ZAKON O OSNOVAMA SOCIJALNE
ZASTITE, ZASTITE CIVILNIH ZRTAVA RATA I ZASTITE
OBITELJI SA DJECOM
I - TEMELJNE ODREDBE
Clanak 1.
Ovim zakonom ureduju se:
· temelji socijalne zastite gradana
i njihovih obitelji, temeljna prava iz socijalne zastite i korisnici
prava iz socijalne zastite,
· osnivanje i rad ustanova socijalne zastite i invalidskih udruga,
· temeljna prava civilnih zrtava rata i clanova njihovih obitelji,
· temelji zastite obitelji sa djecom,
· financiranje i druga pitanja od znacaja za ostvarivanje temeljnih
prava iz socijalne zastite, zastite civilnih zrtava rata i zastite obitelji
sa djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Clanak 2.
Djelatnost socijalne zastite, zastite civilnih
zrtava rata i zastite obitelji sa djecom je od interesa za Federaciju
i kantone-zupanije.
Clanak 3.
Djelatnost socijalne zastite, zastite civilnih
zrtava rata i zastite obitelji sa djecom obavljaju ustanove socijalne
zastite.
Ustanove socijalne zastite imaju svojstvo pravne osobe.
Na osnivanje i rad ustanova socijalne zastite primjenjuju se propisi
o ustanovama, ako ovim zakonom nije drukcije odredeno.
Clanak 4.
Djelatnost socijalne zastite, zastite civilnih
zrtava rata i zastite obitelji sa djecom mogu obavljati i humanitarne
organizacije, udruge gradana, vjerske zajednice i organizacije koje
oni osnivaju, gradanin pojedinac i strane fizicke ili pravne osobe.
Clanak 5.
Obitelj, glede ovog zakona, cini: bracni
drug, odnosno izvanbracni drug, dijete (bracno, vanbracno, usvojeno,
pastorce i dijete bez roditelja uzeto na izdrzavanje), otac, majka,
maceha, djed i baba-nona (po ocu i majci) i braca i sestre bracnih drugova.
Clanovi obitelji civilne zrtve rata, glede ovog zakona, su: bracni drug,
djeca (rodena u braku ili izvan braka, usvojena ili pastorcad)-clanovi
uze obitelji, te roditelji, ocuh, maceha i usvojitelj-clanovi sire obitelji.
Clanom porodice glede stavka 2. ovog clanka, smatra se i izvanbracni
drug koji s civilnom zrtvom rata ima djece i s njom zivi odnosno zivio
je do njene smrti u zajednickom kucanstvu najmanje godinu dana. Zajednicko
kucanstvo, glede ovog zakona, je gospodarska zajednica jedne ili vise
obitelji u kojoj se zajednicki sticu i trose novcana i druga materijalna
sredstva, stecena radom i koristenjem zajednickih materijalnih dobara
(zemljiste, zgrade i drugo).
Clanak 6.
Djetetom, glede ovog zakona, smatra se
osoba do 18 godina zivota.
Izuzetno djetetom, glede ovog zakona, smatra se i osoba koja radi ostvarivanja
prava na dodatak na djecu i osiguravanja skolarine ili stipendije za
dake i studente, ima i vise od 18, a manje od 27 godina zivota.
Clanak 7.
Prava utvrdena ovim zakonom ne mogu ostvarivati
osobe koje su osudene pravomocnom sudskom presudom za kaznena djela
protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ustavnog poretka Federacije
Bosne i Hercegovine i kaznena djela protiv covjecnosti i medunarodnog
prava.
Pravo utvrdeno ovim zakonom ne moze ostvariti osoba koja takvo pravo
koristi po drugim propisima.
Prava utvrdena ovim zakonom ne mogu se prenositi na druge osobe, niti
se mogu nasljedivati.
Clanak 8.
Nadlezna tijela kantona-zupanije, sukladno
ustavu i ovom zakonu, blize ureduju djelatnost socijalne zastite, zastite
civilnih zrtava rata i zastite obitelji sa djecom.
Clanak 9.
Nadzor nad provodenjem ovog zakona i propisa
Federacije donesenih za njihovo provodenje, kao i nad strucnim radom
ustanova koje osniva Federacija, vrsi federalno ministarstvo mjerodavno
za oblast socijalne zastite i zastite obitelji.
Nadzor nad provodenjem zakona, drugih propisa i opcih akata kantona-zupanije,
donesenih suglasno ovom zakonu, kao i nad strucnim radom ustanova koje
osniva opcina, odnosno kanton-zupanija, vrsi kantonalno-zupanijsko tijelo
mjerodavno za oblast socijalne zastite i zastite obitelji.
Clanak 10.
U postupku ostvarivanja prava i duznosti
utvrdenih ovim zakonom primjenjuju se odgovarajuce odredbe propisa o
upravnom postupku, ako ovim zakonom i propisom kantona-zupanije nije
drugacije odredeno.
II - SOCIJALNA ZASTITA
1. POJAM SOCIJALNE ZASTITE
Clanak 11.
Socijalna zastita, glede ovog zakona, je
organizirana djelatnost u Federaciji, usmjerena na osiguranje socijalne
sigurnosti njenih gradana i njihovih obitelji u stanju socijalne potrebe.
Socijalnom potrebom, glede stavka 1. ovog clanka, smatra se trajno ili
privremeno stanje u kome se nalazi gradanin ili obitelj, prouzrokovano
ratnim dogadajima, elementarnim nesrecama, opcom gospodarskom krizom,
psihofizickim stanjem pojedinaca ili drugih razloga, koje se ne mogu
otkloniti bez pomoci druge osobe. Sukladno nacelima humanizma, solidarnosti
gradanskog morala socijalna zastita obitelji i njenih clanova i gradana
pojedinaca, ostvaruje se otkrivanjem i umanjenjem, odnosno otklanjanjem
posljedica uzroka koji dovode do stanja socijalne potrebe i sticanjem
odredenih prava iz socijalne zastite.Socijalna
zastita djeteta, sukladno odredbama Konvencije o pravima djeteta, ostvaruje
se u najboljem interesu djeteta.
2. KORISNICI SOCIJALNE ZASTITE
Clanak 12.
Korisnici socijalne zastite, glede ovog
zakona, su osobe koje se nalaze u stanju socijalne potrebe i to:
1) djeca bez roditeljskog staranja,
2) odgojno zanemarena djeca,
3) odgojno zapustena djeca,
4) djeca ciji je razvoj ometen obiteljskim prilikama,
5) osoba sa invaliditetom i osobe ometene u fizickom ili psihickom razvoju,
6) materijalno neosigurane i za rad nesposobne osobe,
7) stare osobe bez obiteljskog staranja,
8) osobe sa drustveno negativnim ponasanjem,
9) osobe i obitelji u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih
okolnosti potreban odgovarajuci oblik socijalne zastite.
Propisima kantona-zupanije moze se prosiriti krug korisnika socijalne
zastite iz stavka 1. ovog clanka sukladno programima razvoja socijalne
zastite i specificnim prilikama u kantonu-zupaniji.
Clanak 13.
Dijete bez roditeljskog staranja, glede
clanka 12. stavak 1. tocka 1) ovog zakona, je dijete bez oba roditelja,
nepoznatih roditelja, napusteno od roditelja lisenih roditeljskog prava
i roditelja sprijecenih da vrse roditeljsku duznost.
