Z A K O N O VETERINARSTVU

I - OSNOVNE ODREDBE

Clan 1.

Ovim zakonom uredjuje se zastita zdravlja zivotinja, veterinarsko-zdravstvena preventiva u prometu i proizvodnji, veterinarska zastita za dobrobit zivotinja, organizacija i provodjenje veterinarske djelatnosti, naknade i troskovi, nadzor nad provodjenjem zakona, kazne i druga pitanja oz znacaja za organizaciju i funkcionisanje veterinarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Clan 2.

U ovom zakonu u upotrebi su pojmovi za sljedecim znacenjem:
1. Zivotinje - kopitari (konji, magarci, mazge i mule), papkari (goveda, bivoli, ovce, koze i svinje), perad (kokosi, curke, guske, patke i druga domaca perad i pernata divljac), ukrasne i egzoticne ptice i zivotinje, psi, macke, kunici, pcele, dudov svilac, ribe, rakovi, zabe, puzevi, drugi mekusci, skoljke, jezevi, kornjace, pijavice, kalifonijske i druge gliste, divljac, zvijeri i laboratorijske zivotinje;
2. Zivotinje za klanje - kopitari, papkari, perad, kunici, te divljac iz
uzgajalista cije meso je namijenjeno za ishranu ljudi;
3. Proizvodi zivotinjskog porijekla - mesni i riblji proizvodi i proizvodi
zivotinjskog porijekla namijenjeni za iskranu ljudi i zivotinja, za farmaceutsku uptrebu, za industrijsku ili upotrebu u poljoprivredi;
a) proizvodi zivotinjskog porijekla namijenjeni za ishranu ljudi su
sastavni dijelovi zivotinjskog tijela u sirovom i preradjenom stanju namijenjeni za ishranu ljudi, mlijeko, jaja i proizvodi od mlijeka i jaja, med i proizvodi od meda;
b) meso ili bilo koji jestivi dio trupa zivotinje za klanje i jestivi
nusproizvodi klanja;
c) proizvodi zivotinjskog porijekla namijenjeni za ishranu zivotinja:
mesno brasno, riblje brasno, kostano brasno, jetreno brasno, krvno brasno, brasno od perja i drugi proizvodi zivotinjskog porijekla, kao i hrana za zivotinje koja u svom sastavu sadrzi proizvode zivotinjskog porijekla;
d) proizvodi zivotinjskog porijekla namijenjeni za industrijsku
upotrebu: sirova koza, krzno, vuna, dlaka, cekinje, perje, papci, kosti, rogovi, krv, crijeva i drugi proizvodi zivotinjskog porijekla;
e) proizvodi zivotinjskog porijekla namijenjeni za farmaceutsku
upotrebu: organi, zlijezde, zivotinjsko tkivo i tjelesne tekucine koji se koriste u pripremi farmaceutskih i dijagonostickih proizvoda;
4. Konfiskat - proizvod zivotinjskog porijekla koji je veterinarsko-
zdravstvenim pregledom ocijenjen zdravstveno neispravnim;
5. Proizvod zivotinjskog porijekla namijenjen utilizaciji - konfiskat,
odredjeni nejestivi nusproizvodi klanja te valionicki otpaci;
6. Otpadna zivotinjska materija - tekuci i kruti izmet i stajnjak;
7. Uslovno grlo - zivotinja ili skupina istovrsnih zivotinja tezine do 500
kilograma;
8. Klaonica - objekat koji se upotrebljava za klanje zivotinja, u skladu sa
odredbama ovog zakona;
9. Rezidua - ostatak materija s farmakoloskim djelovanjem, ostatak
njihovih metabolita i drugih materija koje se prenose na zivotinjske proizvode i mogu biti skodljive po ljudsko zdravlje;
10. Sluzbeni uzorak - uzorak koji je uzet prema propisanom postupku
tokom inspekcije zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla, te provodjenja mjera radi zastite zdravlja ljudi i zivotinja, mjera za otkrivanje, sprjecavanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti;
11. Epizootiolosko podrucje - Epizootioloska jedinica.
(Epizootiolosko podrucje je teritorija kantona, a epizootioloska jedinica je podrucje jedne opcine, odnosno grada);
12. Drzalac zivotinje - svako pravno ili fizicko lice, koje je kao vlasnik,
korisnik ili cuvar, neposredno odgovorno za zdravlje i dobrobit zivotinje;
13. Zastita zdravlja zivotinja - zastita od zaraznih, parazitnih i drugih
bolesti utvrdjenih ovim zakonom, suzbijanje bolesti zajednickih ljudima i zivotinjama (u daljem tekstu: zoonoze) i zastita od drugih zaraznih, parazitskih i organskih bolesti;
14. Utilizacija - dozvoljeni postupak neskodljivog iskoristenja lesina,
konfiskata, odredjenih nejestivih nusproizvoda klanja, rasijecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divljaci, mlijeka, jaja, meda, preradom u proizvode namijenjene za ishranu zivotinja ili industrijsku upotrebu koja se obavlja u odredjenim objektima za utilizaciju;
15. Neskodljivo uklanjanje - propisani postupak neskodljivog uklanjanja
lesina, konfiskata, odredjenih nejestivih nusproizvoda klanja, rasijecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divljaci, mlijeka, jaja, meda, prerada u proizvode namijenjene za ishranu zivotinja ili industrijsku
upotrebu kada se iz veterinarsko-zdravstvenih razloga i radi zastite zdravlja ljudi ne smiju ili se ne mogu iskoristiti daljom preradom, a sto se obavlja u odobrenim objektima za neskodljivo uklanjanje, zakopavanjem u groblju za zivotinje, jamama grobnicama ili spaljivanjem;
16. Monitoring - sistematsko pracenje zaraznih bolesti zivotinja,
zagadjivaca u hrani za zivotinje, izlucevinama i tjelesnim tekucinama zivotinja, njihovim tkivima i organima, te u proizvodima zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi, koriscenjem utvrdjenih nacina odabira uzoraka i dijagnostickih i analitickih postupaka;
17. Veterinarsko javno zdravstvo - obuhvaca poslove iz djelokruga
inspekcije zivotinja i zivotinjskih proizvoda, te veterinarske zastite okoline, koji su direktno ili indirektno u ulozi zastite zdravlja ljudi od zoonoza, bolesti i skodljivih rezidua, koje se namirnicama mogu prenijeti na ljude (alimentarne infekcije i intoksikacije), te druge bolesti koje mogu ugroziti zdravlje ljudi;
18. Veterinarska zastita okoline - postupci, uvjeti i mjere koje je potrebno
preduzimati tokom uzgoja, drzanja, postupanja i zastite zdravlja zivotinja; tokom obrade, prerade, skladistenja i prometa proizvoda zivotinjskog porijekla i utilizacije lesina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja, te otpadnih zivotinjskih materija, cija je svrha sprjecavanje zagadjivanja okoline;
19. Veterinarsko-zdravstveni pregled - redovan, svakodnevni pregled
zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla radi utvrdjivanja zdravstvenog stanja i higijenske ispravnosti u toku proizvodnje, klanja, prerade i prometa;
20. Higijenicarska sluzba - sluzba koja stalno i sigurno obavlja
uklanjanje zivotinja, pasa lutalica, lesina zivotinja, odredjenih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valionickih otpadaka;
21. Eutanazija - bezbolno usmrcivanje;
22. OIE - Medjunarodni ured za epizootije u Parizu (Office
International des epizooties).

Clan 3.

Veterinarstvo u smislu ovog zakona, jeste zastita zdravlja zivotinja, suzbijanje zoonoza, osiguravanje zdravstveno ispravnih i neskodljivih proizvoda zivotinjskog porijekla, te drugi poslovi veterinarskog javnog zdravstva, unaprjedjivanje reprodukcije i proizvodnje zivotinja kao i veterinarska zastita okoline (u daljem tekstu: veterinarska djelatnost). Poslove iz stava 1. ovog clana mogu obavljati fizicka i pravna lica pod uvjetima i na nacin propisan ovim zakonom.
Upravne poslove u oblasti veterinarstva obavlja Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) i kantonalna ministarstva nadlezna za poslove veterinarstva (u daljem tekstu: Kantonalno ministarstvo) u vezi sa pitanjima koja su ovim zakonom u nadleznosti tog ministarstva.

Clan 4.

Inspekcijski nadzor nad zivotinjama i proizvodima zivotinjskog porijekla u smislu ovog zakona obuhvata: veterinarsko-zdravstveni pregled, kontrolu i nadzor, koji se provode nad zivotinjama, proizvodima zivotinjskog porijekla, zivotinjskim sjemenom, oplodjenim jajnim celijama, objektima, opremom i sredstvima radi zastite zdravlja ljudi i zivotinja, veterinarske zastite za dobrobiti zivotinja, odnosno radi utvrdjivanja zdravstvenog stanja zivotinja i zdravstvene ispravnosti proizvoda zivotinjskog porijekla, koji mogu biti prenosnici zaraznih bolesti ljudi i zivotinja ili na drugi nacin mogu ugroziti njihovo zdravlje.
Inspekcijski nadzor iz stava 1. ovog clana odnosi se i na sredstva i uvjete prijevoza, utvrdjivanje identiteta i mjesta porijekla zivotinja, uzimanje sluzbenih uzoraka za laboratorijske pretrage.
Inspekcijski nadzor iz st. 1. i 2. ovog clana provodi se u skladu sa odredbama ovog zakona, Zakona o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 2/98), pravilima struke i nauke.
Pregled i kontrola u proizvodnji i unutrasnjem prometu su poslovi veterinarsko-zdravstvene preventive.

