) deset godina od osude na zatvor preko pet godina; 4) pet godina od osude na zatvor preko tri godine; 5) tri godine od osude na zatvor preko jedne godine; 6) dvije godine od osude na zatvor do jedne godine ili na novcanu kaznu. Zastarjelost izvrsenja sporednih kazni i mjera sigurnosti

Clanak 124.

(1) Zastarjelost izvrsenja novcane kazne kao sporedne kazne nastaje kad protekne dvije godine od dana pravomocnosti presude kojom je ta kazna izrecena. (2) Zastarjelost izvrsenja mjera sigurnosti obveznog psihijatrijskog lijecenja na slobodi i oduzimanja predmeta nastaje kad protekne pet godina od dana pravomocnosti odluke kojom su te mjere izrecene. (3) Zastarjelost izvrsenja mjera sigurnosti zabrane vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti i zabrane upravljanja motornim vozilom nastaje kad protekne vrijeme za koje su te mjere izrecene. Tijek i prekid zastarijevanja izvrsenja kazne

Clanak 125.

(1) Zastarijevanje izvrsenja kazne pocinje od dana kad je presuda postala pravomocna, a ako je uvjetna osuda opozvana, od dana kad je odluka o opozivanju postala pravomocna. (2) Zastarijevanje ne tece za vrijeme za koje se po zakonu izvrsenje kazne ne moze poduzeti. (3) Zastarijevanje se prekida svakom radnjom nadleznog organa koja se poduzima radi izvrsenja kazne. (4) Sa svakim prekidom zastarijevanje pocinje ponovno teci. (5) Zastarjelost izvrsenja kazne nastaje u svakom slucaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu trazi za zastarjelost izvrsenja kazne. (6) Odredbe st. 2. do 5. ovog clanka, shodno se primjenjuju i na zastarjelost izvrsenja mjera sigurnosti. Nezastarivost kaznenih djela genocida i ratnih zlocina

Clanak 126.

Kazneno gonjenje i izvrsenje kazne ne zastarijeva za kaznena djela genocida i ratnih zlocina, kao ni za kaznena djela za koja po medjunarodnom pravu ova zastarjelost ne moze nastupiti.

Glava XII

AMNESTIJA I POMILOVANJE

Amnestija

Clanak 127.

Osobama koje su obuhvacene aktom amnestije daje se oslobodj enje od gonjenja ili potpuno ili djelimicno oslobodjenje od izvrsenja kazne, zamjenjuje se izrecena kazna blazom kaznom, odredjuje se brisanje osude, ili se ukida odredjena pravna posljedica osude. Pomilovanje

Clanak 128.

(1) Pomilovanjem se poimenicno odredjenim osobama daje oslobodjenje od gonjenja ili potpuno ili djelimicno oslobodjenje od izvrsenja kazne, zamjenjuje se izrecena kazna blazom kaznom ili uvjetnom osudom ili se odredjuje brisanje osude ili se ukida, odnosno odredjuje krace trajanje odredjene pravne posljedice osude ili mjere sigurnosti. (2) Pomilovanjem se moze odrediti ukidanje ili krace trajanje ovih mjera sigurnosti: zabrane vrsenja poziva, djelatnosti ili duznosti, zabrane upravljanja motornim vozilom uciniteljima koji su vozaci po zanimanju ili protjerivanje stranca iz zemlje. Ucinak amnestije i pomilovanja na prava trecih osoba

Clanak 129.

Davanjem amnestije ili pomilovanja ne dira se u prava trecih osoba koja se zasnivaju na osudi.

Glava XIII

VAZENJE KAZNENOG ZAKONODAVSTVA U FEDERACIJI PREMA MJESTU IZVRSENJA KAZNENOG DJELA

Vazenje kaznenog zakonodavstva u Federaciji za svakog tko na teritoriju Federacije ucini kazneno djelo

Clanak 130.

(1) Kazneno zakonodavstvo u Federaciji vazi za svakog tko na teritoriju Federacije ucini kazneno djelo. (2) Kazneno zakonodavstvo u Federaciji vazi i za svakog tko ucini kazneno djelo na domacem brodu, bez obzira gdje se brod nalazio u vrijeme izvrsenja djela. (3) Kazneno zakonodavstvo u Federaciji vazi i za svakog tko ucini kazneno djelo u domacem civilnom zrakoplovu dok je u letu ili u domacem vojnom zrakoplovu, bez obzira gdje se zrakoplov nalazio u vrijeme izvrsenja djela. Vazenje kaznenog zakonodavstva u Federaciji za odredjena kaznena djela izvrsena na teritoriju Bosne i Hercegovine

Clanak 131.

Kazneno zakonodavstvo u Federaciji vazi za svakog tko na teritoriju Bosne i Hercegovine ucini kaznena djela iz cl. 137. do 152. ovog zakona. Vazenje kaznenog zakonodavstva za drzavljanina Federacije koji ucini kazneno djelo na teritoriju Bosne i Hercegovine ili u inozemstvu

Clanak 132.

Kazneno zakonodavstvo u Federaciji vazi za drzavljanina Bosne i Hercegovine kad na teritoriju Bosne i Hercegovine ili u inozemstvu ucini koje drugo kazneno djelo, osim kaznenih djela navedenih u clanku 131. ovog zakona. Vazenje kaznenog zakonodavstva u Federaciji za stranca koji ucini kazneno djelo na teritoriju Bosne i Hercegovine ili u inozemstvu

Clanak 133.

(1) Kazneno zakonodavstvo u Federaciji vazi i za stranca koji na teritoriju Bosne i Hercegovine ili u inozemstvu ucini prema njoj ili njenom drzavljaninu koje drugo kazneno djelo osim kaznenog djela iz clanka 131. ovog zakona, ako se zatekne na teritoriju Federacije ili bude ekstradiran. (2) Kazneno zakonodavstvo u Federaciji vazi i za stranca koji prema stranoj drzavi ili prema strancu ucini u inozemstvu kazneno djelo za koje se po zakonu te drzave moze izreci zatvor od pet godina ili teza kazna, kad se zatekne na teritoriju Federacije. Ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, sud u takvom slucaju ne moze izreci tezu kaznu od kazne koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je kazneno djelo ucinjeno. Posebni uvjeti za gonjenje

Clanak 134.

