Z A K O N O PRIZNAVANJU I ZASTITI SORTI
POLJOPRIVREDNOG I SUMSKOG BILJA
I - TEMELJNE ODREDBE
Clanak 1.
Ovim Zakonom uredjuje se priznavanje novostvorenih sorti (kultivara)
poljoprivrednog i sumskog bilja - novostvorenih sorti, odobravanja uvodjenja
u proizvodnju stranih sorti (kultivara) poljoprivrednog i sumskog bilja -
stranih sorti (u daljnjem tekstu: priznavanje sorti) i zastita novostvorenih
sorti i stranih sorti.
Clanak 2.
Priznavanje sorti i zastita sorti vrse se glede: l. povecanja
poljoprivredne i sumsko-gospodarske proizvodnje, odnosno kakvoce proizvoda,
ekonomicnosti, rentabilnosti i produktivnosti; 2. stalnog koristenja boljih
sorti u poljoprivrednoj i sumsko-gospodarskoj proizvodnji; 3. podsticanja
stvaranja novih sorti poljoprivrednog i sumskog bilja; 4. zastite prava i
interesa stvaratelja sorti poljoprivrednog i sumskog bilja; 5. stvaranja uvjeta
za prosirivanje suradnje s drugim zemljama u oblasti oplemenjivanja bilja
i prometa kvalitetnih sorti poljoprivrednog i sumskog bilja; 6. zastite interesa
proizvodjaca i interesa potrosaca na jedinstvenom trzistu Federacije Bosne
i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Clanak 3.
Glede ostvarivanja ciljeva iz clanka 2. ovog zakona, sorta ce
se priznati ako se ta sorta bioloski razlikuje od druge opcepoznate sorte
i ako su ispunjeni i drugi propisani uvjeti. Smatrat ce se da je sorta opcepoznata,
u smislu stavka 1. ovoga clanka, ako je novostvorena sorta priznata, odnosno
ako je stranoj sorti odobreno uvodjenje u proizvodnju u Federaciji, ili ako
je opisana u strucnoj publikaciji. Pod sortom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju
se populacije, klonovi, linije, rodovi, hibridi i podloge biljnih vrsta, bez
obzira na izvor, odnosno na polazni materijal iz kojeg su nastali.
Clanak 4.
U postupku priznavanja sorte, po odredbama ovoga zakona utvrdjuju
se kakvoca i druga bitna svojstva novostvorenih i stranih sorti, na temelju
kojih se te sorte mogu priznati i sjeme i sadni materijal tih sorti umnozavati
i stavljati u promet kao sortni na teritoriju Federacije. Na temelju priznavanja
sorte, stvaratelji tih sorti mogu ostvariti zastitu kojom se osiguravaju prava
utvrdjena ovim zakonom.
Clanak 5.
Priznavanje sorti vrsi se na temelju ispitivanja odredjenih
elemenata kakvoce te sorte i njezinih drugih bitnih svojstava. Pod kakvocom
sorte i njenim drugim bitnim svojstvima, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju
se: 1. veci fizicki obujam prinosa; 2. sadrzaj bjelancevina, ugljenih hidrata,
masti, mineralnih tvari, vitamina, aroma i sl., 3. otpornost na biljne bolesti
i stetocine, na visoke i niske temperature, na visak i nedostatak vlage; 4.
drugi elementi koji utjecu na povecanje obujma ili poboljsanje kakvoce proizvoda.
Pri ispitivanju sorte prvenstveno ce se ispitati ono svojstvo glede kojeg
se trazi priznavanje sorte.
Clanak 6.
Gospodarsko drustvo (u daljnjem tekstu: Drustvo) ili druga pravna
osoba u kojemu se vrsi oplemenjivanje bilja podsticu zainteresiranost svojih
djelatnika za stvarateljstvo glede razvijanja novih uspjesnih postupaka u
stvaranju novih kvalitetnijih i poboljsanju postojecih sorti.
Clanak 7.
Drustvo ili druga pravna osoba u kojemu je stvorena sorta i
fizicka osoba koja je stvorila sortu (u daljnjem tekstu: Stvaratelj sorte)
zasticenu ovim zakonom, kao i stucnjaci koji su sudjelovali u tom stvaranju
(u daljnjem tekstu: Oplemenitelji) imaju prava utvrdjena ovim zakonom.
Clanak 8.
Pravo stvaratelja sorte i oplemenitelja je da kao stvaratelj
bude naznacen u prijavi u svim ispravama koje se odnose na priznavanje i zastitu
novostvorene sorte. Kad je novostvorena sorta rezultat stvarateljskog rata
vise oplemenitelja, u ispravama iz stavka 1. ovog clanka kao oplemenitelji
navode se sve te osobe, po redoslijedu sudjelovanja u tom stvaranju. Pravo
stvaratelja novostvorene sorte sastoji se u pravu da sortu koristi i njom
raspolaze kao i da ostvaruje pravo na naknadu za koristenje te sorte. Oplemenitelj
koji je sudjelovao u stvaranju novostvorene sorte u drustvu ili drugoj pravnoj
osobi ima pravo na posebnu naknadu pod uvjetima utvrdjenim ugovorom, ako je
stvaranje novostvorene sorte doprinijelo povecanju prihoda drustva ili pravne
osobe. Ugovorom se ne moze predvidjeti da oplemenitelju ne pripadaju prava
utvrdjena ovim zakonom i oplemenitelj se izjavom ili na drugi nacin ne moze
unaprijed odreci tih prava.
Clanak 9.
Ako ovim zakonom nije drugacije odredjeno, zastita prava stvaratelja
sorte i zastita oplemenitelja ostvaruju se i ta prava se koriste sukladno
odredbama federalnih propisa kojima je regulirana zastita izuma, tehnickog
namicanja i znakova razlikovanja u dijelu koji se odnosi na ugovorom utvrdjena
koriscenja izuma stvorenih u drustvu, drugoj pravnoj osobi i od fizicke osobe
i na sudsku zastitu.
Clanak 10.
Novostvorena sorta ili strana sorta mogu se zastititi ukoliko
su ispunjeni uvjeti za njihovu zastitu utvredjni ovim zakonom. II - PRIZNAVANJE
SORTE 1. Podnosenje zahtjeva
Clanak 11.
Postupak za priznavanje sorte pokrece se na temelju zahtjeva
podnesenog u pisanom obliku. Zahtjev mora sadrzavati podatke o podnositelju
zahtjeva i podatke o tomu što je novo u sorti - bitna svojstva sorte, naziv
sorte, kao i druge potrebne podatke. Zahtjev za priznavanje novostvorene sorte
podnosi stvaratelj sorte, a za odobravanje uvodjenja u proizvodnju strane
sorte - stvaratelj sorte ili njegov zastupnik. Zahtjev iz st. 1. i 2. ovog
clanka podnosi se zasebno za svaku sortu. Obrazac zahtjeva iz st. 1. i 2.
ovog clanka propisuje federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva
(u daljnjem tekstu: federalni ministar).