Odgojno zanemareno dijete, glede clanka 12. stavak 1. tocka 2) ovog
zakona, je dijete koje zbog nedovoljnog nadzora i brige roditelja, te
negativnog uticaja sredine, narusava opce prihvacene norme ponasanja.
Odgojno zapusteno dijete, glede clanka 12. stavak 1. tocka 3) ovog zakona,
je dijete koje svojim ponasanjem narusava opce prihvacene norme i vrsi
prekrsaje ili krivicna djela.
Dijete, ciji je razvoj ometen obiteljskim prilikama, glede clanka 12.
stavak 1. tocka 4) ovog zakona, je dijete, ciji roditelji zbog nesredenih
obiteljskih odnosa, materijalnih ili drugih razloga nisu u mogucnosti
da mu osiguraju normalne uvjete za pravilan odgoj, fizicki i psihicki
razvoj.
Clanak 14.
Osobe sa invaliditetom i osobe ometene
u fizickom i psihickom razvoju, u smislu clanka 12. stavak 1. tocka
5) ovog zakona, su djeca i odrasle osobe, koje su:
· slijepe i slabovide,
· gluhe i nagluhe,
· sa poremecajima u govoru i glasu,
· sa tjelesnim ostecenjima i trajnim smetnjama u fizickom razvoju,
· sa smetnjama u psihickom razvoju (lakog, umjerenog, tezeg i
teskog stepena),
· sa kombiniranim smetnjama (visestruko ometena u razvoju).
Clanak 15.
Materijalno neosigurana i za rad nesposobna
osoba, glede clanka 12. stavak 1. tocka 6) ovog zakona, smatra se odrasla
osoba, koja nema prijeko potrebnih sredstava za izdrzavanje, nesposobna
je za rad i ne moze osigurati sredstva za zivot po nekom drugom temelju.
Clanak 16.
Starom osobom bez obiteljskog staranja,
glede clanka 12. stavak 1. tocka 7) ovog zakona, smatra se osoba starija
od 65 godina (muskarac) odnosno 60 godina (zena), koja nema clanova
obitelji ni srodnike koji su po zakonu obvezni da ga izdrzavaju, ili
ako ih ima da te osobe nisu u mogucnosti da izvrsavaju obvezu izdrzavanja.
Clanak 17.
Osoba sa drustveno negativnim ponasanjem,
glede clanka 12. stavak 1. tocka 8) ovog zakona, je osoba koja se odaje
besposlicarenju, skitnji, prosjacenju, prostituciji, alkoholizmu, uzivanju
opojnih droga i drugim oblicima drustveno negativnog ponasanja.
Clanak 18.
Osoba, odnosno obitelj u stanju socijalne
potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajuci
oblik socijalne zastite, glede clanka 12. stavak 1. tocka 9) ovog zakona,
smatra se osoba odnosno obitelj koja se nade u stanju socijalne potrebe
zbog pretrpljene prisilne migracije, repatrijacije, elementarne nepogode,
smrti jednog ili vise clanova obitelji, povratka sa lijecenja, otpustanja
sa izdrzavanja kazne zatvora ili izvrsavanja odgojne mjere.
3. PRAVA IZ SOCIJALNE ZASTITE
Clanak 19.
Prava iz socijalne zastite, glede ovog
zakona, su:
1) novcana i druga materijalna pomoc,
2) osposobljavanje za zivot i rad,
3) smjestaj u drugu obitelj,
4) smjestaj u ustanove socijalne zastite,
5) usluge socijalnog i drugog strucnog rada,
6) kucna njega i pomoc u kuci.
Propisom kantona-zupanije utvrduje se iznosi novcanih i drugih davanja,
iz stavka 1. ovog clanka, uvjeti i postupak za sticanje tih prava i
njihovo koristenje, ukoliko to nije uredeno ovim zakonom.
Propisom kantona-zupanije mogu se utvrditi i druga prava iz socijalne
zastite sukladno programu razvoja socijalne zastite i njegovim mogucnostima.
Clanak 20.
Osobama i obiteljima u stanju socijalne
potrebe, koji ispunjavaju uvjete za sticanje i koristenje prava iz socijalne
zastite iz clanka 19. ovog zakona, osiguravaju se na teret sredstava
socijalne zastite i odredeni oblici zdravstvene zastite i zadovoljavanje
stambenih i drugih potreba sukladno zakonu.
a) NOVCANA I DRUGA MATERIJALNA POTPORA
Clanak 21.
Novcana i druga materijalna potpora sastoji
se od:
1) stalne novcane potpore,
2) novcane naknade za potporu i njegu od strane druge osobe,
3) druge materijalne potpore.
Clanak 22.
Pravo na stalnu novcanu i drugu materijalnu
potporu imaju osobe i obitelji, pod sljedecim uvjetima:
1) da su nesposobni za rad, odnosno sprijeceni u ostvarivanju prava
na rad,
2) da nemaju dovoljno prihoda za izdrzavanje,
3) da nemaju clanova obitelji koji su po zakonu obvezni da ih izdrzavaju
ili ako ih imaju, da te osobe nisu u mogucnosti da izvrsavaju obvezu
izdrzavanja.
Pravo na pomoc iz stavka 1. ovog clanka ostvaruje se kod mjerodavnog
tijela opcine na cijem podrucju osoba i obitelj imaju prebivaliste.
Clanak 23.
Nesposobnim za rad, odnosno sprijecenim
u ostvarivanju prava na rad, glede ovog zakona, smatra se osoba:
1) potpuno nesposobna za samostalni rad i privredivanje,
2) osoba starija od 65 godina (muskarac), odnosno 60 godina (zena),
3) zena za vrijeme trudnoce, porodaja i poslije porodaja, sukladno propisima
o radu,
4) roditelji, ocuh, maceha ili usvojitelj koji se stara o jednom ili
vise djece do jedne godine zivota, a nema clanove obitelji ni srodnike
koji su po zakonu obvezni da ga izdrzavaju ili ako ih ima, da te osobe
nisu u mogucnosti da izvrsavaju obvezu izdrzavanja,
5) dijete do navrsene 15 godine zivota, a ako je na redovnom skolovanju
do navrsene 27 godine zivota,
6) osoba sa trajnim smetnjama u fizickom i psihickom razvoju,
7) osoba koja u obitelji njeguje osobu sa invaliditetom ili tesko oboljela
osoba, ukoliko je utvrdeno da je toj osobi prijeko potrebna pomoc i
njega od strane druge osobe.
Clanak 24.
Nalaz i misljenje o nesposobnosti za rad
lica iz clanka 23. tocka 1) ovog zakona daju ljekarske komisije sukladno
propisu kantona-zupanije.
Nalaz i misljenje o sposobnosti i razvrstavanju djece ometene u fizickom
i psihickom razvoju daju strucne komisije sukladno propisu kantona-zupanije.
Propisom kantona-zupanije propisuje se nacin i postupak za otkrivanje
i ocjenjivanje sposobnosti, razvrstavanje i evidenciju djece ometene
u fizickom i psihickom razvoju.
Clanak 25.
Stalna novcana potpora utvrduje se u mjesecnom
iznosu u visini razlike svih prihoda clanova kucanstva i iznosa najnizeg
primanja kucanstva koji se smatra dovoljnim za izdrzavanje, glede clanka
27. ovog zakona.
Clanak 26.