Clan 5.

Fizicka i pravna lica koja obavljaju djelatnost iz clana 3. stav 1. ovog zakona duzne su na zahtjev drzaoca zivotinja pruziti odgovarajucu veterinarsku uslugu i pomoc. Drzaoci zivotinja obavezni su provoditi ovima zakonom, sprjecavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti, na nacin i u rokovima utvrdjenim ovim zakonom i brinuti o zdravlju i dobrobiti zivotinja.

II - ZASTITA ZDRAVLJA ZIVOTINJA

1. Mjere zastite zdravlja zivotinja

Clan 6.

Zastita zdravlja zivotinja provodi se radi osiguranja uzgoja i proizvodnje zdravih zivotinja, higijenski i zdravstveno ispravnih proizvoda zivotinjskog porijekla, zastite ljudi od zoonoza, te osiguranja dobrobiti zivotinja i veterinarske zastite okoline.

Clan 7.

Mjere zastite zdravlja zivotinja u smislu ovog zakona su:
1. otkrivanje i sprjecavanje pojave, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih, parazitsih i drugih bolesti i suzbijanje zoonoza;
2. zastita zdravlja zivotinja od drugih zaraznih i nezaraznih bolesti;
3. sprjecavanje i otkrivanje zagadjivanja zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla zagadjivacima bioloskog, hemijskog i
radioloskog porijekla;
4. lijecenje oboljelih zivotinja, obavljanje hirurskih zahvata na zivotinjama i drugih poslova vezanih za zdravstvenu zastitu zivotinja;
5. osiguravanje pravilnog razmnozavanja zivotinja, sprjecavanje
poremecaja plodnosti, lijecenje neplodnosti zivotinja, sprjecavanje i lijecenje uzgojnih bolesti, te bolsti podmlatka zivotinja;
6. provodjenje mjera zdravstvene zastiste pri dobijanju i pripremi
sjemena za umjetnu osjemenjivanje, dobijanju i presadjivanju oplodjenih jajnih celija, skladistenju i distribuciji sjemena za umjetno osjemenjivanje, oplodjenih jajnih celija, te umjetno osjemenjivanje zivotinja, sprjecavanje i otkrivanje nasljednih bolesti zivotinja;
7. osiguravanje zoohigijenskih i drugih veterinarsko-zdravstvenih uslova uzgoja i koriscenja zivotinja i ocuvanje zdravlja i pravilne ishrane, njege i drzanja zivotinja;
8. veterinarska zastita za dobrobiti zivotinja;
9. snabdijevanje veterinarskim lijekovima i veterinarsko-medicinskim proizvodima pri neposrednom pruzanju usluga zastite zdravlja zivotinja;
10. obavljanje prometa veterinarskim lijekovima na malo;
11. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, te radioloska dekontaminacija zivotinja, proizvoda zivotinjskog porijekla, zemljista, objekata, opreme i drugih predmeta;
12. veterinarska zastita okoline u vezi sa: zastitom zdravlja zivotinja u primjeni veterinarskih farmakoloskih sredstava; uzgojem i drzanjem zivotinja i mogucih negativnih uticaja na okolinu; obradom, preradom, skladistenjem i prometom proizvoda zivotinjskog porijekla, te utilizacijom lesina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i otpadnih materija zivotinjskog porijekla;
13. veterinarsko-stocarsko poducavanje.

2. Zastita zivotinja od zaraznih bolesti

a) Zarazne bolesti

Clan 8.

Zarazne bolesti zivotinja, cije je sprjecavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje od interesa za Federaciju su bolesti koje su odredjene listom OIE-a.
Zarazne bolesti od posebnog interesa za Federaciju su:

1 bedrenica Anthrax
2 bjesnoca Rabies (Lyssa)
3 bruceloza Brucellosis
4 enzootska leukoza goveda Leucosis enzootica bovum
5 govedja spongioformna Encephalopathia spongioformis
encefalopatija bov.
6 klasicna kuga svinja Pestis suum
7 newkastelska bolest Morbus Newcastle
8 slinavka i sap Aphtae epizooticae
9 trihineloza Trichinellosis
10 tuberkuloza Tuberkulosis

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) moze na prijedlog Federalnog ministarstva odrediti i druge zarazne bolesti kao bolesti od posebnog interesa za Federaciju.

Clan 9.

U slucaju pojave neke druge zarazne bolesti, odnosno bolesti ciji uzrocnik jos nije utvrdjen, a koja se brzo siri i moze ugroziti zdravlje zivotinja u Federaciji, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva (u daljem tekstu: federalni ministar) moze odrediti da se za zastitu od takve bolesti primjenjuju sve ili pojedine mjere propisane ovim zakonom.

Clan 10.

Epizootija u smislu ovog zakona jeste pojava oboljenja ili uginuca veceg broja zivotinja od neke zarazne bolesti, koja je neuobicajena po broju slucajeva, vremenu i mjestu pojavljivanja ili zahvacenoj vrsti zivotinja, kao i povecana ucestalost oboljenja ili uginuca ciji je uzrok privremeno neutvrdjen.
Zarazeno podrucje u smislu ovog zakona jeste podrucje na kojem postoji jedan ili vise izvora zaraze.
Zarazeno podrucje odredjuje se u promjeru od najmanje 20 kilometara ako zarista zaraze, zavisno od konfiguracije terena, bioloskih faktora i nacina uzgoja zivotinja.
Ugrozeno podrucje u smislu ovog zakona jeste podrucje na koje se moze prenijeti zarazna bolest iz zarazenog podrucja i na kojem postoje uvjeti za sirenje zarazne bolesti.

b) Mjere za otkrivanje i sprjecavanje pojave zaraznih bolesti

Clan 11.

Radi orktivanja i sprjecavanja pojave zarazne bolesti, ovisno o prirodi i nivou opasnosti, federalni ministar moze narediti jednu ili vise od sljedecih mjera:
1. zastitna cijepljenja;
2. dijagnosticke i druge pretrage;
3. utvrdjivanje uzroka oboljenja i uginuca;
4. ubijanje i eutanaziju u dijagnosnicke svrhe;
5. laboratorijsku pretragu sirovih koza na bedrenicu;
6. laboratorijsku pretragu vode;
7. laboratorijsku pretragu hrane za zivotinje u proizvodnji i prometu;
8. dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju;
9. provodjenje zoohigijenskih, zootehnickih i izolacijskih mjera;
10. sakupljanje i neskodljivo uklanjanje lesina, konfiskata i
nejestivih nusproizvoda klanja;
11.posebno oznacavanje zivotinja;
12.posebne uvjete, ogranicenje ili zabranu uvoza i provoza zivotinja
i proizvoda zivotinjskog porijekla;
13.ogranicenje ili zabranu kretanja zivotinja i lica;
14.poducavanje drzalaca zivotinja;
15.u slucaju potrebe mogu se odrediti i druge mjere.
Aktom iz stava 1. ovog clana odredjuju se mjere, uvjeti i nacin njihovog provodjenja.

Clan 12.

Mjere za otkrivanje i sprjecavanje zaraznih bolesti zivotinja utvrdjenih ovim zakonom, u skladu s epizootioloskim stanjem i stepenom ugrozenosti, krajem svake tekuce godine za sljedecu godinu, propisuje federalni ministar. Propisom iz stava 1. ovog clana odredjuju se i rokovi za preduzimanje
propisanih mjera i nacin finansiranja propisanih mjera. Drzalac zivotinje ucestvuje u podmirivanju troskova preventivnih cijepljenja i dijagnostickih pretrazivanja, te svim drugim troskovima u vezi s provodjenjem propisanih mjera iz stava 1. ovog clana, ukoliko se ti troskovi ne podmiruju iz budzeta Federacije, kantona ili iz drugih izvora. Za provodjenje mjera protiv zaraznih bolesti od posebnog interesa za Federaciju dio sredstava se obezbjedjuje iz budzeta Federacije.

Clan 13.

Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavlja se na svim objektima, prostorima, prijevoznim sredstvima, na opremi i predmetima koji podlijezu nadzoru veterinarske inspekcije, te objektima, pasnjackim i drugim povrsinama gdje zivotinje povremeno ili stalno borave ili se krecu.
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija se obavlja se radi sprjecavanja i suzbijanja zaraznih bolesti zivotinja i zoonoza, zastite higijenske i zdravstvene ispravnosti proizvoda zivotinjskog porijekla i hrane za zivotinje, te veterinarske zastite okoline od zagadjivanja patogenim mikroorganizmima i parazitima.
Sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju moraju se koristiti tako da ne zagadjuju okolinu.
Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju iz st. 1. i 2. ovog clana obavljaju veterinarske organizacije, pod uvjetom i na nacin koji propisuje federalni ministar.