Clanak 12.
Zahtjev se podnosi Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede
i sumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo). Na trazenje Federalnog
ministarstva, podnositelj zahtjeva duzan je staviti na uvid i dokumentaciju
o radu na stvaranju nove sorte, koja za stranu sortu mora biti prevedena na
sluzbene jezike naroda Federacije. Podaci iz zahtjeva i dokumentacije iz stavka
2. ovog clanka koji se odnose na podrijetlo izvornog materijala i na opis
procesa stvaranja nove sorte smatraju se sluzbenom tajnom. 2. Ocjenjivanje
opravdanosti zahtjeva
Clanak 13.
Na temelju podataka navedenih u zahtjevu, kao i podataka sadrzanih
u dokumentaciji, stavljenih na uvid, provjeravaju se svojstva prijavljene
sorte, kao i njezina originalnost (podrijetlo sorte, nacin njenog stvaranja
i dr.). Poslije provjeravanja podataka iz stavka 1. ovoga clanka sorta se
ukljucuje glede ispitivanja u pokusno polje, a, po potrebi, ispituje se i
u laboratoriju, ako se utvrdi da ima temelja za ukljucivanje sorte u pokusno
polje. Ako se nakon provjere podataka iz stavka 1. ovoga clanka utvrdi da
nema temelja za ukljucivanje sorte u pokusno polje, federalni ministar, na
prijedlog odgovarajucih komisija za davanje prijedloga za priznavanje sorte
i zastitu poljoprivrednog i sumskog bilja (u daljnjem tekstu: odgovarajuca
komisija za priznavanje i zastitu sorte), donosi rjesenje kojim se odbija
zahtjev za priznavanje sorte. 3. Ispitivanje sorte
Clanak 14.
Ispitivanje sorte vrsi se u pokusnom polju i laboratoriju. Ispitivanjem
sorte utvrdjuje se: l. identitet, homogenost i stabilnost sorte; 2. proizvodna
vrijednost sorte (prinos, kakvoca i druga bitna svojstva); 3. podrucja, odnosno
lokaliteti u kojima ispitivana sorta nadmasuje standardnu sortu u pogledu
prinosa, kakvoce i bitnih svojstava.
Clanak 15.
Federalno ministarstvo duzno je da pravodobno izvijesti podnositelja
zahtjeva da ce sorta biti ukljucena u pokusno polje i od njega zatraziti da
dostavi potrebnu kolicinu reporudukcijskog materijala glede ispitivanja u
pokusnom polju i laboratoriji. Na temelju obavijesti iz stavka 1. ovoga clanka,
podnositelj zahtjeva duzan je pravodobno, a najkasnije 30 dana prije dana
sjetve, odnosno sadnje, dostaviti reprodukcijski materijal Federalnom ministarstvu
u odredjenoj kolicini na propisan nacin. Ako podnositelj zahtjeva u odredjenom
roku ne dostavi potrebnu kolicinu reporodukcijskog materijala ili je ne dostavi
na propisan nacin, zahtjev ce se rjesenjem odbaciti. Propis o kolicini i nacinu
pripreme reprodukcijskog materijala koji se mora dostaviti glede ispitivanja
sorte u pokusnom polju i laboratoriju i o nacinu dostavljanja tog materijala
donosi federalni ministar.
Clanak 16.
Po prijemu reporodukcijskog materijala Federalno ministarstvo
je duzno pripremiti uzorke koje ce dostaviti izvodjacima pokusa, odnosno laboratoriju
iz clanka 17. ovoga zakona, da ih upakira u jednoobraznu ambalazu i obiljezi
siframa po sustavu duplog sifriranja (double, coding). Sifre iz stavka 1.
ovoga clanka smatraju se sluzbenom tajnom. Federalno ministarstvo vrsi desifriranje
poslije svake godine ispitivanja na pokusnom polju i u laboratoriju i izdaje
izvijesce o rezultatima ispitivanja sorte podnositeljima zahtjeva, glede eventualnog
odustajanja od daljnjeg ispitivanja. Ako podnositelj zahtjeva zeli nastaviti
ispitivanje sorte na pokusnom polju, odnosno u laboratoriju, sorta se mora
ponovno obiljeziti novom sifrom.
Clanak 17.
Ispitivanje sorte u pokusnom polju odnosno laboratoriji vrste
drustva, druge pravne osobe koje imaju potrebnu opremu i strucni kadar za
vrsenje tih ispitivanja (u daljnjem tekstu: izvodjaci pokusa). Federalni ministar,
na prijedlog kantonalnog organa uprave nadleznog za poslove poljoprivrede
i sumarstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) utvrdjuje izvodjace
pokusa i zakljucuje ugovore s njima za ispitivanje sorte u pokusnom polju,
odnosno u laboratoriju.
Clanak 18.
Ispitivanje sorte na pokusnom polju glede utvrdjivanja proizvodne
vrijednosti sorte vrsi se u trajanju od tri godine, vocarskih kultura, vinove
loze i hmelja - tri godine od godine donosenja roda, a mikroorganizama - tri
generacije. Ispitivanje sumskog bilja traje najmanje 1/3 proizvodnog turnusa,
ali ne manje od tri godine. Sorta mora biti ispitana i u uvjetima koje predlozi
podnositelj zahtjeva. Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga clanka, strana sorta
se moze ispitivati u pokusnom polju i dvije godine, ako je takav prijedlog
podnesen prigodom podnosenja zahtjeva pod uvjetom da se iz podnesene dokumentacije
moze utvrditi da odnosna sorta u nekoj stranoj zemlji sa istim ili slicnim
zemljisno-klimatskim uvjetima daje rezultate u sirokoj proizvodnji koji u
kakvoci i drugim bitnim svojstvima znatno nadmasuju sortu koja se u toj godini
koristi kao standardna sorta. Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga clanka,
sorta se moze ispitivati na pokusnom polju i dvije godine ako je to predlozeno
prigodom podnosenja zahtjeva, pod uvjetima: 1) da u zemlji nema sorte odredjene
namjene, ili 2) ako su u pitanju sorte povrca, cvijeca i hortikulturnog bilja.
Clanak 19.