Novcanu naknadu za potporu i njegu od strane
druge osobe mogu ostvariti osobe sa invaliditetom i druge osobe ometene
u fizickom ili psihickom razvoju, kao i stare i nemocne osobe, kojima
je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna
potpora i njega od strane druge osobe za zadovoljavanje njihovih osnovnih
zivotnih potreba, pod uvjetom:
· da osoba nije smjestena u socijalno-medicinsku ili drugu ustanovu,
· da je osobi za odlazak i povratak sa posla prijeko potrebna
stalna potpora druge osobe,
· da prihod po clanu kucanstva ne prelazi iznos koji se utvrduje
propisom kantona-zupanije, sa izuzetkom za osobe sa tezim i teskim stupnjem
invaliditeta,
· da osoba ne ostvaruje pravo na kucnu njegu i potporu u kuci,
· da se ovo pravo ne moze ostvariti po nekom drugom temelju.
Nalaz i misljenje, glede stavka 1. ovog clanka, daju ljekarske komisije
ili druge strucne komisije, sukladno propisu kantona-zupanije.
Clanak 27.
Propisom kantona-zupanije utvrduju se iznosi
stalne novcane pomoci i novcane naknade za potporu i njegu, kao i prihodi
koji se uzimaju u obzir, prilikom utvrdivanja te potpore i naknade.
Djeci i odraslim osobama sa invaliditetom i osobama sa trajnim smetnjama
u fizickom ili psihickom razvoju utvrduju se povoljniji uvjeti u sticanju
prava iz socijalne zastite i visi iznosi osnovne novcane potpore i novcane
naknade za potporu i njegu od strane druge osobe.
Kod utvrdivanja prihoda kucanstva, glede stavka 1. ovog clanka, ne uzimaju
se u obzir prihodi ostvareni na ime novcane naknade, odnosno invalidnine
za tjelesno ostecenje, novcane naknade za potporu i njegu od strane
druge osobe, dodatka na djecu i stipendije ucenika i studenata.
Clanak 28.
Druga materijalna potpora, glede ovog zakona,
je privremena, jednokratna i druga novcana pomoc ili naturalno davanje
materijalno neosiguranim osobama ili obiteljima koje se nadu u stanju
socijalne potrebe uslijed teskoca izazvanih posebnim okolnostima iz
clanka 18. ovog zakona, ukoliko ispunjavaju uvjete iz clanka 22. toc.
2) i 3) ovog zakona.
b) OSPOSOBLJAVANJE ZA ZIVOT I RAD
Clanak 29.
Osposobljavanje za zivot i rad ostvaruju
djeca ometena u psihofizickom razvoju i odrasle osobe sa umanjenim psihofizickim
sposobnostima, bez obzira na uzrok nastanka invalidnosti odnosno radne
nesposobnosti, ako to pravo ne mogu ostvariti po nekom drugom temelju,
a koja se prema psihofizickim sposobnostima i godinama zivota, mogu
osposobiti za rad.
Pravo iz stavka 1. ovog clanka pripada i djeci osiguranika koja su do
dana stupanja na snagu ovog zakona, to pravo ostvarili po propisima
iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.
Clanak 30.
Osoba, koja se radi osposobljavanja za
zivot i rad upucuje izvan mjesta prebivalista, ima pravo na novcanu
potporu za pokrice troskova smjestaja, prehrane i prijevoza, ukoliko
joj to njena obitelj ne moze osigurati.
c) SMJESTAJ U DRUGU OBITELJ
Clanak 31.
Smjestaj u drugu obitelj mogu ostvariti
djeca i odrasle osobe kojima je potrebna stalna briga i potpora radi
zadovoljavanja njihovih zivotnih potreba, a ne mogu ih ostvariti u krugu
vlastite obitelji ili na drugi nacin.
Clanak 32.
Pravo na smjestaj u drugu obitelj imaju:
· djeca iz clanka 12. stavak 1. toc. 1) do 5) ovog zakona, do
povratka u vlastitu obitelj, do zavrsetka redovnog skolovanja, a najduze
12 mjeseci po zavrsetku redovnog skolovanja,
· osobe sa invaliditetom, stare osobe i osobe sa drustveno negativnim
ponasanjem, koje nisu u mogucnosti da se sami staraju o sebi, a uslijed
stambenih ili obiteljskih prilika nemaju mogucnost da im se zastita
osigura na drugi nacin,
· zena iz clanka 23. tocka 3) ovog zakona i samohrana majka do
godinu dana zivota djeteta, i ukoliko nema sredstava za izdrzavanje
ili kojoj je, uslijed nerjesenog stambenog pitanja ili poremecenih obiteljskih
odnosa, potreban privremeni smjestaj.
Djeci iz stavka 1. alineja 1. ovog clanka po zavrsetku redovnog skolovanja,
tijelo starateljstva je duzno osigurati zbrinjavanje na drugi nacin.
Samohrana majka, u smislu stavka 1. alineja 3. ovog zakona, smatra se
majka koja nije u braku i ne zivi u izvanbracnoj zajednici, a sama izdrzava
svoju djecu.
Clanak 33.
O smjestaju osoba u drugu obitelj kao i
o prestanku smjestaja, odlucuje centar za socijalni rad na cijem podrucju
osoba ima prebivaliste.
Centar za socijalni rad, koji je odlucio o smjestaju osobe u drugu obitelj,
obavlja nadzor nad tom obitelji, pruza pomoc toj obitelji i redovnim
obilaskom odrzava stalnu vezu sa smjestenom osobom.
Clanak 34.
Clan obitelji u kojoj je osoba smjestena
i koji preuzme brigu o toj osobi (u daljnjem tekstu: hranitelj) mora
biti dusevno i tjelesno zdrav i imati stambene i druge uvjete potrebne
za zastitu, cuvanje, njegu, ishranu, ucenje i zadovoljavanje drugih
potreba i interesa te osobe.
Clanak 35.
soba se ne moze smjestiti u drugu obitelj:
· u kojoj je jednom od bracnih drugova oduzeta ili ogranicena
poslovna sposobnost,
· u kojoj je jedan od bracnih drugova lisen roditeljskog prava,
· u kojoj su poremeceni obiteljski odnosi,
· u kojoj su neki clanovi-osobe sa drustveno negativnim ponasanjem,
· u kojoj bi zbog bolesti nekog clana obitelji bilo ugrozeno
zdravlje smjestene osobe.
Clanak 36.
Za smjestaj djeteta u drugu obitelj potrebna
je pismena suglasnost roditelja, odnosno usvojitelja ili staratelja,
a ako je osoba starija od 15 godina, potreban je i njegov pristanak.
Suglasnost roditelja nije potrebna, ako su roditelji liseni roditeljskog
prava.
Clanak 37.
Obitelj u kojoj je dijete smjesteno, ne
moze preduzimati, bez suglasnosti roditelja, usvojitelja ili tijela
starateljstva, vaznije mjere glede licnosti djeteta, a narocito predati
ga nekoj drugoj osobi na cuvanje i njegu, prekinuti skolovanje, promijeniti
vrstu skole, odluciti o izboru ili obavljanju zanimanja i zakljucivanja
ugovora o radu, u smislu propisa o radu.
Clanak 38.
Hranitelj ima pravo na naknadu.
Visina naknade iz stavka 1. ovog clanka utvrduje se propisom kantona-zupanije.