Clan 14.

Vrste i kolicine cjepiva koje je potrebno osigurati za sprjecavanje pojedinih narocito opasnih zaraznih bolesti, kao i veterinarske organizacije koje su duzne nabaviti, uskladistiti i kontrolisati njihovu imunogenost, odredjuje federalni ministar.
Sredstva za nabavku, uskladistenje i kontrolu imunogenosti cjepiva iz stava 1. ovog clana osiguravaju se u budzetu Federacije.

Clan 15.

Federalno ministarstvo prati stanje, pojave i kretanja zaraznih bolesti zivotinja na teritoriji Federacije i u drugim drzavama o cemu izdaje informativne biltene.
Kantonalno ministarstvo prati stanje, pojave i kretanje zaraznih bolesti zivotinja na teritoriji kantona o cemu redovno izvjestava Federalno ministarstvo.
Radi sprjecavanja unosenja zaraznih bolesti iz susjednih i drugih drzava, federalni ministar moze narediti da se odredjeno granicno podrucje stavi pod pojacani veterinarsko-zdravstveni nadzor, te da se provedu sve ili pojedine mjere iz clana 11. ovog zakona.
Nacin pracenja i izvjestavanja o stanju, pojavi i kretanju zaraznih bolesti propisuje federalni ministar.

Clan 16.

Radi otkrivanja, sprjecavanja i skorjenjivanja zaraznih i parazitskih bolesti i kontrole prometa goveda, ovaca, koza, svinja i konja provodi se obavezno oznacavanje. Oznacavanje zivotinja iz stava 1. ovog clana provode veterinarske organizacije i o tome vode evidenciju.
U troskovima oznacavanja zivotinja iz stava 1. ovog clana ucestvuje i njihov drzalac. Osim zivotinja iz stava 1. ovog clana federalni ministar moze narediti oabvezno oznacavanje i drugih vrsta domacih zivotinja.
Federalni ministar propisuje oblik i sadrzaj obvezne oznake za oznacavanje zivotinja, nacin i postupak oznacavanja, nacin vodjenja evidencije i oblik obrazaca i odredjuje veterinarsku organizaciju za vodjenje podataka za teritoriju Federacije.

Clan 17.

Upisivanje pasa u registar je obavezno za sve drzaoce pasa.
Pas mora biti oznacen na propisani nacin, a drzalac mora imati propisanu ispravu o upisu i vakcinaciji protiv bjesnila.
Vakcinacija pasa, vodjenje registra pasa, te izdavanje sluzbene isprave o tome obaveza je veterinarske organizacije.
Za troskove upisa pasa, obaveznog oznacavanja pasa i izdavanja sluzbenih isprava placa se naknada u skladu sa ovim zakonom.
Drzalac psa duzan je prijaviti nabavku, odnosno uginuce ili otudjenje psa u roku 15 dana od dana nabavke, uginuca ili otudjenja, veterinarskoj organizaciji koja vodi registar pasa.
Sadrzaj i oblik registra pasa, te isprave o obaveznom upisu i provedenim mjerama, kao i oblik obavezne oznake za pse, propisuje federalni ministar.
Uvjete i nacin drzanja pasa, divljih zivotinja i zvijeri, zastitna sredstva (brnjica i sl.), zastita okoline, te nacin postupanja s neupisanim psima, psima i mackama lutalicama, kao i drugim opasnim i zlocudnim zivotinjama, propisuje kantonalni ministar nadlezan za poslove veterinarstva (u daljem tekstu: kantonalni ministar).

Clan 18.

Farme kopitara i papkara vece od 20 uslovnih grla; peradi i kunica vece od 10 uslovnih grla; valionice, farme za uzgoj divljaci i krznasa; uzgajalista puzeva; ribnjaci i drugi objekti akvakulture, te zooloski vrtovi moraju udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima i uvjetima zastite okolinea u pogledu lokacije za izgradnju, gradnju, tehnicko uredjenje, opremu, nacin rada, strucnih zaposlenika i zoohigijene.
Rjesenje da li izgradjeni ili rekonstruisani objekti iz stava 1. ovog clana udovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima, donosi kantonalni ministar na prijedlog strucne komisije koju on osniva i odredjuje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta.
Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost na lokaciju i projektnu dokumentaciju za izgradnju i rekonstrukciju objekata iz st. 1. i 2. ovog clana, u skladu s propisanim uvjetima, izdaje kantonalno ministarstvo.
Objekti iz stava 2. ovog clana upisuju se u registar odobrenih objekata sto ga vodi kantonalno ministarstvo, a popis odobrenih objekata s pripadajucim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u sluzbenom glasilu kantona.
Odredbe st. 2. i 4. ovog clana ne primjenjuju se na ostale objekte namijenjene proizvodnji, rasplodu i uzgoju zivotinja.
Veterinarsko-zdravstvene uvjete kojima moraju udovoljavati objekti iz st. 1. i 4. ovog clana, te sadrzaj, oblik i nacin vodjenja registra iz stava 4. ovog clana, propisuje federalni ministar.

Clan 19.

Objekti za: klanje zivotinja iz clana 2. tacka 2. ovog zakona; rasijecanje i obrada mesa, mesa divljaci, ribe, rakova, skoljki, puzeva i zaba koji su namijenjeni javnoj potrosnji; prerada mesa, mesa divljaci, ribe, mlijeka, jaja, meda i ostalih proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi putem javne potrosnje; hladjenje, zamrzavanje i/ili uskladistenje navedenih proizvoda, te prodaja odnosno promet tih proizvoda, moraju u pogledu lokacije za gradjenje, gradnju, tehnicko uredjenje, opremu, nacin rada, strucnih zaposlenika i higijene udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima i uvjetima zastite okoline. Uvjete iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar.
Klaonice i ostali izvozni objekti odobreni za izvoz proizvoda zivotinjskog porijekla, uz uvjete iz stava 1. ovog clana moraju udovoljavati i veterinarsko-zdravstvenim uvjetima drzave uvoznice, a klaonice za klanje zivotinja iz uvoza i posebne veterinarsko-zdravstvene uvjete koje propisuje federalni ministar.

Clan 20.

Kantonalni organ uprave nadlezan za izdavanje upotrebne dozvole za lokaciju za izgradnju objekta iz clana 19. stav 1. ovog zakona duzan je pribaviti rjesenje o uskladjenosti s propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima u pogledu lokacije objekta od kantonalnog ministarstva, a za objekte iz clana 19. stav 3. ovog zakona od Federalnog ministarstva.
Gradnja odnosno rekonstrukcija objekata iz clana 19. stav 1. ovog zakona dopustena je samo na osnovu glavnog projekta za koji je izdano rjesenje o uskladjenosti sa propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima.
Rjesenje o uskladjenosti glavnog projekta za izvozne objekte donosi Federalno ministarstvo, a za ostale objekte Kantonalno ministarstvo.

Clan 21.

Kantonalni organ uprave nadlezan za izdavanje upotrebne dozvole ne moze izdati upotrebnu dozvolu za upotrebu objekata iz clana 19. stav 1. ovog zakona, bez prethodno pribavljenog rjesenja kantonalnog ministarstva o ispunjavanju propisanih veterinarsko-zdravstvenih uvjeta, a za objekte iz clana 19. stav 3. ovog zakona od Federalnog ministarstva.
Rjesenjem iz stava 1. ovog clana odredjuje se i veterinarski kontrolni broj objekta, odredjuju se drzave u koje je izvoz odobren u slucaju objekata iz clana 19. stav 3. ovog zakona i upisivanje u registar odobrenih objekata.
Rjesenje iz stava 1. ovog clana za izvozne objekte donosi federalni ministar, a za ostale objekte kantonalni ministar.
Rjesenje o ispunjavanju propisanih uvjeta iz stava 1. ovog clana vrijedi dvije godine, racunajuci od dana kada je rjesenje postalo konacno.
Prije isteka roka iz stava 4. ovog clana, federalni ministar donosi prema sluzbenoj duznosti rjesenje o daljem ispunjavanju ili neispunjavanju propisanih veterinarsko-zdravstvenih uvjeta izvoznih objekata, a rjesenje za ostale objekte donosi kantonalni ministar.
Za objekte iz clana 19. stav 1. ovog zakona za koje se tokom inspekcijskog nadzora utvrdi da ne ispunjavaju propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete, kantonalni ministar na prijedlog nadleznog veterinarskog inspektora moze i prije roka iz stava 4. ovog clana donijeti rjesenje o zabrani rada, upotrebi veterinarskog kontrolnog broja i brisanju objekata iz registra odobrenih objekata, a za objekte iz clana 19. stav 3. ovog zakona federalni ministar.
Registar odobrenih izvoznih objekata iz clana 19. stava 3. ovog zakona vodi Federalno ministarstvo, a popis odobrenih bojekata objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Registar ostalih odobrenih objekata vodi kantonalno ministarstvo, a popis tih objekata objavljuje se u sluzbenom glasilu kantona.
Sadrzaj, oblik i nacin vodjenja registra iz stava 7. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 22.