Ispitivanje sorte u pokusnom polju i laboratoriju glede utvrdjivanja
proizvodne vrijednosti sorte vrsi se po jedinstvenoj metodi, posebno za svaku
kulturu ili grupu kultura, koju propise federalni ministar na prijedlog Komisije
za priznavanje i zastitu sorti. Ispitivanje sorte u pokusnom polju vrsi se
usporedba sa standardnom sortom koju odredjuje Komisija za priznavanje i zastitu
sorti. Za vrijeme trajanja ispitivanja jedne sorte usporedbom se vrsi s istom
standardnom sortom. Kao standardna sorta moze se odrediti samo priznata sorta,
odnosno opcepoznata sorta, koja po svojim bioloskim i drugim svojstvima u
odredjenom rejonu - podrucju ima najvecu vrijednost za namjenu glede koje
se vrsi ispitivanje. Izuzetno od odredbe stavka 4. ovoga clanka, ako za pojedinu
vrstu bilja nije priznata nijedna opcepoznata sorta, kao standardna sorta
uzet ce se domaca ili odomacena sorta koja se koristi u proizvodnji, a koja
ima najvecu vrijednost za namjenu glede koje se vrsi ispitivanje. Ako pojedina
vrsta bilja nema standardne sorte odredjene namjene iz st. 4. i 5. ovoga clanka,
sorta se ispituje za namjenu glede koje je podnesen zahtjev.
Clanak. 20
. Vrijeme sjetve, odnosno sadnje u pokusnom polju, vrijeme skidanja
usjeva-berbe plodova, primjene ostalih agrotehnickih mjera ili utvrdjivanja
prirasta drvne mase i vrijeme dostavljanja rezultata potrebnih za njihovu
obradu i dr. utvrdjuje se ugovorom, koji zakljucuju Federalno ministarstvo
i izvodjac pokusa. Izvodjac pokusa koji je zakljucio ugovor o ispitivanju
sorte u pokusnom polju, odnosno laboratoriju duzan je uredno i na vrijeme
primijeniti sve agrotehnicke mejre u pokusnom polju prema jedinstvenoj metodi
i obvezama iz ugovora i dostaviti Federalnom ministarstvu rezultate potrebne
za obradu sukladno jedinstvenoj metodi iz clanka 19, ovog zakona. Federalno
ministarstvo je duzno pruziti strucnu pomoc izvodjacima pokusa glede pravilnog
primjenjivanja jedinstvene metode iz clanka 19. stavak 1. ovoga zakona.
Clanak 21.
Ispitivanje sorte na pokusnom polju, odnosno u laboratoriju
glede utvrdjenih identiteta, homogenosti stabilnosti sorte traje tri godine,
odnosno dvije godine ako se na temelju rezultata ispitivanja u dvije godine
mogu pouzdano utvrditi identitet, homogenost i stabilnost ispitivane sorte.
Ispitivanje sorte iz stavka 1. ovoga clanka obavlja se po jedinstvenoj metodi
koju propise federalni ministar, na prijedlog Komisije za priznavanje i zastitu
sorte. 4. Obrada podataka
Clanak 22.
Federalno ministarstvo vrsi obradu godisnjih podataka dobijenih
u pokusnom polju, a poslije zavrsenog trogodisnjeg, odnosno dvogodisnjeg ispitivanja
vrsi obradu konacnih rezultata dobijenih u pokusnom polju i laboratoriju.
Obrada podataka iz stavka 1. ovoga clanka vrsi se po jedinstvenoj metodi koju
propise federalni ministar na prijedlog Komisije za priznavanje i zastitu
sorti. Konacni rezultati ispitivanja dostavljaju se potkomisiji i Komisiji
za priznavanje i zastitu sorti glede ocjene vrijednosti sorte. 5. Ocjena vrijednosti
sorte
Clanak 23.
Na temelju konacnih rezultata trogodisnjeg, odnosno dvogodisnjeg
ispitivanja sorte u pokusnom polju, odnosno laboratoriju i misljenja potkomisije,
Komisija za priznavanje i zastitu sorti ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti
za priznavanje sorte. Sorta ce se priznati ako se bioloski nedvosmisleno razlikuje
od do tada priznatih sorti, odnosno opcepoznatih sorti pod uvjetom da u pogledu
kakvoce i drugih bitnih svojstava nadmasuje postojecu standardnu sortu s kojom
je usporedjivana. Ako ispitivanje sorte traje dvije godine, sorta ce se priznati
ako rezultati ispitivanja sorte na pokusnom polju i u laboratoriju obje godine
znatno nadmasuju standardnu sortu u pogledu prinosa ili kakvoce i drugih bitnih
svojstava. Ako u zemlji nema standardne sorte odredjene namjene sorta ce se
priznati ako sorta postigne zadovoljavajuce rezultate za odredjenu namjenu
u smislu podnesenoga zahtjeva. Komisija za priznavanje i zastitu sorti duzna
je da dostavi Federalnom ministarstvu prijedlog za priznavanje sorte ako utvrdi
kako su ispnjeni uvjeti iz st. 2., 3. i 4. ovoga clanka u podrucju za koje
je zatrazeno priznavanje ili prijedlog za odbijanje zahtjeva ako utrdi da
nisu ispunjeni uvjeti iz st. 2., 3. i 4. ovoga clanka. Komisija za priznavanje
i zastitu sorti duzna je da prijedlog iz stavka 4. ovoga clanka s razlozima
glede kojih se podnosi dostavi Federalnom ministarstvu do 1. veljace naredne
godine poslije posljednje godine ispitivanja sorte u pokusnom polju. 6. Donosenje
rjesenja o vrijednosti sorte i upis sorte u registar i evidenciju
Clanak 24.
Ako Komisija za priznavanje i zastitu sorti utvrdi da su ispunjeni
uvjeti za priznavanje sorte i da odgovarajuci prijedlog, donosi se rjesenje
o priznavanju sorte. Rjesenje o priznavanju sorte, ili o odbijanju zahtjeva,
donosi federalni ministar na prijedlog Komisije za priznavanje i zastitu sorti.
Clanak 25.
Sortu za koju je donijeto rjesenje o priznavanju sorte Federalno
ministarstvo upisuje u registar novostvorenih sorti (u daljnjem tekstu: registar),
odnosno u evidenciju stranih sorti kojima je uvodjenje u proizvodnju odobreno
(u daljnjem tekstu: evidencija). U registar, odnosno popis, pored temeljnih
podataka o sorti i podnositelju zahtjeva, vode se i podaci o proizvedenim
kolicinama sjemena i sadnog materijala po sortama i kategorijama, koje svake
godine dostvljaju podnositelji zahtjeva, odnosno zupanijskog ministarstva
najkasnije u roku od 30 dana prije pocetka sjetve odnosno sadnje. Propis u
odredjivanju podataka koji se vode u registru, odnosno u popisu donosi federalni
ministar. U vremenu za koje je sorta upisana u registar, odnosno u popis reprodukcijski
materijal te sorte moze se stavljati u promet kao sortni. Stvaratelj priznate
sorte, odnosno sorte koja je upisana u registar, odnosno u popis ostvaruje
zastitu prava u smislu odredbi clanka 4. i drugih odredbi ovoga zakona. 7.