Naknada iz stavka 1. ovog clanka ne smatra se placom, niti drugim prihodom
koji podlijeze placanju poreza.
Clanak 39.
Na temelju rjesenja o odredivanju smjestaja
u drugu obitelj, centar za socijalni rad zakljucuje pismeni ugovor o
smjestaju sa hraniteljem.
Ugovorom iz stavka 1. ovog clanka ureduju se medusobni odnosi izmedu
centra za socijalni rad i hranitelja, a narocito: uvjeti i rok otkazivanja
ugovora, visina, nacin isplate naknade za smjestaj osobe, obveznik isplate
naknade, kao i druga pitanja.
Clanak 40.
Troskove smjestaja u drugu obitelj snosi
osoba koja je smjestena u drugu obitelj, roditelj, usvojitelj, staratelj
ili srodnik koji je duzan da izdrzava tu osobu, ili druga pravna ili
fizicka osoba koja je preuzela obvezu placanja troskova, sukladno propisu
kantona-zupanije.
d) SMJESTAJ U USTANOVU SOCIJALNE ZASTITE
Clanak 41.
Smjestaj u ustanovu socijalne zastite (u
daljnjem tekstu: ustanova), mogu ostvariti djeca i odrasle osobe kojima
je potrebna stalna briga i potpora u zadovoljavanju njihovih zivotnih
potreba, a ne mogu ih ostvariti u vlastitoj ili drugoj obitelji ili
na drugi nacin.
Clanak 42.
O smjestaju u ustanove odlucuje centar
za socijalni rad na cijem podrucju osoba ima prebivaliste, na temelju
misljenja strucnog tima centra, izvrsne odluke suda, tijela starateljstva
ili na temelju nalaza i misljenja strucne komisije o nesposobnosti za
rad, odnosno nalaza i misljenja odgovarajuce zdravstvene ustanove.
Centar za socijalni rad, koji je smjestio osobu u ustanovu, duzan je,
radi brige, zastite, lijecenja fizickog ili mentalnog zdravlja te osobe,
pratiti njen tretman u ustanovi.
Obveza iz stavka 2. ovog clanka posebno se odnosi na slucaj ako je dijete
smjesteno u ustanovu.
Clanak 43.
Prijem osoba iz clanka 41. ovog zakona
i njihovo odpustanje vrsi se na nacin odreden opcim aktom ustanove.
Ustanova je duzna primiti na smjestaj osobu koju uputi centar za socijalni
rad.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovog clanka, ustanova moze uskratiti prijem
upucene osobe u slucaju popunjenosti kapaciteta, kao i u slucaju da,
s obzirom na svoju djelatnost, nije u mogucnosti pruziti odgovarajuce
usluge korisniku.
Clanak 44.
Ako je dalji boravak osobe smjestene u
ustanovu postao nemoguc zbog promjena u njenim psihofizickim osobinama
ili zbog nepostojanja uvjeta za odgovarajuci tretman, ustanova je duzna,
najvise dva mjeseca prije otpustanja te osobe, obavijestiti centar za
socijalni rad koji je donio odluku o njenom smjestaju, radi smjestaja
u drugu ustanovu ili radi primjene drugog oblika socijalne zastite.
Clanak 45.
Cijenu usluge koju pruza ustanova utvrduje
osnivac ustanove.
Troskove smjestaja u ustanovu snosi smjestena osoba, roditelj, usvojitelj,
staratelj ili srodnik koji je, suglasno zakonu, duzan da izdrzava tu
osobu, odnosno pravna ili fizicka osoba koja je ugovorom preuzela obvezu
placanja troskova.
Ugovorom iz stavka 2. ovog clanka ureduju se medusobni odnosi centra
za socijalni rad i ustanove, uvjeti i rok otkazivanja ugovora, visina
i nacin isplate naknade, obveznik isplate naknade za smjestaj osobe,
kao i druga pitanja.
e) USLUGE SOCIJALNOG I DRUGOG STRUCNOG RADA
Clanak 46.
Pravo na usluge socijalnog i drugog rada
mogu ostvariti pojedinci, obitelji i drustvene skupine, neovisno od
materijalnih mogucnosti i koristenja nekog od oblika socijalne zastite,
radi zastite njihovih prava i interesa i sprjecavanja pojava i ublazavanja
posljedica socijalnih problema.
Uslugama socijalnog i drugog strucnog rada, glede ovog zakona, smatra
se savjetodavni rad koji obavljaju ustanove u rjesavanju porodicnih
i bracnih problema, te mjere i akcije, u suradnji sa mjesnim zajednicama
i drugim tijelima, na suzbijanju i sprjecavanju drustveno neprihvatljivog
ponasanja djece i ostalih pojedinaca, obitelji i drustvenih skupina.
f) KUCNA NJEGA I POTPORA U KUCI
Clanak 47.
Kucna njega i potpora u kuci je organizirano
pruzanje raznih usluga, kao sto su: prehrana, obavljanje kucnih i drugih
potrebnih poslova i odrzavanje osobne higijene osobama iz clanka 23.
toc. 1), 2) i 6) ovog zakona, kada te osobe nisu u stanju da se same
staraju o sebi.
4. USTANOVE SOCIJALNE ZASTITE
Clanak 48.
Ustanove pruzaju usluge kojima se u cjelini
ili djelomicno zadovoljavaju socijalne i druge potrebe korisnika socijalne
zastite.
Ustanove se osnivaju radi zbrinjavanja odredenih kategorija korisnika
socijalne zastite i obavljanja strucnih i drugih poslova socijalne zastite.
Rad ustanova socijalne zastite je javan.
Javnost se moze iskljuciti u pojedinim postupcima, kada je to utvrdeno
propisima o obiteljskim odnosima i o krivicnom postupku.
Ustanove se osnivaju, ako propisom kantona-zupanije nije drukcije utvrdeno,
kao:
1) centar za socijalni rad,
2) ustanove za djecu, i to:
· za djecu bez roditeljskog staranja,
· za odgojno zanemarenu i zapustenu djecu,
· za djecu ometenu u fizickom ili psihickom razvoju,
3) ustanova za odrasle i stare osobe,
4) ustanova za socijalno-zdravstveno zbrinjavanje invalidnih i drugih
osoba,
5) ustanova za dnevni boravak korisnika socijalne zastite.
Clanak 49.
Osnivanje i rad ustanova iz clanka 48.
ovog zakona ureduje se propisom kantona-zupanije.
Osnivanje i rad ustanova iz clanka 48. ovog zakona od znacaja za Federaciju
ureduje se federalnim propisom.
Clanak 50.
U obavljanju djelatnosti ustanove ne smiju
uspostavljati nikakva ogranicenja glede teritorijalne, nacionalne, vjerske,
politicke i bilo koje druge pripadnosti korisnika tih ustanova, (rasa,
boja koze, spol, jezik, socijalno podrijetlo i drugo).
5. INVALIDSKE UDRUGE
Clanak 51.
U cilju ostvarivanja boljeg polozaja i
zastite osoba sa invaliditetom i zadovoljavanja njihovih potreba, ovisno
od vrste i stupnja invalidnosti, mogu se osnovati invalidske udruge,
kao udruge gradana (u daljnjem tekstu: invalidske udruge).