Veterinarsko-zdravstvene uvjete u pogledu lokacije za gradjenje, odnosno rekonstrukciju, projektnu dokumentaciju, tehnicko uredjenje, opremu, nacin rada, strucnih zaposlenika, higijena i veterinarska zastita okoline za objekte iz clana 19. ovog zakona propisuje federalni ministar.

Clan 23.

Voda za napajanje zivotinja i proizvodnju proizvoda zivotinjskog porijekla mora u pogledu higijenske i zdravstvene ispravnosti udovoljavati uvjetima iz propisa o zdravstvenoj ispravnosti vode za pice.

Clan 24.

Zdravstveni pregled ispravnosti hrane za zivotinje obuhvata hranu za zivotinje, proizvode zivotinjskog porijekla namijenjene ishrani zivotinja, sirovine i aditive koji sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, promet i upotrebu hrane za zivotinje, te objekte u kojima se proizvodi i skladisti hrana za zivotinje.
Zabranjena je proizvodnja, promet i upotreba hrane za zivotinje, proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani zivotinja i sirovina koje sluze za njihovu proizvodnju ako u kolicinama vecim od dopustenih sadrze patogene bakterije, gljivice i njihove proizvode-metabolite (egzotoksine i endotoksine), hormone, antibiotike, pesticide, soli teskih metala, radioaktivne materije i druge materije stetne po zdravlje zivotinja i posredno po zdravlje ljudi i hrane za zivotinje neodgovarajuceg sastava, sto utice na njenu biolosku vrijednost i upotrebljivost.
Za ishranu zivotinja moze se staviti u promet samo so koja je jodirana.
Dopustene kolicine stetnih materija i sastojaka iz stava 2. ovog clana, u skladu sa propisom o kvalitetu hrane za zivotinje, te nacin uzimanja uzoraka, ukljucujuci i monitoring i obavljanje pregleda, kontrole i nadzora, propisuje federalni ministar.

Clan 25.

Objekti za proizvodnju hrane za zivotinje i sirovine, mjesaonice i objekti za uskladistenje moraju ispunjavati propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete i uvjete veterinarske zastite okoline.
Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za izdavanje dozvole za lokaciju, izgradnju i rekonstrukciju objekata iz stava 1. ovog clana u skladu sa propisanim uvjetima izdaje kantonalno ministarstvo.
Rjesenje da li izgradjeni ili rekonstruisani objekti iz stava 1. ovog clana ispunjavaju propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete donosi kantonalno ministarstvo, a za izvozne objekte Federalno ministarstvo.
Kantonalno ministarstvo odredjuje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta, a za izvozne objekte Federalno ministarstvo.
Veterinarsko-zdravstvene uvjete iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar uz prethodno pribavljeno misljenje federalnog ministra prostornog uredjenja i okolisa.
Objekti iz stava 1. ovog clana sa pripadajucim veterinarskim kontrolnim brojem vode se u registru odobrenih objekata u kantonalnom ministarstvu, a za izvozne objekte u Federalnom ministarstvu.
Popis odobrenih objekata sa pripadajucim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u sluzbenom glasilu kantona, a za izvozne objekte u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Clan 26.

Uzgojno vrijedne rasplodne zivotinje, sjeme za umjetno osjemenjivanje, oplodjene jajne celije za oplodjivanje zivotinja, muska rasplodna grla i uzgoji kvalitetnih rasplodnih zivotinja moraju biti zasticeni od zaraznih i drugih bolesti.
Muska rasplodna grla za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i zivotinje za prirodni pripust, te plotkinje za proizvodnju oplodjenih jajnih celija mogu se koristiti samo ako su na osnovu izvrsenih mjera iz cl. 11. i 12. ovog zakona zasticeni od zaraznih i drugih bolesti.
Sjeme za umjetno osjemenjivanje i oplodjene jajne celije moraju udovoljavati propisanim uvjetima u pogledu dobivanja, pripreme i razrjedjivanja, zdravstvene ispravnosti i bioloske kvalitete, te biti oznaceni na propisani nacin.
Uvjete i nacin oznacavanja iz stava 3. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 27.

Objekti za dobijanje, razrjedjivanje i pripremu sjemena za umjetno osjemenjavanje i oplodjenih celija moraju udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima.
Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za lokaciju i projektnu dokumentaciju za izgradnju i rekonstrukciju objekata iz stava 1. ovog clana, u skladu sa propisanim uvjetima, izdaje kantonalno ministarstvo.
Rjesenje da li izgradjeni ili rekonstruisani objekti iz stava 1. ovog clana ispunjavaju propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete donosi Federalno ministarstvo, te odredjuje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta.
Objekti iz stava 1. ovog clana vode se u registru odobrenih objekata u Federalnom ministarstvu, a popis odobrenih objekata sa pripadajucim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Veterinarsko-zdravstvene uslove koje moraju ispunjavati objekti iz stava 1. ovog clana, te sadrzaj, oblik i nacin vodjenja registra iz stava 4. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 28.

Objekti i mjesta za sajmove, trznice, mjesta za odrzavanje aukcija i druga mjesta za trgovinu zivotinjama, izlozbe i sportska natjecanja i javne smotre moraju biti pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom i nadzorom veterinarske inspekcije i udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima.
U objekte i na mjesta iz stava 1. ovog clana smiju se dopremati samo zdrave zivotinje.
Uvjete kojima moraju udovoljavati objekti i mjesta iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 29.

Izlozbe, sportska natjecanja i druge priredbe sa zivotinjama (putujuci zooloski vrtovi, cirkusi i sl.), te trgovina zivotinjama i proizvodima zivotinjskog porijekla izvan objekata, prostorija i mjesta utvrdjenih ovim zakonom moze se odrzavati samo na osnovu prethodne veterinarsko-zdravstvene saglasnosti kantonalnog ministarstva.

Clan 30.

Pravna i fizicka lica, koja obavljaju djelatnost trgovine, konzerviranja, obrade, prerade i skladistenja koze i krzna, duzna su sirovu kozu kopitara i papkara zaklanih bez veterinarsko-zdravstvenog pregleda ili sirove koze uginulih kopitara i papkara za koje nije utvrdjen uzrok uginuca skladistiti u posebne prostorije.
Govedje, ovcije i kozije koze i koze kopitara, osim telecih, janjecih i zdrebecih koza, pravna i fizicka lica iz stava 1. ovog clana ne mogu staviti u preradu i promet prije obavljene pretrage na bedrenicu.
Pravna i fizickae lica iz stava 1. ovog clana duzna su oznaciti kozu i krzna i voditi evidenciju o porijeklu otkupljenih koza.
Nacin vodjenja evidencije i oznacavanje iz stava 3. ovog clana propisuje federalni ministar.
Veterinarsko-zdravstvene uvjete koje moraju ispunjavati objekti za sakupljanje, konzerviranje, skladistenje ili preradu sirove koze i krzna propisuje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno misljenje federalnog ministra prostornog uredjenja i okolisa.

Clan 31.

Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za lokaciju, izgradnju i rekonstrukciju objekata iz clana 30. stav 1. ovog zakona, u skladu sa propisanim uvjetima, izdaje kantonalno ministarstvo.
Rjesenje da li izgradjeni ili rekonstruisani objekti iz stava 1. ovog clana udovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima donosi kantonalno ministarstvo, a za izvozne objekte Federalno ministarstvo, te odredjuju veterinarski kontrolni broj iz clana 25. stav 4. ovog zakona.
Objekti iz stava 1. ovog clana sa pripadajucim kontrolnim brojem vode
se u registru odobrenih objekata u kantonalnom ministarstvu, a izvozni objekti u Federalnom ministarstvu. Popis odobrenih objekata s pripadajucim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u sluzbenom glasilu kantona, a za izvozne objekte u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Clan 32.

Lesine, konfiskati i proizvodi zivotinjskog porijekla namijenjeni utilizaciji, moraju se uciniti neskodljivim u objektima za utilizaciju.
Lesine i proizvodi zivotinjskog porijekla porijeklom od zivotinja oboljelih od zarazne bolesti i valionicki otpaci moraju se uciniti neskodljivim u objektima za utilizaciju, a u odredjenim slucajevima neskodljivo ukloniti unistenjem, zakopavanjem ili spaljivanjem u objektima za neskodljivo uklanjanje.
Objekti za utilizaciju iz stava 1. ovog clana su objekti za preradu lesina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i zdravstveno neispravnih proizvoda zivotinjskog porijekla, u proizvode zivotinjskog porijekla namijenjene ishrani zivotinja ili industrijskoj upotrebi.
Objekti za neskodljivo unistavanje iz stava 2. ovog clana su kafilerije
(spalionice), javne grobnice i groblja za zivotinje.
Za utilizaciju i neskodljivo unistavanje odredjenih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valionickih otpadaka placa se naknada
ciju visinu odredjuje kantonalno ministarstvo.
Mjesta i nacine unistavanja lesina, konfiskata, odredjenih nejestivih nusproizvoda i valionickih otpadaka odredjuje kantonalno ministarstvo.
Objekti i mjesta za sakupljanje i neskodljivo unistavanje i utilizaciju,
te prijevozna sredstva moraju ispunjavati uvjete koje propisuje federalni
ministar.

