Z A K O N O MJENICI
I - OPCE ODREDBE
Clanak 1.
Ovim zakonom uredjuje se sadrzaj i forma mjenice, te nacin poslovanja
mjenicom na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Federacija). Mjenica, u smislu ovog zakona, predstavlja sredstvo placanja
i instrument osiguranja placanja.
Clanak 2.
U ovom zakonu:
1) "Transirana mjenica" predstavlja bezuvjetan uput da se plati odredjena
svota novca.
2) Indosament" predstavlja vrstu mjenice koja ima svojstvo prenosivosti.
3) "Akceptiranje mjenice" predstavlja mogucnost kojom imatelj trasirane mjenice,
kao i onaj koji je samo drzi, mjenicu moze sve do njene dospjelosti podnijeti
na akceptiranje trasatu.
4) "Aval" predstavlja mjenicno jemstvo
5) "Dospjelost" predstavlja sposobnost naplativosti mjenice.
6) "Placanje" je sam cin placanja mjenicne svote.
7) "Regres" je obestecenje imatelja mjenice u slucaju kada mjenica nije placena
po dospjelosti, na vrijeme i prije dospjelosti.
8) "Intervencija" predstavlja mogucnost akceptiranja i isplate mjenice po
potrebi, od naznacne osobe.
9) "Umnozavanje i prijepisi" oznacava da mjenica moze biti izadata u dva ili
vise istovjetnih primjeraka.
10) "Preinacenje mjenice" predstavlja mogucnost preinacenja nekog sloga na
mjenici.
11) "Protest" predstavlja podizanje protesta kod protestnog tijela ovlastenog
zakonom protiv osobe protiv koje se protest podize.
12) "Zastara" je mogucnost zastarijevanja mjenicnog zahtjeva protiv akceptanta,
indosanta i trasanta u odnosu na imatelja mjenice i u medjusobnim odnosima.
13) "Neopravdano obogacenje" oznacava pojavu neopravdanog stjecanja dobiti
za radnje propustene radi odrzavanja mjenicnih prava i ugasene zastare.
14) "Pravo zaloga i pridrzaja" predstavlja pravo imatelja mjenice da se iz
zaloga koji drzi kod sebe namiri, bez podizanja tuzbe ukoliko mjenicna obaveza
nije na vrijeme izvrsena, a pravo pridrzaja je pravo imatelja mjenice nad
duznikovim novcem, pokretninama i vrijednosnim papirima.
15) "Amortizacija" mjenice predstavlja mogucnost da se sudu mjesto placanja
predlozi amortizacija mjenice u slucaju njenog nestanka.
II - TRASIRANA MJENICA IZDAVANJE I OBLIK TRASIRANE MJENICE
Clanak 3.
Trasirana mjenica sadrzi:
1) oznaku da je mjenica, napisanu u samom slogu isprave, na jeziku na kojem
je sastavljena,
2) bezuvjetni uput da se plati odredjena svota novca,
3) ime onoga koji treba platiti (trasat),
4) oznacenje dospjelosti,
5) mjesto gdje se placanje treba obaviti,
6) ime onoga kome se ili po cijoj se naredbi mora platiti (remitent),
7) oznacenje dana i mjesta izdavanja mjenice,
8) potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant).
Clanak 4.
(1) Isprava u kojoj ne bi bilo ma kojeg od sastojaka nabrojanih
u prethodnom clanku ne vrijedi kao trasirana mjenica, osim u slucajevima koji
su odredjeni u sljedecim stavcima.
(2) Trasirana mjenica u kojoj nije oznacena dospjelost, smatra se kao mjenica
po vidjenju.
(3) Ako nije narocito odredjeno, vrijedi kao mjesto placanja, a ujedno i kao
mjesto trasatovog prebivanja ono mjesto koje je naznaceno pored trasatovog
imena. (4) Trasirana mjenica na kojoj nije naznaceno mjesto izdavanja smatra
se da je izdana u mjestu koje je oznaceno pored trasantovog potpisa.
Clanak 5.
(1) Trasirana mjenica moze glasiti po naredbi samoga trasanta.
(2) Ona se moze vuci (trasirati) i na trasanta.
(3) Ona se moze izdati (trasirati) za racun trece osobe.
Clanak 6.
Trasirana mjenica moze biti plativa u mjestu prebivalista trece
osobe, bilo u mjestu u kojem trasat prebiva, bilo u kojem drugom mjestu (domicilna
trasirana mjenica).
Clanak 7.
(1) U trasiranoj mjenici plativoj po vidjenu ili na odredjeno
vrijeme po vidjenju, trasant moze odrediti da svota u njoj oznacena, nosi
kamate. U svakoj drugoj trasiranoj mjenici ova odredba o kamatama smatra se
kao da nije napisana.
(2) Kamatna stopa mora se naznaciti u mjenici; ako se to ne ucini, odredba
o kamatama smatra se kao da nije napisana.
(3) Kamate teku od dana izdavanja mjenice, ako nije drukcije oznaceno.
Clanak 8.
(1) Ako je mjenicna svota napisana slovima i brojevima, u slucaju
neslaganja, vrijedi svota napisana slovima.
(2) Ako je mjenicna svota napisana vise puta slovima ili vise puta brojevima,
onda vrijedi najmanja svota.
Clanak 9.
Iako se na mjenici nalaze potpisi osoba koje su nesposobne mjenicno
se obvezati, ili lazni potpisi ili potpisi izmisljenih osoba ili potpisi koji
iz bilo kojeg drugog razloga ne obvezuju osobe koje su potpisale mjenicu,
ili u ime kojih je ona potpisana, ipak su obveze ostalih potpisnika pravovaljane.
Clanak 10.
Tko se na mjenici potpise kao zastupnik drugog, mada za to nije
bio ovlasten, osobno je po njoj obvezan, a ako je platio, ima ista prava koja
bi imao zastupnik. Isto vrijedi i za zastupnika koji je prekoracio svoje ovlastenje.
Clanak 11.
(1) Trasant odgovara da ce mjenica biti akceptirana i isplacena.
(2) On sebe moze osloboditi odgovornosti za akcept, a svaka odredba kojom
bi sebe oslobadjao odgovornosti za isplatu smatra se kao da nije ni napisana.
III - INDOSAMENT
Clanak 12.
(1) Svaka mjenica, i onda kada nije izricito trasirana po naredbi,
moze se prenijeti indosamentom.
(2) Mjenica u koju je trasant stavio rijeci: "ne po naredbi" ili drugi izraz,
koji znaci to isto, moze se prenijeti samo u obliku i ucinkom obicnog ustupanja
(cesije).
(3) Mjenica se moze indosirati i na samog trasata, bilo da ju je on akceptirao
ili ne, na trasanta ili bilo na kojeg drugog obveznika.
(4) Ove osobe mogu je dalje indosirati.
Clanak 13.
(1) Indosament mora biti bezuvjetan. Svaki uvjet koji bi bio
stavljen smatra se kao da nije napisan.
(2) Djelomican indosament je nistav.
(3) Indosament na donositelja vrijedi kao bjanko indosament.
Clanak 14.
(1) Indosament se mora napisati na mjenici ili na listu koji
je za nju vezan (alonz) i mora ga indosant potpisati.
(3) Indosament ne mora oznacavati korisnika, a moze se sastojati i iz samog
potpisa indosanta (bjanko indosament). U ovom posljednjem slucaju indosament,
da bi bio pravovaljan, mora biti napisan na poledjini mjenice ili na alonzu.
Clanak 15.
(1) Indosamentom se prenose sva prava koja proistjecu iz mjenice.
(2) Kada je indosament neispunjen (bjanko), onda imatelj mjenice moze:
1) ispuniti bjanko indosament bilo svojim imenom bilo imenom imenom druge
osobe,
2) indosirati mjenicu bjanko ili na ime druge osobe,
3) jednostavno predati mjenicu trecoj osobi, ne ispunjavajuci bjanko indosament
niti stavljajuci nov indosament.
Clanak 16.
(1) Indosant odgovara da ce mjenica biti akceptirana i isplacena,
osim ako je u indosamentu drukcije odredjeno.
(2) On moze zabraniti da se mjenica dalje indosira; u tom slucaju ne odgovara
osobama na koje bude mjenica kasnije indosirana.
Clanak 17.
(1) Onaj tko drzi mjenicu smatra se njenim zakonitim imateljem,
ako svoje pravo dokaze neprekinutim nizom indosamenata. To vrijedi i kad je
posljednji indosament bjanko (clanak 13. stavak 3.). Glede ovog dokazivanja
precrtani indosamenti smatraju se da ne postoje. Kad iza bjanko indosamenta
dolazi drugi indosament, smatra se da je potpisnik tog drugog indosamenta
stekao mjenicu bjanko indosamentom.
