ZAKON O RADU
I - TEMELJNE ODREDBE
Clanak 1.
Ovim zakonom ureduje se sklapanje ugovora
o radu, radno vrijeme, place, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje
prava i obveza iz radnog odnosa, sklapanje kolektivnih ugovora, mirno
rjesavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa,
ako drugim zakonom nije drukcije odredeno.
Clanak 2.
Sklapanjem ugovora o radu izmedu poslodavca
i uposlenika zasniva se radni odnos.
Clanak 3.
Poslodavac, glede ovog zakona, je fizicka
ili pravna osoba koja uposleniku daje posao, te mu za obavljeni rad
isplacuje placu i izvrsava druge obveze prema uposleniku sukladno s
ovim zakonom, propisu kantona, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu
i ugovoru o radu.
Clanak 4.
Uposlenik je, glede ovog zakona, fizicka
osoba koja u radnom odnosu osobno obavlja odredene poslove za poslodavca
i po tom temelju ostvaruje prava i obveze sukladno ovom zakonom, propisu
kantona, kolektivnom ugovoru, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Clanak 5.
Osoba koja trazi uposlenje, kao i osoba
koja se uposli, ne smije biti stavljena u nepovoljniji polozaj zbog
rase, boje koze, spola, jezika, vjere, politickog ili drugog misljenja,
nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rodenja ili kakve
druge okolnosti, clanstva ili neclanstva u politickoj stranci, clanstva
ili neclanstva u sindikatu, te tjelesnih i dusevnih poteskoca.
Clanak 6.
Uposlenik ima pravo na zdravstvenu skrb
i druga prava u slucaju bolesti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti
i starosti, kao i pravo na druge oblike socijalne sigurnosti, sukladno
zakonu.
Clanak 7.
Uposlenik - zena ima pravo i na posebnu
zastitu za vrijeme trudnoce, poroda i majcinstva.
Uposlenik stariji od 15, a mladi od 18 godina (u daljnjem tekstu: malodobnik),
uziva posebnu zastitu.
Clanak 8.
Uposlenik, kojemu prestane radni odnos,
prijavom sluzbi za uposljavanje, ostvaruje pravo na zdravstvenu skrb
u slucaju bolesti i invalidnosti, pravo na materijalno osiguranje i
druga prava za vrijeme neuposlenosti, sukladno zakonu.
Clanak 9.
Uposlenici imaju pravo, po svom slobodnom
izboru organizirati sindikat, te se u njega uclaniti, sukladno statutu
ili pravilima tog sindikata.
Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, utemeljiti udruge
poslodavaca, te se u njih uclaniti, sukladno statutu ili pravilima te
udruge.
Sindikat i udruge poslodavaca mogu se utemeljiti bez ikakvog prethodnog
odobrenja.
Clanak 10.
Uposlenici odnosno poslodavci slobodno
odlucuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udruge
poslodavaca.
Uposlenik odnosno poslodavac ne moze biti stavljen u nepovoljniji polozaj
zbog clanstva ili neclanstva u sindikatu, odnosno udrugi poslodavaca.
Clanak 11.
Djelatnost sindikata odnosno udruge poslodavaca
ne moze se trajno ni privremeno zabraniti.
Clanak 12.
Pitanja iz oblasti radnih odnosa, ureduju
se i propisom kantona, sukladno ovom zakonu.
Clanak 13.
Na sva pitanja koja su u svezi ugovora
o radu, a koja nisu uredena ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se
opci propisi obveznog prava.
II - SKLAPANJE UGOVORA O RADU
Clanak 14.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.
Ako poslodavac ne sklopi sa uposlenikom ugovor o radu u pisanom obliku
ili mu u roku od 15 dana od dana pocetka rada ne uruci pisanu potvrdu
o sklopljenom ugovoru, smatra se da je sa uposlenikom sklopio ugovor
o radu na neodredeno vrijeme. Poslodavac moze u roku od jedne godine
dokazati da ugovor o radu nije sklopio sa uposlenikom, odnosno da uposlenik
u smislu stavka 2. ovoga clanka nikada nije radio kod poslodavca.
Potvrda iz stavka 2. ovoga clanka mora sadrzavati temeljne uglavke iz
ugovora o radu, posebice one o stranama, pocetku rada i placi.
Clanak 15.
Ugovor o radu moze sklopiti osoba koja
je navrsila 15 godina zivota i koja ima opcu zdravstvenu sposobnost
utvrdene od mjerodavne zdravstvene ustanove. Malodobnik ne smije sklopiti
ugovor o radu za obavljanje poslova koji mogu ugroziti njegovo zdravlje,
cudorednost ili razvoj.
Smatra se da invalidna osoba koja je osposobljena za obavljanje odredenih
poslova, ima zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova.
Clanak 16.
Ako su zakonom, kolektivnim ugovorom i
pravilnikom o radu, odredeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa,
ugovor o radu moze sklopiti samo osoba koja ispunjava te uvjete.
Clanak 17.
Strani drzavljani mogu sklopiti ugovor
o radu pod uvjetima utvrdenim zakonom.
1. Probni rad
Clanak 18.
Prilikom sklapanja ugovora o radu moze se ugovoriti probni rad.
Probni rad iz stavka 1. ovoga clanka ne moze trajati duze od tri mjeseca.
Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana.
2. Ugovor o radu na neodredeno i odredeno vrijeme
Clanak 19.
Ugovor o radu sklapa se na neodredeno vrijeme, ako ovim zakonom nije
drukcije odredeno.
Clanak 20.
Ugovor o radu moze se sklopiti na odredeno vrijeme u slucajevima:
· sezonskih poslova,
· zamjene privremeno odsutnog uposlenika,
· rada na odredenom projektu,
· privremenog povecanja opsega poslova, i
· drugim slucajevima utvrdenim kolektivnim ugovorom.
Ugovor o radu sklopljen na odredeno vrijeme prestaje istekom roka utvrdenog
tim ugovorom za svaki pojedinacni slucaj iz stavka 1. ovoga clanka.
3. Sadrzaj sklopljenog ugovora o radu
Clanak 21.
Ugovor o radu sadrzi, narocito, podatke
o:
1. nazivu i sjedistu poslodavca ;
2. imenu, prezimenu, prebivalistu odnosno boravistu upo-slenika;
3. trajanju ugovora o radu ;
4. danu otpocinjanja rada;
5. mjestu rada;
6. radnom mjestu na kojem se uposlenik uposljava i kratak opis poslova;
7. duzini i rasporedu radnog vremena;
8. placi, dodacima na placu, naknadama, te razdobljima isplate;
9. trajanju godisnjeg odmora;
10. otkaznim rokovima kojih se duzan pridrzavati uposlenik i poslodavac;
11. druge podatke u svezi sa uvjetima rada utvrdenim kolektivnim ugovorom.
Umjesto podataka iz stavka 1. toc. 7. do 11. ovoga clanka, moze se u
ugovoru o radu naznaciti odgovarajuci zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik
o radu, kojim su uredena ta pitanja.
Clanak 22.
Ako se uposlenik upucuje na rad u inozemstvo
sklapa se pisani ugovor o radu prije odlaska uposlenika u inozemstvo.
Ugovor iz stavka 1. ovoga clanka sadrzi, pored podataka iz clanka 21.
ovoga zakona, i podatke o:
1. trajanju rada u inozemstvu;
2. valuti u kojoj ce se isplacivati placa i drugim primanjima u novcu
i naturi na koja uposlenik ima pravo za vrijeme rada u inozemstvu;
3. uvjetima vracanja u zemlju.
4. Podaci koji se ne mogu traziti
Clanak 23.
Prilikom sklapanja ugovora o radu poslodavac
ne moze traziti od uposlenika podatke koji nisu u neposrednoj svezi
s naravi radnih aktivnosti koje uposlenik obavlja.
Clanak 24.
Osobni podaci uposlenika ne mogu se prikupljati,
obradivati, koristiti ili dostavljati trecim osobama, osim ako je to
odredeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza
iz radnog odnosa.
III - NAOBRAZBA, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRSAVANJE
ZA RAD
Clanak 25.
Poslodavac moze, sukladno potrebama rada,
omoguciti uposleniku naobrazbu, osposobljavanje i usavrsavanje za rad.
Uposlenik je obvezan, sukladno svojim sposobnostima i potrebama rada,
obrazovati se, osposobljavati i usavrsavati za rad.
Poslodavac je obvezan prilikom promjena ili uvodenja novog nacina ili
organiziranja rada, omoguciti uposleniku naobrazbu, osposobljavanje
ili usavrsavanje za rad.
Uvjeti i nacin naobrazbe, osposobljavanja i usavrsavanja za rad iz st.
1. i 2. ovoga clanka ureduju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom
o radu.
1. Prijem pripravnika
Clanak 26.
Poslodavac moze sklopiti ugovor o radu
sa pripravnikom.
Pripravnikom se smatra osoba koja prvi put zasniva radni odnos u zanimanju
za koje se skolovala, radi strucnog osposobljavanja za samostalan rad.
Ugovor o radu sa pripravnikom sklapa se na odredeno vrijeme, a najduze
godinu dana, ako zakonom, propisom kantona ili ugovorom o radu nije
drukcije odredeno.
Clanak 27.
Nakon zavrsenog pripravnickog staza, pripravnik
polaze strucni ispit, sukladno zakonu, propisu kantona ili pravilnikom
o radu.