Brisanje sorte iz registra i popisa
Clanak 26.
Federalni ministar ce donijeti rjesenje o brisanju sorte iz
registra, odnosno popisa:
1) na zahtjev stvaratelja sorte, odnosno podnositelja zahtjeva iz clanka 11.
stavak 3. ovoga zakona;
2) ako prestanu postojati uvjeti glede kojih je sorta priznata;
3) ako ta sorta nije bila u prometu vise od tri godine uzastopce;
4) ako od dana upisa u registar, odnosno u popis, protekne: 20 godina - za
hmelj i krompir, 25 godina - za vocarske kulture, vinovu lozu i ukrasno bilje,
35 - za sumsko bilje i 17 - za sve ostalo bilje, osim ako u tom vremenu za
iste namjene i za isto podrucje nije bila priznata, odnosno odobrena bolja
sorta. Rjesenje iz toc. 2. i 4. stavka 1. ovoga clanka donosi se na prijedlog
Komisije za priznavanje i zastitu sorti, a rjesenje iz tocke 3. stavka 1.
ovoga clanka - na prijedlog zupanijskog ministarstva. Sorta koja je brisana
iz registra ili popisa moze se stavljati u promet najvise još tri godine od
dana brisanja iz registra, odnosno popisa. 8. Objavljivanje sorte
Clanak 27.
Popis domacih sorti koje su upisane u registar, odnosno brisane
iz registra i popis stranih sorti koje su upisane, odnosno brisane iz popisa
Federalno ministarstvo objavljuje u "Sluzbenim novinama Federacije BiH" u
roku od 30 dana od dana donosenja rjesenja. Popis mora sadrzavati sljedece
podatke: vrstu bilja, naziv sorte, podrucje, odnosno lokalitet na kojemu je
sorta nadmasila standardnu sortu i firmu, odnosno naziv i sjediste stvaratelja
sorte, odnosno naziv podnositelja zahtjeva iz clanka 11. ovoga zakona, kao
i firmu drustva, druge pravne osobe i naziv fizicke osobe koji odrazavaju
originalnost sorte. 9. Komisije i potkomisije
Clanak 28.
Sukladno odredbama ovoga zakona utemeljuju se komisije za priznavanje
i zastitu sorti, i to: Komisija za priznavanje i zastitu sorti ratarskog i
povrtlarskog bilja; Komisija za priznavanje i zastitu sorti vocarskog i vinogradskog
bilja; Komisija za priznavanje i zastitu sorti sumskog bilja i Komisija za
priznavanje i zastitu sorti hortikulturnog i cvjecarskog bilja. Komisije imaju
predsjednika i deset clanova, koji imaju zamjenike. Komisije iz stavka 1.
ovoga clanka imenuje federalni ministar. Clanove komisije, kao i njihove zamjenike
sacinjavaju po jedan predstavnik iz svake zupanije, koje iz reda znanstvenih
i strucnih djelatnika odgovarajuce oblasti predlozi zupanijsko ministarstvo
kao i predstavnika Federalnog ministarstva. Clanovi komisije iz stavka 4.
ovoga clanka iz svojih redova biraju predsjednika komisije. Federalni ministar
imenuje dva tajnika za sve cetiri komisije iz reda djelatnika Federalnog ministarstva.
Predsjedniku, clanovima i tajniku svake komisije pripada naknada koju odredi
federalni ministar.
Clanak 29.
Komisijama za priznavanje i zastitu sorti pomazu u radu potkomisije.
Potkomisije se utemeljuju za pojedine kulture ili grupu kultura i imaju deset
clanova. Potkomisiju utemeljuje federalni ministar na prijedlog zupanijskih
ministarstava iz reda znanstvenih i strucnih djelatnika odgovarajuce oblasti.
Na temelju rezultata izvrsenih ispitivanja u pokusnom polju i laboratoriju,
potkomisija daje misljenje Komisiji za priznavanje i zastitu sorti o tome
jesu li ispunjeni uvjeti za priznavanje sorti, uz navodjenje svih razloga
na temelju kojih je dato takovo misljenje.
Clanak 30.
Komisije za priznavanje i zastitu sorti i potkomisije rade u
sjednicama. Komisije za priznavanje i zastitu sorti donose poslovnik o svojemu
radu. 10. Proizvodni pokusi
Clanak 31.
Pored ispitivanja sorte u pokusnom polju i laboratoriju, podnositelj
zahtjeva moze, na temelju posebnog zahtjeva, predloziti da se sorta ispita
i u proizvodnom pokusu. Pod proizvodnim pokusom podrazumijeva se ispitivanje
sorte na povrsini cija se velicina za pojedine vrste bilja odredjuje metodom
za ispitivanje sorti u proizvodnim pokusima. Ispitivanje sorte u proizvodnim
pokusima moze se vrsiti samo ako je sorta vec ukljucena u ispitivanje u pokusno
polje. Zahtjev za ispitivanje sorte u proizvodnom pokusu podnosi se Federalnom
ministarstvu s prijedlogom lokacije i velicine proizvodnog pokusa. Rjesenje
o odobrenju zahtjeva iz stavka 4. ovoga clanka donosi federalni ministar.
U rjesenju kojim se odobrava proizvodni pokus odredjuju se velicina, mjesto
proizvodnog pokusa i standardna sorta glede usporedbe. Federalni ministar
moze, ako neko svojstvo nije moguce provjeriti ispitivanjem u pokusnom polju
(pogodnost za mehanicku berbu i dr.) rjesenjem odrediti proizvodni pokus kao
obvezan. Prigodom ocjenjivanja da li su ispunjeni uvjeti za priznavanje sorte
Komisija za priznavanje i zastitu sorti uzima u obzir i rezultate dobijene
u proizvodnim pokusima, i to kao dopunske elemente koji ocjenu cine objektivnijom.
Federalni ministar propisuje metode iz stavka 2. ovoga clanka i vrste bilja
i odredjene namjene koristenja sorte iz stavka 3. ovoga clanka. 11. Odrzavanje
sorte (uzdrzna selekcija), cuvanje uzoraka i uzgajanje maticnih stabala
Clanak 32.