(1) Ako je u slucajevima iz clanka 130. ovog zakona pokrenut, a nije pravomocno dovrsen krivicni postupak u drugoj drzavi, gonjenje u Federaciji poduzet ce se samo po odobrenju federalnog tuzitelja. (2) U slucajevima iz cl. 132. i 133. ovog zakona, gonjenje ce se poduzeti samo kad se za kazneno djelo kaznjava i po zakonu zemlje u kojoj je djelo ucinjeno. Ni u tom slucaju gonjenje se nece poduzeti ako se po zakonu te zemlje gonjenje poduzima po zahtjevu ostecenog, a takav zahtjev nije podnesen. (3) Samo po odobrenju federalnog tuzitelja moze se u Federaciji poduzeti gonjenje iz clanka 133. stavak 2. ovog zakona, bez obzira na zakon zemlje u kojoj je kazneno djelo ucinjeno, ako je u pitanju djelo koje je u vrijeme kad je izvrseno smatrano kaznenim djelom prema pravilima medjunarodnog prava. Uracunavanje pritvora i kazne izdrzane u inozemstvu

Clanak 135.

Pritvor, lisenje slobode u toku ekstradicijskog postupka, kao i kazna koju je ucinitelj izdrzao po presudi inozemnog suda, uracunat ce se u kaznu koju izrekne domaci sud za isto kazneno djelo, a ako kazne nisu iste vrste, uracunavanje ce se izvrsiti po ocjeni suda.

Glava XIV

ZNACENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU

Clanak 136.

(1) Pod teritorijem Bosne i Hercegovine odnosno Federacije podrazumijevaju se suvozemna teritorija, obalno more i vodene povrsine unutar njenih granica, kao i zracni prostor nad njima. (2) Pod pojmom sluzbene osobe smatraju se: izabrani, imenovani ili postavljeni funkcioneri u organima zakonodavne, izvrsne i sudske vlasti u Bosni i Hercegovini i u Federaciji, kantonimaz upanijama, opcinama i gradovima i drugim drzavnim organima i organima uprave i upravnim ustanovama, odnosno sluzbama za upravu koje vrse odredjene upravne, strucne i druge poslove u okviru prava i duznosti vlasti koja ih je osnovala; osobe koje stalno ili povremeno vrse sluzbenu duznost u navedenim organima uprave ili upravnim ustanovama; ovlastene osobe u poduzecu ili drugoj pravnoj osobi kojima je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno vrsenje javnih ovlastenja, a koje u okviru ovih ovlastenja vrse odredjene duznosti; i druge osobe koje vrse odredjene sluzbene duznosti na osnovu ovlastenja predvidjenih zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju zakona; kao i vojne osobe kada su u pitanju kaznena djela kod kojih je kao ucinitelj oznacena sluzbena osoba, a nisu predvidjena kao kaznena djela vojnih osoba, odnosno kao kaznena djela protiv oruzanih snaga Federacije. (3) Pod pojmom vojna osoba smatraju se: vojnik na odsluz enju vojne obveze; pitomac vojne skole; aktivni mladji oficir, oficir ili vojni sluzbenik; osoba iz rezervnog sastava dok se kao vojni obveznik nalazi na vojnoj duznosti i civilna osoba koja vrsi odredjenu vojnu duznost. (4) Kad je kao izvrsitelj odredjenih kaznenih djela oznacena sluzbena osoba ili vojna osoba, osobe navedene u stavku 2. ovog clanka mogu biti izvrsitelji tih djela, ako iz obiljezja pojedinog djela ili iz pojedinog propisa ne proizilazi da izvrsitelj moze biti samo neka od tih osoba. (5) Pod pojmom odgovorne osobe smatra se osoba u poduzecu i drugoj pravnoj osobi kojoj je s obzirom na njezinu funkciju ili na temelju posebnog ovlastenja povjeren odredjeni krug poslova koji se odnose na izvrsavanje zakona ili propisa donesenih na osnovu zakona ili opceg akta poduzeca ili druge pravne osobe u upravljanju i rukovanju imovinom ili se odnosi na rukovodjenje proizvodnim ili nekim drugim privrednim procesom ili na nadzor nad njima. Odgovornom osobom smatra se i sluzbena osoba u smislu stavka 2. ovog clanka, kada su u pitanju radnje kod kojih je kao izvrsilac oznacena odgovorna osoba, a nisu predvidjene odredbama glave o kaznenim djelima protiv sluzbene i druge odgovorne duznosti, odnosno kao kaznena djela sluzbene osobe predvidjene u nekoj drugoj glavi ovog zakona. (6) Kad je kao ucinitelj kaznenih djela oznacena sluzbena ili odgovorna osoba, sve osobe navedene u st. 2 i 5. ovog clanka, mogu biti ucinitelji tih djela, ukoliko iz zakonskih obiljezja pojedinog djela ne proizlazi da ucinitelj moze biti samo neka od tih osoba. (7) Pod pojmom pravna osoba podrazumijeva se svaki oblik poduzeca i svi oblici povezivanja poduzeca, mjesna zajednica, ustanove, fondovi, Bosna i Hercegovina, Federacija, kantonz upanija, grad, opcina i institucije za vrsenje kreditnih i drugih bankarskih poslova, za osiguranje imovine i osoba, kao i druge financijske institucije, politicke organizacije i udruzenja gradjana i drugi oblici udruzivanja koji mogu da stjecu sredstva i da ih koriste, kao i svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojima je zakonom priznato svojstvo pravne osobe. (8) Isprava je svaki predmet koji je podoban ili odredjen da sluzi kao dokaz kakve cinjenice koja ima vrijednost za pravne odnose. (9) Novac je metalni i papirni novac koji je na osnovu zakona u optjecaju u Bosni i Hercegovini i u Federaciji ili u stranoj drzavi. (10) Pod znacima za vrijednost smatraju se i strani znaci za vrijednost. (11) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, toplote, kretanja, kao i telefonski i drugi impulsi. (12) Kao sila smatra se i primjena hipnoze ili omamljujucih sredstava, s ciljem da se neko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor. (13) Kao motorno vozilo smatra se svako prometno sredstvo na motorni pogon u suvozemnom, vodenom ili zracnom prometu.

POSEBNI DIO

Glava XV

KAZNENA DJELA PROTIV USTAVNOG PORETKA BOSNE I HERCEGOVINE I FEDERACIJE

Napad na ustavni poredak

Clanak 137.

Tko pokusa da upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile promijeni ustavni poredak Federacije ili da svrgne njene najvise organe vlasti, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina. Priznavanje kapitulacije i okupacije

Clanak 138.

Sluzbena osoba koja, krseci svoja ovlascenja potpise ili prizna kapitulaciju ili tko prihvati ili prizna okupaciju Federacije ili pojedinog njenog dijela, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. Ugrozavanje teritorijalne cjeline

Clanak 139.

Tko pokusa da upotrebom sile ili drugim protivustavnim putem otcijepi dio teritorija Federacije ili da dio njene teritorije pripoji drugoj drzavi, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina. Dovodjenje u polozaj potcinjenosti ili ovisnosti

Clanak 140.