2. Volonterski rad
Clanak 28.
Ako je strucni ispit ili radno iskustvo
utvrdeno zakonom ili pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova
odredenog zanimanja, poslodavac moze osobu koja zavrsi skolovanje za
takvo zanimanje, primiti na strucno osposobljavanje za samostalan rad,
bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
Razdoblje volonterskog rada iz stavka 1. ovoga clanka ubraja se u pripravnicki
staz i u radno iskustvo kao uvjet za rad na odredenim poslovima.
Volonterski rad iz stavka 1. ovoga clanka moze trajati najduze godinu
dana, ako zakonom nije drukcije odredeno.
Ugovor o volonterskom radu sklapa se u pisanom obliku. Nacin i trajanje
volonterskog rada i polaganje strucnog ispita ureduje se zakonom, kolektivnim
ugovorom ili pravilnikom o radu. Osobi, za vrijeme obavljanja volonterskog
rada osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za uposlenike
u radnom odnosu i prava po osnovu osiguranja za slucaj ozljede na radu
i profesionalne bolesti, sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom
osiguranju.
IV - RADNO VRIJEME
Clanak 29.
Puno radno vrijeme uposlenika traje najduze
40 sati tjedno.
Clanak 30.
Ugovor o radu moze se sklopiti i za rad
sa nepunim radnim vremenom. Uposlenik koji je sklopio ugovor o radu
sa nepunim radnim vremenom, moze sklopiti vise takvih ugovora kako bi
na taj nacin ostvario puno radno vrijeme. Uposlenik koji radi sa nepunim
radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i uposlenik
sa punim radnim vremenom, osim prava koje zavisi od duzine radnog vremena
(placa, naknada i sl.), sukladno kolektivnom ugovoru, pravilnikom o
radu ili ugovorom o radu.
Clanak 31.
Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera
zastite na radu, nije moguce zastititi uposlenika od stetnih utjecaja,
radno vrijeme se skracuje razmjerno stetnom utjecaju uvjeta rada na
zdravlje i radnu sposobnost uposlenika.
Poslovi iz stavka 1. ovoga clanka i trajanje radnog vremena utvrduju
se pravilnikom o radu i ugovorom o radu, sukladno zakonu.
Pri ostvarivanju prava na placu i drugih prava na temelju rada i u svezi
sa radom, skraceno radno vrijeme u smislu st. 1. i 2. ovoga clanka izjednacava
se sa punim radnim vremenom.
Clanak 32.
U slucaju vise sile ( pozar, potres, poplava)
i izvanrednog povecanja opsega posla, kao i u drugim slicnim slucajevima
prijeke potrebe, uposlenik, na zahtjev poslodavca, obvezan je da radi
duze od punog radnog vremena (prekovremeni rad ), a najvise do 10 sati
tjedno.
Ako prekovremeni rad uposlenika traje duze od tri tjedna neprekidno
ili vise od 10 tjedana tijekom kalendarske godine, o prekovremenom radu
poslodavac obavijesciva tijelo mjerodavno za poslove inspekcije rada
kantona (u daljnjem tekstu : inspekcija rada kantona).
Nije dozvoljen prekovremeni rad malodobnog uposlenika.
Trudnica, majka odnosno posvojitelj sa djetetom do tri godine zivota,
i samohrani roditelj odnosno posvojitelj s djetetom do sest godina zivota,
moze raditi prekovremeno, ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku
na takav rad.
Inspekcija rada kantona zabranit ce prekovremeni rad, uveden protivno
st. 1., 2., 3. i 4. ovoga clanka.
Clanak 33.
Ako narav posla to zahtijeva, puno radno
vrijeme moze se preraspodjeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje
duze, a tijekom drugog razdoblja krace od punog radnog vremena, s tim
da prosjecno radno vrijeme ne moze biti duze od 52 sata tjedno, a za
sezonske poslove najduze 60 sati tjedno.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjecno radno vrijeme
tijekom kalendarske godine ili drugog razdoblja odredenog kolektivnim
ugovorom, ne moze biti duze od 40 sati u tjednu. Ako je uvedena preraspodjela
radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Clanak 34.
Rad u vremenu izmedu 22 sata uvecer i 6
sati ujutro iduceg dana, a u poljoprivredi izmedu 22 sata uvecer i 5
sati ujutro, smatra se nocnim radom, ako za odredeni slucaj zakonom,
propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije drukcije odredeno.
Ako je rad organiziran u smjenama, osigurava se izmjena smjena, tako
da uposlenik radi nocu uzastopce najvise jedan tjedan.
Clanak 35.
Zabranjen je nocni rad zena u industriji.
Zabrana iz stavka 1. ovoga clanka ne odnosi se na zene koje obavljaju
rukovodece i tehnicke poslove i zene uposlene u zdravstvenoj ili socijalnoj
sluzbi, kao i na poslodavce koji uposljavaju samo clanove svoje obitelji.
Uposlenici - zeni moze se narediti nocni rad u industriji u slucaju
zastite interesa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Federacija), ako je dobijena suglasnost federalnog ministra nadleznog
za rad (u daljnjem tekstu: federalni ministar) nakon prethodnog konsultiranja
sa sindikatom, poslodavcem ili vise poslodavaca odnosno udrugom poslodavaca.
Zeni se moze narediti nocni rad i bez prethodne suglasnosti, ako je
takav rad prijeko potreban zbog vise sile ili sprjecavanja kvara na
sirovinama. O nocnom radu iz stavka 4. ovoga clanka obavjescivaju se
mjerodavno tijelo kantona i inspekcija rada kantona u roku 24 sata od
uvodenja ovog rada. Ako inspekcija rada kantona ocijeni da nocni rad
iz stavka 4. ovoga clanka nije prijeko potreban, odnosno da ne postoji
visa sila ili opasnost od kvara na sirovinama, zabranit ce nocni rad.
Clanak 36.
Zabranjen je nocni rad malodobnih uposlenika.
Za malodobne uposlenike u industriji, rad u vremenu izmedu 19 sati uvecer
i 7 sati ujutro iduceg dana, smatra se nocnim radom. Za malodobne uposlenike
koji nisu uposleni u industriji, rad u vremenu izmedu 20 sati uvecer
i 6 sati ujutro iduceg dana, smatra se nocnim radom. Iznimno, malodobni
uposlenici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane nocnog rada u slucaju
havarija, vise sile i zastite interesa Federacije, na temelju suglasnosti
mjerodavnog tijela kantona.
V - ODMORI I DOPUSTI
1. Odmori
Clanak 37.
Uposlenik koji radi u punom radnom vremenu,
ima pravo na odmor u tijeku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta.
Iznimno, poslodavac je obvezan uposleniku, na njegov zahtjev, omoguciti
odmor iz stavka 1. ovoga clanka u trajanju od jednog sata za jedan dan
u tijeku radnog tjedna.
Vrijeme odmora iz st.1. i 2. ovoga clanka ne ubraja se u radno vrijeme.
Nacin i vrijeme koristenja odmora iz st.1. i 2. ovoga clanka ureduje
se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Clanak 38.
Uposlenik ima pravo na dnevni odmor izmedu
dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Iznimno, za vrijeme rada na sezonskim poslovima, uposlenik ima pravo
na odmor iz stavka 1. ovoga clanka u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno,
a za malodobne uposlenike u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Clanak 39.
Uposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju
od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi na
dan svog tjednog odmora, osigurava mu se jedan dan u razdoblju odredenom
prema dogovoru poslodavca i uposlenika.
Clanak 40.
Uposleniku se ne moze uskratiti pravo na
odmor u toku rada, dnevni odmor i tjedni odmor.
Clanak 41.
Uposlenik, za svaku kalendarsku godinu,
ima pravo na placeni godisnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih
dana. Malodobni uposlenik ima pravo na godisnji odmor u trajanju od
najmanje 24 radna dana. Uposlenik, koji radi na poslovima na kojima
se, uz primjenu mjera zastite na radu, nije moguce zastititi od stetnih
utjecaja, ima pravo na godisnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih
dana. Poslovi i trajanje odmora iz stavka 3. ovoga clanka ureduju se
zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Clanak 42.
Uposlenik koji se prvi put uposli ili koji
ima prekid rada izmedu dva radna odnosa duzi od osam dana, stjece pravo
na godisnji odmor nakon sest mjeseci neprekidnog rada. Ako uposlenik
nije stekao pravo na godisnji odmor u smislu stavka 1. ovoga clanka,
ima pravo na najmanje jedan dan godisnjeg odmora za svaki navrseni mjesec
dana rada, sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru
o radu.
Dopust sa rada zbog privremene nesposobnosti za rad, majcinstva, vojne
sluzbe i drugog dopusta koje nije uvjetovano voljom uposlenika, ne smatra
se prekidom rada iz stavka 1. ovoga clanka.
Clanak 43.
Trajanje godisnjeg odmora dulje od najkraceg
propisanog ovim ili drugim zakonom, ureduje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U trajanje godisnjeg odmora
ne ubraja se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme blagdana
u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme dopusta sa rada koje se uposleniku
priznaje u staz osiguranja.
Ako je rad organiziran u manje od sest radnih dana u tjednu, pri utvrdivanju
trajanja godisnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporedeno
na sest radnih dana, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu nije drukcije uredeno.
Clanak 44.
Godisnji odmor moze se koristiti u dva
dijela.