Invalidske udruge osnivaju, suglasno federalnom propisu o udruzivanju
gradana, osobe sa invaliditetom same, ili ako to nije moguce zbog stupnja
invalidnosti, roditelji tih osoba, nastavno i drugo osoblje u ustanovama
specijalnog obrazovanja i drugi gradani.
Clanak 52.
Nadlezna tijela Federacije i kantona-zupanije
u utvrdivanju politike za ostvarivanje programa socijalne zastite, ostvaruju
suradnju sa invalidskim udrugama.
Clanak 53.
Propisom kantona-zupanije blize se ureduje
postupak osnivanja invalidskih udruga, kao i druga pitanja od znacaja
za rad tih udruga.
III - ZASTITA CIVILNIH ZRTAVA RATA
1. POJAM CIVILNE ZRTVE RATA
Clanak 54.
Civilna zrtva rata, glede ovog zakona,
je osoba kod koje je nastupilo tjelesno ostecenje od najmanje 60% zbog
rane, povrede i ozljede (u daljnjem tekstu: invalid) zadobivene:
1) zlostavljanjem odnosno lisavanjem slobode u toku ratnog stanja ili
neposredne ratne opasnosti;
2) u svezi sa ratnim dogadanjima (bombardiranja, ulicne borbe, eksplozija
ratnog materijala, zalutali metak i sl.);
3) od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon zavrsetka rata,
4) u svezi sa diverzantskim odnosno teroristickim akcijama kojima se
ugrozava sigurnost i ustavni poredak Federacije.
Invalid je i osoba kod koje je nastupilo tjelesno ostecenje od najmanje
60% zbog bolesti zadobivene, odnosno pogorsane ili ispoljene pod okolnostima
iz stavka 1. ovog clanka.
Civilnom zrtvom rata, smatra se i osoba koja je poginula, umrla ili
nestala pod okolnostima iz stavka 1. ovog clanka.
Clanak 55.
Zrtve fasistickog terora, zrtve ratnih
dogadaja, zrtve ratnog materijala i zrtve neprijateljskih diverzantskih
akcija, kao i clanovi obitelji zrtava fasistickog terora, kojima je
to svojstvo priznato po propisima o zastiti civilnih zrtava rata koji
su se primjenjivali na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu
ovog zakona, smatraju se civilnim zrtvama rata, odnosno clanovima obitelji
civilnih zrtava rata sukladno ovom zakonu i koriste prava u obimu i
pod uvjetima propisanim ovim zakonom, ako ispunjavaju uvjete iz cl.
54., 56. i 58. ovog zakona.
Clanak 56.
Radi ostvarivanja prava utvrdenih ovim
zakonom za civilne zrtve rata, ako propisom kantona-zupanije nije drukcije
utvrdeno, invalidi se razvrstavaju prema utvrdenom procentu tjelesnog
ostecenja, u sest skupina, i to:
I. skupina - invalidi sa 100% tjelesnog ostecenja kojima je za redovan
zivot potrebna njega i pomoc od strane drugog lica,
II. skupina - invalidi sa 100% tjelesnog ostecenja ,
III. skupina- invalidi sa 90% tjelesnog ostecenja,
IV. skupina - invalidi sa 80% tjelesnog ostecenja,
V. skupina - invalidi sa 70% tjelesnog ostecenja,
VI. skupina - invalidi sa 60% tjelesnog ostecenja.
Clanak 57.
Prava utvrdena ovim zakonom za civilne
zrtve rata, ostvaruju i koriste drzavljani Bosne i Hercegovine, ako
ovim zakonom nije drukcije uredeno.
Strani drzavljani, koji su tjelesno ostecenje zadobili ili im je clan
obitelji poginuo kao civilna zrtva rata, ostvaruju prava utvrdena ovim
zakonom, ako po istom temelju ne ostvaruju prava od drzave ciji su drzavljani
ili drzave na cijem teritoriju imaju prebivaliste, sukladno reciprocitetu.
Drzavljani Bosne i Hercegovine koji nisu i drzavljani Federacije Bosne
i Hercegovine, ostvaruju prava utvrdena ovim zakonom, ako po istom temelju
ne ostvaruju prava u drugom entitetu ciji su drzavljani i ako imaju
prebivaliste ili boraviste na teritoriju Federacije.
2. TEMELJNA PRAVA CIVILNIH ZRTAVA RATA
Clanak 58.
Civilne zrtve rata imaju, po ovom zakonu,
sljedeca prava:
1) osobnu invalidninu,
2) dodatak za njegu i potporu od strane druge osobe,
3) ortopedski dodatak,
4) obiteljsku invalidninu,
5) dodatak na djecu,
6) potporu u troskovima lijecenja i nabavci ortopedskih pomagala,
7) osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, pre-kvalifikacija
i dokvalifikacija),
8) prioritetno uposljavanje.
Prava iz stavka 1. toc. 1), 2), 3), 4) i 5) ovog clanka ostvaruju se
pod uvjetima, na nacin i po postupku utvrdenim ovim zakonom.
Prava iz stavka 1. toc. 6), 7) i 8) ovog clanka ostvaruju se pod uvjetima,
na nacin i po postupku utvrdenim propisom kantona-zupanije.
Kanton-zupanija moze, utvrditi i druga prava i prosiriti obim prava
utvrdenih ovim zakonom na temelju svojih materijalnih mogucnosti i drugih
potreba civilnih zrtava rata.
a) OSOBNA INVALIDNINA
Clanak 59.
Osobna invalidnina odreduje se u mjesecnom
iznosu prema skupini tjelesnog ostecenja iz clanka 56. ovog zakona,
u visini od 70% od mjesecnog iznosa osobne invalidnine vojnog invalida
odgovarajuce skupine po propisima o vojnim invalidima.
b) DODATAK ZA NJEGU I POTPORU OD STRANE DRUGE OSOBE
Clanak 60.
Pravo na dodatak za njegu i potporu od
strane druge osobe imaju invalidi od I do IV skupine koji su nesposobni
za vrsenje osnovnih zivotnih potreba bez potpore druge osobe.
Dodatak za njegu i potporu od strane druge osobe odreduje se u mjesecnom
iznosu u visini od 70% od mjesecnog iznosa dodatka za njegu i potporu
od strane druge osobe za vojne invalide odgovarajuceg stupnja odredenog
propisima o vojnim invalidima.
c) ORTOPEDSKI DODATAK
Clanak 61.
Pravo na ortopedski dodatak imaju invalidi
kojima je tjelesno ostecenje utvrdeno zbog ostecenja organizma koja
su neposredna posljedica zadobivene rane, povrede ili ozljede koja je
prouzrokovala amputaciju ekstremiteta ili tesko ostecenje funkcije ekstremiteta
ili potpuni gubitak vida na oba oka.
Ortopedski dodatak odreduje se u mjesecnom iznosu u visini od 70% od
mjesecnog iznosa ortopedskog dodatka za vojne invalide odgovarajuceg
stupnja odredenog propisima o vojnim invalidima.
d) OBITELJSKA INVALIDNINA
Clanak 62.
Clanovi obitelji civilnih zrtava rata iz
clanka 54. stavak 3. ovog zakona imaju, uz uvjete propisane ovim zakonom,
pravo na obiteljsku invalidninu.
Pravo na obiteljsku invalidninu imaju, uz uvjete propisane ovim zakonom,
i clanovi obitelji invalida od I do IV skupine koji je do smrti koristio
dodatak za njegu i potporu druge osobe.
Clanak 63.