(2) Ako je netko, bilo kakvim dogadjajem lisen mjenice, onaj koji je drzi
i koji je svoje pravo dokazao onako kako je propisano u stavku 1. ovog clanka,
nije duzan mjenicu predati, osim ako ju je stekao zlonamjerno ili je pri stjecanju
postupio s velikom nepaznjom.
Clanak 18.
(1) Osobe protiv kojih je stavljen zahtjev da ispune svoje obveze
iz mjenice ne mogu prema njenom imatelju isticati prigovore koji imaju temelj
u njihovim osobnim odnosima s trasantnom ili s kojim prijasnjim imateljem
mjenice, osim ako je sadasnji imatelj mjenice prilikom njenog stjecanja svjesno
postupio na stetu duznika.
(2) Ako je mjenica, koja je u vrijeme izdanja bila nepotpuna, naknadno ispunjena
protivno postojecem sporazumu, povreda ovog sporazuma ne moze se prigovoriti
imatelju mjenice, osim ako ju je stekao zlonamjerno ili ako pri stjecanju
mjenice postupio s velikom nepaznjom.
Clanak 19.
(1) Kad indosament sadrzi napomenu "vrijednost za naplatu",
"za inkaso", "kao punomoc" ili ma kakvu drugu napomenu koja znaci nalog, imatelj
mjenice moze ostvarivati sva prava koja iz nje proistjecu, ali mjenicu moze
indosirati samo kao prijenos punomoci.
(2) Mjenicni obveznici u slucaju iz stavka 1. ovog clanka mogu istaci prema
imatelju mjenice samo one prigovore koji se mogu istaci prema indosantu.
(3) Nalog sadrzan u indosamentu iz stavka 1. ovog clanka (indosament - punomoc)
ne prestaje usljed smrti nalogodavatelja niti usljed nastupanja njegove poslovne
nesposobnosti.
Clanak 20.
(1) Kad indosament sadrzi napomenu "vrijednost za osiguranje",
"vrijednost za zalogu" ili ma kakvu drugu napomenu pod kojom se razumijeva
zalaganje, imatelj mjenice moze ostvariti sva prava koja iz nje proistjecu,
ali mjenicu moze indosirati samo kao prijenos punomoci.
(2) Mjenicni obveznici u takvom slucaju ne mogu istaci protiv imatelja mjenice
prigovore koji imaju temelj u njihovim osobnim odnosima sa indosantom, osim
ako je imatelj stjecuci mjenicu, svjesno postupio na stetu duznika.
Clanak 21.
(1) Indosiranje nakon dospjelosti proizvodi isti ucinak kao
i indosiranje prije dospjelosti. Ali indosiranje nakon protesta zbog neisplate
ili nakon proteka roka odredjenog za podizanje takvog protesta proizvodi samo
ucinak obicnog ustupanja.
(2) Dok se ne dokaze protivno, nedatirani indosament smatra se da je ucinjen
prije proteka roka odredjenog za dizanje protesta.
IV - AKCEPTIRANJE
Clanak 22.
Imatelj trasirane mjenice, kao i onaj koji je samo drzi, moze
je sve do dospjelosti podnijeti na akceptiranje trasatu u mjestu njegovog
prebivanja.
Clanak 23.
(1) U svakoj trasiranoj mjenici trasant moze odrediti da se
ona podnese na akceptiranje naznacujuci ili ne naznacujuci za to rok.
(2) Trasant moze i zabraniti da se mjenica podnese na akceptiranje, osim kad
je u pitanju trasirana mjenica plativa kod trece osobe ili u mjestu razlicitom
od mjesta u kojem trasat prebiva, ili kad je u pitanju trasirana mjenica na
odredjeno vrijeme po vidjenju.
(3) Trasant moze isto tako odrediti da se mjenica ne podnosi na akceptiranje
prije odredjenog vremena.
(4) Svaki indosant moze narediti da se trasirana mjenica podnese na akceptiranje,
naznacujuci ili ne naznacujuci za to rok, osim kad je trasant u njoj zabranio
da se ona podnosi na akceptiranje.
Clanak 24.
(1) Mjenica trasirana na odredjeno vrijeme po vidjenju mora
se podnijeti na akceptiranje u roku od jedne godine od dana izdanja.
(2) Trasant moze ovaj rok skratiti ili odrediti dulji.
(3) Te rokove indosanti mogu skratiti.
Clanak 25.
(1) Trasant moze zahtijevati da mu se mjenica podnese jos jedanput
sutradan nakon prvog podnosenja na akceptiranje. Zainteresovane osobe mogu
se pozivati na to da ovaj zahtjev nije ispunjen samo onda kad je taj zahtjev
zabiljezen u protestu.
(2) Imatelj mjenice nije duzan mjenicu koju podnosi na akceptiranje ostaviti
kod trasata.
Clanak 26.
(1) Akcept se pise na samoj mjenici. Izrazava se rijecju "priznajem",
"primljena", "prihvacena" ili kojom drugom rijecju koja to isto znaci: akcept
potpisuje trasat. Kao akcept vrijedi i sam trasatov potpis kad je stavljen
na licu mjenice.
(2) Kad je trasirana mjenica plativa na odredjeno vrijeme po vidjenju, ili
kad se na temelju narocite odredbe treba podnijeti na akceptiranje u odredjenom
roku, onda akcept mora biti datiran na dan kada je dan, osim ako imatelj mjenice
zahtijeva da se datira na dan kada je mjenicu podnio na akceptiranje. Ako
se akcept ne datira, imatelj mjenice, da bi odrzao svoja regresna prava protiv
indosanata i trasanta, mora taj propust utanoviti pravodobno podignutim protestom.
Clanak 27.
(1) Akcept mora biti bezuvjetan, ali ga trasat moze ograniciti
na jedan dio mjenicne svote.
(2) Svako drugo u akceptu sadrzano odstupanje od sastojaka mjenice jednako
je odbijanju akcepta. Ipak je akceptant obvezan prema sadrzini svog akcepta.
Clanak 28.
(1) Kad je u mjenici trasant kao mjesto placanja oznacio neko
mjesto razlicito od onoga u kojem trasat prebiva, ne imenujuci osobu kod koje
treba izvrsiti isplatu (domicilijat), onda trasat prilikom akceptiranja moze
oznaciti tu osobu. Kad se to ne ucini, smatra se da se akceptant obvezao sam
platiti u mjestu placanja.
(2) Ako je mjenica plativa u mjestu trasatovog prebivanja, ovaj moze prilikom
akceptiranja oznaciti adresu u tom mjestu, gdje se isplata ima obaviti (platiste).
Clanak 29.
(1) Akceptom se trasat obvezuje mjenicu platiti po dospjelosti.
(2) Ako mjenica ne bude placena, njen imatelj, pa bio to i sam trasant, ima
na temelju nje pravo na neposrednu tuzbu protiv akceptanta za sve sto se moze
zahtijevati prema cl. 49. i 50. ovog zakona.
Clanak 30.
(1) Smatra se da je trasat odbio akceptiranje mjenice ako je
napisani akcept precrtao prije nego sto je mjenicu vratio. Dok se ne dokaze
protivno, smatra se da je akcept precrtan prije nego sto je mjenica vracena.
(2) Ali, ako je trasat pismeno izvijestio imatelja mjenice ili kojeg potpisnika
da je mjenicu akceptirao, on je prema njima obvezan po sadrzaju danog akcepta.
V - AVAL
Clanak 31.
(1) Isplata mjenice moze se za cijelu mjenicnu svotu ili za
izvjestan njen dio osigurati avalom (mjenicnim jamstvom).
(2) Ovo osiguranje moze dati treca osoba ili cak i netko od potpisnika mjenice.
Clanak 32.
(1) Aval se daje na mjenici ili na alonzu i potpisuje ga avalista,
(2) Aval se izrazava rijecima: "per aval", "kao jamac", "kao poruk" ili ma
kojim drugim izrazom koji to isto znaci.
(3) Za davanje avala dovoljan je potpis na licu mjenice, osim ako je u pitanju
potpis trasata ili trasanta.
(4) Iz avala treba se vidjeti za koga je dan. Ako se to ne vidi, vrijedi kao
da je dan za trasanta.
Clanak 33.
(1) Avalist odgovara onako kako odgovara onaj za koga jamci.
(2) Njegova obveza vrijedi i onda ako je obveza za koju jamci nistava iz bilo
kojeg drugog razloga, osim zbog formalnog nedostatka.
(3) Kad isplati mjenicu. avalista stjece pravo iz mjenice protiv onoga za
koga je inace jamcio, kao i protiv onih koji su po ovoj mjenici odgovorni
(pravo na regres).
VI - DOSPJELOST
Clanak 34.
(1) Mjenica se moze izdati: - po vidjenju, - na odredjeno vrijeme
po vidjenju, - na odredjeno vrijeme od dana izdavanja, - na odredjeni dan.
(2) Nistave su mjenice u kojima je dospjelost drukcije naznacena, kao i mjenice
s vise dospjelosti.