Gradjanin Federacije koji pokusa da dovede Federaciju u polozaj potcinjenosti ili ovisnosti prema nekoj drugoj drzavi, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina. Sprjecavanje borbe protiv neprijatelja

Clanak 141.

(1) Gradjanin Federacije koji za vrijeme rata ili oruzanog sukoba sprijecava gradjane Federacije ili gradjane njenih saveznika da vode borbu protiv neprijatelja, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. (2) Gradjanin Federacije koji za vrijeme rata ili oruzanog sukoba javnom propagandom ili ozbiljnom prijetnjom ili prinudom ili na drugi nacin odvraca gradjane Federacije ili gradjane njenih saveznika da vode borbu protiv neprijatelja, kaznit ce se zatvorom od jedne do osam godina. Sluzba u neprijateljskoj vojsci

Clanak 142.

(1) Gradjanin Federacije koji za vrijeme rata ili oruzanog sukoba sluzi u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oruzanim formacijama, ili sudjeluje u ratu ili oruzanom sukobu kao borac protiv Federacije ili njenih saveznika, kaznit ce se zatvorom najmanje tri godine. (2) Tko vrbuje gradjane Federacije za sluzbu u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oruzanim formacijama ili za sudjelovanje u ratu ili oruzanom sukobu protiv Federacije ili njenih saveznika, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina. Pomaganje neprijatelju

Clanak 143.

(1) Gradjanin Federacije koji za vrijeme rata pomaze neprijatelju u provodjenju rekvizicije, oduzimanju hrane ili drugih dobara ili u provodjenju kakvih drugih prinudnih mjera prema stanovnistvu, kaznit ce se zatvorom najmanje jednu godinu. (2) Kaznom iz stavka 1. ovog clanka kaznit ce se gradjanin Federacije koji u namjeri pomaganja neprijatelju za vrijeme rata politicki ili privredno suradjuje s neprijateljem. Podrivanje vojne i obrambene moci

Clanak 144.

Tko u namjeri da umanji obrambenu moc Federacije, unisti, ucini neupotrebljivim ili omoguci da prijedju u ruke neprijatelja obrambena postrojenja, obrambeni objekti, polozaji, naoruzanje ili druga vojna i obrambena sredstva ili preda trupe neprijatelju ili tko u istoj namjeri omete ili dovede u opasnost vojne ili obrambene mjere, kaznit ce se zatvorom najmanje tri godine. Oruzana pobuna

Clanak 145.

(1) Tko sudjeluje u oruzanoj pobuni koja je upravljena na Federaciju, njen ustavni poredak ili njene najvise organe, kaznit ce se zatvorom najmanje tri godine. (2) Organizator ili kolovodja pobune, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina. Terorizam

Clanak 146.

(1) Tko u namjeri rusenja Federacije, njenog ustavnog poretka ili njenih najvisih organa izvrsi otmicu neke osobe ili neko drugo nasilje, prouzroci eksploziju ili pozar ili kakvom opceopasnom radnjom ili opceopasnim sredstvima izazove opasnost za zivot ljudi ili imovinu velike vrijednosti, kaznit ce se zatvorom najmanje jednu godinu. (2) Ako je zbog djela iz stavka 1. ovog clanka nastupila smrt jedne ili vise osoba, ucinitelj ce se kazniti zatvorom najmanje pet godina. (3) Ako je pri izvrsenju djela iz stavka 1. ovog clanka ucinitelj neku osobu s umisljajem lisio zivota, kaznit ce se zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom. Spijunaza

Clanak 147.

(1) Tko tajne vojne, ekonomske ili sluzbene podatke ili dokumente Federacije priopci, preda ili ucini dostupnim stranoj drzavi, stranoj organizaciji ili osobi koja im sluzi, kaznit ce se zatvorom najmanje tri godine. (2) Tko na stetu Federacije za stranu drzavu ili organizaciju stvara obavjestajnu sluzbu u Federaciji ili njom rukovodi, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina. (3) Tko stupi u stranu obavjestajnu sluzbu, prikuplja za nju podatke ili na drugi nacin pomaze njen rad, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. (4) Tko pribavlja tajne podatke ili dokumente u namjeri da ih saopci ili preda stranoj drzavi, stranoj organizaciji ili osobi koja im sluzi, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. (5) Tajnim se smatraju oni vojni, ekonomski ili sluzbeni podaci i dokumenti Federacije koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadleznog organa donesenim na osnovu ovlascenja iz zakona i u skladu sa zakonom proglaseni tajnim i ako bi njihovo odavanje dovelo do teskih stetnih posljedica za sigurnost i obranu Federacije ili ekonomski interes Federacije. Odavanje tajne Federacije

Clanak 148.

(1) Ovlastena osoba koja protivno zakonu ili propisu donesenom na osnovu zakona drugoj osobi priopci, preda ili ucini dostupnim podatke ili dokumente koji su joj povjereni, a koji predstavljaju tajnu Federacije, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. (2) Tko drugoj osobi priopci podatke ili dokumente za koje zna da su tajna Federacije, a do kojih je protivpravno dosao,kaznit ce se zatvorom do pet godina. (3) Ako je djelo iz stavka 1. ovog clanka izvrseno za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ratne opasnosti ili je dovelo do ugrozavanja sigurnosti, ekonomske ili vojne moci Federacije, ucinitelj ce se kazniti zatvorom najmanje tri godine . (4) Ako je djelo iz stavka 1. ovog clanka ucinjeno iz nehata, ucinitelj ce se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (5) Tajnom Federacije smatraju se podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadleznog organa donesenom na osnovu zakona, proglaseni tajnom i cije je odavanje imalo ili je moglo imati stetne posljedice za politicke, ekonomske ili vojne interese Federacije. Upucivanje i prebacivanje na teritorij Federacije oruzanih skupina, oruzja i municije

Clanak 149.

Tko upucuje ili prebacuje na teritorij Federacije oruzane skupine, teroriste, spijune, diverzante, oruzje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi materijal za izvrsenje kaznenih djela iz ove glave,kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mrznje, razdora ili netrpeljivosti

Clanak 150.

(1) Tko javno izaziva ili raspaljuje nacionalnu, rasnu ili vjersku mrznju, razdor ili netrpeljivost medju konstitutivnim narodima i ostalim koji zive u Bosni i Hercegovini ili Federaciji, kaznit ce se zatvorom od jedne do pet godina. (2) Ako je djelo iz stavka 1. ovog clanka ucinjeno prinudom, zlostavljanjem, ugrozavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi nacionalnih, etnickih ili vjerskih simbola, ostecenjem tudjih stvari, skrnavljenjem spomenika, spomen obiljezja ili grobova, kaznit ce se zatvorom od jedne do osam godina. (3) Tko djelo iz st. 1. i 2. ovog clanka vrsi zloupotrebom polozaja ili ovlastenja ili ako je zbog tih djela doslo do nereda, nasilja ili drugih teskih posljedica za zajednicki zivot konstitutivnih naroda i ostalih koji zive u Bosni i Hercegovini ili u Federaciji, kaznit ce se za djelo iz stavka 1. ovog clanka zatvorom od jedne do osam godina, a za djelo iz stavka 2. ovog clanka zatvorom od jedne do deset godina. Kaznjavanje za pripremanje

Clanak 151.