Pravo na obiteljsku invalidninu imaju clanovi
uze obitelji civilne zrtve rata i to:
1) udovica - kad navrsi 55 godina zivota ili udovac - kad navrsi 65
godina zivota, a i prije navrsenih 55 godina, odnosno 65 godina zivota,
ako su nesposobni za privredivanje,
2) djeca, usvojenici i pastorcad - do navrsene 15. godine zivota, odnosno
ako su na skolovanju do kraja propisanog trajanja redovnog skolovanja,
a najkasnije do navrsene 27. godine zivota, a ako su nesposobna za privredivanje,
dok ta nesposobnost traje pod uvjetom da je nesposobnost nastupila prije
navrsene 15. godine zivota odnosno za vrijeme redovnog skolovanja, prije
navrsene 27. godine zivota.
Ako je skolovanje prekinuto zbog sluzenja vojnog roka ili bolesti, ove
osobe mogu koristiti pravo na obiteljsku invalidninu i za vrijeme sluzenja
vojnog roka, odnosno trajanja bolesti do navrsene 27. godine zivota,
a nakon toga najvise jos za onoliko vremena koliko su zbog sluzenja
vojnog roka odnosno bolesti izgubile od redovnog skolovanja, ako je
redovno skolovanje nastavljeno prije navrsene 27. godine zivota.
Ako uzu obitelj sacinjavaju bracni drug sa jednim ili vise clanova obitelji
iz stavka 1. tocka 2) ovog clanka, bracni drug ima pravo na obiteljsku
invalidninu kao sauzivatelj sa njima, bez obzira na uvjete iz stavka
1. tocka 1) ovog clanka i to dok ijedno od te djece ima pravo na invalidninu.
Izuzetno od odredbe stavka 1. tocka 1) i stavka 2. ovog clanka, bracni
drug invalida koji je do smrti bio korisnik dodatka za njegu i potporu
druge osobe po osnovu tjelesnog ostecenja, ima pravo na obiteljsku invalidninu
nezavisno od uvjeta predvidenih tim odredbama, ako je sa invalidom zivio
u bracnoj zajednici i u zajednickom kucanstvu posljednjih pet godina
prije njegove smrti i ako nije uposlen, ne bavi se privrednom ili profesionalnom
djelatnoscu i nije korisnik mirovine.
Clanak 64.
Roditelji imaju pravo na obiteljsku invalidninu,
iako su clanovi uze obitelji ostvarili to pravo.
Ocuh, maceha i usvojitelj koji su osobu od koje izvode pravo izdrzavali
ili ih je ta osoba izdrzavala najmanje pet godina prije smrti, imaju
pravo na obiteljsku invalidninu iako su clanovi uze obitelji ostvarili
to pravo.
Ocuh, maceha i usvojitelj koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava
na obiteljsku invalidninu, sukladno ovom zakonu imaju prece pravo od
roditelja koji nije izvrsavao roditeljsku duznost prema osobi od koje
se to pravo izvodi.
Clanak 65.
Osnov za odredivanje visine obiteljske
invalidnine je mjesecni iznos osobne invalidnine invalida I skupine.
Obiteljska invalidnina za jednog clana obitelji iznosi 25% mjesecno
od osnovice iz stavka 1. ovog clanka.
Obiteljska invalidnina za dijete bez oba roditelja iznosi 80% mjesecno
od osnovice iz stavka 1. ovog clanka.
Ako pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruje vise clanova obitelji,
iznos obiteljske invalidnine iz st. 2. i 3. ovog clanka povecava se
za 50% za svakog narednog sauzivatelja.
Clanak 66.
Ako obiteljsku invalidninu koriste dva
ili vise clanova obitelji, obiteljska invalidnina pripada sauzivateljima
u jednakim dijelovima.
Clanak 67.
Invalid, koji ispunjava uvjete za priznavanje
prava na osobnu i na obiteljsku invalidninu na temelju dvije ili vise
osoba, ima pravo na osobnu invalidninu i na jednu polovicu obiteljske
invalidnine za svako od tih osoba.
Clanovi obitelji, koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na obiteljsku
invalidninu na temelju dvije ili vise osoba, imaju pravo na obiteljsku
invalidninu za jednu osobu i na po jednu polovinu obiteljske invalidnine
za svaku slijedecu osobu.
e) DODATAK NA DJECU
Clanak 68.
Korisnici osobne i obiteljske invalidnine
imaju pravo na dodatak na djecu pod uvjetima i u visini koji su utvrdeni
propisima o dodatku na djecu, ako ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje
tog dodatka po drugom temelju.
3. KORISTENJE I PRESTANAK PRAVA CIVILNIH
ZRTAVA RATA
Clanak 69.
Osobna invalidnina, dodatak za njegu i
pomoc od strane drugog lica, ortopedski dodatak i obiteljska invalidnina,
po ovom zakonu, pripadaju socijalnoj zrtvi rata (u daljnjem tekstu:
korisnik) od prvog dana narednog mjeseca od dana podnosenja zahtjeva
za priznavanje tih prava.
Clanak 70.
Izuzetno, korisnik dodatka za njegu i potporu
od strane druge osobe koji ispunjava uvjete za ostvarivanje tog prava
po drugim propisima, ima pravo na razliku iznosa dodatka za njegu i
potporu od strane druge osobe po ovom zakonu, ako razlika postoji.
Clanak 71.
Novcana primanja utvrdena na temelju ovog
zakona za civilne zrtve rata isplacuju se u mjesecnim iznosima i to
unazad.
Clanak 72.
Dospjeli, a neisplaceni iznosi novcanih
primanja utvrdenih na temelju ovog zakona za civilne zrtve rata, isplacuju
se clanovima obitelji koji su s korisnikom do dana njegove smrti zivjeli
u zajednickom kucanstvu.
Clanak 73.
Dodatak za njegu i potporu od strane druge
osobe ne isplacuje se za mjesec u kojem je korisnik sve vrijeme proveo
u zdravstvenoj organizaciji ili drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana
njega i potpora druge osobe.
Clanak 74.
Korisniku prava, osudenom pravomocnom sudskom
presudom na kaznu zatvora dulju od sest mjeseci, ne pripadaju ta prava
za vrijeme dok se nalazi na izdrzavanju kazne.
Ako se korisnik mjesecnih novcanih primanja nalazi u pritvoru, clanovima
obitelji koje korisnik izdrzava isplacuje se polovica tih primanja.
Zadrzana polovica primanja isplatit ce se korisniku, ako kazneni postupak
bude pravomocnom odlukom obustavljen, ili ako korisnik pravomocnom presudom
bude osloboden optuzbe, odnosno ako optuzba protiv njega bude odbijena,
ali ne zbog nenadleznosti suda.
Clanak 75.
Prava ostvarena sukladno ovom zakonu gube
korisnici i clanovi njihove obitelji koji su osudeni pravomocnom sudskom
odlukom zbog ratnih zlocina ili ugrozavanja ustavnog poretka i sigurnosti
Bosne i Hercegovine ili Federacije.
Osobama protiv kojih je pokrenut krivicnih postupak zbog djela iz stavka
1. ovog clanka, ne isplacuju se novcana primanja za vrijeme do okoncanja
tog postupka.
Clanak 76.
Bracni drug, stupanjem u drugi brak, gubi
prava utvrdena ovim zakonom za civilne zrtve rata koja je ostvario kao
clan obitelji.