Clanak 35.
(1) Mjenica po vidjenju plativa je cim se podnese. Ona se mora
podnijeti na isplatu u roku od jedne godine od dana izdavanja. Trasant moze
ovaj rok skratiti ili odrediti dulji. Ove rokove indosanti mogu skratiti.
(2) Trasant moze odrediti da mjenica plativa po vidjenju ne smije biti podnesena
na isplatu prije naznacenog vremena. U takvom slucaju rok za podnosenje pocinje
teci od tog vremena.
Clanak 36.
(1) Dospjelost mjenice na odredjeno vrijeme po vidjenju izracunava
se bilo prema danu akcepta, bilo prema danu protesta.
(2) Kad protest nije podignut, onda se glede akceptiranja smatra da je nedatirani
akcept stavljen posljednjeg dana roka previdjenog za podnosenje na akceptiranje.
Clanak 37.
(1) Mjenica koja glasi na jedan ili vise mjeseci od dana izdavanja
ili od vidjenja, dospijeva odgovarajuceg dana u onom mjesecu kada se ima obaviti
isplata. Ako u tom mjesecu nema odgovarajuceg dana, onda mjenica dospijeva
posljednjeg dana istog mjeseca.
(2) Ako mjenica glasi na jedan ili vise cijelih mjeseci i polovinu mjeseca
od dana izdavanja ili od vidjenja, onda se najprije racunaju cijeli mjeseci.
(3) Ako je dospjelost odredjena za pocetak, za polovinu (sredinom sijecnja,
sredinom veljace itd.) ili za konac mjeseca, onda se pod tim izrazima razumijevaju
prvi, petnaesti ili posljednji dan mjeseca.
(4) Izrazi "osam dana" ili "petnaest dana" ne znace jedan ili dva tjedna,
nego punih osam ili petnaest dana.
(5) Izraz "pola mjeseca" znaci rok od petnaest dana.
Clanak 38.
(1) Kada je mjenica plativa na odredjeni dan u mjestu u kojem
ne vrijedi isti kalendar koji vrijedi u mjestu izdavanja, onda se smatra da
je dan dospjelosti po kalendaru koji vrijedi u mjestu placanja.
(2) Kada se mjenica plativa na odredjeno vrijeme od dana izdavanja trasira
iz jednog mjesta na neko drugo mjesto i kad u tim mjestima ne vrijede isti
kalendari, onda se dan izdavanja dovodi na dan koji mu odgovara u kalendaru
koji vrijedi u mjestu placanja, pa se prema tome odredjuje dospjelost.
(3) Rokovi za podnosenje mjenica racunaju se prema odredbi stavka 2. ovog
clanka.
(4) Ovi se propisi ne primjenjuju ako neka posebna odredba u mjenici ili bitni
sastojci mjenice pokazuju da se namjeravalo nesto drugo.
VII - PLACANJE
Clanak 39.
(1) Mjenica plativa na odredjeni dan ili na odredjeno vrijeme,
nakon dana izdavanja ili vidjenja, mora se podnijeti na isplatu bilo na sam
dan placanja, bilo jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za njim.
(2) Kad se mjenica podnese nekoj organizaciji ovlastenoj za obavljanja platnog
prometa (u daljnjem tekstu: OOPP), smatra se da je podnesena na isplatu.
Clanak 40.
(1) Prilikom placanja mjenice, trasat moze zahtijevati da mu
je imatelj preda s potvrdom na mjenici da je placena.
(2) Imatelj mjenice ne moze odbiti djelomicnu isplatu.
(3) U slucaju djelomicne isplate trasat moze zahtijevati da se ova isplata
zabiljezi na mjenici i da mu se uz to izda priznanica.
Clanak 41.
(1) Imatelj mjenice ne moze se prisiliti da primi isplatu prije
dospjelosti mjenice.
(2) Trasat koji placa mjenicu prije dospjelosti cini to na svoju opasnost
i stetu.
(3) Tko plati mjenicu po dospjelosti, pravovaljano je oslobodjen obveze osim
ako je to ucinio iz zle namjere ili velike nemarnosti. On je duzan ispitati
pravilnost niza indosamenata, ali ne i istinitosti potpisa indosanata.
Clanak 42.
(1) Kada je mjenica plativa u novcu koji nije u tecaju u mjestu
placanja, mjenicna svota moze se platiti novcem koji je tu u tecaju, a po
vrijednosti koju ima na dan dospjelosti. Ako je duznik u zakasnjenju, imatelj
mjenice moze, po svom izboru, traziti da se mjenicna svota isplati domacim
novcem po tecaju, koji vrijedi bilo na dan dospjelosti, bilo na dan isplate.
(2) Vrijednost stranog novca odredit ce se po obicajima koji vrijede u mjestu
placanja ali trasant moze odrediti da se svota koju treba platiti obracuna
po tecaju odredjenom u mjenici.
(3) Ovi propisi ne primjenjuju se kad je trasant odredio da se isplata izvrsi
bas u novcu oznacenom u mjenici (odredba efektivne isplate u stranom novcu).
(4) Propisi iz st. 2. i 3. ovog clanka primjenjuju se ukoliko nisu protivna
postojecim valutnim i deviznim propisima.
(5) Ako je mjenicna svota oznacena u novcu koji ima isti naziv ali razlicitu
vrijednost u zemlji u kojoj je mjenica izdana i u onoj gdje je plativa, smatra
se da se ima u vidu novac mjesta placanja.
Clanak 43.
Ako se mjenica ne podnese na isplatu u roku koji je oznacen
u clanku 39, ovog zakona, svaki duznik je ovlasten mjenicnu svotu poloziti
u mjestu placanja kod prvostupanjskog redovitog suda, na trosak, opsanost
i stetu imatelja mjenice.
VIII - REGRES ZBOG NEAKCEPTIRANJA I ZBOG NEISPLATE
Clanak 44.
Imatelj mjenice moze ostvariti regres protiv indosanta, trasanta
i ostalih obveznika: - po dospjelosti: ako mjenica nije placena u cijelosti
ili djelomicno; - i prije dospjelosti:
1) ako je akceptiranje odbijeno, bilo potpuno bilo djelomicno,
2) ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren stecaj odnosno likvidacija
nad imovinom trasata, ili ako on obustavi placanja, i ako ta obustava ne bi
bila utvrdjena sudskom odlukom, ili ako je izvrsenje nad njegovom imovinom
ostalo bezuspjesno,
3) ako je otvoren stecaj odnosno likvidacija nad imovinom trasanta mjenice
koja se ne smije podnijeti na akceptiranje.
Clanak 45.
(1) Djelomicno ili potpuno odbijanje akceptiranja, kao i djelomicno
ili potpuno odbijanje isplate, mora se utvrditi javnom ispravom (protest zbog
neakceptiranja ili zbog neisplate).
(2) Protest zbog neakceptiranja mora se podici u rokovima odredjenim za donosenje
na akceptiranje. Ako je, u slucaju predvidjenom u clanku 25. stavak 1. ovog
zakona, mjenica bila podnesena prvi put posljednjeg dana roka, protest se
moze podici jos i sutradan.
(3) Protest zbog neisplate mjenice plative na odredjeni dan ili na odredjeno
vrijeme od dana izdavanja ili od vidjenja mora se podici jednog od dva radna
dana koji dolaze odmah za danom placanja mjenice. Ako je u pitanju mjenica
plativa po vidjenju, onda se protest mora podici sukladno stavku 1. ovog clanka
o podizanju protesta zbog neakceptiranja.
(4)Kad je podignut protest zbog neakceptiranja, onda nije potrebito mjenicu
podnijeti na isplatu niti podici protest zbog neisplate.
(5)Ako prije ili nakon akceptiranja trasat obustavi placanje ili ako je izvrsenje
nad njegovom imovinom ostalo bezuspjesno, imatelj mjenice moze vrsiti regres
tek posto podnese trasatu mjenicu za isplatu i posto protest bude podignut.
(6) U slucaju otvaranja stecaja, odnosno likvidacije nad imovinom trasanta,
prije ili nakon akceptiranja, kao i u slucaju stecaja odnosno likvidacije
nad imovinom trasata mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje, imatelj
mjenice moze ostvariti regres kad podnese potvrdu suda da je otvoren stecaj
odnosno podnijeta prijava o pokretanju postupka likvidacije.
Clanak 46.
(1) O odbijanju akceptiranja ili isplate imatelj mjenice mora
obavijestiti svog indosanta i transanta u roku od cetiri radna dana nakon
protesta, ili nakon dana podnosenja mjenice ako u njoj postoji odredba "bez
troskova". Ako je protest zamijenjen prema odredbi clanka 79. ovog zakona,
rok se racuna od dana unosenja izjave o odbijanju u registar protesta.
(2) Svaki indosant mora u roku od dva radna dana nakon dana primljene obavijesti
priopciti obavijest indosantu koji mu prethodi, naznacujuci imena i adrese
onih koji su dali prijasnje obavijesti i tako redom sve do trasanta.