Tko stvori udruzenje za vrsenje kaznenih djela iz cl. 137. do 139., ili tko nabavi sredstva za izvrsenje kaznenih djela iz cl. 144, 145. i 146. i clanka 147. st. 1. i 2. ovog zakona, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. Kaznjavanje za najteze oblike kaznenih djela

Clanak 152.

(1) Za kazneno djelo iz cl. 137., 139., 143., 144. i 145. ovoga zakona koje je imalo za posljedicu smrt jedne ili vise osoba ili je izazvalo opasnost za zivot ljudi ili je praceno teskim nasiljima ili velikim razaranjima, ucinitelj ce se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (2) Ako je pri izvrsenju djela iz stavka 1. ovog clanka ucinitelj s umisljajem lisio zivota jednu ili vise osoba, kaznit ce se zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.

Glava XVI

KAZNENA DJELA PROTIV COVJECNOSTI I MEDJUNARODNOG PRAVA

Genocid

Clanak 153.

Tko u namjeri da potpuno ili djelimicno unisti neku nacionalnu, etnicku, rasnu ili vjersku skupinu naredi da se vrse ubojstva ili teske povrede tijela ili tesko narusavanje fizickog ili dusevnog zdravlja clanova skupine ili prinudno raseljavanje stanovnistva ili da se skupina stavi u takve zivotne uvjete koji dovode do potpunog ili djelimicnog istrebljenja skupine ili da se primjene mjere kojima se sprijecava radjanje izmedju pripadnika skupine ili da se vrsi prinudno preseljavanje djece u drugu skupinu ili tko u istoj namjeri izvrsi neko od navedenih djela, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina ili dugotrajnim zatvorom. Ratni zlocin protiv civilnog stanovnistva

Clanak 154.

(1) Tko krseci pravila medjunarodnog prava za vrijeme rata, oruzanog sukoba ili okupacije naredi da se izvrsi napad na civilno stanovnistvo, naselje, pojedine civilne osobe ili osobe onesposobljene za borbu, koji je imao za posljedicu smrt, tesku tjelesnu povredu ili tesko narusavanje zdravlja ljudi; napad bez izbora cilja kojim se pogadja civilno stanovnistvo; da se prema civilnom stanovnistvu cine ubojstva, mucenja, necovjecna postupanja, bioloski, medicinski ili drugi znanstveni eksperimenti, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije, nanosenje velikih patnji ili povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja; raseljavanje ili preseljavanje ili prisilno odnarodnjavanje ili prevodjenje na drugu vjeru; prisiljavanje na prostituciju ili silovanja; primjenjivanje mjera zastrasivanja i terora, uzimanje talaca, kolektivno kaznjavanje, protivzakonito odvodjenje u koncentracijske logore i druga protuzakonita zatvaranja, lisavanje prava na pravilno i nepristrasno sudjenje; prisiljavanje na sluzbu u oruzanim snagama neprijateljske sile ili u njenoj obavjestajnoj sluzbi ili administraciji; prisiljavanje na prinudni rad, izgladnjivanje stanovnistva, konfisciranje imovine, pljackanje imovine stanovnistva, protuzakonito i samovoljno unistavanje ili prisvajanje u velikim razmjerama imovine koje nije opravdano vojnim potrebama, uzimanje nezakonite i nesrazmjerno velike kontribucije i rekvizicije, smanjenje vrijednosti domaceg novca ili protuzakonito izdavanje novca ili tko izvrsi neko od navedenih djela, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina ili dugotrajnim zatvorom. (2) Kaznom iz stavka 1. ovog clanka kaznit ce se tko krseci pravila medjunarodnog prava za vrijeme rata, oruzanog sukoba ili okupacije naredi: da se izvrsi napad na objekte posebno zasticene medjunarodnim pravom i objekte i postrojenja s opasnom snagom kao sto su brane, nasipi i nuklearne elektrane; da se bez izbora cilja pogadjaju civilni objekti koji su pod posebnom zastitom medjunarodnog prava, nebranjena mjesta i demilitarizirane zone; dugotrajno i velikih razmjera ostecenja prirodne okoline koje moze stetiti zdravlju ili opstanku stanovnistva ili tko izvrsi neko od navedenih djela. (3) Tko krseci pravila medjunarodnog prava za vrijeme rata, oruzanog sukoba ili okupacije, kao okupator, naredi ili izvrsi preseljenje dijelova svog civilnog pucanstva na okupirani teritorij, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina ili dugotrajnim zatvorom. Ratni zlocin protiv ranjenika i bolesnika

Clanak 155.

Tko krseci pravila medjunarodnog prava za vrijeme rata ili oruzanog sukoba naredi da se prema ranjenicima, bolesnicima, brodolomcima ili sanitetskom ili vjerskom osoblju vrse ubojstva, mucenja, necovjecna postupanja, bioloski, medicinski ili drugi znanstveni eksperimenti, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije, ili nanosenje velikih patnji ili povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja ili protuzakonito i samovoljno unistavanje ili prisvajanje u velikim razmjerama materijala, sredstava sanitetskog transporta i zaliha sanitetskih ustanova ili jedinica koje nije opravdano vojnim potrebama ili tko izvrsi neko od navedenih djela, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina ili dugotrajnim zatvorom. Ratni zlocin protiv ratnih zarobljenika

Clanak 156.

Tko krseci pravila medjunarodnog prava naredi da se prema ratnim zarobljenicima vrse ubojstva, mucenja, necovjecna postupanja, bioloski, medicinski ili drugi naucni eksperimenti, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije, nanosenje velikih patnji ili povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja, prisiljavanja na vrsenje sluzbe u oruzanim snagama neprijatelja ili lisavanje prava na pravilno i nepristrasno sudjenje ili tko izvrsi neko od navedenih djela, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina ili dugotrajnim zatvorom. Organiziranje skupine i poticanje na izvrsenje genocida i ratnih zlocina

Clanak 157.