Ako uposlenik koristi godisnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi
bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u tijeku kalendarske
godine, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja naredne godine.
Uposlenik ima pravo koristiti jedan dan godisnjeg odmora kad on to zeli,
uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog
koristenja.
Clanak 45.
Uposlenik se ne moze odreci prava na godisnji
odmor.
Uposleniku se ne moze uskratiti pravo na godisnji odmor, niti mu se
izvrsiti isplata naknade umjesto koristenja godisnjeg odmora.
2. Dopust sa rada
Clanak 46.
Uposlenik ima pravo na dopust sa rada
uz naknadu place do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini -
placeni dopust u slucaju : sklapanja braka, poroda supruge, teze bolesti
i smrti clana uze obitelji, odnosno domacinstva.
Clanom uze obitelji, u smislu stavka 1. ovoga clanka, smatraju se: supruznici
odnosno vanbracni supruznici, dijete (bracno, vanbracno, posvojeno,
pastorce i dijete bez roditelja uzeto na uzdrzavanje), otac, majka,
ocuh, maceha, usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), braca i sestre.
Uposlenik ima pravo na placeni dopust i u drugim slucajevima i za vrijeme
utvrdeno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Clanak 47.
Poslodavac moze uposleniku, na njegov zahtjev,
odobriti dopust s rada bez naknade place - neplaceni dopust.
Iznimno, poslodavac je obvezan omoguciti uposleniku dopust do cetiri
radna dana u jednoj kalendarskoj godini glede zadovoljavanja njegovih
vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se dopust od dva dana
koristi uz naknadu place - placeni dopust.
Za vrijeme dopusta iz stavka 1. ovoga clanka prava i obveze uposlenika
koji se stjecu na radu i na temelju rada, miruju.
VI - ZASTITA UPOSLENIKA
Clanak 48.
Poslodavac je duzan omoguciti uposleniku
da se upozna s propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zastite
na radu u roku od 30 dana od dana stupanja uposlenika na rad. Poslodavac
je duzan osposobiti uposlenika za rad na nacin koji osigurava zastitu
zivota i zdravlja uposlenika, te sprijecava nastanak nesrece.
Clanak 49.
Poslodavac je duzan osigurati potrebne
uvjete za zastitu na radu kojima se osigurava zastita zivota i zdravlja
uposlenika, sukladno zakonu.
Clanak 50.
Uposlenik ima pravo da odbije da radi ako
mu neposredno prijeti opasnost po zivot i zdravlje zbog toga sto nisu
provedene propisane mjere zastite na radu i o tome je duzan odmah obavijestiti
inspekciju rada kantona.
1. Zastita malodobnika
Clanak 51.
Malodobnik ne moze raditi na narocito teskim
fizickim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na ostalim
poslovima koji bi mogli stetno i sa povecanim rizikom utjecati na njegov
zivot i zdravlje, razvoj i cudorednost, s obzirom na njegove psihofizicke
osobine.
Federalni ministar posebnim propisom utvrdit ce poslove iz stavka 1.
ovoga clanka.
Inspektor rada kantona zabranit ce rad malodobnika na poslovima u smislu
stavka 1. ovoga clanka.
2. Zastita zena i majcinstva
Clanak 52.
Zeni se ne moze narediti, niti se zena
moze rasporediti da obavlja narocito teske fizicke poslove, radove pod
zemljom ili pod vodom, te druge poslove koji, s obzirom na njene psihofizicke
osobine, ugrozavaju njen zivot i zdravlje.
Iznimno, zabrana rada iz stavka 1. ovoga clanka ne odnosi se na zene
koje obavljaju rukovodece poslove i poslove zdravstvene i socijalne
skrbi, studente, pripravnike i volontere koji tijekom skolovanja ili
strucnog osposobljavanja moraju dio vremena provesti u podzemnim dijelovima
rudnika, te na zene koje povremeno moraju ulaziti u podzemne dijelove
rudnika radi obavljanja poslova koji nisu fizicke naravi.
Clanak 53.
Poslodavac ne moze odbiti da uposli zenu
zbog njene trudnoce, ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu,
ili je, osim u slucajevima iz clanka 54. stavak 1. ovoga zakona, rasporediti
na druge poslove.
Clanak 54.
Zena za vrijeme trudnoce, odnosno dojenja
djeteta, moze biti rasporedena na druge poslove ako je to u interesu
njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlasteni lijecnik. Ako poslodavac
nije u mogucnosti da osigura rasporedivanje zene sukladno stavku 1.
ovoga clanka, zena ima pravo na dopust sa rada uz naknadu place, sukladno
kolektivnom ugovoru i pravilniku o radu.
Privremeni raspored iz stavka 1. ovoga clanka ne smije imati za posljedicu
smanjenje place zene.
Zenu, iz stavka 1. ovoga clanka poslodavac moze premjestiti u drugo
mjesto rada, samo uz njen pisani pristanak.
Clanak 55.
Za vrijeme trudnoce, poroda i njege djeteta,
zena ima pravo na porodni dopust od jedne godine neprekidno, a za blizance,
trece i svako slijedece dijete zena ima pravo na porodni dopust od 18
mjeseci neprekidno.
Na osnovu nalaza ovlastenog lijecnika zena moze da otpocne porodni dopust
45 dana prije poroda, a obvezno 28 dana prije poroda.
Ako zena bez svoje krivice, na osnovu nalaza ovlastenog lijecnika, ne
koristi porodni dopust 28 dana prije poroda, ima pravo da te dane iskoristi
poslije poroda.
Iznimno, zena, na temelju svog pisanog zahtjeva, moze koristiti kraci
porodni dopust, ali ne kraci od 42 dana poslije poroda.
Clanak 56.
Otac djeteta, odnosno posvojitelj moze
koristi pravo iz clanka 55. st. 1. i 3.. ovoga zakona u slucaju smrti
majke, ako majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga sprjecena
da koristi to pravo.
Clanak 57.
Nakon isteka porodnog dopusta, zena sa
djetetom najmanje do jedne godine zivota ima pravo raditi polovicu punog
radnog vremena, a za blizance, trece i svako slijedece dijete ima pravo
raditi polovicu punog radnog vremena do navrsene dvije godine zivota
djeteta, ako propisom kantona nije predvideno duze trajanje ovog prava.
Pravo iz stavka 1. ovoga clanka moze koristiti i uposlenik - otac djeteta,
ako zena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.
Clanak 58.
Nakon isteka godine dana zivota djeteta,
jedan od roditelja ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena do
tri godine zivota djeteta, ako je djetetu, prema nalazu mjerodavne zdravstvene
ustanove, potrebna pojacana briga i njega.
Pravo iz stavka 1. ovoga clanka moze koristiti i posvojitelj, odnosno
osoba koja se brine o djetetu, u slucaju smrti oba roditelja, ako roditelji
napuste dijete ili ako se ne mogu brinuti o djetetu.
Clanak 59.
Zena, koja nakon koristenja porodnog dopusta
radi puno radno vrijeme, ima pravo na stanku s posla dva puta dnevno
u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na temelju nalaza ovlastenog
lijecnika.
Pravo iz stavka 1. ovoga clanka zena moze koristiti do navrsene jedne
godine zivota djeteta.
Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga clanka ubraja se u puno radno vrijeme.
Clanak 60.
Ako zena rodi mrtvo dijete ili ako dijete
umre prije isteka porodnog dopusta, ima pravo produziti porodni dopust
za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlastenog lijecnika, potrebno
da se oporavi od poroda i psihickog stanja uzrokovanog gubitkom djeteta,
a najmanje 45 dana od poroda odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme
joj pripadaju sva prava na temelju porodnog dopusta.
Clanak 61.
Jedan od roditelja moze odsustvovati sa
rada do tri godine zivota djeteta, ako je to predvideno kolektivnim
ugovorom ili pravilnikom o radu.
Za vrijeme odsustva sa rada u smislu stavka 1. ovoga clanka, prava i
obveze iz radnog odnosa, miruju.
Clanak 62.
Za vrijeme koristenja porodnog dopusta,
kao i dopusta iz clanka 59. ovoga zakona, uposlenik ima pravo na naknadu
place, sukladno zakonu.
Za vrijeme rada sa polovicom punog radnog vremena iz cl. 57. i 58. ovoga
zakona, uposlenik ima za polovicu punog radnog vremena za koje ne radi,
pravo na naknadu place, sukladno zakonu.
Clanak 63.
Jedan od roditelja djeteta s tezim smetnjama
u razvoju (teze hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovicu punog
radnog vremena, u slucaju da se radi o samohranom roditelju ili da su
oba roditelja uposlena, pod uvjetom da dijete nije smjesteno u ustanovu
socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja, na temelju nalaza mjerodavne
zdravstvene ustanove.
Roditelju, koji koristi pravo iz stavka 1. ovoga clanka, pripada pravo
na naknadu place, sukladno zakonu.
Roditelju koji koristi pravo iz stavka 1. ovoga clanka, ne moze se narediti
da radi nocu, prekovremeno i ne moze mu se promijeniti mjesto rada,
ako za to nije dao svoj pisani pristanak.
3. Zastita uposlenika privremeno ili trajno
nesposobnog za rad
Clanak 64.