U vrijeme za koje je sorta priznata i zasticena, uzorak reprodukcijskog
materijala biljke (za hibride i roditeljske linije) mora se cuvati, osim reprodukcijskog
materijala visegodidnjih vrsta bilja (vinove loze, vocarskog i sumskog bilja,
hmelja i dr.). Stvaratelj sorte visegodisnjih vrsta bilja (vinove loze, vocarskog
i sumskog bilja, hmelja i dr.) duzan je uzgajati ili osigurati uzgajanje odredjenog
broja maticnih stabala, vrsiti kontrolu svojstava tih stabala i o njima voditi
popis. Cuvanje uzoraka vrsi drustvo, odnosno druga pravna osoba koju ovlasti
federalni ministar, na prijedlog zupanijskog ministarstva. Drustvo, odnosno
druga pravna osoba mora imati potrebnu opremu, objekte i strucni kadar za
cuvanje uzoraka. Stvaratelj sorte duzan je u roku od jedne godine od dana
podnosenja zahtjeva predati na cuvanje uzorak sorte (za hibrdine sorte i roditeljske
linije) drustvu, drugoj pravnoj osobi iz stavka 3. ovoga clanka, kao i povremeno
vrsiti obradu tih uzoraka. Homogenost, stabilnost i identitet sorte mogu se
dokazivati samo uzorcima predatim na cuvanje drustvu, drugoj pravnoj osobi
iz stavka 3. ovoga clanka, a u visegodisnjih vrsta bilja - evidentiranim maticnim
stablima. Stvaratelj domace i strane sorte duzan je brinuti se o stabilnosti
sorte i odgovoran je za njenu kakvocu i druga bitna svojstva iz clanka 5.
ovoga zakona u vrijeme dok je sorta upisana u registar, odnosno popis. Drustvo,
osndosno druga pravna osoba iz stavka 3. ovoga clanka, duzno je uzorke reprodukcijskog
materijala cuvati na propisan nacin. Propis o cuvanju uzoraka reprodukcijkog
materija bilja iz stavka 1. ovoga clanka (o kolicini uzoraka, nacinu dostavaljanja
uzoraka, rokovima za njegovu obnovu, uvjetima cuvanja) i nacinu vodjenja evidencije
o maticnim stablima, uvjetima i nacinu uzgajanja tih stabala, kao i o nacinu
provjeravanja homogenosti, stabilnosti i identiteta sorte iz st. 2. i 6. ovoga
clanka donosi federalni ministar.
Clanak 33.
Stvaratelj sorte je obvezan odrzavati originalnost sorte po
propisanim metodama, o cemu vodi odgovarajuci popis. Ako stvaratelj sorte
ne odrzava originalnost sorte po propisanim metodama, federalni ministar moze,
uz njegovu suglasnost, prenijeti pravo koristenja sorte na zainteresirano
drustvo, odnosno drugu pravnu osobu, uz pravicnu naknadu. Federalni ministar
propisuje metodu i popis iz stavka 1. ovoga clanka, na prijedlog Komisije
za priznavanje i zastitu sorti. originalnost strane sorte moze se odrzavati
u nasoj zemlji uz suglasnost njezinog vlasnika. Za hibrid je potrebno osigurati
dokaz o raspolaganju roditeljskim komponentama. Originalnost strane sorte
moze odrzavati zainteresirano drustvo, odnosno druga pravna osoba koju ovlasti
federalni ministar, na prijedlog zupanijskog ministarstva. Identitet, homogenost
i stabilnost sorte ispituje drustvo, odnosno druga pravna osoba koju ovlasti
federalni mnistar, na prijedlog zupanijskog minitarstva. Drustvo, odnosno
druga pravna osoba iz st. 1., 3. i 4. ovoga clanka mora imati potrebnu opremu,
objekte i strucne kadrove za odrzavanje originalnosti sorte, odnosno za ispitivanje
identiteta, homogrnosti i stabilnosti sorte. 12. Troskovi postupka
Clanak 34.
Troskove postupka priznavanja sorte snosi podnositelj zahtjeva.
Troskove postupka ispitivanja sorte u pokusnom polju i laboratoriju snosi
podnositelj zahtjeva i uplacuje ih neposredno izvodjacu proizvodnog pokusa,
odnosno laboratoriju iz clanka 17. ovoga zakona. Troskove postupka ispitivanja
sorte u proizvodnim pokusima snosi podnositelj zahtjeva i uplacuje ih neposredno
izvodjacu proizvodnog pokusa. Troskove predaje, obnove i cuvanja uzoraka snosi
stvaratelj sorte i uplacuje ih neposredno drustvu, odnosno drugoj pravnoj
osobi koja obavlja poslove u svezi cuvanja uzoraka. Troskove odrzavanja sorte
(uzdrzna selekcija) snosi stvaratelj sorte, odnosno zainteresirano drustvo,
odnosno druga pravna osoba kojoj je preneseno pravo koristenja sorte. Federalni
ministar odredjuje, uz suglasnost zupanijskog ministarstva, visinu troskova
postupka priznavanja sorte iz stavka 1. ovoga clanka, kao i nacin uplate i
koristenja tih sredstava. Federalni ministar, uz suglasnost zupanijskog ministarstva,
odredjuje visininu troskova predaje, obnove i cuvanja uzoraka iz stavka 4.
ovoga clanka.
Clanak 35.
Troskovi postupka priznavanja sorte iz clanka 34. stavak 1.
ovoga zakona uplacuju se u roku od 15 dana od dana prijema obavijesti da ce
sorta biti ukljucena u ispitivanje na pokusnom polju. Ako podnositelj zahtjeva
u roku od 15 dana od dana prijema izvjesca iz stavka 1. ovoga clanka ne uplati
troskove postupka, smatrat ce se da je odustao od zahtjeva i zahtjev ce se
rjesenjem odbaciti. 13. Povjeravanje javnih ovlasti
Clanak 36.
Drustvima, ustanovama i drugim pravnim osoba koje imaju odgovarajuci
strucni kadar i opremu za obavljanje poslova i zadataka utvrdjenih ovim zakonom
moze se povjeriti vrsenje sljedecih upravnih i strucnih poslova iz djelokruga
Federalnog ministarstva. 1. prijem zahtjeva za priznavanje sorti poljoprivrednog
i sumskog bilja i ocjenjivanje opravdanosti zahtjeva (clanak 13.); 2. organiziranje
ispitivanja sorti na pokusnom polju i u laboratoriju i pruzanje strucne pomoci
(cl. 15., 16., 17. i 20.); 3. obrada dobijenih rezultata ispitivanja sorti
na pokusnom polju i u laboratoriju i donosenje rjesenja o vrijednosti sorti
(cl. 22. i 24.); 14. vodjenje registra novostvorenih sorti, vodjenje popisa
stranih sorti i vodjenje registra zasticenih sorti (cl. 25. i 47.); Poslove
i zadatke iz toc. 1., 2., 3. i 4. ovoga clanka, federalni ministar povjerit
ce drustvima, ustanovama ili pravnim osobama koje imaju sjediste u zupaniji
podnositelja zahtjeva na prijedlog zupanijskog ministarstva, ukoliko ispunjavaju
uvjete propisane ovim zakonom. Ustanove koje imaju javne ovlasti duzne su
podnijeti redovna izvjesca Federalnom ministarstvu o vrsenju povjerenih im
javnih ovlasti, kao i dostavljati trazene podatke i dokumente koji su znacajni
za vrsenje kontrole u obavljanju javnim ovlasti. Federalno ministarstvo prati
rad i vrsi kontolu nad sprovodjenjem prenesenih poslova i zadataka iz stavka
1. ovoga clanka i po potrebi daje odgovarajuce instrukcije i strucna uputstva
za pravilnu primjenu odredaba ovoga zakona. Federalno ministarstvo rjesava
po zalbama protiv donesenih upravnih akata u vrsenju povjerenih javnih ovlasti.