(3) Kad se u smislu st. 1. i 2. ovog clanka daje obavijest kojem potpisniku
mjenice, mora se, u roku koji za ovog potpisnika vrijedi, poslati takva ista
obavijest i njegovom avalisti.
(4) Ako koji od indosanata nije oznacio svoju adresu ili ju je oznacio necitljivo,
dovoljno je da se obavijest posalje indosantu koji mu prethodi.
(5) Obavijest se moze dati u ma kakvom obliku, pa i jednostavnim vracanjem
mjenice.
(6) Tko daje obavijest duzan je dokazati da je to ucinio u propisanom roku.
Smatra se da je pravodobno postupljeno i kad je pismo kojim se obavijest daje
predano posti u propisanom roku.
(7) Tko ne da obavijest u propisanom roku, ne gubi zbog toga svoja mjenicna
prava, ali za stetu koja nastane zbog njegovog propustanja, odgovara do visine
mjenicne svote.
Clanak 47.
(1) Trasant, indosant ili avalista moze odredbom "bez troskova",
"bez protesta" ili ma kakvom drugom odgovarajucom odredbom, napisanom i potpisanom
na mjenici, osloboditi njenog imatelja obaveze da radi ostvarenja regresa
podize protest zbog neakceptiranja ili neisplate.
(2) Ova odredba ne oslobadja imatelja mjenice ni od podnosenja mjenice u propisanim
rokovima ni od pravodobnog davanja obavijesti. Prekoracenje rokova dokazuje
onaj koji to istice protiv imatelja mjenice.
(3) Odredba koju je trasant napisao djeluje prema svim potpisnicima; ona koju
je napisao indonsant ili avalist djeluje samo prema onome tko ju je stavio.
Ako imatelj mjenice protivno odredbi koju je napisao trasant podigne protest,
sam ce snositi protestne troskove. Kad odredba potjece od indosanta ili avaliste,
troskovi protesta, ako je podignut, mogu se naplatiti od svih potpisnika.
Clanak 48.
(1) Svi oni koji su mjenicu trasirali, akceptirali, indosirali
ili avalirali odgovaraju solidarno imatelju mjenice.
(2) Imatelj mjenice ima pravo postupiti protiv svih tih osoba bilo pojedinacno,
bilo protiv vise njih, bilo protiv svih zajedno. Pritom nije duzan drzati
se reda kojim su se oni obvezali.
(3) Isto pravo pripada svakom potpisniku mjenice koji ju je iskupio.
(4) Postavljanje zahtjeva protiv jednog od obveznika ne sprijecava da se postupi
protiv ostalih, iako bi oni dolazili iza onog protiv kojeg je prvo postupljeno.
Clanak 49.
(1) Imatelj mjenice moze zahtijevati od onoga protiv kojeg ostvaruje
regres:
1) iznos za koji mjenica nije akceptirana ili isplacena kao i kamate ako su
bile u mjenici odredjene,
2) zateznu kamatu obracunatu sukladno propisu kojim se uredjuje visina stope
zatezne kamate,
3) troskove protesta, poslanih izvijesca kao i ostale troskove.
(2) Ako se regres trazi prije dospjelosti, od mjenicne svote
odbija se eskont po stopi koju odredjuje Europska centralna banka u Frankfurtu,
a koja vazi na dan regresa.
Clanak 50.
Tko je iskupio mjenicu, moze zahtijevati od onih koji njemu
odgovaraju:
1) cjelokupnu svotu koju je isplatio,
2) kamatu u visini eskontne stope koju utvrdjuje Europska centralna banka
iz Frankfurta na tu svotu, racunajuci od dana kada je iskupljena svota mjenice
isplativa,
3) troskove koje je imao.
Clanak 51.
(1) Svaki obveznik, protiv kojeg se ostvaruje ili protiv kojega
se moze ostvarivati regres, ovlasten je, kada isplati regresnu svotu, zahtijevati
da mu se preda mjenica zajedno sa protestom i racunom na kojem je potvrdjena
isplata.
(2) Svaki indosant koji je iskupio mjenicu moze precrtati svoj indosament
i indosamente indosanata koji iza njega dolaze.
Clanak 52.
(1) Kad se ostvaruje regres zbog djelomicnog akceptiranja, onda
onaj koji je isplatio dio svote za koji mjenica nije bila akceptirana moze
zahtijevati da se ta isplata zabiljezi na mjenici i da mu se o tome izda priznanica.
Imatelj mjenice duzan je izdati mu prijepis mjenice, s potvrdom da je vjeran
originalu, kao i protest radi ostvarenja daljnjeg regresa.
Clanak 53.
(1) Svatko ko ima pravo ostvariti regres moze, ukoliko nije
protivno ugovoreno, da se naplati pomocu nove mjenice trasirane po vidjenju
na jednu od osoba njemu odgovornih i plative u mjestu prebivanja te osobe
(povratna mjenica).
(2) Povratna mjenica obuhvata, osim iznosa oznacenih u cl. 49. i 50. ovog
zakona, jos i naknadu za posredovanje, kao i pristojbu za povratnu mjenicu.
(3) Ako povratnu mjenicu trasira imatelj, mjenicna svota se odredjuje po tecaju
koji ima mjenica po vidjenju, trasirana iz mjesta placanja prvobitne mjenice
na mjesto prebivanja obveznika na koga se vuce. Ako povratnu mjenicu trasira
indosant, mjenicna svota se odredjuje po tecaju koji ima mjenica po vidjenju,
trasirana iz mjesta prebivanja trasanta povratne mjenice na mjesto prebivanja
obveznika.
Clanak 54.
(1) S protekom rokova: - za podnosenje mjenica po vidjenju ili
na odredjeno vrijeme po vidjenju, - za podizanje protesta zbog neakceptiranja
ili zbog neisplate, - za podnosenje na isplatu mjenice koja sadrzi odredbu
"bez troskova", imatelj mjenice gubi svoja prava protiv indosanta, protiv
trasanta i protiv ostalih obveznika izuzev akceptant a.
(2) Ako se mjenica ne podnese na akceptiranje u roku koji je trasant odredio,
imatelj mjenice gubi pravo na regres i zbog neisplate i zbog neakceptiranja,
osim ako iz sadrzaja odredbe ne proizilazi da se trasant samo htio osloboditi
odgovornosti za akceptiranje.
(3) Ako je rok za podnosenje odredjen u nekom indosamentu, onda se time moze
posluziti samo indosant koji je indosament napisao.
Clanak 55.
(1) Kad se u predvidjenim rokovima mjenica ne moze podnijeti
ili protest podignuti zbog nesavladive prepreke (zakonski propisi neke drzave
ili koji drugi slucaj vise sile), onda se ti rokovi produljuju.
(2) Imatelj mjenice duzan je o slucaju vise sile bez odlaganja obavijestiti
svog indosanta i tu obavijest, uz datum i svoj potpis, zabiljeziti na mjenici
ili na alonzu; za ostalo vrijede propisi iz clanka 46. ovog zakona.
(3) Kad visa sila prestane, imatelj mjenice mora bez odlaganja podnijeti mjenicu
na akceptiranje ili na isplatu, i ako treba, podignuti protest.
(4) Ako visa sila traje dulje od 30 dana nakon dospjelosti, za ostvarenje
regresa nije potrebito ni podnosenje ni protestiranje mjenice.
(5) Kod mjenice po vidjenju i na odredjeno vrijeme po vidjenju rok od trideset
dana tece od dana kojega je imatelj mjenice obavijestio svog indosanta o visoj
sili, iako to ucini i prije proteka rokova za podnosenje; kod mjenica na odredjeno
vrijeme po vidjenju rok od trideset dana povecava se tim vremenom po vidjenju
oznacenim u mjenici.
(6) Ne smatraju se kao slucajevi vise sile one prepreke koje su cisto osobne
za imatelja mjenice ili za onoga kome je on povjerio da mjenicu podnese ili
da protest podigne.
IX - INTERVENCIJA
Clanak 56.
(1) Trasant, indosant ili avalist mogu u mjenici naznaciti osobu
koja ce po potrebi akceptirati ili platiti (intervenijent).
(2) Intervenijet moze mjenicu, pod nize propisanim uvjetima, akceptirati ili
platiti za ma kojeg obveznika protiv kojeg se moze ostvariti regres.
(3) Intervenijent moze biti treca osoba, pa i trasat ili ma tko od obvezanih
po mjenici, izuzimajuci akceptanta.
(4) Intervenijent je duzan u roku od dva radna dana obavijestiti o svojoj
intervenciji onoga za koga je posredovao. Ako prekoraci ovaj rok, odgovara
do visine mjenicne svote za stetu koja nastane usljed tog prekoracenja.
Clanak 57.