Uposleniku koji je pretrpio ozljedu na
radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno
nesposoban za rad, poslodavac ne moze otkazati ugovor o radu. U slucajevima
i za vrijeme iz stavka 1. ovoga clanka, poslodavac ne moze uposleniku
otkazati ugovor o radu koji je sklopljen sukladno ovom zakonu i na odredeno
vrijeme.
Clanak 65.
Ozljeda na radu, bolest ili profesionalna
bolest ne moze stetno utjecati na ostvarivanje prava uposlenika iz radnog
odnosa.
Uposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili
ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon
lijecenja i oporavka mjerodavna zdrastvena ustanova ili ovlasteni lijecnik
utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima
je radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge
odgovarajuce poslove.
Uposlenik je duzan, u roku od tri dana od dana nastupanja nesposobnosti,
za rad obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad.
Clanak 66.
Ako mjerodavna ustanova ocijeni da kod
uposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost
od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je duzan u pisanom obliku ponuditi
druge poslove za koje je uposlenik sposoban.
Uposlenik, koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne
bolesti ima prednost pri strucnoj naobrazbi, osposobljavanju i usavrsavanju
koje organizira poslodavac.
Clanak 67.
Poslodavac moze, samo uz prethodnu suglasnost
vijeca uposlenika, otkazati ugovor o radu uposleniku kod kojega postoji
smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.
VII - PLACE I NAKNADE PLACA
1. Place
Clanak 68.
Place uposlenika utvrduju se kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Clanak 69.
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu
utvrduje se najniza placa, te uvjeti i nacin njenog uskladivanja.
Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne
moze uposleniku obracunati i isplatiti placu manju od place utvrdene
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Clanak 70.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu
ili ugovorom o radu odreduju se razdoblja isplate place, koji ne mogu
biti duzi od 30 dana.
Prilikom isplate place poslodavac je duzan uposleniku uruciti pisani
obracun place.
Pojedinacne isplate place nisu javne.
Clanak 71.
Uposlenik ima pravo na povecanu placu za
otezane uvjete rada, prekovremeni rad i nocni rad, te za rad nedjeljom
i blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odredeno da se
ne radi, sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o
radu.
2. Naknada place
Clanak 72.
poslenik ima pravo na naknadu place za
razdoblje u kojem ne radi zbog opravdanih razloga predvidenih zakonom,
propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu ( godisnji
odmor, privremena nesposobnost za rad, porodni dopust, placeni dopust
i sl.).
Razdoblje iz stavka 1. ovoga clanka za koji se naknada isplacuje na
teret poslodavca, utvrduje se zakonom, propisom kantona, kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Uposlenik ima pravo na naknadu place za vrijeme prekida rada do kojeg
je doslo zbog okolnosti za koje uposlenik nije kriv (visa sila, privremeni
zastoji u proizvodnji i sl.), sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku
o radu i ugovoru o radu.
Uposlenik koji odbije da radi, jer nisu provedene propisane mjere zastite
na radu, ima pravo na naknadu place u visini kao da je radio, za vrijeme
dok se ne provedu propisane mjere zastite na radu, ako za to vrijeme
nije rasporeden na druge odgovarajuce poslove.
3. Zastita place i naknade place
Clanak 73.
Poslodavac ne moze, bez suglasnosti uposlenika,
svoje potrazivanje prema njemu naplatiti uskratom isplate place ili
nekoga njenoga dijela, odnosno uskratom isplate naknade place ili dijela
naknade place.
Clanak 74.
Najvise polovica place ili naknade place
uposlenika moze se prisilno ustegnuti radi ispunjenja obveze zakonskog
izdrzavanja, a za ostale obveze moze se prisilno ustegnuti najvise jedna
trecina place uposlenika.
VIII - IZUMI I TEHNICKA UNAPREDENJA UPOSLENIKA
Clanak 75.
Uposlenik je duzan obavijestiti poslodavca
o izumu odnosno tehnickom unapredenju kojega je ostvario na radu ili
u svezi s radom.
Izumi odnosno tehnicka unapredenja u smislu stavka 1. ovoga clanka,
su izumi odnosno tehnicka unapredenja, odredena zakonom.
Podatke o izumu odnosno tehnickom unapredenju uposlenik je duzan cuvati
kao poslovnu tajnu koju ne moze saopciti trecoj osobi bez odobrenja
poslodavca. Poslodavac ima pravo preceg otkupa izuma, odnosno tehnickog
unapredenja iz stavka 1. ovoga clanka, pod uvjetom da se u roku od 30
dana od dana obavijescivanja iz stavka 1. ovoga clanka izjasnio o ponudi
uposlenika.
Clanak 76.
O svojem izumu koji nije ostvaren na radu
ili u svezi s radom, uposlenik je duzan obavijestiti poslodavca, ako
je izum u svezi s djelatnoscu poslodavca, te mu pisano ponuditi ustupanje
prava u svezi s tim izumom.
Poslodavac je duzan u roku od mjesec dana od dana obavjescivanja iz
stavka 1. ovoga clanka, ocitovati se o ponudi uposlenika.
Na ustupanje prava na izum iz stavka 1. ovoga clanka na odgovarajuci
nacin primjenjuju se odredbe obveznoga prava.
IX - ZABRANA TAKMICENJA UPOSLENIKA SA
POSLODAVCEM
Clanak 77.
Uposlenik ne moze, bez odobrenja poslodavca,
za svoj ili tudi racun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja
poslodavac.
Clanak 78.
Poslodavac i uposlenik mogu ugovoriti da
se odredeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduze dvije
godine od dana prestanka tog ugovora, uposlenik ne moze uposliti kod
druge osobe koja je u trzisnoj utakmici s poslodavcem i da ne moze za
svoj ili za racun trece osobe, sklapati poslove kojima se takmici s
poslodavcem. Ugovor iz stavka 1. ovoga clanka moze biti sastavni dio
ugovora o radu.
Clanak 79.
Ugovorna zabrana takmicenja obvezuje uposlenika
samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da ce uposleniku za vrijeme
trajanja zabrane isplacivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosjecne
place isplacene uposleniku u razdoblju od tri mjeseca prije prestanka
ugovora o radu.
Naknadu iz stavka 1. ovoga clanka poslodavac je duzan isplatiti uposleniku
krajem svakog kalendarskog mjeseca.
Visina naknade iz stavka 1. ovoga clanka uskladuje se na nacin i pod
uvjetima utvrdenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom
o radu.
Clanak 80.
Uvjeti i nacin prestanka zabrane takmicenja
ureduju se ugovorom izmedu poslodavca i uposlenika.
X - NAKNADA STETE
Clanak 81.
Uposlenik koji na radu ili u svezi s radom
namjerno ili zbog krajnje nepaznje uzrokuje stetu poslodavcu, duzan
je stetu naknaditi.
Ako stetu uzrokuje vise uposlenika, svaki uposlenik odgovara za dio
stete koju je uzrokovao. Ako se za svakog uposlenika ne moze utvrditi
dio stete koju je on uzrokovao, smatra se da su svi uposlenici podjednako
odgovorni i stetu naknaduju u jednakim dijelovima. Ako je vise uposlenika
uzrokovalo stetu krivicnim djelom s umisljajem, za stetu odgovaraju
solidarno.
Clanak 82.
Ako se naknada stete ne moze utvrditi u
tocnom iznosu ili bi utvrdivanje njenog iznosa uzrokovalo nerazmjerne
troskove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu moze se predvidjeti
da se visina naknade stete utvrduje u pausalnom iznosu, kao i nacin
utvrdivanja pausalnog iznosa i tijelo koje tu visinu utvrduje i druga
pitanja u svezi s ovom naknadom. Ako je uzrokovana steta mnogo veca
od utvrdenog pausalnog iznosa naknade stete, poslodavac moze zahtijevati
naknadu u visini stvarno uzrokovane stete.
Clanak 83.
Uposlenik koji na radu ili u svezi s radom
namjerno ili zbog krajnje nepaznje uzrokuje stetu trecoj osobi, a stetu
je naknadio poslodavac, duzan je poslodavcu naknaditi iznos naknade
isplacene trecoj osobi.
Clanak 84.
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu
utvrduju se uvjeti i nacin smanjenja ili oslobadanje uposlenika od obveze
naknade stete.
Clanak 85.
Ako uposlenik pretrpi stetu na radu ili
u svezi s radom, poslodavac je duzan uposleniku naknaditi stetu po opcim
propisima obveznoga prava.
XI - PRESTANAK UGOVORA O RADU
1. Nacin prestanka ugovora o radu
Clanak 86.
Ugovor o radu prestaje:1.
smrcu uposlenika;
2. sporazumom poslodavca i uposlenika;
3. kad uposlenik navrsi 65 godina zivota i 20 godina staza osiguranja,
ako se poslodavac i uposlenik drukcije ne dogovore;
4. danom dostavljanja pravomocnog rjesenja o utvrdivanju gubitka radne
sposobnosti ;
5. otkazom poslodavca odnosno uposlenika;
6. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme;
7. ako uposlenik bude osuden na izdrzavanje kazne zatvora u trajanju
duzem od tri mjeseca - danom stupanja na izdrzavanje kazne;
8. ako uposleniku bude izrecena mjera sigurnosti, vaspitna ili zastitna
mjera u trajanju duzem od tri mjeseca - pocetkom primjene te mjere;
9. odlukom mjerodavnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog
odnosa.
2. Otkaz ugovora o radu
Clanak 87.