Ako Federalno ministarstvo utvrdi da se poslovi i zadaci koji su preneseni
kao javne ovlasti ne izvrsavaju sukladno odredbama ovoga zakona, poduzet ce
mjere za izvrsenje tih poslova i zadataka, odnosno prenijet ce ih na drugo
drustvo, ustanovu ili drugu pravnu osobu.
III - ZASTITA SORTE 1. Zahtjev za zastitu
Clanak 37.
Sorta poljoprivrednog i sumskog bilja za koju je donijeto rjesenje
o priznavanju novostvorene sorte moze se zastiti po odredbama ovoga zakona.
Strana sorta za koju je donijeto rjesenje o odobrenju uvodjenja u proizvodnju
moze se zastiti po odredbama ovoga zakona pod uvjetima reciprociteta ako odnosna
zemlja ima zakonski reguliranu zastitu sorti. Izuzetno od odredbi st. 1. i
2. ovoga clanka, domaca i strana sorta mogu se zastititi prema odredbama ovoga
zakona ako se u postupku ispitivanja identiteta, homogenosti i stabilnosti
sorte iz clanka 21. ovoga zakona utvrdi da se sorta u jednoj ili vise znacajnih
morfoloskih ili fizioloskih svojstava razlikuje od do sada priznatih sorti,
odnosno opcepoznatih sorti.
Clanak 38.
Postupak za zastitu sorte pokrece se na temelju zahtjeva stvaratelja
novostvorene sorte, odnosno stvaratelja strane sorte, podnesenog u pisanom
obliku. Zahtjev iz stavka 1. ovoga clanka podnosi se Federalnom ministarstvu
za svaku sortu zasebno. Propis o sadrzini, podacima i dokazima koje mora sadrzavati
zahtjev donosi federalni ministar.
Clanak 39.
Federalno ministarstvo prigodom vodjenja postupka za zastitu
sorte utvrdjuje jesu li ispunjeni i drugi uvjeti za zastitu sorte i to: 1.
je li doneseno rjesenje o priznavanju sorte, 2. postoje li opravdani razlozi
za zastitu sorte, Misljenje o opravdanosti zastite sorte daje Komisija za
priznavanje i zastitu sorti. Smatra se da postoji opravdanost za zastitu sorte
ako je moguce neosporno izvrsiti identifikaciju sorte cija se zastita trazi.
Rjesenje kojim se dopusta zastita sorte donosi federalni mnistar.
Clanak 40.
Sorta za koju je doneseno rjesenje kojim se dopusta zastita
sorte upisuje se u registar zasticenih novonastalih sorti, odnosno u registar
zasticenih stranih sorti poljoprivrednog i sumskog bilja. Sorta se smatra
zasticenom danom upisa u registar. Naziv pod kojim je sorta upisana u registar
iz stavka 1. ovoga clanka je zasticen. Registar iz stavka 1. ovoga clanka
vodi Federalno ministarstvo. Propis o sadrzaju i podacima koji se vode u registru
iz stavka 1. ovoga clanka donosi federalni ministar. Federalni ministar objavljuje
u "Sluzbenim novinama Federacije BiH" popis zasticenih sorti, s podacima o
vrsti bilja, nazivu sorte, nazivu odnosno imenu stvaratelja sorte i njegovom
sjedistu (u daljnjem tekstu: nositelj zastite).
Clanak 41.
Glede osiguranja zastite sorte, stvaratelj sorte koji je podnio
zahtjev iz clanka 11. ovoga zakona moze podnijeti Federalnom ministarstvu
zahtjev za evidencijski upis sorte u registar evidentiranih sorti koji vodi
taj organ. Rjesenje kojim se dopusta evidencijski upis sorte u registar donosi
federalni ministar. 3. Prava nositelja zastite
Clanak 42.
Nositelj zastite stjece pravo: 1. raspolagati sortom, odnosno
sam je koristiti ili je dati na privremeno koristenje drugim drustvima, odnosno
drugim pravnim osobama; 2. sam umnozavati sortu i stavljati je u promet ili
to privremeno dozvoliti drugim drustvima ili drugim pravnim osobama; 3. ostvarivati
naknadu za pivremeno koristenje sorte od strane drugih osoba. Prava iz stavka
1. ovoga clanka stjecu se danom upisa sorte u odgovarajuci registar iz clanka
40. ovoga zakona. Danom upisa sorte u registar iz clanka 40. ovoga zakona
nositelj zastite stjece pravo da na pakovanju zasticene sorte stavlja oznaku:
"Sorta zasticena u Federaciji BiH".
Clanak 43.
Zasticena sorta moze se koristiti za stvaranje novih sorti i
bez saglasnosti nositelja zastite. Zasticena sorta ne moze se, bez suglasnosti
nositelja zastite, koristiti u procesu neprekidnog krizanja (hibridizacije)
za stvaranje merkantilnih hibrida.
Clanak 44.
Ako je zasticena sorta ukrasno bilje, nositelj zastite stjece
pravo, osim prava iz ovoga zakona, pravo iskljucive proizvodnje tog ukrasnog
bilja i u nereproduktivne svrhe. 4. Vrijeme trajanja zastite
Clanak 45.
Sorta upisana u registar iz clanka 40. ovoga zakona smatra se
zasticenom. Zastita sorte traje od dana upisa u registar: 18 godina - za vinovu
lozu i vocarsko, ukrasno i sumsko bilje, a 15 godina za ostalo bilje. Prava
nositelja zastite prestaju i prije isteka roka trajanja zastite iz stavka
2. ovoga clanka danom donosenja rjesenja iz clanka 26. ovoga zakona. Prava
nositelja zastite prestaju i: 1) ako se nositelj zastite odrekne prava na
zastitu, u kojem slucaju to pravo prestaje narednog dana od dana predaje Federalnom
ministarstvu podneska o odricanju prava na zastitu; 2) ako nositelj zastite
ne vrsi obnovu uzorka ili su unistena maticna stabla visegodisnjih vrsta bilja
sorte iz clanka 32. ovoga zakona, u kojem slucaju to pravo prestaje narednog
dana od dana predaje Federalnom ministarstvu podneska o nevrsenju obnove uzorka,
odnosno o unistenju maticnih stabala. 3) na temelju sudske odluke - danom
odredjenim u toj odluci; 4) ako je prestala postojati pravna osoba koja je
nositelj tog prava po odredbama ovoga zakona, osim ako je to pravo preslo
na pravne sljednike te pravne osobe. Prestanak prava na zastitu sorte po st.