Clan 33.

Obavljanje poslova utilizacije i neskodljivog unistavanja lesina i proizvoda zivotinjskog porijekla, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i valionickih otpadaka duzni su osigurati kantoni.
Za obavljanje poslova utilizacije i neskodljivog unistavanja lesina i
neispravnih proizvoda zivotinjskog porijekla, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i valionickih otpadaka kanton moze zaduziti pravno lice, a moze obavljanje tih poslova povjeriti drugom pravnom licu na svom podrucju.
Dva ili vise kantona za obavljanje poslova utilizacije mogu zaduziti jedno pravno lice.

Clan 34.

Na podrucjima gdje postoji objekat za utilizaciju lesine, konfiskati, valionicki otpaci i odredjeni nejestivi nusproizvodi klanja moraju se uklanjati u tim objektima.
Pravna lica koja obavljaju poslove utilizacije duzna su osigurati redovno preuzimanje i prijevoz iz objekata i mjesta za sakupljanje lesina, konfiskata, valionickih otpadaka i odredjenih nejestivih nusproizvoda klanja.
Vlasnici farmi kopitara, papkara, peradi, kunica, te vlasnici valionica iz clana 18. stav 1. ovog zakona, kao i vlasnici objekata iz clana 19. ovog zakona duzni su osigurati sabiralista, a pravnom licu iz stava 2.
ovog clana prijaviti i predati lesine, konfiskate, valionicke otpatke i odredjene nejestive nusproizvode klanja radi utilizacije.
Za poslove iz stava 2. ovog clana placa se naknada ciju visinu propisuje kantonalno ministarstvo.

Clan 35.

Ako nije osigurano obavljanje poslova utilizacije prema odredbama clana 33. ovog zakona higijenicarska sluzba opcine preuzima i prevozi lesine, odredjene nejestive nusproizvode klanja, konfiskate i valionicke otpatke, radi neskodljivog unistavanja u kafileriji (spalionici), jami grobnici ili groblju za zivotinje.
Higijenicarska sluzba mora biti organizovana i opremljena tako da je osigurano stalno i sigurno uklanjanje zivotinja, lesina, odredjenih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valionickih otpadaka, te da je dostupna drzaocima zivotinja i drugim korisnicima.
Odgovornost za organiziranje i rad sluzbe iz stava 1. ovog clana snosi i kanton.

b) Mjere za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti

Clan 36.

Ako se pojavi zarazna bolest ili znaci na osnovu kojih se moze posumnjati da je zivotinja oboljela ili uginula od zarazne bolesti drzalac zivotinje duzan je to odmah prijaviti najblizoj veterinarskoj stanici ili samostalnoj veterinarskoj praksi, koje su duzne o tome obavijesiti kantonalnog veterinarskog inspektora.
Smatra se da postoji sumnja u zaraznu bolest kada se u stadu, jatu, dvoristu, drugom mjestu i prostoru gdje zivotinje privremeno ili stalno borave, pojave dva ili vise oboljenja ili uginuca s jednakim ili slicnim znacima, odnosno kada zivotinja naglo ugine bez vidljivog uzroka.
Drzalac zivotinje duzan je odmah ograniciti kretanje zivotinji za koju sumnja da je oboljela od zarazne bolesti, sprijeciti kontakt ljudi i zivotinja s lesinom do veterinarskog pregleda i nakon pregleda izvrsiti naredjene ili propisane mjere.

Clan 37.

Kada se utvrdi zarazna bolest ili se posumnja u zaraznu bolest, prema clanu 8. ovog, zakona kantonalno ministarstvo duzno je odmah sumnju, odnosno utvrdjenu zaraznu bolest prijaviti na propisani nacin Federalnom ministarstvu.
Prijava iz stava 1. ovog clana u slucaju pojave zaraznih bolesti sa liste "A" - OIE-a mora se izvrsiti hitno, uz naknadno pisanu prijavu.
O pojavi u zaraznu bolest ili sumnji iz stava 1. ovog clana kantonalno ministarstvo duzno je na svom podrucju obavijestiti pravna i fizicka lica koja obavljaju veterinarsku djelatnost i nadleznu veterinarsku sluzbu Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vojske Federacije).
U slucaju pojave zoonoza kantonalno ministarstvo je duzno izvijestiti i kantonalni organ uprave nadlezan za poslove zdravstva.

Clan 38.

Kantonalno ministarstvo je duzno obavijestiti Federalno ministarstvo o prestanku zarazne bolesti na propisani nacin, te o istom obavijestiti
veterinarske organizacije, veterinarske stanice, samostalne veterinarske prakse, veterinarske sluzbe i nadleznu veterinarsku sluzbu u Vojsci Federacije.
Smatra se da je zarazna bolest prestala kad nakon lijecenja i ozdravljenja, ubijanja, eutanazije, klanja ili uginuca posljednje oboljele zivotinje i kad od izvrsene dezinfekcije, odnosno dezinsekcije i deratizacije protekne predvidjeno vrijeme inkubacije za neku zaraznu bolest.
Nacin, postupak, te oblik i sadrzaj obrasca za prijavu i odjavu zarazne bolesti, kao i znakova na osnovu kojih se moze smatrati da se zarazna bolest iz cl. 8. i 9. ovog zakona pojavila propisuje federalni ministar.

Clan 39.

Laboratorijsku pretragu dijagnostickog materijala radi utvrdjivanja uzrocnika zarazne bolesti sa liste "A" OIE-a po propisanim metodama obavlja Veterinarski institut Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Veterinarski institut Federacije).
Laboratorijsku pretragu dijagnostickog materijala radi utvrdjivanja ostalih zaraznih bolesti iz cl. 8. i 9. ovog zakona, prema propisanim metodama
obavlja Veterinarski institut Federacije i druge laboratorije koje ispunjavaju propisane uvjete.
Laboratorijske testove, nacin uzimanja i slanja dijagnostickog materijala na pretrage iz st. 1. i 2. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 40.

Kada se utvrdi zarazna bolest i dok traje opasnost od zarazne bolesti iz cl. 8. i 9. ovog zakona, ovisno o stepenu opasnosti i prirodi zarazne bolesti, nadlezni veterinarski inspektor ce narediti jednu ili vise od sljedecih mjera:
1. izdvajanje i odvojeno drzanje oboljele od zdravih zivotinja;
2. zabranu ili ogranicenje kretanja zivotinja;
3. zabranu odrzavanja stocnih sajmova, izlozbi, sportskih natjecanja i drugih javnih smotri, zabranu rada trznica i pogona;
4. zabranu obavljanja trgovine zivotinjama;
5. zabranu ili ogranicenje trgovine proizvodima zivotinjskog porijekla, hrane za zivotinje i drugih predmeta kojima se moze prenijeti
zarazna bolest;
6. zabranu klanja kopitara, papkara, peradi, kunica i divljaci iz uzgoja;
7. zabranu, ogranicenje ili pojacani odstrjel divljaci;
8. ubijanje i eutanaziju ili u odredjenim slucajevima klanje oboljele i na zarazu sumnjive zivotinje;
9. popis zivotinja a prema potrebi njihovo posebno oznacavanje;
10. zabranu ili ogranicenje proizvodnje zivotinja na odredjeno vrijeme;
11. lijecenje, zastitno cijepljenje i dijagnosticku pretragu;
12. ogranicenje kretanja lica koja dolaze u doticaj sa zarazenom
ili na zarazu sumnjivom zivotinjom, te proizvodima zivotinjskog porijekla koji poticu od takve zivotinje;
13.blokiranje ulaska i izlaska ljudi i zivotinja sa podrucja zarista, zarazenog ili na zarazu sumnjivog podrucju;
14.kastraciju oboljele zivotinje;
15.obaveznoumjetno osjemenjivanje i zabranu prirodnog pripusta;
16.kontumaciju i neskodljivo uklanjanje pasa i macaka lutalica;
17.zabranu selidbe i trgovine pcelinjih drustava;
18.dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju predmeta, opreme, objekata, prevoznih sredstava te drugih mjesta, podrucja i povrsina
na kojima je boravila zarazena ili na zarazu sumnjiva zivotinja, odnosno mjesta gdje su bili uskladisteni proizvodi zivotinjskog
porijekla, porijeklom od takvih zivotinja;
19.zabranu izdavanja pasosa i potvrda o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda zivotinjskog porijekla, te drugh isprava propisanih ovim
zakonom;
20.sistematsko suzbijanje prenosnika zarazne bolesti;
21.osiguranje i odrzavanje higijenskih uvjeta u objektima za uzgoj i proizvodnju zivotinja, objektima za proizvodnju, preradu, skladistenje i promet proizvoda zivotinjskog porijekla, te prevoznih sredstava;
22.privremenu zabranu rada u objektima u kojima se proizvode, preradjuju, skladiste i stavljaju u promet proizvodi zivotinjskog porijekla;
23.obavezno cuvanje zivotinja na ispasi ili zirenju odnosno zabrana ispase ili zirenja na zarazenom, ugrozenom ili na zarazu
sumnjivom podrucju.
Mjere iz stava 1. ovog clana mogu se narediti i u slucaju neposredne opasnosti od zarazne bolesti.
Kod pojave zaraznih bolesti iz cl. 8. i 9. ovog zakona pojedine mjere iz stava 1. ovog clana primjenjuju se na podrucju od najmanje 20 kilometara oko zarista zaraznebolesti, ovisno od konfiguracije terena, bioloskog faktora i nacina uzgoja zivotinja.
U slucajevima posebnih okolnosti elementarnih nepogoda ili epizootija federalni ministar moze odrediti i druge mjere i radnje koje nisu utvrdjene ovim zakonom radi suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti.