Poslodavac moze otkazati ugovor o radu
uz propisani otkazni rok, u slucaju prestanka potrebe za obavljanjem
odredenog posla zbog gospodarskih, tehnickih ili organizacijskih razloga,
iz clanka 98. ovoga zakona, kao i u slucaju kada uposlenik nije u mogucnosti
obavljati svoje obveze iz radnog odnosa zbog gubitka radne sposobnosti
za obavljanje tih poslova.
Otkaz zbog gubitka radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga clanka, moguc
je samo ako poslodavac ne moze uposliti uposlenika na druge poslove
ili ga ne moze obrazovati odnosno osposobiti za rad na drugim poslovima.
Clanak 88.
Poslodavac odnosno uposlenik moze otkazati
ugovor o radu, bez obveze postivanja propisanog otkaznog roka, kada,
zbog krsenja obveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obveza
iz ugovora o radu, nastavak radnog odnosa nije moguc.
Prije otkazivanja ugovora o radu iz stavka 1. ovoga clanka, poslodavac
moze uposlenika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati
mu na mogucnost otkaza za slucaj nastavka krsenja tih obveza.
Clanak 89.
Ugovor o radu, u slucaju iz clanka 88.
stavak 1. ovoga zakona, moze se otkazati u roku od 15 dana od dana saznanja
za cinjenicu zbog koje se daje otkaz. Ugovorna strana, koja iz razloga
iz clanka 88. stavak 1. ovoga zakona, otkaze ugovor o radu, ima pravo
od strane koja je kriva za otkaz traziti naknadu stete koja je nastala
neobavljanjem preuzetih obveza iz ugovora o radu.
Clanak 90.
Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog
ponasanja ili rada uposlenika, obvezan je omoguciti uposleniku da iznese
svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano ocekivati
od poslodavca da to ucini.
Clanak 91.
Ako uposlenik odnosno poslodavac otkazuje
ugovor o radu iz razloga navedenih u clanku 88. stavak 1. ovoga zakona,
obvezan je da dokaze postojanje opravdanog razloga za otkaz.
Clanak 92.
Ako poslodavac namjerava da otkaze ugovor
o radu, u smislu ovoga zakona, obvezan je o tome pribaviti misljenje
vijeca uposlenika.
Ako poslodavac nije pribavio misljenje vijeca uposlenika, odluka o otkazu
ugovora o radu nevazeca je.
Clanak 93.
Poslodavac, samo uz prethodnu suglasnost
sindikata, moze otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme
obavljanja njegove duznosti i sest mjeseci nakon obavljanja te duznosti.
3. Oblik i trajanje otkaznog roka
Clanak 94.
Otkaz se daje u pisanom obliku. Poslodavac
je obvezan, u pisanom obliku, obrazloziti otkaz uposleniku. Otkaz se
dostavlja uposleniku odnosno poslodavcu kojemu se otkazuje.
Clanak 95.
Otkazni rok ne moze biti kraci od 15 dana
niti duzi od sest mjeseci, s tim da se konkretna duzina otkaznog roka
ureduje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Otkazni rok pocinje
teci od dana dostave otkaza uposleniku odnosno poslodavcu.
Clanak 96.
Ako uposlenik, na zahtijev poslodavca,
prestane s radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je
obvezan da mu isplati naknadu place i prizna sva ostala prava kao da
je radio do isteka otkaznog roka.
Ako sud utvrdi da je otkaz poslodavca nezakonit, poslodavac ce vratiti
uposlenika na rad i isplatiti mu naknadu place u visini place koju bi
uposlenik ostvario da je radio.
Uposlenik koji osporava dati otkaz, moze traziti da sud donese privremenu
mjeru o njegovom vracanju na rad, do okoncanja sudskog spora.
4. Otkaz s ponudom izmjenjenog ugovora o radu
Clanak 97.
Odredbe ovoga zakona koje se odnose na
otkaz, primjenjuju se i u slucaju kada poslodavac otkaze ugovor i istovremeno
ponudi uposleniku sklapanje ugovora o radu pod izmjenjenim uvjetima.
Ako uposlenik prihvati ponudu poslodavca iz stavka 1. ovoga clanka,
pridrzava pravo da pred mjerodavnim sudom osporava dopustenost takve
izmjene ugovora.
5. Program zbrinjavanja viska uposlenika
Clanak 98.
Poslodavac koji uposljava vise od 15 uposlenika,
a koji u razdoblju od sest mjeseci ima namjeru glede gospodarskih, tehnickih
ili organizacijskih razloga otkazati ugovor o radu najmanje petorici
uposlenika, duzan je izraditi program zbrinjavanja viska uposlenika.
Clanak 99.
Program iz clanka 98. ovoga zakona sadrzi,
narocito:
· razloge nastanka viska uposlenika,
· broj i kategoriju uposlenika koji ce se pojaviti kao visak,
· mogucnost promjene u tehnologiji i organiziranju rada u cilju
zbrinjavanja viska uposlenika,
· mogucnost uposljavanja uposlenika na druge poslove,
· mogucnost pronalazenja uposlenja kod drugog poslodavca,
· mogucnost prekvalifikacije ili dokvalifikacije uposlenika,
· mogucnost skracivanja radnog vremena.
Program iz stavka 1. ovoga clanka poslodavac je obvezan dostaviti na
konsultiranje vijecu uposlenika i obvezan je izjasniti se vijecu uposlenika
o njegovim misljenjima i prijedlozima.
Ako kod poslodavca nije utemeljeno vijece uposlenika, o programu iz
stavka 1. ovoga clanka poslodavac se konsultira s sindikatom i obvezan
je izjasniti se o misljenjima i prijedlozima sindikata.
Ako programom iz stavka 1. ovoga clanka nije moguce uposlenicima osigurati
uposlenje, moze im se otkazati ugovor o radu.
U slucaju otkaza iz stavka 4. ovoga clanka, poslodavac ne moze u roku
od dvije godine uposliti drugu osobu koja ima istu kvalifikaciju ili
isti stupanj strucne spreme, osim osobe iz stavka 4. ovoga clanka, ako
je ta osoba neuposlena.
6. Otpremnina
Clanak 100.
Uposlenik koji je sa poslodavcem sklopio
ugovor o radu na neodredeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor
o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor
otkazuje zbog krsenja obveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja
obveza iz ugovora o radu od strane uposlenika, ima pravo na otpremninu
u iznosu koji se odreduje u zavisnosti od duzine prethodnog neprekidnoga
trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.
Otpremnina iz stavka 1. ovoga clanka utvrduje se kolektivnim ugovorom
i pravilnikom o radu, s tim da se ne moze utvrditi u iznosu manjem od
jedne trecine prosjecne mjesecne place isplacene uposleniku u posljednja
tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrsenu godinu
rada kod tog poslodavca.
Iznimno, umjesto otpremnine iz stavka 2. ovoga clanka, poslodavac i
uposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.
Nacin, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 3. ovoga clanka,
utvrduju se pisanim ugovorom izmedu uposlenika i poslodavca.
XII - OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ
RADNOG ODNOSA
1. Odlucivanje o pravima i obvezama iz
radnog odnosa
Clanak 101.
O pravima i obvezama uposlenika iz radnog
odnosa odlucuje, sukladno ovom zakonu, kolektivnom ugovoru i drugim
propisima, poslodavac ili druga ovlastena osoba odredena statutom ili
aktom o utemeljenju.
Ako je poslodavac fizicka osoba moze pisanom punomoci ovlastiti drugu
poslovno sposobnu punoljetnu osobu da je zastupa u ostvarivanju prava
i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.
Clanak 102.
U ostvarivanju pojedinacnih prava iz radnog
odnosa uposlenik moze zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca,
pred mjerodavnim sudom i drugim tijelima, sukladno ovom zakonu.
2. Zastita prava iz radnog odnosa
Clanak 103.
Uposlenik koji smatra da mu je poslodavac
povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, moze u roku od 15 dana od dana
dostave odluke kojom je povrijedeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja
za povredu prava, zahtjevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.
Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana dostavljanja zahtijeva uposlenika
iz stavka 1. ovoga clanka ne udovolji tom zahtjevu, uposlenik moze u
daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zastitu povrijedenoga prava pred
mjerodavnim sudom.
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, sukladno zakonu, moze se
predvidjeti postupak mirnog rjesavanja radnog spora, u kome slucaju
rok od 15 dana za podnosenje zahtjeva sudu, tece od dana okoncanja tog
postupka.
Propust uposlenika da zahtijeva naknadu stete ili drugo novcano potrazivanje
iz radnog odnosa u rokovima iz st. 1.do 3. ovoga clanka, nema za posljedicu
gubitak prava na to potrazivanje.
Clanak 104.
Rjesavanje nastalog radnog spora stranke
u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitrazi.
Kolektivnim ugovorom odnosno sporazumom ureduje se sastav, postupak
i druga pitanja znacajna za rad arbitraze.
Clanak 105.
U slucaju promjene poslodavca ili njegovog
pravnog polozaja (npr. zbog nasljedivanja, prodaje, spajanja, pripajanja,
podjele, promjene oblika drustva i dr.), ugovori o radu prenose se na
novog poslodavca, sukladno kolektivnom ugovoru.
Clanak 106.
Apsolutna zastara potrazivanja iz radnog
odnosa nastupa za tri godine od dana nastanka potrazivanja, ako zakonom
nije drukcije odredeno.