(1) Akceptiranje intervencijom moze se obavljati kad god je
prije dospjelosti mjenice njen imatelj ovlasten na regres po mjenici koja
se moze podnijeti na akceptiranje.
(2) Kad je na mjenici naznacena neka osoba da mjenicu po potrebi akceptira
ili da je po potrebi u mjestu placanja isplati, imatelj takve mjenice ne moze
prije dospjelosti ostvariti svoje pravo na regres protiv onoga koji je stavio
tu oznaku, kao ni protiv potpisnika koji iza njega dolaze, osim kad je mjenicu
podnio naredjenoj osobi i podigao protest, posto je ona odbila akceptiranje.
(3) U ostalim slucajevima imatelj moze odbiti akceptiranje intervencijom.
Ali ako ga dopusti, gubi regres koji mu prije dospjelosti pripada protiv onoga
za koga je dan akcept, kao i protiv potpisnika koji za ovim dolaze.
Clanak 58.
Akcept intervencijom biljezi se na mjenici; njega potpisuje
intervenijent. U njemu se naznacuje za koga je dan; ako se to ne naznaci,
smatra se da je dan za trasanta.
Clanak 59.
(1) Intervenijent, kad akceptira mjenicu, odgovara prema njenom
imatelju i prema indosantima koji dolaze za duznikom za kojega je intervenirao
onako kako tom duzniku odgovara.
(2) Iako je mjenica intervencijom akceptirana, onaj za koga je to ucijeno,
a tako isto i oni koji njemu odgovaraju, mogu, kad isplate iznos oznacen u
clanku 49. ovog zakona, zahtijevati od imatelja da preda mjenicu zajedno s
protestom, ako je protest bio opravdan, kao i racunom na kojem je potvrdjena
isplata.
Clanak 60.
(1) Isplata intervencijom moze se obavljati u svim slucajevima
u kojima je, bilo po dospjelosti, bilo prije dospjelosti, imatelj mjenice
stekao pravo na regres.
(2) Isplata intervencijom obuhvata cjelokupnu svotu koju bi inace imao namiriti
onaj za koga se intervenira.
(3) Ona se mora obaviti najkasnije sutradan po posljednjem danu dopustenom
za podizanje protesta zbog neisplate.
Clanak 61.
(1) Ako su mjenicu akceptirali intervenijenti koji imaju svoje
mjesto prebivanja u mjestu placanja, ili ako su u mjenici oznacene, da je
po potrebi plate, osobe koje u tom mjestu imaju svoje mjesto prebivanja, imatelj
mjenice duzan ju je podnijeti svim tim osobama, i ako je potrebno podignuti
protest zbog neisplate najkasnije sutradan po posljednjem danu dopustenom
za podizanje protesta.
(2) Ako se protest ne podigne u tome roku, ispadaju iz obveze: onaj koji je
naznacio adresu po potrebi ili za kojega je intervencijom mjenica bila akceptirana,
a tako isto i indosanti koji za njim dolaze.
Clanak 62.
Imatelj mjenice koji odbije isplatu intervencijom gubi regres
protiv onih koji bi tom isplatom bili oslobodjeni.
Clanak 63.
(1) Isplata intervencijom mora se potvrditi izjavom o namirenju
stavljenom na mjenici s naznakom onoga za koga je placeno. Ako se ta osoba
ne naznaci, smatra se da je placeno za trasanta.
(2) Mjenica i protest, ako je podignut, predaju se intervenijentu - platitelju.
Clanak 64.
(1) Intervenijent - platitelj stjece prava koja proizlaze iz
mjenice protiv onoga za koga je platio i protiv onih koji su ovome po mjenici
obvezni. Ali on ne moze mjenicu dalje indosirati.
(2) Indosanti koji dolaze poslije potpisnika za kojega je placeno, oslobodjeni
su obveze.
(3) Kad vise intervenijenata ponude isplatu, prvenstvo ima onaj koji oslobadja
najvise obveznika. Ako, znajuci za to, intervenijent postupi protivno ovom
pravilu, gubi regres protiv onih koji bi bili oslobodjeni.
X - UMNOZAVANJE I PRIJEPISI
Clanak 65.
(1) Trasirana mjenica moze se izdati u dva ili vise istovjetnih
primjeraka.
(2) Ovi primjerci moraju biti u svom slogu oznaceni tekucim brojem i, ako
se to ne ucini, svaki primjerak smatra se kao posebna mjenica.
(3) Svaki imatelj mjenice u kojoj nije naznaceno da je vucena samo u jednom
primjerku, moze traziti da mu se o njegovom trosku izda jos jedna ili vise
primjeraka. Radi toga se treba obratiti svom neposrednom indosantu, koji je
duzan glede toga pomoci mu kod svoga indosanta i tako redom sve do trasanta.
Indosanti su duzni ponoviti svoje indosamente na novim primjercima.
Clanak 66.
(1) Isplata jednog od mjenicnih primjeraka oslobadja obveze
i po svim drugim primjercima iako u mjenici i ne stajalo da se isplatom po
jednom primjerku ponisti vrijednost i ostalih primjeraka. Trasat ostaje obvezan
po svakom akceptiranom primjerku koji mu ne bude vracen.
(2) Indosant koji je prenio primjerke na razne osobe kao i svi potonji indosanti
odgovorni su po svim nevracenim primjercima koji nose njihov potpis.
Clanak 67.
(1) Tko posalje jedan primjerak na akceptiranje, duzan je na
ostalim primjercima naznaciti ime osobe kod koje se taj primjerak nalazi.
Ova je osoba duzna predati zakonitom imatelju ma kog drugog primjerka.
(2) Ako ta osoba odbije to uciniti, zakoniti imatelj ovog drugog primjerka
moze ostvariti regres tek kada protestom utvrdi:
1) da mu na njegovo zahtjevanje nije predan primjerak poslan na akceptiranje,
2) da se ni po jednom drugom primjerku nije mogao dobiti akcept ili isplata.
Clanak 68.
(1) Svaki imatelj mjenice ima pravo naciniti od njeg prijepise.
(2) Prijepis mora sadrzavati tocno prepisanu izvornu mjenicu s indosamentima
i svim drugim odredbama koje se na njoj nalaze. U prijepisu se mora naznaciti
gdje se zavrsava.
(3) Prijepis se moze indosirati i avalisati na isti nacin i s istim ucinkom
kao i izvorna mjenica.
Clanak 69.
(1) U prijepisu se mora oznaciti osoba kod koje se nalazi izvorna
mjenica. Prijepis u kojem to nije ucinjeno nema mjenicnopravne vrijednosti.
(2) Osoba kod koje se izvorna mjenica nalazi duzna ju je predati zakonitom
imatelju prijepisa. Ako ona to odbije, imatelj prijepisa moze ostvariti regres
protiv onih koji su indosirali ili avalisali prijepis tek posto utvrdi protestom
da mu na njegov zahtjev nije predana izvorna mjenica.
(3) Ako izvorna isprava nakon posljednjeg indosamenta stavljenog prije nego
sto je nacinjen prijepis sadrzi oznaku "pocev odavde indosament vrijedi samo
na prijepisu" ili ma kakvu drugu oznaku koja to isto znaci, nistav je svaki
indosament koji bi iza toga bio stavljen na izvornu mjenicu.
XI - PREINACENJE MJENICE
Clanak 70.
Ako je slog neke mjenice preinacen, oni koji su mjenicu potpisali
poslije tog preinacenja odgovaraju prema preinacenom slogu, a prijasnji potpisnici
odgovaraju prema prvobitnom slogu.
XII - PROTEST
Clanak 71.
Protest se podize kod mjesnog nadleznog suda za osobu protiv
koje se podize protest.
Clanak 72.
(1) Kada se podize protest, mjesno nadlezni sud u smislu odredbe
clanka 108. ovog zakona podnosi mjenicu onome protiv koga se potest trazi
i poziva ga da izvrsi zahtijevanu cinidbu.
(2) Ako se trazena osoba ne nadje u svom poslovnom uredu, kad ga ima, odnosno
u stanu kad poslovnog ureda nema, ili ako se nadje, ali joj se zahtjev ne
moze priopciti ma iz kojeg uzroka, protestno tijelo nije duzno ponoviti protestni
postupak.
(3) Smatra se da je dokazano da se poslovni lokal ili stan nisu mogli pronaci
samo onda ako je u protestu zabiljezeno da se protestno tijelo bezuspjesno
raspitivalo o tome kod nadleznog opcinskog tijela uprave. (4) Ako protestno
tijelo ne bi bilo dovoljno brizno u raspitivanju za poslovni ured ili stan,
protest je ipak valjan, ali se tijelo time ne oslobadja od ogovornosti za
stetu.
Clanak 73.