Clan 41.

Zarazeni ili od zarazne bolesti ugrozenu teritoriju kantona (u daljem tekstu: ugrozeno podrucje) odredjuje kantonalni ministar. Ako kantonalni ministar ne odredi ugrozeno podrucje to podrucje odredjuje federalni ministar.
Federalni ministar odredjuje ugrozeno podrucje i u slucaju kada se ono nalazi na teritoriji dva ili vise kantona.

Clan 42.

Kad se pojavi zarazna bolest koja se brzo siri i koja moze nanijeti veliku ekonomsku stetu kao i u slucajevima ugrozenosti od pojave zarazne bolesti iz liste "A" OIE-a kantonalno ministarstvo duzno je aktivirati Krizni stab za zarazne bolesti, odrediti ekipe doktora veterinarske medicine i drugih zaposlenika s epizootioloskog podrucja radi provodjenja mjera za suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti.
Sastav, ovlastenja, nacin rada i provodjenje mjera od strane Kriznog staba iz stva 1. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 43.

Radi onemogucavanja unosenja, sirenja i preduzimanja mjera suzbijanja pojedinih zaraznih bolesti iz liste "A" OIE-a, federalni ministar moze predloziti Vladi Federacije da odredi nacin sudjelovanja jedinica Vojske Federacije i federalne policije u provodjenju mjera ogranicenja ili zabrane kretanja lica i zivotinja za odredjeno podrucje Federacije, a vladama kantona angazovanje kantonalne policije.

Clan 44.

Kada na ugrozenom podrucju nema dovoljan broj doktora veterinarske medicine za uspjesno suzbijanje zarazne bolesti iz clana 42. ovog zakona, federalni ministar moze s teritorija drugih kantona odrediti potreban broj doktora veterinarske medicine i drugih zaposlenika, i uputiti ih na ugrozeno podrucje.
Doktori veterinarske medicine i drugi zaposlenici duzni su sudjelovati u radu ekipa u slucajevima iz stava 1. ovog clana i clana 42. ovog zakona.
Ukoliko su lica iz stava 2. ovog clana u radnom odnosu imaju pravo na naknadu place za vrijeme odsustva s posla.
Lica iz stava 2. ovog zakona koja nisu u radnom odnosu imaju pravo na naknadu, ciju visinu odredjuje federalni ministar.
Sredstva za isplatu naknada iz st. 3. i 4. ovog clana osiguravaju se iz budzeta Federacije.

Clan 45.

Mjere ubijanja, eutanazije ili u odredjenim slucajevima klanja ili nuzde zarazenih ili na zaraznu bolest sumnjivih zivotinja, kao i unistavanje kontaminiranih predmeta naredjuju se kad se zarazna bolest ne moze uspjesno i bez opasnosti od njenog sirenja suzbiti primjenom drugih mjera odredjenih ovim zakonom ili kad primjena drugih mjera za njezino suzbijanje nema ekonomskog opravdanja.
Mjere iz stava 1. ovog clana naredjuje glavni federalni veterinarski inspektor.

Clan 46.

Za zivotinju koja je ubijena, eutanazirana, zaklana ili koja je uginula zbog provedene naredjene mjere, kao i za ostecene ili unistene predmete zbog provodjenja naredjenih mjera iz clana 45. ovog zakona, drzalac zivotinje odnosno vlasnik predmeta ima pravo na naknadu u visini trzisne cijene, na dan izvrsenja mjere. Procjenu vrijednosti zivotinje i predmeta iz stava 1. ovog clana utvrdjuje komisija koju imenuje kantonalno ministarstvo, u cijem sastavu mora obaezno biti veterinarski inspektor. Rjesenje o pravu na naknadu stete i visini stete donosi kantonalno ministarstvo na prijedlog komisije iz stava 2. ovog clana u roku 60 dana od dana izvrsenja mjere iz clana 45. stav 1. ovog zakona.

Clan 47.

Drzalac zivotinje odnosno vlasnik predmeta nema pravo na naknadu stete iz clana 46. stav 1. ovog zakona ako:
1. pojavu zarazne bolesti nije odmah prijavio i sa zivotinjom postupio na nacin propisan odredbom clana 36. ovog zakona;
2. nije poduzeo propisane ili naredjene mjere za sprjecavanje i suzbijanje zaraznih bolesti propisanih ovim zakonom;
3. je dopremao zivotinju iz neugrozenog u ugrozeno podrucje ili iz ugrozenog u neugrozeno podrucje;
4. promet zivotinja obavljao suprotno odredbama cl. 51., 52., 53. i 54. ovog zakona;
5. se zarazna bolest zivotinja pojavila kod uvoza ili za vrijeme trajanja karantina uvezene zivotinje;
6. se zarazna bolest zivotinja pojavila za vrijeme pasarenja i zirenja na zabranjenim povrsinama, odnosno ako se zarazna bolest
pojavila zbog nepostivanja naredjene mjere obaveznog cuvanja zivotinja na ispasi ili zirenju;
7. je kod pcela oboljelih od pcelinje kuge tok bolesti stariji od dva mjeseca.

Clan 48.

Sluzbena lica nadlezne policijske uprave na ugrozenom podrucju, u granicama svojih ovlastenja, pruzaju kantonalnom ministarstvu, na njegov zahtjev, pomoc pri blokiranju zarazenih mjesta i podrucja, ogranicenju prometa zivotinja, zabrani kretanja zivotinja i lica na ugrozenom podrucju, kao i pri provodjenju drugih mjera za zastitu zdravlja ljudi i zivotinja od zaraznih bolesti.

Clan 49.

Veterinarska sluzba Vojske Federacije poduzima mjere za sprjecavanje i suzbijanje zaraznih bolesti kod zivotinja koje sluze za potrebe Vojske Federacije i o pojavi zarazne bolesti, poduzetim mjerama i prestanku zarazne bolesti izvjestava svoju pretpostavljenu komandu i kantonalno ministarstvo.

3. Zastita zdravlja zivotinja o drugih bolesti

Clan 50.

Pod drugim bolestima zivotinja podrazumijevaju se sve ostale zarazne, nezarazne, parazitne i ostale bolesti zivotinja, te organska bolesti koje ugrozavaju zdravlje zivotinja i posredno preko proizvoda zivotinjskog porijekla i zdravlja ljudi. Zastita zdravlja zivotinja od drugih bolesti provodi se:
1. poduzimanjem mjera propisanih ovim zakonom;
2. primjenom naucno utvrdjenih saznanja i prakticno
provjerenih sposobnosti u ustanovljavanju, lijecenju i suzbijanju
bolesti.

III - VETERINARSKO-ZDRAVSTVENA PREVENTIVA U PROMETU I PROIZVODNJI

1. Pregled zivotinja i zivotinjskih proizvoda u prometu

a) Pasos za zivotinje

Clan 51.

U unutrasnjem prometu drzalac zivotinja duzan je za kopitare, papkare, perad, kunice, ribe iz uzgajalista i ribnjaka, posiljke zaba, puzeva, pcela,
divljaci, pasa i macaka imati i na zahtjev ovlastenog lica pokazati pasos za zivotinje (u daljnjem tekstu: pasos).
Drzalac zivotinja iz stava 1. ovoga clana mora imati pasos u svim slucajevima kada se zivotinje otpremaju izvan epizootioloskog podrucja,
kao i u slucajevima:
1. za kopitare i papkare;
- ako nema prebivaliste;
- ako prodaje ili na drugi nacin otudjuje zivotinju;
- ako zivotinju otprema na sezonsku ispasu, sajam, dogon, trznicu i druga prodajna mjesta, izlozbu, sportska natjecanja i druge javne
smotre;
- ako zivotinju otprema na klanje;
2. za perad, kunice i divljac;
- ako ih otprema radi klanja;
- ako ih prodaje ili na drugi nacin otudjuje ili otprema na sajam, trznicu;
3. za zive ribe iz ribnjaka i uzgajalista;
- ako ih prodaje ili na drugi nacin otudjuje ili otprema na sajam
ili trznicu;
4. za posiljke zivih puzeva ako ih prodaje;
5. za pcele;
- ako ih prodaje ili na drugi nacin otudjuje;
- ako ih otprema na sezonsku ispasu.
Pasos je javna isprava koja sadrzi podatke o drzaocu zivotinje, te identitetu (obaveznoj oznaci), porijeklu i zdravstvenom stanju zivotinje.
Pasosom se potvrdjuje da u mjestu porijekla ili boravka zivotinja iz stava 1. ovog clana nije utvrdjeno postojanje zaraznih bolesti koje
se mogu prenijeti tim zivotinjama; da su zivotinje obuhvacene provodjenjem naredjenih mjera na osnovu clana 12. ovog zakona za otkrivanje i sprjecavanje zaraznih bolesti; da su zivotinje za klanje obuhvacene programom sistematskih pretraga na rezidue, kao i da je kod zivotinja za klanje koje su bile lijecene ili preventivno tretirane drugim farmakoloskim sredstvima istekla propisana karencija. Pasos se ne smije izdati ako je u mjestu porijekla zivotinja iz stava 1. ovog clana utvrdjeno postojanje zarazne bolesti koja se moze prenijeti tom vrstom zivotinja.
Za izdavanje pasosa placa se naknada prema propisu iz clana 52. stav 4. ovog zakona.