(1) Tko organizira skupinu radi vrsenja kaznenih djela iz cl. 153. do 156. ovog zakona, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina. (2) Tko postane pripadnik skupine iz stavka 1. ovog clanka, kaznit ce se zatvorom najmanje jednu godinu. (3) Pripadnik skupine iz stavka 1. ovog clanka koji otkrije skupinu prije nego sto je u njenom sastavu ili za nju ucinio kazneno djelo, kaznit ce se zatvorom do tri godine, a moze se i osloboditi od kazne. (4) Tko poziva ili podstice na izvrsenje kaznenih djela iz cl. 153. do 156. ovog zakona, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. Protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja

Clanak 158.

(1) Tko krseci pravila medjunarodnog prava za vrijeme rata ili oruzanog sukoba ubije ili rani neprijatelja koji je odlozio oruzje ili se bezuvjetno predao ili nema sredstava za obranu, kaznit ce se zatvorom najmanje jednu godinu. (2) Ako je ubojstvo iz stavka 1. ovog clanka izvrseno na svirep ili podmukao nacin, iz koristoljublja ili iz drugih niskih pobuda ili ako je ubijeno vise osoba, ucinitelj ce se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom. (3) Tko krseci pravila medjunarodnog prava za vrijeme rata ili oruzanog sukoba naredi da u borbi ne smije biti prezivjelih pripadnika neprijatelja ili vodi borbu protiv neprijatelja na tom temelju, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina ili dugotrajnim zatvorom. Protupravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na bojistu

Clanak 159.

(1) Tko naredi da se protupravno oduzimaju stvari od ubijenih ili ranjenih na bojistu ili tko vrsi takvo oduzimanje, kaznit ce se zatvorom od sest mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelo iz stavka 1. ovog clanka ucinjeno na svirep nacin, ucinitelj ce se kazniti zatvorom od jedne do deset godina. Uporaba nedopustenih sredstava borbe

Clanak 160.

(1) Tko za vrijeme rata ili oruzanog sukoba naredi da se upotrijebe borbena sredstva ili nacin borbe koji su zabranjeni pravilima medjunarodnog prava ili ih sam upotrijebi, kaznit ce se zatvorom najmanje jednu godinu. (2) Ako je uslijed djela iz stavka 1. ovog clanka poginulo vise osoba, ucinitelj ce se kazniti zatvorom najmanje pet godina ili dugotrajnim zatvorom. Povreda parlamentara

Clanak 161.

Tko krseci pravila medjunarodnog prava za vrijeme rata ili oruzanog sukoba vrijedja, zlostavlja ili zadrzi parlamentara ili njegovu pratnju ili im sprijeci povratak ili na drugi nacin povrijedi njihovu nepovredivost, kaznit ce se zatvorom od sest mjeseci do pet godina. Piratstvo

Clanak 162.

(1)

Clan posade ili

putnik na brodu ili zrakoplovu, izuzev vojnog broda ili zrakoplova, te javnog broda ili zrakoplova, koji krsenjem pravila medjunarodnog prava, s namjerom da sebi ili drugom pribavi imovinsku ili neimovinsku korist ili drugoga tesko povrijedi, na otvorenom moru ili na podrucju koje nije pod vlascu nijedne drzave, izvrsi protupravno nasilje protiv drugoga broda ili zrakoplova, osobe ili stvari, koji su na njima, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. (2) U piratstvo iz stavka 1. ovog clanka ubraja se i radnja koju izvrsi clan posade vojnog ili javnog broda, koji se suprotstavio i preuzeo vlast nad brodom ili zrakoplovom. Surovo postupanje s ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima

Clanak 163.

Tko krseci pravila medjunarodnog prava surovo postupa s ranjenicima, bolesnicima ili ratnim zarobljenicima ili onemogucava ili sprjecava da koriste prava koja im po tim pravilima pripadaju, kaznit ce se zatvorom od sest mjeseci do pet godina. Unistavanje kulturnih i povijesnih spomenika

Clanak 164.

(1) Tko krseci pravila medjunarodnog prava za vrijeme rata ili oruzanog sukoba unistava kulturne ili povijesne spomenike i gradjevine ili ustanove namijenjene znanosti, umjetnosti, odgoju ili humanitarnim ciljevima, kaznit ce se zatvorom najmanje jednu godinu. (2) Ako je radnjom iz stavka 1. ovog clanka unisten jasno prepoznatljiv objekt koji je kao kulturno i duhovno naslijedje naroda pod posebnom zastitom medjunarodnog prava, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina. Poticanje na agresivni rat

Clanak 165.

Tko poziva ili potice na agresivni rat, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. Zloupotreba medjunarodnih znakova

Clanak 166.

(1) Tko zloupotrijebi ili neovlasteno nosi zastavu ili znak Organizacije ujedinjenih naroda, oznake ili zastavu Crvenog kriza ili oznake koje njima odgovaraju ili druge priznate medjunarodne oznake kojima se obiljezavaju odredjeni objekti radi zastite od vojnih operacija, kaznit ce se zatvorom do tri godine. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovog clanka ucini u zoni ratnih operacija, kaznit ce se zatvorom od sest mjeseci do pet godina. Zasnivanje ropskog odnosa i prijevoz osoba u ropskom odnosu

Clanak 167.

(1) Tko krseci pravila medjunarodnog prava stavi drugog u ropski ili njemu slican odnos ili ga drzi u takvom odnosu, kupi, proda, preda drugoj osobi ili posreduje u kupovini, prodaji ili predaji ovakve osobe ili potice drugog da proda svoju slobodu ili slobodu osobe koju izdrzava ili se o njoj stara, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. (2) Tko prijevozi osobe koje se nalaze u ropskom ili njemu slicnom odnosu iz jedne zemlje u drugu, kaznit ce se zatvorom od sest mjeseci do pet godina. (3) Tko djelo iz st. 1. i 2. ovog clanka ucini prema maloljetnoj osobi, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina. Medjunarodni terorizam

Clanak 168.

(1) Tko u namjeri da naskodi stranoj drzavi, oslobodilackom pokretu ili medjunarodnoj organizaciji izvrsi otmicu neke osobe ili neko drugo nasilje, prouzrokuje eksploziju ili pozar ili kakvom opceopasnom radnjom ili opceopasnim sredstvima izazove opasnost za zivot ljudi i imovinu velike vrijednosti, kaznit ce se zatvorom najmanje jednu godinu. (2) Ako je uslijed djela iz stavka 1. ovog clanka nastupila smrt jedne ili vise osoba, ucinitelj ce se kazniti zatvorom najmanje pet godina. (3) Ako je pri izvrsenju djela iz stavka 1. ovog clanka ucinitelj neku osobu s umisljajem lisio zivota, kaznit ce se zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom. Ugrozavanje osoba pod medjunarodnom zastitom

Clanak 169.