2. do 4. ovoga clanka utvrdjuje se rjesenjem federalnog ministra. Na temelju
rjesenja iz stavka 5. ovoga clanka sorta se brise iz registra. Federalni ministar
objavljuje popis sorti kojima je prestala zastita. 3. Prenosenje prava
Clanak 46.
Nositelj zastite moze pod uvjetima previdjenim ovim zakonom
svoje pravo ugovorom prenijeti na drugu pravnu osobu, u cjelini ili djelimicno.
Ugovor iz stavka 1. ovoga clanka mora biti sastavljen u pisanom obliku i upisuje
se u registar zasticenih sorti na zahtjev jedne od ugovornih strana. Ugovor
koji nije zakljucen u pisanom obliku i koji nije upisan u odgovarajuci registar
nema pravni ucinak.
Clanak 47.
Ugovor iz clanka 46. ovoga zakona sadrzi narocito: vrijeme na
koje se to pravo prenosi, opseg prava i visinu naknade za koristenje tog prava
- ako je naknada ugovorena, kao i naznaku drugih ugovornih prava. Nistavna
je odredba ugovora iz stavka 1. ovoga clanka koja drugoj pravnoj osobi postavlja
takva ogranicenja koja ne proistjecu iz prava koje je predmet ugovora ili
ogranicenja koja su nepotrebna za ocuvanje tog prava.
Clanak 48.
Ako nositelj zastite sam ili preko druge pravne osobe ne koristi
ili nedovoljno koristi u zemlji zasticenu sortu, federalni ministar moze pravo
koristenja zasticene sorte prenijeti na drugu pravnu osobu koja to pravo trazi
(u daljnjem tekstu: korisnik dozvole). Smatra se da se zasticena sorta ne
koristi ili nedovoljno koristi u zemlji i ako nositelj zastite odbija drugoj
osobi ustupiti pravo koristenja zasticene sorte ili mu postavlja neopravdane
uvjete, pod uvjetom da u zemlji postoji potraznja za sortom tih svojstava.
Pravo koristenja moze se dati samo drustvu, drugoj pravnoj osobi koja dokaze
da raspolaze proizvodnim kapacitetima i tehnoloskim mogucnostima potrebnim
za umnozavanje i stavljanje u promet zasticene sorte. Prijenos prava koristenja
nece se izvrsiti ako nositelj zastite dokaze da postoje opravdani razlozi
za nekoristenje ili nedovoljno koristenje zasticene sorte.
Clanak 49.
O opravdanosti zahtjeva za prenosenje prava koristenja zasticene
sorte odlucuje federalni ministar po pribavljenom misljenju Komisije za priznavanje
i zastitu sorti.
Clanak 50.
Ako je koristenje zasticene sorte od posebnog interesa za zdravstvo,
obranu i zastitu i unapredjivanje covjekove okoline, koji su od interesa za
cijelu zemlju i medjunarodnu zajednicu, moze se izvrsiti prijenos koristenja
zasticene sorte na temelju sluzbene dozvole. O zahtjevu zainteresiranih drustava,
drugih pravnih osoba za davanje dozvole iz stavka 1. ovoga clanka odlucuje
federalni ministar po pribavljenom misljenju nadleznog federalnog organa uprave
za oblasti iz stavka 1. ovoga clanka.
Clanak 51.
U slucaju prenosenja prava koristenja zasticene sorte po cl.
48. do 50. ovoga zakona nositelju zastite pripada naknada. Visinu naknade
utvrdjuju sporazumno nositelj zastite i korisnik dozvole. Ako se sporazum
ne postigne, nadlezni sud u izvanparnicnom postupku utvrdjuje pravicnu nadoknadu.
Nepostojanje sporazuma iz stavka 2. ovoga clanka, odnosno odluke suda o nadoknadi,
ne sprjecava drustvo odnosno drugu pravnu osobu kojoj je data dozvola za prijenos
koristenja zasticene sorte da tu sortu koristi. 4. Obveze korisnika dozvole
Clanak 52.
Korisnik dozvole je duzan:
1. pridrzavati se i ispunjavati obveze utvrdjene ovim zakonom i ugovorom s
nositeljem zastite;
2. vrsiti umnozavanje sjemena, sadnog materijala i drugih reprodukcijskih
tijela zasticene sorte i stavljati ih u promet;
3. izvjestavati nositelja zastite o proizvedenim kolicinama reprodukcijskog
materijala;
4.placati nadoknadu za koristenje zasticene sorte; 5. izvijestiti nositelja
zastite i Federalno ministarstvo ako prestanu postojati uvjeti glede kojih
je sorta priznata ili ako nastanu drugim uvjeti iz clanka 26. ovoga zakona
glede kojih sortu treba brisati iz registra, odnosno popisa ili ako su nastali
uvjeti za brisanje zasticene sorte iz registra. Nositelj zastite ima pravo
vrsiti uvid u proizvedene i apsorbirane kolicine sjemena sadnog materijala
i drugih reporodukcijskih tijela zasticene sorte.
Clanak 53.
Sjeme, sadni materijal i drugi reprodukcijski materijal zasticene
sorte ne mogu se izvoziti bez suglasnosti nositelja zastite.
Clanak 54.
Za vrijeme dok je sorta upisana u registar, odnosno popis, zainterisirano
drustvo, druga pravna osoba i zupanijski organ uprave nadlezan za poslove
kontrole proizvodnje sjemena i sadnog materijala mogu zahtijevati provjeru
identieta, stabilnost i homogenosti sorte. Nositelj zastite i korisnik dozvole
duzni su omoguciti provjeravanje stabilnosti, identiteta i homogenosti zasticene
sorte iz stavka 1. ovoga clanka. Provjeru iz stavka 1. ovoga clanka obavlja
se, po metodi propisanoj u clanku 21. stavku 2. ovoga zakona, drustvo, odnosno
druga pravna osoba iz clanka 33. stavka 4. koju odredi federalni ministar.
Troskove provjeravanja iz stavka 1. ovoga clanka snosi stvaratelj sorte, odnosno
nositelj zastite ako se utvrdi da sorta nema identitet, stabilnost i homogenost
glede kojih je priznata, odnosno zasticena, a zainteresirano drustvo, druga
pravna osoba ili zupanijsko ministarstvo koje je podnijelo zahtjev za provjeru
- ako se utvrdi da sorta odgovara uvjetima glede kojih je priznata, odnosno
zasticena. 6. Sudska zastita
Clanak 55.