Clan 52.

Pasos izdaje veterinarska organizacija. O izdatim pasosima vodi se registar. Pasos se izdaje samo na osnovu dokaza o izvrsenim propisanim i naredjenim mjerama, te dijagnostickim i drugim pretragama. Obrazac pasosa, nacin postupanja sa izdatim pasosima, te sadrzaj, oblik i nacin vodjenja registra i ostale dokumentacije o izdatim pasosima, kao i visinu naknada za izdate pasose propisuje federalni ministar.

Clan 53.

Za pse i macke u pratnji drzalaca u unutrasnjem ili medjunarodnom prometu, ili kod privremene promjene mjesta boravka drzalac zivotinje mora imati Medjunarodnu zdravstvenu knjizicu. Medjunarodnu zdravstvenu knjizicu za pse i macke izdaju veterinarske organizacije i samostalna veterinarska praksa u skladu sa odredbama ovog clana. Ovjeru i unos podataka za obavezno cijepljenje i registraciju pasa i macaka obavljenu na osnovu odredbi clana 12. ovog zakona, te ovjeru tih podataka za pse i macke u pratnji drzalaca zivotinja u unutrasnjem i medjunarodnom prometu obavlja veterinarska organizacija, na osnovu dokaza o izvrsenom obaveznom cijepljenju u propisanom roku. O izdatim Medjunarodnim zdravstvenim knjizicama iz stava 2. ovog clana vodi se registar. Obrazac Medjunarodne zdravstvene knjizice za pse i macke, te oblik i nacin vodjenja registra propisuje federalni ministar.

b) Veterinarsko-zdravstveni pregled i kontrola u unutrasnjem prometu

Clan 54.

Utovar, istovar i pretovar posiljki zivotinja, proizvoda zivotinjskog porijekla, lesina, proizvoda od zivotinja namijenjenih utilizaciji ili neskodljivom uklanjanju, otpadnih zivotinjskih materija, koje se otpremaju prevoznim sredstvom, te kopitari i papkari koji se krecu izvan epizootioloskog podrucja odredjenog ovim zakonom podlijezu obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu.
Posiljalac posiljki iz stava 1. ovog clana obavezan je prijaviti utovar,
istovar ili pretovar posiljki nadleznoj veterinarskoj organizaciji najkasnije 24 sata prije utovara, istovara odnosno pretovara.
Primalac posiljki iz stava 1. ovog clana obavezan je prijaviti
istovar tih posiljki nadleznoj veterinarskoj organizaciji neposredno nakon prispijeca posiljke.
Nakon veterinarsko-zdravstvenog pregleda pri utovaru, istovaru ili pretovaru posiljki iz stava 1. ovog clana izdaje se veterinarsko-zdravstvena potvrda o porijeklu i zdravstvenom stanju posiljke.
Za kopitare, papkare, perad, kunice, ribe iz odobrenih ribnjaka i uzgajalista, posiljke zaba i puzeva, pcele, te za zivu divljac, pse i macke
ne izdaje se veterinarsko-zdravstvena potvrda vec se na pasosu iz clana 51. stav 1. ovog zakona potvrdjuje da je izvrsen obavezni
veterinarsko-zdravstveni pregled pri utovaru.
Oblik i sadrzaj prijave iz st. 2. i 3. i potvrde i pasosa iz stava 5. ovog
clana propisuje Veterinarska komora Federacije BiH (u daljem tekstu:
Veterinarska komora).

Clan 55.

Zabranit ce se utovar, istovar ili pretovar posiljke iz clana 54. stav 1. ovog zakona ili otprema kopitara i papkara pjesice ako se pri obaveznom
veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli utvrdi: da je posiljka zarazena ili se sumnja da je zarazena (nekom zaraznom bolescu) ili da potjece iz ugrozenog podrucja; da se za kopitare, papkare, perad, kunice, ribe iz odobrenih ribnjaka i uzgajalista, posiljku puzeva, pcela, divljac te
pasa i macaka u propisanim slucajevima ne posjeduje pasos ili da prevozno sredstvo, odnosno posiljka ne udovoljava propisanim higijensko-tehnickim i veterinarsko-zdravstvenim uvjetima.
Zabranit ce se promet, utovar, istovar ili pretovar posiljke iz stava 1. ovog clana ako se pri obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli utvrdi: da se za posiljku ne raspolaze sa pasosem ili drugom propisanom ispravom; da pasos ili druga propisana isprava ima nedostatke, da je nepravilno popunjena i ovjerena, necitka, da onemogucava identifikaciju zivotinja ili proizvoda zivotinjskog porijekla; da je izdata od neovlastenog lica; da nije izvrsena ili nije ispravno izvrsena ovjera utovara za zivotinje ili da je posiljka dopremljena iz podrucja s nepovoljnom epizootioloskom situacijom.

Clan 56.

Nadlezni veterinarski inspektor kada utvrdi da je u promet stavljena posiljka suprotno odredbama cl. 51., 52., 53. i 54. ovog zakona, a zivotinje ne pokazuju sumnju, odnosno znakove zarazne bolesti, kao i da zivotinje i proizvodi zivotinjskog porijekla ne poticu iz ugrozenog podrucja, naredit ce da se na trosak vlasnika posiljke:
1. izvrsi istovar zivotinja koje ne pokazuju sumnju ili znakove poremecenog zdravlja i njihovo stavljanje u karantin uz odredjivanje mjesta i uslova karantina, odnosno mjesta i uvjeta za privremeno uskladistenje, ako se radi o proizvodima zivotinjskog porijekla, te vrstu pregleda i dijagnostickih pretraga;
2. da se zivotinje, ako se ne raspolaze s prikladnim karantinskim objektom ili je takvo rjesenje racionalnije, a ne postoje razlozi za zabranu klanja, upute u najblizu klaonicu na klanje. Kada nadlezni veterinarski inspektor utvrdi da je u promet stavljena posiljka suprotno odredbama clana 55. ovog zakona za koju se pri obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli utvrdi da potjece iz zarazenog podrucja, da postoji sumnja na zaraznu bolest ili je zarazena zaraznom bolescu kod koje klanje nije dozvoljeno naredit ce eutanaziju zivotinja, utilizaciju ili neskodljivo uklanjanje lesina, odnosno utilizaciju ili neskodljivo uklanjanje proizvoda zivotinjskog porijekla, konfiskata ili otpadne zivotinjske materije na trosak vlasnika posiljke.

Clan 57.

Pri prijevozu zeljeznicom, brodom, avionom ili sredstvima cestovnog prevoza dopusten je utovar, istovar ili pretovar posiljke zivotinja samo na zeljeznickim stanicama, rijecnim i zrakoplovnim lukama ili drugim mjestima za utovar i istovar zivotinja u cestovnom prijevozu koji udovoljavaju propisanim uvjetima.
Nacin utovara, istovara ili pretovara, uvjete koje mora udovoljavati prijevozno sredstvo te higijensko-tehnicke uvjete kojima mora udovoljavati posiljka iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar. Uvjete kojima moraju udovoljavati zeljeznicke stanice, rijecne, pomorske i zrakoplovne luke, te mjesta za utovar, istovar ili pretovar zivotinja u cestovnom prijevozu iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno misljenje federalnog ministra prometa i komunikacija.

Clan 58.

Fizicka odnosno pravna lica koja obavljaju prijevoz posiljki iz clana 54. ovog zakona duzna su prijevozna sredstva kojima se otpremaju te posiljke prije utovara, pretovara i nakon istovara ocistiti i dezinficirati kod veterinarske organizacije koja je registrovana za obavljanje tih poslova, o cemu ta organizacija izdaje potvrdu. Nadzor nad izvrsenom dezinfekcijom prijevoznih sredstava iz stava 1. ovog clana vrsi nadlezni veterinarski inspektor.
Nacin dezinfekcije prijevoznih sredstava iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 59.

Drzaoci zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla, te fizicka ili pravna lica koja obavljaju prijevoz moraju imati i na zahtjev nadleznog veterinarskog inspektora predociti pasos, potvrdu ili drugu propisanu ispravu.
Fizicka, odnosno pravna lica koja obavljaju prijevoz i sluzbena lica nadlezne policijske uprave duzna su prijaviti saobracajnu nezgodu u toku prijevoza zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla kantonalnom ministarstvu, najblizoj veterinarskoj stanici, odnosno samostalnoj veterinarskoj praksi.
Veterinarska stanica, i samostalna veterinarska praksa duzne su osigurati veterinarsku pomoc povrijedjenim zivotinjama, te o postupku
i poduzetim mjerama hitno izvijestiti kantonalno ministarstvo, koje ce narediti mjere za osiguranje proizvoda zivotinjskog porijekla i organizovati prijevoz povrijedjenih i uginulih zivotinja. Troskove pruzanja veterinarskih usluga i provodjenje mjera iz stava 3. ovog clana snosi drzalac zivotinja ili drzalac proizvoda zivotinjskog porijekla.