(1) Tko prema osobi pod medjunarodnopravnom zastitom izvrsi otmicu ili neko drugo nasilje ili napadne na njezine sluzbene prostorije, privatan stan ili prijevozno sredstvo, kaznit ce se zatvorom najmanje jednu godinu. (2) Ako je uslijed djela iz stavka 1. ovog clanka nastupila smrt jedne ili vise osoba, ucinitelj ce se kazniti zatvorom najmanje pet godina. (3) Ako je pri izvrsenju djela iz stavka 1. ovog clanka ucinitelj neku osobu umisljajem lisio zivota, kaznit ce se zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom. (4) Tko ugrozi sigurnost osobe iz stavka 1. ovog clanka ozbiljnom prijetnjom da ce napasti nju, njezine sluzbene prostorije, privatan stan ili prijevozno sredstvo, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. Uzimanje talaca

Clanak 170.

(1) Tko izvrsi otmicu neke osobe i prijeti da ce je ubiti, povrijediti ili zadrzati kao taoca u namjeri da prinudi neku drzavu ili medjunarodnu organizaciju da nesto ucini ili ne ucini kao izriciti ili presutni uvjet za oslobodjenje taoca, kaznit ce se zatvorom najmanje jednu godinu. (2) Ako je uslijed djela iz stavka 1. ovog clanka nastupila smrt otete osobe, ucinitelj ce se kazniti zatvorom najmanje pet godina. (3) Ako je pri izvrsenju djela iz stavka 1. ovog clanka ucinitelj otetu osobu s umisljajem lisio zivota, kaznit ce se zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.

Glava XVII

KAZNENA DJELA PROTIV ZIVOTA I TIJELA

Ubojstvo

Clanak 171.

(1) Tko drugog lisi zivota, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina. (2) Zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom kaznit ce se: 1) tko drugog lisi zivota na svirep ili podmukao nacin, 2) tko drugog lisi zivota i pri tom s umisljajem dovede u opasnost zivot jos neke osobe, 3) tko drugog lisi zivota pri bezobzirnom nasilnickom ponasanju, 4) tko drugog lisi zivota iz rasnih, nacionalnih ili vjerskih pobuda, 5) tko drugog lisi zivota iz koristoljublja, radi izvrsenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela, iz bezobzirne osvete ili iz drugih niskih pobuda, 6) tko lisi zivota sluzbenu ili vojnu osobu pri vrsenju poslova sigurnosti Federacije ili duznosti cuvanja javnog reda, uhicenja ucinitelja kaznenog djela ili cuvanja osobe lisene slobode ili tko lisi zivota drugu osobu pri vrsenju ovih duznosti u funkciji drustvene samozastite, 7) tko ucini s umisljajem dva ili vise ubojstva, osim onih koja su predvidjena u cl. 172. i 174. ovog zakona, 8) tko drugog lisi zivota, a ranije je osudjen za ubojstvo s umisljajem, osim onih koja su predvidjena u cl. 172. do 174. ovog zakona. Ubojstvo na mah

Clanak 172.

Tko drugog lisi zivota na mah doveden bez svoje krivnje u jaku razdrazenost napadom ili teskim vrijedjanjem od strane ubijenog, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. Ubojstvo iz nehata

Clanak 173.

Tko drugog lisi zivota iz nehata, kaznit ce se zatvorom od sest mjeseci do pet godina. Ubojstvo djeteta pri porodjaju

Clanak 174.

(1) Mati koja lisi zivota svoje dijete za vrijeme porodjaja ili neposredno poslije porodjaja, dok traje poremecaj sto ga je kod nje izazvao porodjaj, kaznit ce se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Za pokusaj ce se kazniti. Navodjenje na samoubojstvo i pomaganje u samoubojstvu

Clanak 175.

(1) Tko navede drugog na samoubojstvo ili mu pomogne u izvrsenju samoubojstva, pa ovo bude izvrseno, kaznit ce se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovog clanka ucini prema maloljetniku koji je navrsio cetrnaest godina ili prema osobi cija je sposobnost da shvati znacaj svog djela ili da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. (3) Tko je djelo iz stavka 1. ovog clanka ucinio prema maloljetniku koji nije navrsio cetrnaest godina ili prema osobi koja nije mogla shvatiti znacaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, ucinitelj ce se kazniti po clanku 171. ovog zakona. (4) Tko surovo ili necovjecno postupa s osobom koja se prema njemu nalazi u odnosu kakve podredjenosti ili ovisnosti pa ono uslijed takvog postupanja izvrsi samoubojstvo, kaznit ce se zatvorom od sest mjeseci do pet godina. (5) Ako je uslijed djela iz st. 1. do 4. ovog clanka samoubojstvo samo pokusano, sud moze ucinitelja blaze kazniti. Protupravan prekid trudnoce

Clanak 176.

(1) Tko protivno propisima o prekidu trudnoce trudnoj zeni s njenim pristankom izvrsi prekid trudnoce, zapocne da vrsi prekid trudnoce ili joj pomogne da prekine trudnocu, kaznit ce se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Tko trudnoj zeni bez njenog pristanka izvrsi ili zapocne da vrsi prekid trudnoce, kaznit ce se zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako uslijed djela iz st. 1. i 2. ovog clanka nastupi teska tjelesna povreda, tesko narusenje zdravlja ili smrt trudne zene, ucinitelj ce se kazniti za djelo iz stavka 1. ovog clanka zatvorom od sest mjeseci do pet godina, a za djelo iz stavka 2. ovog clanka zatvorom najmanje jednu godinu. Teska tjelesna povreda

Clanak 177.

(1) Tko drugog tesko tjelesno povrijedi ili mu zdravlje tesko narusi, kaznit ce se zatvorom od sest mjeseci do pet godina. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovog clanka ucini prema bracnom partneru ili osobi sa kojom zivi u izvanbracnoj zajednici ili roditelju svoga djeteta s kojim ne zivi u zajednici, kaznit ce se zatvorom od jedne do pet godina. (3) Tko drugog tjelesno povrijedi ili mu zdravlje narusi tako tesko da je usljed toga doveden u opasnost zivot povrijedjenog ili je unisten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vazan dio njegovog tijela ili koji vazan organ, ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrijedjenog ili trajno i tesko narusenje njegovog zdravlja ili unakazenost, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. (4) Kaznom iz stavka 3. ovog clanka kaznit ce se tko djelo iz stavka 1. ovog clanka ucini iz rasnih, nacionalnih ili vjerskih pobuda. (5) Ako povrijedjeni umre uslijed povreda iz st. 1. do 4. ovog clanka, ucinitelj ce se kazniti zatvorom od jedne do dvanaest godina. (6) Tko djelo iz st. 1. do 3. ovog clanka ucini iz nehata, kaznit ce se zatvorom do tri godine. (7) Tko djelo iz st. 1. do 4. ovog clanka ucini na mah doveden bez svoje krivice u jaku razdrazenost napadom ili teskim vrijedjanjem od strane povrijedjenog, kaznit ce se za djelo iz st. 1. do 3. ovog clanka zatvorom od tri mjeseca do tri godine, a za djelo iz stavka 4. ovog clanka zatvorom od sest mjeseci do pet godina. Laka tjelesna povreda

Clanak 178.