XIII - PRAVILNIK O RADU
Clanak 107.
Poslodavac koji uposljava vise od 15 uposlenika
donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se ureduju place, organiziranje
rada i druga pitanja znacajna za uposlenika i poslodavca, sukladno zakonu
i kolektivnom ugovoru.
O donosenju pravilnika o radu poslodavac se obvezno konsultira s vijecem
uposlenika odnosno sindikatom.
Pravilnik iz stavka 1. ovoga clanka objavljuje se na oglasnoj tabli
poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana objave.
Vijece uposlenika odnosno sindikalni povjerenik moze od mjerodavnog
suda zatraziti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe,
oglasi nevazecima.
XIV - SUDJELOVANJE UPOSLENIKA U ODLUCIVANJU
- VIJECE UPOSLENIKA
Clanak 108.
Uposlenici kod poslodavca koji redovito
uposljava najmanje 15 uposlenika, imaju pravo utemeljiti vijece uposlenika,
koje ce ih zastupati kod poslodavca u zastiti njihovih prava i interesa.
Ako kod poslodavca nije utemeljeno vijece uposlenika, sindikat ima obveze
i ovlascenja koja se odnose na ovlascenja vijeca uposlenika, sukladno
zakonu.
Clanak 109.
Vijece uposlenika utemeljava se na zahtijev
najmanje 20 % uposlenika ili sindikata.
Clanak 110.
Nacin i postupak utemeljenja vijeca uposlenika,
kao i druga pitanja u svezi s radom i djelovanjem vijeca uposlenika,
ureduju se zakonom.
XV - KOLEKTIVNI UGOVORI
Clanak 111.
Kolektivni ugovor moze se sklopiti za teritoriju
Federacije, za podrucje jednog ili vise kantona, odredenu djelatnost,
jedoga ili vise poslodavaca.
Clanak 112.
Na strani uposlenika kod sklapanja kolektivnog
ugovora moze biti sindikat ili vise sindikata, a na strani poslodavca
moze biti poslodavac, vise poslodavaca ili udruga poslodavaca.
Ako je u pregovaranju i sklapanju kolektivnog ugovora zastupljeno vise
sindikata odnosno vise poslodavaca, o sklapanju kolektivnog ugovora
mogu pregovarati samo oni sindikati odnosno poslodavci koji imaju ovlastenje
od svakog pojedinacnog sindikata odnosno poslodavca, sukladno njihovim
statutima.
Do utemeljenja udruge poslodavaca na strani poslodavca kod sklapanja
kolektivnog ugovora iz clanka 111. ovoga zakona moze biti Vlada Federacije
Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu : Vlada Federacije ), odnosno
vlada kantona.
Clanak 113.
Kolektivni ugovor moze se sklopiti na
neodredeno ili odredeno vrijeme. Kolektivni ugovor sklapa se u pisanom
obliku. Ako kolektivnim ugovorom nije drukcije odredeno, nakon isteka
roka na koji je sklopljen, kolektivni ugovor primjenjivat ce se do sklapanja
novoga kolektivnog ugovora.
Clanak 114.
Kolektivnim ugovorom ureduju se prava i
obveze strana koje su ga sklopile, te prava i obveze iz radnog odnosa
ili u svezi s radnim odnosom, sukladno zakonu i drugim propisima. Kolektivnim
ugovorom ureduju se i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, sastav
i nacin postupanja tijela ovlastenih za mirno rjesavanje kolektivnih
radnih sporova.
Clanak 115.
Kolektivni ugovor je obvezan za strane
koje su ga sklopile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile.
Clanak 116.
Ako postoji interes Federacije, federalni
ministar moze prosiriti primjenu kolektivnog ugovora i na druge pravne
osobe za koje se ocijeni da je to potrebno, a koje nisu ucestvovale
u njegovom sklapanju ili mu nisu naknadno pristupile.
Prije donosenja odluke o prosirenju vaznosti kolektivnog ugovora, federalni
ministar je obvezan zatraziti misljenje sindikata, poslodavca ili vise
poslodavaca odnosno udruge poslodavaca, na koje se kolektivni ugovor
prosiruje.
Odluka o prosirenju vaznosti kolektivnog ugovora moze se opozvati na
nacin utvrden za njezino donosenje.
Odluka o prosirenju vaznosti kolektivnog ugovora objavljuje se u "Sluzbenim
novinama Federacije BiH".
Clanak 117.
Na izmjene i dopune kolektivnih ugovora
primjenjuju se odredbe ovoga zakona koje vaze i za njihovo donosenje.
Clanak 118.
Sklopljeni kolektivni ugovori, te njegove
izmjene i dopune, za teritoriju Federacije ili za podrucje dva ili vise
kantona dostavljaju se federalnom ministarstvu nadleznom za rad (u daljnjem
tekstu: federalno ministarstvo), a svi ostali kolektivni ugovori dostavljaju
se mjerodavnom tijelu kantona.
Postupak dostave kolektivnih ugovora iz stavka 1. ovoga clanka federalnom
ministarstvu odnosno mjerodavnom tijelu kantona, pravilnikom ce propisati
federalni ministar, odnosno mjerodavni kantonalni ministar.
Clanak 119.
Kolektivni ugovor, sklopljen za teritoriju
Federacije, objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH",
a za podrucje jednog ili vise kantona u sluzbenom glasilu kantona.
Clanak 120.
Kolektivni ugovor moze se otkazati na nacin
i pod uvjetima predvidenim tim kolektivnim ugovorom.
Otkaz kolektivnog ugovora obvezno se dostavlja svim ugovornim stranama.
Clanak 121.
Strane kolektivnog ugovora mogu pred mjerodavnim
sudom zahtijevati zastitu prava iz kolektivnog ugovora.
XVI - MIRNO RJESAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH
SPOROVA
1. Mirenje
Clanak 122.
U slucaju spora o sklapanju, primjeni,
izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog
slicnog spora vezanog za kolektivni ugovor (kolektivni radni spor),
ako strane nisu dogovorile nacin mirnog rjesavanja spora, provodi se
postupak mirenja, sukladno ovom zakonu.
Mirenje iz stavka 1. ovoga clanka provodi mirovno vijece.
Clanak 123.
Mirovno vijece moze biti utemeljeno za
teritoriju Federacije, odnosno za podrucje kantona.
Mirovno vijece za teritoriju Federacije sastoji se od tri clana, i to:
predstavnika poslodavaca, sindikata i predstavnika kojega izaberu strane
u sporu sa liste koju utvrduje federalni ministar, a utemeljava se za
razdoblje od dvije godine.
Mirovno vijece iz stavka 2. ovoga clanka donosi pravila o postupku pred
tim vijecem.
Administrativne poslove za mirovno vijece utemeljeno za teritoriju Federacije,
vrsi federalno ministarstvo.
Troskove za clana mirovnog vijeca sa liste koju utvrduje federalni ministar,
snosi federalno ministarstvo.
Clanak 124.
Utemeljenje mirovnog vijeca za podrucje
kantona, njegov sastav, nacin rada i druga pitanja koja se odnose na
rad tog mirovnog vijeca, ureduju se propisom kantona.
Clanak 125.
Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti
prijedlog mirovnog vijeca, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu
i ucinak kolektivnog ugovora.
O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu obavjescivaju u roku od
tri dana od dana zavrsetka mirenja federalno ministarstvo, odnosno mjerodavno
tijelo kantona, sukladno propisu kantona.
2. Arbitraza
Clanak 126.
Strane u sporu mogu rjesavanje kolektivnog
radnog spora sprorazumno povjeriti arbitrazi.
Imenovanje arbitara i arbitraznog vijeca i druga pitanja u svezi s arbitraznim
postupkom ureduju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana.
Clanak 127.
Arbitraza temelji svoju odluku na zakonu,
drugom propisu, kolektivnom ugovoru i na pravicnosti.
Arbitrazna odluka mora biti obrazlozena, osim ako strane u sporu ne
odluce drukcije. Protiv arbitrazne odluke zalba nije dopustena.
Arbitrazna odluka ima pravnu snagu i ucinak kolektivnog ugovora.
XVII - STRAJK
Clanak 128.
Sindikat ima pravo pozvati na strajk i
provesti ga sa svrhom zastite i promicanja gospodarskih i socijalnih
prava i interesa svojih clanova.
Strajk se moze organizirati samo sukladno Zakonu o strajku, pravilima
sindikata o strajku i kolektivnom ugovoru.
Strajk ne moze zapoceti prije okoncanja postupka mirenja predvidenog
ovim zakonom, odnosno prije provodenja drugog postupka mirnog rjesavanja
spora o kojem su se strane sporazumjele.
Clanak 129.
Uposlenik ne moze biti stavljen u nepovoljniji
polozaj od drugih uposlenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u strajku,
u smislu clanka 128. stavak 2. ovoga zakona. Uposlenik ne moze biti
ni na koji nacin prisiljavan da sudjeluje u strajku.
Ako se uposlenik ponasa suprotno clanku 128. stavak 2. ovoga zakona
ili ako za vrijeme strajka namjerno nanese stetu poslodavcu, moze mu
se dati otkaz, sukladno zakonu.
XVIII - GOSPODARSKO - SOCIJALNO VIJECE
Clanak 130.
U cilju promicanja i uskladivanja gospodarske
i socijalne politike, odnosno ineresa uposlenika i poslodavaca, te podsticanja
sklapanja i primjene kolektivnih ugovora i njihovog uskladivanja sa
mjerama gospodarske i socijalne politike, moze se utemeljiti gospodarsko
- socijalno vijece.