(1) Protest mora sadrzavati:
1) prijepis protestirane mjenice odnosno protestiranog mjenicnog prijepisa,
kao i svih izjava odnosno napomena na njima; ako se protest podize po mjenici
izdanoj na stranom jeziku, onda se mora priloziti i prijevod mjenice, s ovjerovljenjem
onoga koji protest podize;
2) ime ili tvrtku osobe po cijem se zahtjevu i protiv koje se protest podize;
3) potrebu da trazena osoba nije izvrsila cinidbu koja se na temelju mjenice
koja se od njega zahtijeva ili da je protestno tijelo nije moglo naci u njezinom
poslovnom uredu ili stanu, ili ako ju je i naslo, da joj iz bilo kojeg uzroka
nije moglo priopciti zahtjev;
4) mjesto, dan, mjesec, godinu i sat kad je, i lokal gdje je, poduzet ili
bezuspjesno pokusan protestni postupak;
5) datum protesta, broj pod kojim je zaveden u registar protesta, sluzbeni
potpis protestnog tijela, kao i pecat.
(2) Onaj dio mjenice ili prijepis koji se ne moze procitati protestno tijelo
oznacit ce u protestu kao necitljiv.
(3) Ako trazena osoba obrazlozi odbijanje cinidbe ili ako trasat postavi zahtjev
prema clanku 25. stavak 1. ovog zakona, treba i to zabiljeziti u protest.
Clanak 74.
Kad se na temelju iste mjenice zahtijeva vise cinidbi ili kad
se ista cinidba zahtijeva od vise osoba, namjesto vise protesta moze se podici
samo jedan protest.
Clanak 75.
(1) Propustena cinidba zbog koje je protest trazen moze se izvrsiti
i u ruke odnosno u nazocnosti protestnog tijela (clanak 71.). Protivna odredba
ili uput koji bi se tome protivio, nema vrijednosti prema osobi koja ima izvrsiti
cinidbu.
(2) U slucaju isplate mjenicnog duga protestno tijelo potvrdjuje tu isplatu
na mjenici i predaje osobi koja je izvrsila isplatu.
(3) Ako mjenicni duznik isplati jedan dio mjenicne svote, to ce se zabiljeziti
na izvornoj mjenici i u protestu i o tome platitelju izdati priznanicu na
prijepisu protestirane mjenice.
Clanak 76.
Ako mjenicni obveznik isplati mjenicnu svotu, ali odbije isplatu
protestnih troskova, ova ce se okolnost utvrditi protestom, a sama mjenica
predati pratitelju. Naknada protestnih troskova trazi se na temelju ovog protesta.
Clanak 77.
Isprava o protestu mora se bez odlaganja predati imatelju mjenice
ili osobi koja je u njegovo ime podnijela mjenicu na protest.
Clanak 78.
(1) Protestno tijelo duzno je cijelu sadrzinu podignutih protesta
zavoditi redom, po njihovom datumu i broju, u protestnom registru.
(2) Oblik i nacin vodjenja protestnog registra propisat ce federalni ministar
pravosudja. (3) Na temelju protestnog registra, protestno tijelo izdaje osobama
zainteresiranim po doticnoj mjenici ovjerene prijepise protesta uz naplatu
pristojbe.
Clanak 79.
(1) Ako trasant u slogu mjenice ne zahtijeva da protest bude
u obliku javne isprave, protest zbog neakceptiranja ili neisplate moze, po
pristanku imatelja mjenice biti zamijenjen pismenom izjavom na mjenici one
osobe od koje je zahtijevana cinidba (trasat, akceptant, domicilijat, adresat
po potrebi ili intervenijent). Izjava ovih osoba mora biti datirana, potpisana
i u protestnom roku unesena u registar protesta, o cemu protestno tijelo stavlja
potvrdu na protestiranoj mjenici ili alonzu. (2) Vlada Federacije Bosne i
Hercegovine utrdjuje do koje mjenicne svote protestno tijelo moze umjesto
protesta po prethodnim odredbama (cl. 71. do 79. stavak 1.) preporucenim pismom
dostaviti prijepis mjenice svim mjenicnim duznicima, s napomenom da je mjenica
protestirana. O tome se, na zahtjev, izdaje potvrda, koja se upisuje u protestnom
roku u registar protesta. U takvom slucaju otpada obavijest po clanku 46.
ovog zakona.
XIII - ZASTARA
Clanak 80.
(1) Svi mjenicnopravni zahtjevi protiv akceptanta zastaruju
za tri godine, racunajuci od dospjelosti. (2) mjenicnopravni zahtjevi imatelja
mjenice protiv indosanta i protiv trasanta zastaruju za godinu dana, racunajuci
od dana pravodobno podignutog protesta, a ako se u mjenici nalazi odredba
"bez troskova" onda od dospjelosti. (3) Mjenicnopravni zahtjevi indosanata
jednih protiv drugih i protiv trasanta zastaruju za sest mjeseci, racunajuci
od dana kad je indosant mjenicu iskupio ili od dana kad je protiv njega kod
suda postupljeno.
Clanak 81.
Zastara se prekida podnosenjem tuzbe sudu. S tuzbom se izjednacuju:
prijava mjenicne trazbine u stecaju odnosno likvidaciji, ostvarivanje mjenicnopravnih
zahtjeva tijekom parnice, pozivanje u zastitu, obavijest kojom tuzeni obavjestava
svog prethodnika da je protiv njega podnesena regresna tuzba. Obavijest se
priopcuje preko suda ili neposredno preporucenim pismom, u kom se slucaju
dan kada je pismo predano posti uzima kao dan priopcenja.
Clanak 82.
Prekinuta zastara pocinje ponovo teci:
1) u slucaju podnosenja tuzbe i u slucaju ostvarivanja zahtjeva tijekom parnice,
od dana posljednje parnicne radnje, ako se ni u jednom ni u drugom slucaju
parnica ne nastavi,
2) u slucaju prijave u stecaju odnosno likvidaciji, od dana svrsetka stecajnog
postupka, a u slucaju kad se u stecaju odnosno likvidaciji pobije prijavljena
trazbina, od dana pobijanja.
3) u slucaju pozivanja u zastitu i priopcenja o podnesenoj tuzbi, od dana
kad se parnica pravomocno zavrsi,
Clanak 83.
Ako je vjerovnik tijekom posljednja tri mjeseca prije isteka
roka zastare usljed prestanka sudskog rada ili usljed vojne sluzbe u ratu
ili usljed vise sile (clanak 53.) bio sprijecen u ostvarivanju svojih mjenicnih
prava, zastara ne tece dok traje ta sprijecenost. Zastara takodjer ne tece
dok traje stecaj nad vjerovnikovom imovinom. Kad prestanu ovi prijepori, zastara
se ne moze zavrsiti prije trideset dana, ukoliko bi njen rok istjecao prije
tog vremena.
Clanak 84.
(1) Ako parnicno nesposobna osoba, ma u kom trenutku tijekom
posljednja tri mjeseca roka zastare nema zastupnika, onda se zastara koja
protiv nje tece ne moze zavrsiti prije proteka tri mjeseca od trenutka kad
je ta osoba postala parnicno sposobna ili je dobila zastupnika. To isto vrijedi
i za slucaj da zastupnik izgubi parnicnu sposobnost ili da izmedju njega i
parnicno nesposobne osobe postoji sukob interesa glede podignute tuzbe ili
tuzbe koja bi se imala podici.
(2) Zastara jedne mjenicne trazbine koja cini dio ostavine ili koja pada na
teret takve ostavine ne moze se zavrsiti prije proteka sest mjeseci i nakon
smrti pokojnika.
Clanak 85.
Prekid i obustava zastare djeluje samo prema onome prema kome
je nastao uzrok za prekid odnosno obustava.
Clanak 86.
Uzroci prekida i obustava zastare inozemnog prava djeluju, u
smislu ovog zakona, ukoliko odgovaraju uzrocima u prethodnim clancima.
XIV - NEOPRAVDANO OBOGACENJE
Clanak 87.
(1) Trasant, akceptant i indosant, cije su mjenicne obveze utrnule
usled zastare ili usled toga sto su propustene radnje propisane radi odrzanja
mjenicnih prava odgovaraju imatelju mjenice, ako su se na njegovu stetu neopravdano
obogatili. Ostali mjenicni obveznici oslobodjeni su ove odgovornosti.
(2) Imovinski zahtjev koji se temelji na odgovornosti zbog neopravdanog obogacenja
moze se ostvariti i na temelju sudske odluke o amortizaciji nastale mjenice.
(3) Odgovornost zbog neopravdanog obogacenja zastaruje za tri godine, u svemu
ostalom na ovu zastaru primjenjuju se odredbe Zakona o obligacijskim odnosima
("Sluzbeni list RBiH", br. 2/92, 13/93. i 13/94).
XV - PRAVO ZALOGA I PRIDRZAJA
Clanak 88.
(1) Kada radi osiguranja mjenicne trazbine imatelj mjenice,
na temelju pismene izjave primi u zalog kakvu pokretnu stvar ili trazbinu,
a duznik ne ispuni na vrijeme svoju mjenicnu obvezu, onda imatelj mjenice
ima pravo namiriti se iz zaloga, ne podizuci tuzbu protiv zalagatelja.