Nositelj zastite, odnosno korisnik zasticene sorte ima pravo
zahtijevati prestanak daljnjeg vrsenja radnje kojom se povrijedjuje njegovo
pravo, kao i naknadu stete. Pored zahtjeva iz stavka 1. ovoga clanka, nositelj
zastite, odnosno korisnik zasticene sorte moze zahtijevati javno objavljivanje
pravosnazne presude o trosku tuzenika. O sporu povodom zahtjeva iz st. 1.
i 2. ovoga clanka odlucuje nadlezni sud.
Clanak 56.
Povrijedom prava nositelja zastite, kao i korisnika zasticene
sorte, smatra se svako neovlasteno koristenje zasticene sorte ili raspolaganje
sortom.
Clanak 57.
Tuzba glede povrijede prava nositelja zastite moze se podnijeti
u roku od tri godine od dana kad je tuzitelj saznao za povrijedu i pocinitelja.
Po isteku pet godina od dana pocinjene povrjede tuzba iz stavka 1. ovoga clanka
ne moze se podnijeti.
IV - KAZNENE ODREDBE
Clanak 58.
Novcanom kaznom od 5.000 do 20.000 KM kaznit ce se za gospodarski
prijestup drustvo i druga pravna osoba ako:
1. prigodom izvodjenja pokusa u pokusnom polju ne primijeni ili ne primijeni
pravodobno sve agrotehničke mjere propisane jedinstvenom metodom ili predvidjene
zakljucenim ugovorom (clanak 20. stavak 2.);
2. ne dostavi ili ne dostavi uredno i pravodobno Federalnom ministarstvu rezultate
ispitivanja sorte u pokusnom polju potrebne za njihovu obradu (clanak 23.
stavak 2.);
3. oznaci i stavi u promet kao sortni reprodukcijski materijal sortu koja
nije upisana u registar, odnosno popis (clanak 25. stavak 4.);
4. za priznatu sortu u odredjenom roku, ne preda ovlastenom drustvu, odnosno
drugoj pravnoj osobi na cuvanje uzorak reprodukcijskog materijala te sorte
ili ne vrsi u propisanom roku obnovu tih uzoraka, odnosno ne osigura uzgajanje
i evidenciju maticnih stabala visegodisnjih vrsta bilja (clanak 32. st. 2.
i 5.);
5. povjerene uzorke reprodukcijskog materijala ne cuva na propisani nacin
(clanak 32. stavak 8.);
6. ne odrzava originalnost sorte po propisanim metodama i ne vodi odgovarajuci
popis (clanak 33. stavak 1.);
7. za sortu koja nije upisana u registar zasticenih novostvorenih sorti, odnosno
u registar zasticenih stranih sorti poljoprivrednog i sumskog bilja na pakiranju
zasticene sorte stavi oznaku da je "Sorta zasticena u Federaciji BiH" (clanak
42. stavak 3.);
8. zasticenu sortu koristi u procesu neprekidnog krizanja za stvaranje merkantilnih
hibrida bez suglasnosti nositelja zastite (clanak 43. stavak 2.);
9. zasticenu sortu ukrasnog bilja koristi za proizvodnju u nereproduktivne
svrhe bez suglasnosti nositelja zastite (clanak 44.);
10. sjeme, sadni materijal ili drugi reprodukcijski materijal zasticene sorte
izvozi bez suglasnosti nositelja zastite (clanak 53.). Za gospodarski prijestup
iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 500 KM do 2.000
KM i odgovorna osoba u drustvu i drugoj prvanoj osobi.
Clan 59.
Novcanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit ce se za prekrsaj
drustvo i druga pravna osoba ako:
1. vrsi ispitivanje sorte u proizvodnom pokusu bez odobrenja federalnog ministra
(clanak 31. st. 4. i 5.);
2. ne vodi uredno popis maticnih stabala visegodisnjih vrsta bilja ili ne
vrsi propisanu kontrolu svojstva tih stabala (clanak 32. stavak 2.);
3. ne podnosi redovna izvijesca Federalnom ministarstvu (clanak 36. stavak
2.). Za prekrsaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom od
100 do 500 KM i odgovorna osoba u drustvu i drugoj pravnoj osobi.
V - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE
Clanak 60.
O zahtjevima za priznavanje sorte koji su podneseni do dana
stupanja na snagu ovoga zakona, a po kojima nije doneseno rjesenje za priznavanje
sorte, odosno rjesenje o odbijanju zahtjeva za priznavanje sorte, nastavit
ce se postupak po odredbama ovoga zakona.
Clanak 61.
Priznate sorte za koje je donijeto rjesenje o priznavanju, odnosno
o odobravanju uvodjenja u proizvodnju po propisima koji su bili na snazi do
stupanja na snagu ovoga zakona, mogu se zastiti ako su za zastitu te sorte
ispunjeni uvjeti predvidjeni ovim zakonom.
Clanak 62.
Federalni ministar utvrdjuje popis domacih i stranih sorti poljoprivrednog
i sumskog bilja koje su do dana stupanja na snagu ovoga zakona priznate u
Federaciji na prijedlog Komisije za priznavanje i zastitu sorti.
Clanak 63.
Federalni ministar, na prijedlog nadleznog zupanijskog ministarstva
i misljenja i prijedloga Komisije za priznavanje i zastitu sorti, utvrdjuje
popis domacih i odomacenih stranih sorti vocarskog bilja, vinove loze i drugih
vrsta bilja koje se opravdano nalaze u proizvodnji na dan stupanja na snagu
ovoga zakona. Propis o kriterijima za utvrdjivanje domacih i odomacenih stranih
sorti koje se opravdano nalaze u proizvodnji donosi Federalno ministarstvo.
Clanak 64.
Popis sorti poljoprivrednih i sumskih biljaka utvrdjenih po
cl. 62. i 63. ovoga zakona federalni ministar objavljuje u "Sluzbenim novinama
Federacije BiH". Popis domacih i odomacenih stranih sorti mora sadrzavati
sljedece podatke: vrstu bilja, naziv sorte i firmu drustva, odnosno druge
pravne osobe koje odrazava originalnost sorte.
Clanak 65.
Podzakonski propisi sukladno odredbama ovoga zakona, donijet
ce se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Do donosenja
propisa iz stavka 1. ovoga clanka primjenjivat ce se propisi koji su doneseni
na temelju zakona i drugih propisa iz ove oblasti koji su se primjenjivali
na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Clanak 66.
Danom stupanja na snagu ovoga zakona na teritoriju Federacije
prestaje primjena svih zakona o priznavanju novostvorenih, odobravanju uvodjenja
u proizvodnju stranih i zastiti sorti poljoprivrednog i sumskog bilja koji
su se do tog dana primjenjivali na teritoriju Federacije.
Clanak 67.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
"Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Doma naroda Zastupnickog doma
Parlamenta Federacije BiH
Niko Lozancic, s.r.
Predsjedatelj
Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, v.r.