Gospodarsko - socijalno vijece moze se utemeljiti za teritoriju Federacije
odnosno podrucje kantona.
Gospodarsko - socijalno vijece temelji se na trostranoj suradnji Vlade
Federacije, odnosno vlade kantona, sindikata i poslodavaca.
Gospodarsko - socijalno vijece iz stavka 2. ovoga clanka utemeljava
se sporazumom zainteresiranih strana kojim se ureduje sastav, ovlastenja
i druga pitanja od znacaja za rad ovog vijeca.
Gospodarsko - socijalno vijece iz stavka 2. ovoga clanka donosi poslovnik
o radu, kojim ce urediti nacin donosenja odluka iz svog djelokruga rada.
XIX - NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O
RADU
Clanak 131.
Nadzor nad primjenom ovoga zakona i na
temelju njega donesenih propisa, obavlja federalni odnosno kantonalni
inspektor rada.
Ako se radi o poduzecu ili ustanovi od interesa za Federaciju, nadzor
iz stavka 1. ovoga clanka obavlja federalni inspektor rada, sukladno
zakonu.
Clanak 132.
U provodenju nadzora inspektor rada ima
ovlastenja utvrdena zakonom i na osnovu zakona donesenih propisa.
Uposlenik, sindikat, poslodavac i vijece uposlenika mogu zahtijevati
od inspektora rada provodenje inspekcijskog nadzora.
XX - POSEBNE ODREDBE
1. Radna knjizica
Clanak 133.
Uposlenik ima radnu knjizicu. Radna knjizica
je javna isprava. Radnu knjizicu izdaje opcinski organ uprave mjerodavan
za poslove rada.
Federalni ministar donijet ce propis o radnoj knjizici, kojim ce se
urediti: sadrzaj, postupak izdavanja, nacin upisivanja podataka, postupak
zamjene i izdavanja novih radnih knjizica, nacin vodenja registra izdatih
radnih knjizica, oblik i nacin izrade, kao i druga pitanja predvidena
propisom o radnoj knjizici.
Clanak 134.
Na dan kada pocne da radi, uposlenik predaje
radnu knjizicu poslodavcu, o cemu poslodavac izdaje uposleniku pisanu
potvrdu.
Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je duzan vratiti uposleniku
radnu knjizicu, a uposlenik vraca poslodavcu potvrdu iz stavka 1. ovoga
clanka.
Vracanje radne knjizice iz stavka 2. ovoga clanka ne moze se uvjetovati
potrazivanjem koje poslodavac eventualno ima prema uposleniku.
Clanak 135.
Pored radne knjizice iz clanka 134. stavak
2. ovoga zakona, poslodavac je duzan uposleniku vratiti i druge dokumente
i na njegov zahtjev izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao i trajanju
radnog odnosa.
U potvrdi iz stavka 1. ovoga clanka ne mogu se unositi podaci koji bi
uposleniku otezavali sklapanje novog ugovora o radu.
2. Privremeni i povremeni poslovi
Clanak 136.
Za obavljanje privremenih i povremenih
poslova moze se sklopiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih
poslova, pod uvjetima:
1. da su privremeni i povremeni poslovi utvrdeni u kolektivnom ugovoru
ili u pravilniku o radu,
2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje
se sklapa ugovor o radu na odredeno ili neodredeno vrijeme, sa punim
ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duze od 60 dana u tijeku kalendarske
godine. Osobi koja obavlja privremene i povremene poslove osigurava
se odmor u tijeku rada pod istim uvjetima kao i za uposlenike u radnom
odnosu i druga prava, sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom
osiguranju.
Clanak 137.
Za obavljanje poslova iz clanka 136. ovoga
zakona sklapa se ugovor u pisanom obliku. Ugovor iz stavka 1. ovoga
clanka sadrzi: vrstu, nacin, rok obavljanja poslova i iznos naknade
za obavljeni posao. 3. Utjecaj vojne sluzbe na radni odnos
Clanak 138.
Uposleniku za vrijeme sluzenja vojnog roka
i sluzenja u pricuvnom sastavu (u daljnjem tekstu: vojna sluzba) prava
i obveze iz radnog odnosa miruju.
Uposlenik koji nakon zavrsetka vojne sluzbe zeli nastaviti rad kod istog
poslodavca, duzan ga je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana
prestanka vojne sluzbe, a poslodavac je duzan primiti uposlenika na
rad u roku od 30 dana od dana obavijesti uposlenika.
Uposlenika, koji je obavijestio poslodavca u smislu stavka 2. ovoga
clanka, poslodavac je duzan rasporediti na poslove na kojima je radio
prije stupanja u vojnu sluzbu ili na druge odgovarajuce poslove, osim
ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog gospodarskih,
tehnickih ili organizacijskih razloga u smislu clanka 98. ovoga zakona.
Ako poslodavac ne moze vratiti uposlenika na rad, zbog prestanka potrebe
za obavljanjem poslova u smislu stavka 3. ovoga clanka, duzan mu je
isplatiti otpremninu utvrdenu u clanku 100. ovoga zakona, s tim da se
prosjecna placa dovede na nivo place koju bi uposlenik ostvario da je
radio.
Ako uposleniku prestane radni odnos u smislu stavka 3. ovoga clanka,
poslodavac ne moze u roku od godinu dana zaposliti drugu osobu koja
ima istu kvalifikaciju ili isti stupanj strucne spreme, osim osobe iz
stavka 1. ovoga clanka.
Prava utvrdena ovim zakonom u svezi s vojnom sluzbom imaju i osobe na
sluzbi u pricuvnom sastavu policije.
4. Prava zastupnika - poslanika i duznosnika
Clanak 139.
Uposleniku izabranom, odnosno imenovanom
na neku od javnih duznosti, u tijela Bosne i Hercegovine, Federacije
Bosne i Hercegovine, tijela kantona, grada i opcine i uposleniku izabranom
na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obveze iz radnog odnosa
na njegov zahtjev miruju, a najdulje cetiri godine, od dana izbora odnosno
imenovanja. Na uposlenika iz stavka 1. ovoga clanka shodno se primjenjuju
odredbe iz clanka 138. st. 2. do 5. ovoga zakona.
XXI - KAZNENE ODREDBE
Clanak 140.
Novcanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00
KM kaznit ce se za prekrsaj poslodavac - pravna osoba, ako:
1. s uposlenikom ne sklopi ugovor o radu (clanak 2.),
2. osoba koja trazi uposlenje, kao i osobu koju uposli stavlja u nepovoljniji
polozaj (clanak 5.),
3. uposleniku ne uruci pisanu potvrdu sukladno clanku 14. ovoga zakona,
4. sklopi ugovor o radu na odredeno vrijeme protivno clanku 20. ovoga
zakona,
5. sklopi ugovor o radu koji ne sadrzi podatke propisane ovim zakonom
(clanak 21.),
6. uputi uposlenika na rad u inozemstvo, a ugovor o radu ne sadrzi propisane
podatke (clanak 22.),
7. od uposlenika trazi podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim
odnosom (clanak 23.),
8. prikuplja, obraduje, koristi ili dostavlja trecim osobama podatke
o uposleniku, (clanak 24.),
9. sklopi ugovor o radu kojim je ugovoreno trajanje pripravnickog staza
duze od zakonom predvidenog (clanak 26.),
10. ugovor o volonterskom radu ne sklopi u pisanom obliku (clanak 28.),
11. sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju
duzem od zakonom propisanog (clanak 29.),
12. od uposlenika zahtijeva da na poslovima, na kojima se uz primjenu
mjera zastite na radu nije moguce zastititi od stetnih utjecaja, radi
duze od skracenog radnog vremena (clanak 31.),
13. od uposlenika zahtijeva da radi duze od punog radnog vremena (prekovremeni
rad) suprotno clanku 32. stavak 1. ovog zakona,
14. ne obavijesti inspektora rada kantona o prekovremenom radu o kojem
ga je duzan obavijestiti (clanak 32. stavak 2.),
15. ne postupi po zabrani inspektora rada kantona kojim se zabranjuje
prekovremeni rad (clanak 32. stavak 5.),
16. malodobnom uposleniku naredi prekovremeni rad (clanak 32. stavak
3.),
17. trudnici, majci sa djetetom do tri godine zivota ili samohranom
roditelju s djetetom do sest godina zivota, bez njegovog pisanog pristanka,
naredi prekovremeni rad (clanak 32. stavak 4.),
18. zeni uposlenoj u industriji naredi nocni rad protivno clanku 35.
ovog zakona
19. malodobniku naredi nocni rad (clanak 36.)