(1) Tko drugog lako tjelesno povrijedi ili mu zdravlje lako narusi, kaznit ce se novcanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovog clanka ucini prema bracnom partneru ili osobi s kojom zivi u izvanbracnoj zajednici ili ro ditelju svoga djeteta s kojim ne zivi u zajednici, kaznit ce se zatvorom do jedne godine. (3) Sud moze ucinitelju djela iz stavka 1. ovog clanka izreci sudsku opomenu ako je ucinitelj bio izazvan nepristojnim ili grubim ponasanjem ostecenog. (4) Gonjenje za djelo iz st. 1. i 2. ovog clanka poduzima se po privatnoj tuzbi. Sudjelovanje u tuci

Clanak 179.

Tko sudjeluje u kakvoj tuci u kojoj je netko lisen zivota ili je drugom nanesena teska tjelesna povreda, kaznit ce se za samo sudjelovanje zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Izlaganje opasnosti

Clanak 180.

(1) Tko drugu osobu ostavi bez pomoci u stanju ili prilikama opasnosnim za zivot koje je sam prouzrocio, kaznit ce se zatvorom do tri godine. (2) Ako osoba izlozena takvoj opasnosti uslijed toga izgubi zivot ili bude tesko tjelesno povrijedjena ili joj zdravlje bude tesko naruseno, ucinitelj ce se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Napustanje nemocne osobe

Clanak 181.

(1) Tko nemocnu osobu koja mu je povjerena ili o kojoj je inace duzan da se stara, ostavi bez pomoci u prilikama opasnim za zivot ili zdravlje, kaznit ce se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Ako osoba ostavljena bez pomoci uslijed toga izgubi zivot ili bude tesko tjelesno povrijedjena ili joj zdravlje bude tesko naruseno, ucinitelj ce se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Nepruzanje pomoci

Clanak 182.

Tko ne pruzi pomoc osobi koja se nalazi u neposrednoj opasnosti za zivot iako je to mogla uciniti bez opasnosti za sebe ili drugog, kaznit ce se zatvorom do jedne godine.

Glava XVIII

KAZNENA DJELA PROTIV SLOBODE I PRAVA GRADJANA

Povreda ravnopravnosti gradjana

Clanak 183.

(1) Tko na temelju razlike u nacionalnosti, rasi, boji koze, vjeroispovijesti, politickom ili drugom uvjerenju, etnickoj pripadnosti, spolu, jeziku, obrazovanju, drustvenom polozaju ili socijalnom podrijetlu uskrati ili ogranici prava gradjana utvrdjena ustavom, zakonom ili drugim propisom ili opcim aktom ili ratificiranim medjunarodnim ugovorom ili tko na osnovu ove razlike daje gradjanima neopravdane povlastice ili pogodnosti, kaznit ce se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (2) Tko suprotno propisima o ravnopravnoj upotrebi jezika ili pisama konstitutivnih naroda i ostalih koji zive u Bosni i Hercegovini ili u Federaciji uskrati ili ogranici gradjaninu da pri ostvarivanju svojih prava ili obracanju organima, poduzecima ili drugim pravnim osobama upotrijebi svoj jezik ili pismo, kaznit ce se zatvorom do jedne godine. Otmica

Clanak 184.

(1) Tko izvrsi otmicu neke osobe u namjeri da nju ili nekog drugog prinudi da nesto ucini, ne ucini ili trpi, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovog clanka ucini prema maloljetnoj osobi ili tko radi ostvarivanja cilja otmice iz stavka 1. ovog clanka prijeti da ce otetu osobu lisiti zivota ili da ce je tesko tjelesno povrijediti ili u drugom osobito teskom slucaju, kaznit ce se zatvorom najmanje tri godine. (3) Kaznom iz stavka 2. ovog clanka kaznit ce se tko djelo iz stavka 1. ovoga clanka ucini iz rasnih, nacionalnih ili vjerskih pobuda. (4) Ako je ucinitelj kaznenog djela iz stavka 2. ovog clanka roditelj kome je oduzeto roditeljsko pravo ili je dijete povjereno na odgoj i cuvanje drugom roditelju ili drugoj osobi, kaznit ce se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (5) Ucinitelj djela iz st. 1. do 3. ovog clanka koji dobrovoljno pusti na slobodu otetu osobu prije nego sto je ostvaren njegov zahtjev zbog kojeg je izvrsio otmicu, moze se blaze kazniti ili osloboditi od kazne. Prinuda

Clanak 185.

Tko drugog silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi da nesto ucini ili ne ucini ili trpi, kaznit ce se zatvorom do tri godine. Sprjecavanje povratka raseljenih lica i izbjeglica

Clanak 186.

(1) Tko silom, ozbiljnom prijetnjom ili drugim nedopustenim sredstvom ili na drugi nedopusteni nacin sprijeci raseljenu osobu, izbjeglicu ili drugu osobu da se vrati u mjesto stanovanja ili na drugo mjesto na podrucju Federacije ili da koristi svoju imovinu, kaznit ce se zatvorom od jedne do deset godina. (2) Tko sudjeluje u skupini ljudi koja zajednickim djelovanjem ucini djelo iz stavka 1. ovog clanka, kaznit ce se zatvorom najmanje tri godine. (3) Kolovodja skupine ljudi koja izvrsi djelo iz stavka 1. ovog clanka, kaznit ce se zatvorom najmanje pet godina. Protupravno lisenje slobode

Clanak 187.

(1) Tko drugog protivpravno zatvori, drzi zatvorenog ili mu na drugi nacin oduzme slobodu kretanja, kaznit ce se zatvorom do jedne godine. (2) Za pokusaj ce se kazniti. (3) Ako je protupravno lisenje slobode trajalo duze od trideset dana ili je vrseno na svirep nacin ili je osobi koja je protupravno lisena slobode usljed toga tesko naruseno zdravlje ili su nastupile druge teske posljedice, ucinitelj ce se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (4) Ako djelo iz st. 1. i 3. ovog clanka ucini sluzbena osoba u vrsenju sluzbe, kaznit ce se za djelo iz stavka 1. ovog clanka zatvorom od tri mjeseca do pet godina, a za djelo iz stavka 3. ovog clanka zatvorom od jedne do osam godina. (5) Ako je osoba koja je protupravno lisena slobode uslijed toga izgubila zivot, ucinitelj ce se kazniti zatvorom najmanje tri godine. Iznudjivanje iskaza

Clanak 188.