(2) U tu svrhu imatelj mjenice moze: 1) na temelju mjenice i isprave o zalaganju
zahtijevati od suda, nadleznog bilo za njega bilo za zalagatelja, prodaju
zaloga. Sud odredjuje javnu prodaju ne saslusavsi zalagatelja; time se ne
otklanja odgovornost imatelja mjenice za zloupotrebu zaloznog prava, 2) zalozene
mjenice ili druge trazbine naplatiti i od dobivenog novca namiri se; ili zalozene
trazbine zadrzati za sebe do iznosa svoje trazbine.
(3) Sva ova prava pripadaju imatelju mjenice i u slucaju kad zalagatelj padne
pod stecaj odnosno kad se otvori postupak likvidacije.
(4) Kako o namjeravanoj tako i o izvrsenoj prodaji ili zadrzavanju zaloga
imatelj mjenice mora, po mogucnosti bez odlaganja, obavijestiti duznika, kao
i zalagatelja, ako je taj treca osoba.
(5) Imatelj mjenice je duzan, ako se potpuno namirio za svoju trazbinu, predati
zalagatelju, odnosno u njegovu stecajnu masu izvornu mjenicu, kao i dobijeni
visak. Djelomicno namirenje mora se zabiljeziti na mjenici.
Clanak 89.
(1) Stjecanjem prava na tuzbu ili na regres imatelj mjenice
stjece i pravo pridrzaja nad duznikovim novcem, pokretninama i vrijednosnim
papirima koji su zakonitim putem dosli u njegove ruke ili kojima moze raspolagati.
No, pravo pridrzaja nad spomenutim predmetima ne moze se ostvariti ako su
duznik ili trece osobe, prilikom urucenja ili prije toga, stavili do znanja
imatelju mjenice da se predmeti daju u narocitu svrhu.
(2) Imatelj mjenice moze se posluziti pravom pridrzaja i prije nego sto mu
je trazbina dospjela, ako je duznik pao pod stecaj odnosno kad se otvori postupak
likvidacije ili ako je izvrsenje novcanog duga iz njegove imovine ostalo bezuspjesno,
ili ako je duznik trgovac koji je obustavio svoja placanja. U ovim slucajevima
ni stavljanje do znanja da se predmeti daju u narocitu svhu ne iskljucuju
ostvarenje prava pridrzaja, ako su doticni predmeti dosli u ruke imatelja
mjenice ili u njegovu vlast raspolaganja prije nego sto su nastupile prethodno
navedene okolnosti ili prije nego sto je on za njih saznao.
Clanak 90.
(1) Imatelj mjenice mora, po mogucnosti bez odlaganja, obavijestiti
duznika o vrsenju prava pridrzaja.
(2) Ukoliko se strane drukcije ne sporazume, pravo pridrzaja imatelja mjenice
prestaje, ako se njegova trazbina dovoljno osigura depozitom u novcu ili u
vrijednosnim papirima.
Clanak 91.
Pravo pridrzaja ima isti ucinak kao i pravo zaloga po clanku
88. ovog zakona. Imatelj mjenice, po pismenom pristanku duznika ili na temelju
pravomocne presude suda nadleznog bilo za pridrznika bilo za duznika kojom
je priznato pravo pridrzaja, moze:
1) pridrzajni gotov novac upotrijebiti za namirenje svoje trazbine, 2) s pridrzanim
drugim predmetima postupiti u smislu clanka 88. ovog zakona.
XVI - AMORTIZACIJA MJENICE
Clanak 92.
(1) Onaj kome je nestala mjenica moze nadleznom sudu mjesta
placanja predloziti da je amortizira.
(2) U prijedlogu se mora iznijeti glavni sadrzaj nestale mjenice i uciniti
vjerovatnim da je predlagatelj tu mjenicu imao ili da mu na temelju nje pripada
neko pravo. (3) Ako sud utvrdi da su podneseni podaci dovoljni, izdat ce oglas,
u kojem ce izloziti glavni sadrzaj nestale mjenice s pozivom da je onaj kod
koga se nalazi pokaze sudu u roku od 60 dana, jer ce je inace sud po proteku
ovog roka, oglasiti ponistenom.
(4) Ovaj oglas objavit ce se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH",
(5) Ako je dan placanja vec dospio, rok za pokazivanje tece od dana oglasa,
a ako dan placanja dolazi tek kasnije, onda od proteka ovog dana. Ako mjenici
po vidjenju ili na odredjeno vrijeme po vidjenju rok za podnosenje nije protekao,onda
rok za pokazivnje nestale mjenice tece od posljednjeg dana roka odredjenog
za podnosenje na vidjenje.
(6) O ovome oglasu sud ce obavijestiti predlagatelja i sve u mjenici imanovane
osobe.
Clanak 93.
(1) Predlagatelj amortizacije mora, da bi zadrzao regres protiv
trasanta neakceptirane mjenice, kao i protiv trasanta koji je zabranio podnosenje
mjenice na akceptiranje, tijekom roka odredjenog za podizanje protesta zbog
neakceptiranja ili neisplate i u za to odredjenom mjestu podici protest podnoseci
glavni sadrzaj nestale mjenice. Protest zamjenjuje podnosenje mjenice na akceptiranje
ili na isplatu i podizanje odnosnih protesta. Naknada troskova za ovaj protest
ne moze se traziti.
(2) Na temelju sudske odluke kojom se odredjuje postupak za amortizaciju predlagatelj
moze, ako drukcije nije ugovoreno, iza dospjelosti nestale mjenice, traziti
da akceptant, a u slucaju stavka 1. ovog clanka trasant, polozi mjenicnu svotu
sudu sukladno odredbi clanka 43. ovog zakona. Takvom trazenju nema mjesta,
ako onaj od koga se trazi polaganje mjenicne svote dokaze da predlagatelj
nije imao pravo traziti amortizaciju.
Clanak 94.
(1) Ako se mjenica tijekom roka odredjenog u oglasu ne podnese,
onda sud oglasava nestalu mjenicu za amortizaciju i o tome izvjescuje akceptanta,
odnosno trasanta ne akceptirane mjenice ili trasanta koji je zabranio podnosenje
mjanice na akceptiranje, stavljajuci mu do znanja da mjenicnu svotu moze isplatiti
predlagatelju amortizacije. Sud ce o amortizaciji mjenice obavijestiti predlagatelja
kao i sve u mjenici imenovane osobe.
(2) Na temelju amortizirane mjenice ne mogu se ostvarivati nikakva mjenicna
prava.
(3) Na temelju odluke o amortizaciji predlagatelj moze protiv akceptanta,
u slucaju clanka 93. stavka 1. ovog zakona protiv trasanta ostvariti svoja
mjenicna prava kao da ima neamortiziranu mjenicu. Ali ti mjenicni duznici
nece biti obvezni izvrsiti isplatu ako dokazu da je predlagatelj bespravno
dobio odluku o amortizaciji.
Clanak 95.
Ako se u roku koji je oglasom odredjen pojavi onaj kod koga
se nalazi mjenica za koju je amortizacija trazena, sud ce, posto je mjenica
pokazana predlagatelju i posto saslusa zainteresirane osobe, obustaviti dajljnji
postupak.
XVII - SUKOBI ZAKONA
Clanak 96.
(1) Sposobnost osobe da se mjenicno obveze odredjuje zakon mjesta
gdje su obveze primljene,
(2) osoba koja bi prema zakonu oznacenom u stavku 1, ovog clanka bila mjenicno
- pravno nesposobna, ipak je pravovaljano obvezana, ako je potpis dala na
teritoriji drzave po cijim bi zakonima imala mjenicnopravnu sposobnost.
Clanak 97.
(1) Ako primljene mjenicne obveze nisu pravovaljane prema propisima
drzave na cijem su podrucju te obveze primljene, ali odgovaraju zakonu zemlje
gdje je neka kasnija obveza primljena, onda okolnost da su prijasnje obveze
glede oblika nepravilne ne oduzima pravovaljanost tim kasnijim obvezama.
(2) Mjenicne obveze izmedju nasih drzavljana primljene u inozemstvu, ako odgovaraju
odredbama ovog zakona, pravovaljane su mada ne odgovaraju zakonu mjesta gdje
su nastale.
XVIII - OSTALE ODREDBE
Clanak 98.
Mjenicno se moze obvezati svaka osoba koja se prema propisima
gradjanskog ili gospodarskog zakonodavstva moze ugovorom obvezati
Clanak 99.
(1) Nepismena osoba ili osoba koja ne moze pisati mjenicno se
obvezuje kad na mjenici ili alonzu stavi rukoznak koji sud ovjeri. Stambilj,
zig i pecat smatraju se kao rukoznak.