Bracni drug gubi prava po ovom zakonu i ako je napustio djecu, s kojom
koristi prava, zanemario njihovo izdrzavanje, podizanje i odgoj. Ta
prava mogu se ponovo uspostaviti ako bracni drug nastavi obavljati roditeljske
duznosti za vrijeme dok se djeca koriste pravima u skladu sa ovim zakonom.
Clanak 77.
Korisnici prava duzni su u roku od 15 dana
od dana nastale promjene prijaviti mjerodavnom tijelu svaku promjenu
od utjecaja na gubitak prava ili na smanjenje obima tog prava.
4. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA CIVILNIH
ZRTAVA RATA
Clanak 78.
O pravima utvrdenim ovim zakonom za civilne
zrtve rata rjesava nadlezno tijelo odreden propisom kantona-zupanije.
Clanak 79.
Osobe koja su tjelesno ostecenje zadobile
pod okolnostima iz clanka 54. st. 1. i 2. ovog zakona, duzne su, uz
zahtjev za priznavanje prava, priloziti i medicinsku dokumentaciju o
lijecenju neposredno nakon ranjavanja, povrede ili oboljenja najkasnije
u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clanak 80.
Tjelesno ostecenje invalida, pravo na dodatak
za njegu i potporu od strane druge osobe, pravo na ortopedski dodatak,
kao i nesposobnost za privredivanje, utvrduju se propisom kantona-zupanije
suglasno propisima o vojnim invalidima.
Clanak 81.
Ako kod invalida nastupe promjene vezane
za tjelesno ostecenje koje su od utjecaja na pravo utvrdeno konacnim
rjesenjem, invalid moze, po isteku dvije godine od dana donosenja tog
rjesenja, podnijeti zahtjev za utvrdivanje novog procenta tjelesnog
ostecenja u svezi sa nastalom promjenom.
Odredba stavka 1. ovog clanka primjenjuje se i na civilne zrtve rata
iz clanka 54. st. 1. i 2. ovog zakona kojima nije priznato svojstvo
invalida zbog neispunjavanja uvjeta u pogledu procenta tjelesnog ostecenja
propisanih ovim zakonom.
Clanak 82.
Civilnoj zrtvi rata - korisniku prava po
ovom zakonu pripada naknada troskova za prijevoz u drugo mjesto, ako
je od mjerodavnog tijela upucen, odnosno pozvan u drugo mjesto radi
pregleda pred ljekarskom komisijom.
Korisnik prava, kome je odreden pratilac za putovanje glede stavka 1.
ovog clanka, ima pravo na naknadu troskova prijevoza i za pratioca.
Pravo na naknadu troskova prijevoza iz st. 1. i 2. ovog clanka ima i
osoba koja je podnijela zahtjev za priznavanje prava utvrdenih ovim
zakonom, ako joj je konacnim rjesenjem to pravo, odnosno povecanje grupe
tjelesnog ostecenja, priznato.
Troskovi prijevoza naknaduju se prema cijeni prometne karte za prijevoz
autobusom u javnom prometu odnosno drugim razredom vlaka.
Clanak 83.
Isplate po ovom zakonu za civilne zrtve
rata vrsi mjerodavno tijelo sukladno propisu kantona-zupanije.
Clanak 84.
Tijelo iz clanka 83. ovog zakona vodi evidenciju
o izvrsenim isplatama, o broju i strukturi korisnika i drugim podacima,
sukladno propisu kantona-zupanije.
Clanak 85.
Osoba, kojoj su isplacena novcana primanja
na koje nije imala pravo, duzna je vratiti primljeni iznos. Ako to ne
ucini u roku kojeg odredi mjerodavno tijelo iz clanka 83. ovog zakona,
povrat tog iznosa ostvarit ce se tuzbom kod nadleznog suda.
Clanak 86.
Mjesecni iznosi osobne invalidnine, dodatka
za njegu i potporu druge osobe, ortopedskog dodatka i obiteljske invalidnine,
uskladuju se prema kretanju odgovarajucih primanja vojnih invalida po
propisima o vojnim invalidima.
Mjerodavno tijelo kantona-zupanije, utvrduje iznose mjesecnih novcanih
primanja iz stavka 1. ovog clanka, na temelju odgovarajucih podataka
o iznosima novcanih primanja vojnih invalida.
IV - ZASTITA OBITELJI SA DJECOM
1. POJAM I CILJ INSTITUTA ZASTITE OBITELJI
SA DJECOM
Clanak 87.
Zastita obitelji sa djecom, glede ovog
zakona, je osiguranje obitelji kroz materijalna i druga davanja, radi
pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i njihovom osposobljavanju
za samostalan zivot i rad, u najboljem interesu djeteta.
Clanak 88.
Zastita obitelji sa djecom ima za cilj:
· da se osiguraju svoj djeci priblizno jednaki uvjeti za zdrav
i pravilan tjelesni intelektualni i emocionalni razvoj u obitelji,
· potporu u ostvarivanju njene reproduktivne uloge, njezi, podizanju,
odgoju i zastiti djece i poboljsanju kvaliteta zivota obitelji,
· razvijanje humanih odnosa sukladno sa nacelima gradanskog morala
i solidarnosti.
Djetetu bez oba ili jednog roditelja, obitelj koja ima dijete ometeno
u fizickom ili psihickom razvoju i obitelj u kojoj su oba ili jedan
roditelj invalidi, osiguravaju se povoljniji uvjeti u sticanju i ostvarivanju
prava i veci iznosi materijalnih i drugih davanja utvrdenih ovim zakonom
i propisom kantona-zupanije.
2. TEMELJNA PRAVA OBITELJI SA DJECOM
Clanak 89.
Temeljna prava koja, glede ovog zakona,
ostvaruje obitelj sa djecom su:
1) dodatak na djecu,
2) naknada umjesto place zeni - majci u radnom odnosu, za vrijeme dok
odsustvuje s posla radi trudnoce, porodaja i njege djeteta,
3) novcana potpora za vrijeme trudnoce i porodaja zene - majke koja
nije u radnom odnosu,
4) jednokratna potpora za opremu novorodenog djeteta,
5) potpora u prehrani djeteta do sest mjeseci i dodatna ishrana za majke
- dojilje,
6) posebni psihosocijalni tretman bracnih drugova, koji zele djecu i
trudnica,
7) smjestaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predskolskog odgoja,
8) osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u skolama osnovne naobrazbe,
9) skolarine i stipendije dacima i studentima.
Clanak 90.
Propisom kantona-zupanije mogu se utvrditi
i druga prava obitelji sa djecom.
Propisom kantona-zupanije blize se ureduju uvjeti, nacin, postupak,
organi i financiranje prava utvrdenih u clanku 89. ovog zakona.
Clanak 91.
Pravo na dodatak na djecu pripada obitelji
ciji ukupni mjesecni prihod ostvaren po svim temeljima, izuzev primanja
ostvarenih iz socijalne zastite i zastite obitelji sa djecom, po clanu
kucanstva, ne prelaze iznos koji je utvrden propisom kantona-zupanije
kao najnizi iznos prihoda dovoljnih za izdrzavanje.
Obitelji iz clanka 88. stavak 2. ovog zakona pravo na dodatak na djecu
pripada, bez obzira na visinu prihoda kucanstva.
Clanak 92.