(1) Sluzbena osoba koja u vrsenju sluzbe upotrijebi silu, prijetnju ili drugo nedopusteno sredstvo ili nedopusten nacin u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vjestaka ili druge osobe,kaznit ce se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (2) Ako je iznudjivanje iskaza ili izjave praceno teskim nasiljem ili ako su uslijed iznudjenog iskaza nastupile osobito teske posljedice za okrivljenog u kaznenom postupku, ucinitelj ce se kazniti zatvorom od jedne do deset godina. Zlostavljanje u vrsenju sluzbe

Clanak 189.

Sluzbena osoba koja u vrsenju sluzbe drugog zlostavlja, nanosi mu teze fizicke ili dusevne patnje, zastrasuje ga ili vrijedja, kaznit ce se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. Ugrozavanje sigurnosti

Clanak 190.

(1) Tko ugrozi sigurnost neke osobe ozbiljnom prijetnjom da ce napasti na zivot ili tijelo te osobe ili ako na taj nacin izazove uznemirenje gradjana, kaznit ce se zatvorom do sest mjeseci. (2) Tko ugrozi sigurnost vise osoba ozbiljnom prijetnjom da ce napasti na zivot ili tijelo tih osoba ili ako na taj nacin izazove uznemirenje gradjana, kaznit ce se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (3) Tko prikradanjem, ucestalim pracenjem ili uznemiravanjem na drugi nacin ugrozava sigurnost bracnog partnera, osobe s kojom zivi u izvanbracnoj zajednici, roditelja svog djeteta ili druge osobe s kojom odrzava ili je odrzavao bliske veze, kaznit ce se novcanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Narusavanje nepovredivosti stana

Clanak 191.

(1) Tko neovlasteno prodre u tudji stan ili zatvorene prostorije ili se na zahtjev ovlastene osobe odatle ne udalji, kaznit ce se zatvorom do tri godine. (2) Ako djelo iz stavka 1. ovog clanka ucini sluzbena osoba u vrsenju sluzbe, kaznit ce se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Za pokusaj djela iz st. 1. i 2. ovog clanka kaznit ce se. Protuzakonito pretresanje

Clanak 192.

Sluzbena osoba koja u vrsenju sluzbe protuzakonito vrsi pretresanje stana, prostorija ili osoba, kaznit ce se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Povreda tajnosti pisma ili drugih posiljki

Clanak 193.

(1) Tko bez odobrenja otvori tudje pismo ili brzojav ili kakvo drugo zatvoreno pismeno ili posiljku ili na drugi nacin povrijedi njihovu tajnost, kao i tajnost telefaxa ili neovlasceno zadrzi, prikrije, unisti ili drugom preda tudje pismo, telegram, telefax, zatvoreno pismeno ili posiljku, kaznit ce se zatvorom do sest mjeseci. (2) Tko neovlasteno prodre u kompjutorsku bazu osobnih podataka ili te podatke neovlasteno koristi ili ih ucini dostupnim drugoj osobi, kaznit ce zatvorom do sest mjeseci. (3) Tko djelo iz st. 1. i 2. ovog clanka ucini u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu stetu, kaznit ce se zatvorom do tri godine. (4) Ako je djelo iz st. 1., 2. i 3. ovog clanka ucinila suzbena osoba u vrsenju sluzbe, kaznit ce se za djelo iz st. 1. i 2. ovog clanka od tri mjeseca do tri godine, a za djelo iz stavka 3. ovog zakona zatvorom od sest mjeseci do pet godina. Neovlasteno otkrivanje tajne

Clanak 194.

(1) Odvjetnik, branitelj, lijecnik ili druga osoba koja bez odobrenja otkrije tajnu koju je saznala u vrsenju svog poziva, kaznit ce se zatvorom do jedne godine. (2) Nece se kazniti za djelo iz stavka 1. ovog clanka tko je otkrio tajnu u opcem interesu ili interesu druge osobe koji je pretezniji od interesa cuvanja tajne. (3) Gonjenje se poduzima po privatnoj tuzbi. Neovlasteno prisluskivanje i tonsko snimanje

Clanak 195.

(1) Tko putem posebnih uredjaja bez odobrenja prisluskuje ili tonski snimi razgovor ili izjavu koja mu nije namijenjena ili omoguci nepozvanoj osobi da se upozna s razgovorom ili izjavom koja je neovlasteno prisluskivana, odnosno tonski snimana, kaznit ce se zatvorom do tri godine. (2) Ako djelo iz stavka 1. ovog clanka ucini sluzbena osoba u vrsenju sluzbe, kaznit ce se zatvorom od sest mjeseci do pet godina. Neovlasteno fotografiranje

Clanak 196.

(1) Tko ucini fotografski, filmski ili drugi snimak neke osobe bez njenog pristanka u njegovim prostorijama ili tko takav snimak neposredno prenese trecoj osobi ili tko joj ovakav snimak pokaze ili joj na neki drugi nacin omoguci da se s njim neposredno upozna, kaznit ce se novcanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako djelo iz stavka 1. ovog clanka ucini sluzbena osoba u vrsenju sluzbe, kaznit ce se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Gonjenje za djelo iz stavka 1. ovog clanka poduzima se po privatnoj tuzbi. Sprjecavanje ili ometanje javnog skupa

Clanak 197.

(1) Tko silom, ozbiljnom prijetnjom, obmanom ili na drugi nacin sprijeci ili ometa sazivanje ili odrzavanje javnog skupa na koji gradjani imaju pravo po zakonu, kaznit ce se zatvorom do tri godine. (2) Ako djelo iz stavka 1. ovog clanka ucini sluzbena osoba zloupotrebom svog polozaja ili ovlascenja, kaznit ce se zatvorom od sest mjeseci do pet godina. Povreda prava na podnosenje pravnog sredstva

Clanak 198.

(1) Tko u vrsenju svoje radne obveze sprjecava drugog da koristi svoje pravo na podnosenje zalbe ili drugog pravnog sredstva ili zahtjeva za ostvarivanje prava,kaznit ce se zatvorom do jedne godine. (2) Ako djelo iz stavka 1. ovog clanka ucini sluzbena osoba zloupotrebom svog polozaja ili ovlascenja, kaznit ce se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Sprjecavanje tiskanja i rasturanja tiskanih stvari

Clanak 199.

Tko protupravno sprijeci tiskanje, prodaju ili rasturanje knjiga, casopisa, novina ili drugih tiskanih stvari, kaznit ce se zatvorom do jedne godine. Onemogucavanje vrsenja birackog prava