(2) Mjenicna obveza moze se primiti za nepismenu osobu samo na temelju punomoci
koju je ta osoba izdala i sud ovjerio. Ovim se ne mijenjaju zakonske odredbe
o potpisivanju pod trgovinskom tvrtkom.
(3) U sudsko ovjerovljenje sluzbena osoba mora staviti da osobno ili preko
privedenih svjedoka poznaje osobu koja se hoce mjenicno obvezati ili izdati
punomoc, zatim da je spomenutoj osobi procitana izjava kojom se mjenicno obvezuje
ili kojom daje punomoc i da je ona potvrdila da odgovara njezinoj volji. Ovjera
mora imati sluzbeni broj, pecat i potpis sluzbene osobe.
Clanak 100.
Potpis slijepih osoba na mjenici vrijedi samo onda kad ga sud
ovjeri na nacin propisan u prethodnom clanku. To isto vrijedi i za punomoc
izdanu radi mjenicnog zaduzenja.
Clanak 101.
(1) Ako mjenica dospijeva na blagdan, njena se isplata moze
zahtijevati tek sljedeceg radnog dana. Tako isto i sve druge radnje, koje
se ticu mjenice, narocito podnosenje na akceptiranje i protest, mogu se poduzeti
samo radnim danom.
(2) Kad se koja od tih radnji mora obaviti u izvjesnom roku, ciji je posljednji
dan blagdan, tada se taj rok produljuje do prvog radnoga dana koji dolazi
odmah po proteku roka. Blagdanski dani tijekom roka ubrajaju se pri izracunavanju
roka. (3) Pod blagdanom, u smislu ovog zakona, razumijevaju se nedjelja i
drzavni praznici i blagdani ustanovljeni zakonom koji vazi u mjestu placanja
mjenice.
Clanak 102.
(1) Ni u zakonske rokove ni u rokove odredjene u mjenici ne
ubraja se dan od kojega oni polaze.
(2) Nikakvi dani poceka, ni zakonski, ni sudski, nisu dopusteni.
Clanak 103.
(1) Podnosenje mjenice na akceptiranje ili na isplatu i sve
druge radnje koje se po ovom zakonu imaju poduzimati radi ostvarenja ili odrzavanja
mjenicnih prava, moraju se poduzeti u poslovnom uredu i u vrijeme odredjeno
kao poslovno od nadleznog tijela. Ako se ured ne moze pronaci ili ako se iz
mjenice ne vidi da trazena osoba ima poslovni ured, onda se mora traziti u
stanu.
(2) U slucaju iz clanka 28. stavak 2. ovog zakona mjenica se podnosi na isplatu
u uredu ili kod osobe koju je trasat oznacio.
(3) Radnja se moze obaviti i izvan ureda, stana ili poslovnog vremena, ako
na to pristane osoba prema kojoj se vrsi.
Clanak 104.
Za sporove koji se pokrecu na temelju tuzbe imatelja mjenice
protiv njenih potpisnika nadlezan je i sud na cijem se podrucju nalazi mjesto
placanja.
Clanak 105.
Ako je na temelju presude, odnosno isplatnog naloga izdanog
po jednoj mjenici protiv izvjesnih mjenicnih potpisnika neki od njih obavio
nalozeno placanje (iskupio mjenicu) onda je ta presuda, odnosno isplatni nalog
po kojem je osudjeni potpisnik postupio, zajedno s potvrdom i racunom na kojem
je potvrdjena isplata, kao i protestom ako ga je trebalo podici, dovoljna
izvorna isprava za ostvarivanje njegovih regresnih prava protiv njemu odgovornih
mjenicnih duznika koji su obuhvaceni tom istom presudom odnosno isplatnim
nalogom.
XIX - VLASTITA MJENICA
Clanak 106.
Vlastita mjenica sadrzi:
1) oznaku da je mjenica, unesena u sam slog isprave na jeziku na kojem je
ona sastavljena,
2) bezuvjetno obecanje da ce se odredjena svota novca platiti,
3) oznaku dospjelosti,
4) mjesto gdje se placanje treba obaviti,
5) ime onog kome se ili po cijoj se naredbi mora platiti,
6) oznaku dana i mjesta gdje je vlastita mjenica izdana,
7) potpis onoga koji mjenicu izdaje (izdavatelj).
Clanak 107.
(1) Isprava u kojoj ne bi bilo ma kojeg od sastojaka pobrojenih
u clanku 106. ovog zakona ne vrijedi kao vlastita mjenica, osim u slucajevima
koji su odredjeni u sljedecim stavcima.
(2) Vlastita mjenica u kojoj nije oznacena dospjelost, smatra se kao mjenica
po vidjenju.
(3) Ako nije nuzno odredjeno, vrijedi kao mjesto placanja, a ujedno i kao
mjesto izdavateljevog prebivanja ono mjesto koje je naznaceno kao mjesto izdavanja
mjenice.
(4) Vlastita mjenica u kojoj nije naznaceno mjesto izdavanja smatra se da
je izdana u mjestu koje je oznaceno uz izdavateljevo ime.
Clanak 108.
(1) Na vlastitu mjenicu, ukoliko nisu oprecni njenoj prirodi,
primjenjuju se odredbe ovog zakona o trasiranoj mjenici:
- o indosamentu (cl. 12 do 21.), - o dospjelosti (cl. 34. do 38.),
- o placanju (cl. 39. do 43.),
- o regresu zbog neisplate (cl. 44. do 49. i cl. 51. do 55.),
- o intervenciji (cl. 56. do 64.),
- o prijepisima (cl. 65. i 69.), - o preinacenju mjenice (cl. 70.),
- o protestu (cl. 71. do 79.),
- o zastari (cl. 80. do 86.),
- o neopravdanom obogacenju, pravu zaloga i pridrzaja (cl. 87. do 91.),
- o amortizaciji mjenice (cl. 92. do 95.), - o sukobu zakona (cl. 96. i 97.),
- ostale odredbe (cl. 98. do 105.). (2) Na vlastitu mjenicu isto tako primjenjuju
se odredbe ovog zakona o mjenici plativoj kod trece osobe ili u mjestu razlicitom
od trasatovog prebivalista (cl. 6. i 28.), o odredjivanu kamata (cl. 7.),
o razlikama u naznakama svote koja se ima platiti (cl. 8.), o pravovaljanosti
potpisa stavljenog na mjenici koja sadrzi potpise spomenute u clanku 9. ovog
zakona, o pravovaljanosti potpisa osobe koja radi bez ovlastenja ili koja
prekoraci svoja ovlastenja (clanak 10.), kao i o naknadnom ispunjavanju (clanak
18. stavak 2.). (3) Na vlastitu mjenicu primjenjuju se i odredbe ovog zakona
o avalu (cl. 31. do 35.). U slucaju predvidjenom u clanku 32. stavak 4. ovog
zakona, ako se u avalu ne naznaci za koga je dan, vrijedi da je dan za izdavatelja
vlastite mjenice.
Clanak 109.
(1) Izdavatelj vlastite mjenice odogovara onako kako odgovara
akceptant trasirane mjenice.
(2) Vlastite mjenice plative na oredjeno vrijeme po vidjenju moraju se podnijeti
na vidjenje izdavatelju u rokovima odredjenim u clanku 24. ovog zakona. Izdavatelj
potvrdjuje vidjenje datiranim potpisom na samoj mjenici, a rok po vidjenju
tece od datuma vidjenja. Ako izdavatelj odbije potvrditi vidjenje, to odbijanje
mora se ustanoviti protestom (clanak 26.), od cijeg datuma tece rok po vidjenju.
XX - ZAVRSNE I PRIJELAZNE ODREDBE
Clanak 110.
(1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine moze u svezi s clankom
55. ovog zakona, donositi propis o odgovarajucoj zastiti za regresne mjenicne
duznike odgadjanjem rokova za isplatu mjenica i sl., kad strana drzava izda
propis kojima se sprjecava ostvarenje ili odrzavanje prava iz tih mjenica.
(2) Federalni ministar financija propisat ce naknadu za posredovanje iz clanka
53. stavak 2. ovog zakona, te obrazac mjenice.
Clanak 111.
(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona
o mjenici ("Sluzbeni list RBiH", broj 2/92) na teritoriji Federacije.
(2)Na oblik i ucinak mjenicnih izjava koje su dane na mjenicama prije stupanja
na snagu ovog zakona, kao i na radnje potrebite za odrzavanje i ostvarivanje
mjenicnih prava primjenjuju se odredbe dosadasnjeg zakona.
(3) Pravilnik o naknadi za posredovanje i obrazcu mjenice donijece federalni
ministar financija u roku od 30 od dana objave ovog zakona.
Clanak 112.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Sluzbenim
novinama Federacije BiH".
Predsjedatelj Doma narodaParlamenta Federacije BiH Niko Lozancic,
v.r
Predsjedatelj Zastupnickog doma Parlamenta Federacije BiH .
Enver Kreso, v.r.