Stranim drzavljanima i osobama bez drzavljanstva
koji stalno zive na teritoriju Federacije, pripada pravo na dodatak
na djecu sukladno medunarodnom ugovorom.
Clanak 93.
Naknada umjesto place zeni - majci u radnom
odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoce, porodaja i
njege djeteta, utvrduje se u procentu od ostvarene place u periodu od
sest mjeseci prije porodaja, valorizirane po osnovu rasta placa na podrucju
kantona-zupanije u tom periodu.
Procenat iz stavka 1. ovog clanka utvrduje se propisom kantona-zupanije.
3. DJECIJI TJEDAN
Clanak 94.
Prvi tjedan u listopadu mjesecu svake godine
odreduje se kao "Djeciji tjedan" na teritoriju Federacije.
"Djeciji tjedan" se uvodi radi podsticanja i organiziranja
raznovrsnih kulturno-obrazovnih, rekreativnih i drugih manifestacija
posvecenih djeci i poduzimanja drugih mjera i akcija za unapredenje
razvoja brige o djeci.
Manifestacije i mjere iz stavka 2. ovog clanka utvrduju se programom
koje donosi federalni ministar mjerodavan za socijalnu i djeciju zastitu.
Clanak 95.
Za "Djeciji tjedan" tokom cijelog
mjeseca listopada naplacivat ce se novcani iznos utvrden odlukom Vlade
Federacije Bosne i Hercegovine, i to na:
1) prodatu prometnu kartu u medumjesnom i medunarodnom zeljeznickom,
brodskom, avionskom i autobuskom prometu,
2) postanske posiljke u unutarnjem prometu, osim na posiljke novina
i casopisa,
3) prodatu ulaznicu za kazaliste, kino, druge kulturne manifestacije
i sportske priredbe za koje se naplacuju ulaznice,
4) prodatu gramofonsku plocu, muzicku kompakt-disk i video kazetu.
Naplacene novcane iznose iz stavka 1. ovog clanka, poduzeca, poslodavci
i druge pravne i fizicke osobe, koje vrse naplatu na podrucju kantona-zupanije,
duzne su uplatiti te iznose u proracun kantona-zupanije u roku od 15.
dana po isteku mjeseca listopada, ako propisom kantona-zupanije nije
drukcije utvrdeno.
Clanak 96.
Nacin naplate novcanih iznosa iz clanka
95. ovog zakona, kao i nacin njihovog rasporedivanja, ureduje se propisom
kantona-zupanije.
V - FINANCIRANJE SOCIJALNE ZASTITE, ZASTITE
CIVILNIH ZRTAVA RATA I ZASTITE OBITELJI SA DJECOM
Clanak 97.
Sredstva za financiranje socijalne zastite,
zastite civilnih zrtava rata i zastite obitelji sa djecom osiguravaju
se sukladno sa propisom Federacije i kantona-zupanije iz:
· proracuna opcine,
· proracuna kantona-zupanije,
· ulaganja osnivaca ustanova,
· osobnog ucesca korisnika,
· legata, poklona i zavjestanja,
· drugih izvora.
VI - KAZNENE ODREDBE
Clanak 98.
Novcanom kaznom od 500 do 1.000 KM kaznit
ce se za prekrsaj ustanova ako:
· korisniku, protivno odredbama ovog zakona, uskrati ili ogranici
prava koja mu pripadaju,
· omoguci koristenje prava osobi kojoj ne pripada pravo po ovom
zakonu ili joj ne pripada u tom obimu,
· smjesti osobu i drugu obitelj koja u smislu clanka 35. ovog
zakona nije podobna da primi dijete na smjestaj,
· ne primi osobu kojeg uputi centar za socijalni rad (clanak
43.),
· otpusti korisnika iz ustanove suprotno odredbi clanka 44. ovog
zakona.
Za prekrsaj iz stavka 1. ovog clanka kaznit ce se i odgovorna osoba
u ustanovi, novcanom kaznom od 100 do 400 KM.
Clanak 99.
Novcanom kaznom od 500 do 1.000 KM kaznit
ce se za prekrsaj poduzece odnosno druga pravna osoba, odnosno poslodavac
ako za vrijeme "Djecijeg tjedna" ne naplacuje novcani iznos
utvrden odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, sukladno clanku
95. ovog zakona.
Za prekrsaj iz stavka 1. ovog clanka kaznit ce se i odgovorna osoba
u poduzecu, druga pravna osoba, odnosno poslodavac novcanom kaznom od
100 do 400 KM.
Clanak 100.
Novcanom kaznom od 100 do 400 KM kaznit
ce se obitelj u kojoj je dijete smjesteno, ukoliko bez suglasnosti roditelja,
usvojitelja ili tijela starateljstva poduzima vaznije mjere u pogledu
licnosti djeteta sukladno clanku 37. ovog zakona.
VII - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE
Clanak 101.
Dosadasnji korisnici koji su ostvarili
prava, kao i osobe koje su podnijele zahtjev za ostvarivanje prava povodom
kojeg nije donijeto rjesenje po propisima o socijalnoj i djecijoj zastiti
i zastiti civilnih zrtava rata, koji su se primjenjivali na teritoriju
Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona duzni su u roku od
sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, podnijeti zahtjev
za ostvarivanje prava po ovom zakonu.
Osobama iz stavka 1. ovog clanka, koje ne podnesu zahtjev u roku iz
stavka 1. ovog clanka, prestaje daljnje ostvarivanje prava.
Clanak 102.
Postupci za ostvarivanje prava, zapoceti
prije stupanja na snagu ovog zakona, a koji nisu zavrseni, okoncat ce
se po odredbama ovog zakona.
Clanak 103.
Nadlezna tijela kantona-zupanije ce, radi
provodenja ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu
ovog zakona, donijeti odgovarajuce propise i opce akte iz svoje nadleznosti.
Clanak 104.
Postojece ustanove koje obavljaju djelatnost
socijalne zastite, duzne su uskladiti statut i druge opce akte sa odredbama
ovog zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu propisa iz clanka
103. ovog zakona.
Clanak 105.
Pravo na novcanu naknadu za potporu i njegu
od strane druge osobe iz clanka 26. ovog zakona i pravo djece na osposobljavanje
za zivot i rad iz clanka 29. stavak 2. ovog zakona, ostvaruju se sukladno
propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, do dana stupanja na
snagu propisa iz clanka 103. ovog zakona.
Clanak 106.
Pravo na naknadu place zeni-majci u radnom
odnosu dok odsustvuje sa posla radi trudnoce, porodaja i njege djeteta,
utvrdeno ovim zakonom, ostvaruje se sukladno propisima o zdravstvenom
osiguranju, do dana stupanja na snagu propisa iz clanka 103. ovog zakona.
Clanak 107.
Do donosenja propisa iz clanka 103. ovog
zakona primjenjivat ce se propisi i opci akti iz oblasti socijalne i
djecije zastite i zastite civilnih zrtava rata, koji su se primjenjivali
na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clanak 108.
Danom stupanja na snagu ovog zakona, na
teritoriju Federacije prestaje primjena propisa o socijalnoj i djecijoj
zastiti i zastiti civilnih zrtava rata, koji su se do dana stupanja
na snagu ovog zakona primjenjivali na teritoriju Federacije, izuzev
propisa i opcih akata iz clanka 107. ovog zakona.
Clanak 109.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od
dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