20. uposleniku ne omoguci koristenje odmora, u toku rada (clanak 37.),
21. uposleniku ne omoguci koristenje dnevnog i tjednog odmora (cl. 38.
i 39.),
22. uposleniku ne omoguci koristenje godisnjeg odmora u najkracem trajanju
odredenom ovim zakonom (clanak 41. stavak 1.),
23. uposleniku uskrati pravo na godisnji odmor, odnosno isplati mu naknadu
umjesto koristenja godisnjeg odmora (clanak 45.),
24. uposleniku ne omoguci koristenje placenog dopusta, (clanak 46. stavak
1.),
25. rasporedi malodobnika da radi na poslovima suprotno odredbama clanka
51. stavak 1. ovoga zakona,
26. uposli zenu na poslovima na kojima je zenama zabranjen rad (clanak
52.),
27. zbog trudnoce odbije uposliti zenu, otkaze joj ugovor o radu, ili
je suprotno odredbama ovog zakona, premjesti na druge poslove (clanak
53.),
28. ne osigura zeni dopust sa rada uz naknadu place (clanak 54. stavak
2.),
29. premjesti zenu suprotno clanku 54. stavak 4. ovoga zakona,
30. ne omoguci zeni da koristi porodni dopust (clanak 55.),
31. ocu djeteta odnosno posvojitelju ne osigura koristenje prava iz
clanka 55. ovoga zakona, (clanak 56.)
32. zeni odnosno ocu djeteta ne omoguci da radi polovicu punog radnog
vremena (clanak 57.),
33. jednom od roditelja odnosno posvojitelju ne omoguci da koristi pravo
pod uvjetima propisanim clankom 58. ovoga zakona,
34. onemoguci zeni stanku radi dojenja djeteta (clanak 59.)
35. jednom od roditelja djeteta sa tezim smetnjama u razvoju (teze hendikepiranog
djeteta) odnosno posvojitelju onemoguci da koristi pravo iz clanka 63.
stavak 1. ovoga zakona,
36. otkaze uposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio
od profesionalne bolesti, usljed cega je privremeno nesposoban za rad
(clanak 64.),
37. ne vrati uposlenika na poslove na kojima je prije radio ili na druge
odgovarajuce poslove (clanak 65. stavak 2.),
38. poslodavac ne ponudi uposleniku druge poslove (clanak 66. stavak
1.),
39. poslodavac ne da prednost uposleniku pri strucnoj naobrazbi, osposobljavanju
i usavrsavanju (clanak 66.stavak 2.),
40. poslodavac otkaze ugovor o radu uposleniku kod kojeg postoji smanjena
radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanaka invalidnosti suprotno
clanku 67. ovoga zakona,
41. isplati placu manju od utvrdene kolektivnim ugovorom ili pravilnikom
o radu (clanak 69. stavak 2.),
42. ne isplati placu u roku utvrdenom clankom 70. stavak 1. ovoga zakona,
43. poslodavac svoje potrazivanje prema uposleniku naplati protivno
clanku 74. ovoga zakona,
44. ugovor o radu prestane protivno clanku 87. ovoga zakona,
45. ne omoguci uposleniku da iznese svoju obranu (clanak 90.),
46. postupi suprotno clanku 93. ovoga zakona,
47. ne uruci otkaz uposleniku u pisanom obliku (clanak 94.),
48. ne ispuni obveze prema uposleniku iz clanka 96. stavak 1. ovoga
zakona,
49. ne izradi program zbrinjavanja viska uposlenika sukladno clanku
98. ovoga zakona,
50. pri izradi programa viska uposlenika ne konsultira vijece uposlenika
odnosno sindikat (clanak 99. st. 2. i 3.),
51. sklopi ugovor o radu s drugim uposlenikom (clanak 99. stavak 5.),
52. poslodavac stavi u nepovoljniji polozaj uposlenika zbog organiziranja
ili sudjelovanja u strajku (clanak 129. stavak 1.),
53. onemoguci ili pokusa onemoguciti federalnog odnosnog kantonalnog
inspektora rada u provodenju nadzora (clanak 131.),
54. odbije uposleniku vratiti radnu knjizicu (clanak 134. stavak 2.),
55. postupi protivno odredbama cl. 136. i 137. ovoga zakona,
56. u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona ne
uskladi pravilnike o radu (clanak 141. ovoga zakona ),
57. u roku od tri mjeseca iz clanka 142. ovoga zakona ne sklopi s uposlenikom
ugovor o radu,
58. uposli drugu osobu suprotno clanku 143. stavak 6. ovoga zakona.
Ako je prekrsaj iz stavka 1. ovoga clanka ucinjen prema malodobnom uposleniku
najnizi i najvisi iznos novcane kazne uvecava se dvostruko.
Za prekrsaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se poslodavac - fizicka
osoba novcanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM.
Za prekrsaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se i odgovorna osoba
kod poslodavca koji je pravna osoba, novcanom kaznom od 200,00 KM do
1.000,00 KM.
XXII - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE
Clanak 141.
Poslodavci su duzni uskladiti pravilnike
o radu sa odredbama ovoga zakona, u roku od sest mjeseci od dana njegovog
stupanja na snagu.
Clanak 142.
Poslodavci su duzni u roku od tri mjeseca
od dana stupanja na snagu ovoga zakona ponuditi uposleniku sklapanje
ugovora o radu, sukladno ovom zakonu.
Uposlenik, kojemu poslodavac ne ponudi ugovor o radu iz stavka 1. ovoga
clanka, ostaje u radnom odnosu na neodredeno odnosno odredeno vrijeme.
Ugovor iz stavka 1. ovoga clanka ne moze biti nepovoljniji od uvjeta
pod kojima je radni odnos zasnovan, odnosno pod kojima su bili uredeni
radni odnosi uposlenika i poslodavca do dana sklapanja ugovora iz stavka
1. ovoga clanka, ako odredbama ovog zakona ta pitanja nisu drukcije
uredena.
Ako uposlenik ne prihvati ponudu poslodavca da sklopi ugovor o radu
sukladno stavku 1. ovoga clanka, prestaje mu radni odnos u roku od 30
dana od dana dopreme ugovora o radu na sklapanje. Ako uposlenik prihvati
ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji mu je ponudio poslodavac
nije sukladan stavku 3. ovoga clanka, moze pred mjerodavnim sudom osporiti
valjanost ponude poslodavca u roku od 15 dana od dana prihvatanja ponude.
Clanak 143.
Uposlenik koji se na dan stupanja na snagu
ovoga zakona zatekao na cekanju posla, ostat ce u tom statusu najduze
sest mjeseci, od dana stupanja na snagu ovoga zakona, ako poslodavac,
prije isteka ovog roka, uposlenika ne pozove na rad.
Uposlenik koji se zatekao u radnom odnosu 31. prosinca 1991. godine
i koji se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona
pisano ili neposredno obratio poslodavcu radi uspostavljanja radno-pravnog
statusa,a u ovom vremenskom razdoblju nije zasnovao radni odnos kod
drugog poslodavca smatrat ce se, takoder, uposlenikom na cekanju posla.
Za vrijeme cekanja posla uposlenik ima pravo na naknadu place u visini
koju odredi poslodavac. Ako uposlenik na cekanju posla iz st. 1. i 2.
ovog clanka ne bude pozvan na rad u roku iz stavka 1. ovoga clanka,
prestaje mu radni odnos, uz pravo na otpremninu najmanje u visini tri
prosjecne place isplacene na razini Federacije u prethodna tri mjeseca,
koju objavljuje Federalni zavod za statistiku, do navrsenih pet godina
staza osiguranja, a za svaku narednu godinu staza osiguranja, jos najmanje
jednu polovicu prosjecne place.
Iznimno, umjesto otpremnine poslodavac i uposlenik mogu se dogovoriti
i o drugom vidu naknade. Nacin, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz
st.4. i 5. ovoga clanka, utvrduju se pisanim ugovorom izmedu uposlenika
i poslodavca. Ako uposleniku prestane radni odnos u smislu stavka 4.
ovoga clanka, poslodavac ne moze u roku od jedne godine uposliti drugu
osobu koja ima istu kvalifikaciju ili isti stupanj strucne spreme, osim
osobe iz stavka 1. i 2. ovoga clanka, ako je ta osoba neuposlena.
Clanak 144.
Uposlenici, ciji radni odnos miruje sukladno
propisima koji su vazili do dana stupanja na snagu ovoga zakona, a koji
po ovom zakonu nemaju pravo na mirovanje radnog odnosa, imaju pravo
vratiti se na poslove koje su prije obavljali ili na druge odgovarajuce
poslove u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Clanak 145.
Postupci ostvarivanja i zastite prava uposlenika,
zapoceti prije stupanja na snagu ovoga zakona, zavrsit ce se po odredbama
propisa koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije do dana stupanja
na snagu ovoga zakona, ako je to za uposlenika povoljnije.
Clanak 146.
Do uredivanja placa kolektivnim ugovorom,
a najduze za vrijeme od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga
zakona, Vlada Federacije utvrdit ce, uz prethodno konsultiranje strana
u sklapanju kolektivnog ugovora, visinu, nacin i uvjete uskladivanja
najnize place.
Odluka o visini najnize place iz stavka 1. ovoga clanka objavljuje se
u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Clanak 147.
Propisi, koji su predvideni za provodenje
ovoga zakona, donijet ce se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na
snagu ovoga zakona.
Clanak 148.
Do donosenja propisa iz clanka 147. ovog
zakona, primjenjivat ce se propisi koji su se primjenjivali do dana
stupanja na snagu ovoga zakona.
Clanak 149.
Mjerodavna tijela kantona donijet ce propise,
sukladno ovom zakonu, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu
ovoga zakona.
Clanak 150.
Danom stupanja na snagu ovoga zakona, na
teritoriju Federacije prestaje primjena propisa o radnim odnosima i
placama koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije, do dana stupanja
na snagu ovoga zakona, osim propisa iz clanka 148. ovoga zakona.
Clanak 151.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od
dana objave u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".