Clan 60.

Veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu utovara, istovara ili pretovara posiljaka zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih Vojsci Federacije obavlja vojni veterinarski inspektor Vojske Federacije (u daljem tekstu: vojni veterinarski inspektor). Iznimno od odredbe stava 1. ovog clana veterinarsko-zdravstvene preglede moze, prema ovlascenju veterinarske sluzbe Vojske Federacije, obavljati i nadlezna veterinarska organizacija.

Clan 61.

Sluzbena lica policijskih uprava u granicama svojih nadleznosti kontrolisu da li drzaoci zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla imaju pasos, potvrdu ili drugu propisanu ispravu za posiljke koje otpremaju prijevoznim sredstvom ili za zivotinje koje se krecu.
Ako se pri kontroli utvrdi kako drzaoci zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla iz stava 1. ovog clana nemaju pasos, odnosno potvrdu ili drugu propisanu ispravu ili da zivotinje i proizvodi zivotinjskog porijekla poticu iz ugrozenog podrucja sluzbena lica policijskih uprava takve ce posiljke zadrzati i o tome odmah obavijestiti najblize kantonalno ministarstvo ili nadleznu veterinarsku organizaciju.

c) Veterinarsko-zdravstveni pregledi i kontrola u prometu preko teritorije Federacije

Clan 62.

Uvoz, izvoz i provoz posiljki zivotinja, proizvoda zivotinjskog porijekla i drugih posiljki (roba) koje sadrze sastojke zivotinjskog porijekla, sjemena za umjetno osjemanjivanje, oplodjenih jajnih celija, jaja za nasad, hrane za zivotinje, ukljucujuci i poljoprivredno-prehrambene proizvode i prostirku, sirovine i aditive koji sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, posiljki veterinarskih lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava, te drugih predmeta kojima se moze prenositi zarazna bolest ili ugroziti zdravlje ljudi i zivotinja dopusteni su samo na odredjenim granicnim prijelazima (u daljem tekstu: granicni veterinarski prijelazi).
Veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu na granicnim veterinarskim prijelazima obavlja federalni granicni veterinarski inspektor u za to predvidjenoj, granicnoj veterinarskoj stanici.
Veterinarsko-zdravstveni pregled i kontrola iz stava 2. ovog clana primjenjuje se na zivotinje i proizvode zivotinjskog porijekla radi zastite zdravlja ljudi i zivotinja, te kontrola objekata, robe ili prijevoznih sredstava koji mogu biti prenosnici zaraznih bolesti zivotinja.
U veterinarsko-zdravstvenu kontrolu iz stava 3. ovog clana moze se ukljuciti i kontrola koja se odnosi na kvalitet i kontrolu radi ocuvanja ugrozenih vrsta zivotinja.
Uvjete za uvoz sjemena za umjetno osjemenjivanje zivotinja i oplodjenih jajnih celija i njihovom koristenju u stocarstvu propisuje federalni ministar.
Granicne prijelaze iz stava 1. ovog clana, na prijedlog Vlade Federacije, odredjuje nadlezna institucija Bosne i Hercegovine.

Clan 63.

Kopitari i papkari moraju biti pojedinacno i trajno oznaceni oznakama propisanim ovim zakonom, a kontejneri, palete, paketi i stokinete sa proizvodima zivotinjskog porijekla ili spremnici sa zivom ribom i ambalaza sa utovarenim zabama, puzevima, rakovima, pijavicama i mekuscima moraju biti oznaceni, na osnovu ovog zakona propisanom etiketom s otisnutim pecatom nadlezne veterinarske inspekcije i
veterinarskim kontrolnim brojem odobrenog objekta u kojem su proizvedeni, pakirani ili iz kojeg su otpremljeni.
Posiljke iz stava 1. ovog clana podlijezu obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli federalnog granicnog veterinarskog inspektora na granicnom prijelazu.
Kada se radi o pojavi opasne zarazne bolesti u nekoj zemlji veterinarsko-zdravstvenoj kontroli podlijeze i prtljaga putnika i prtljaga lica prijevoznog sredstva koja se unosi iz te zemlje.
U slucaju iz stava 3. ovog clana putnici i lica prijevoznog sredstva duzni su svoju robu prijaviti federalnom granicnom veterinarskom inspektoru da bi se proveo postupak veterinarsko-zdravstvene kontrole.

Clan 64.

Pravna lica pomorskog i rijecnog prometa, plovidbeni agenti, granicne zeljeznicke stanice, prijevoznici ili korisnici robe iz clana 62. stav 1. ovog zakona moraju federalnom granicnom veterinarskom inspektoru podnijeti zahtjev na propisanom obrascu za veterinarsko-zdravstvenu kontrolu posiljke odmah nakon njenog prispijeca na granicni prijelaz.
Pri uvozu, izvozu i provozu posiljki iz clana 62. stav 1. ovog zakona
posiljke mora pratiti propisana medjunarodna svjedodzba o zdravlju
odnosno zdravstvenoj ispravnosti posiljke (u daljem tekstu: veterinarski certifikat), koja sadrzi podatke o porijeklu, identitetu, odredistu, prijevoznom sredstvu i zdravlju zivotinja odnosno o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda zivotinjskog porijekla, ako medjunarodnim ugovorom nije drugacije odredjeno.
Veterinarski certifikat iz stava 2. ovog clana mora biti izvoran, sacinjen na dan otpreme posiljke za jednu vrstu zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla, za jednog primaoca i ovjeren na propisan nacin,
oznacen serijskim brojem, obavezno napisan na jednom od sluzbenih jezika u Federaciji i jeziku iz zemlje porijekla, odnosno na jeziku zemlje krajnjeg odredista posiljke, a za posiljke u provozu moze biti napisan i na engleskom i drugim jezicima sluzbeno prihvacenim u medjunarodnom prometu.
Iznimno od odredbe iz stava 3. ovog clana moze se koristiti ovjerena
i oznacena kopija izvornog veterinarskog certifikata kada se posiljka u
cijelosti ili u dijelovima upucuje iz carinskog ili drugog skladista gdje je bila privremeno uskladistena, pod nazorom federalnog granicnog veterinarskog inspektora i carinskim nadzorom.
Obrazac zahtjeva iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 65.

Uvezene posiljke zivotinja, proizvoda zivotinjskog porijekla i druge posiljke roba koje sadrze sastojke zivotinjskog porijekla, posiljke sjemena za umjetno osjemenjivanje, oplodjenih jajnih celija, jaja za nasad,
hrane za zivotinje, ukljucujuci i poljoprivredno-prehrambene proizvode i prostirku, sirovina i aditiva koji sluze za proizvodnju hrane za zivotinje podlijezu pri utovaru, istovaru ili pretovaru obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli.
Obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli pri utovaru, istovaru ili pretovaru podlijezu i posiljke iz stava 1. ovog clana koje se izvoze ili provoze.
Za utovarenu posiljku iz stava 2. ovog clana veterinarski certifikat izdaje nadlezni veterinarski inspektor koji je obavio pregled.
Odredbe cl. 54. i 55. ovog zakona, primjenjuju se pri izvozu i uvozu posiljki iz st. 1. i 2. ovog clana.
Nacin utovara, istovara i pretovara posiljaka iz st. 1. i 2. ovog clana i
obrazac veterinarskog certifikata iz stava 3. ovog clana, propisuje federalni ministar.

Clan 66.

Posiljke iz clana 62. stav 1. ovog zakona namijenjene izvozu, uvozu i provozu na granicnim prijelazima, u slucaju potrebe, pretovaruju se i skladiste pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom federalnog granicnog veterinarskog inspektora.
Za posiljke iz stava 1. ovog clana federalni granicni veterinarski inspektor ovjerava veterinarski certifikat izdat pri utovaru posiljke, navodeci razloge pretovara i uskladistenja, vrijeme i uvjete uskladistenja,
te oznake prijevoznog sredstva.
Objekti za smjestaj zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla na granicnim prijelazima, moraju udovoljavati uvjete koje propisuje federalni ministar.

Clan 67.

Posiljke zivotinja, zivotinjskih proizvoda i druge posiljke roba koje sadrze sastojke zivotinjskog porijekla, posiljke sjemena za umjetno osjemenjavanje zivotinja, opodjenih jajnih celija jaja za nasad, hranu za zivotinje, sirovine i aditive koji sluze za proizvodnju hrane za zivotinje,
te predmete kojima se moze prenositi zarazna bolest ili ugroziti zdravlje, mogu se uvoziti i provoziti na osnovu rjesenja Federalnog ministarstva kojim se utvrdjuje da ne postoje veterinarsko-zdravstvene
smetnje za uvoz i provoz tih posiljki, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Nece se dopustiti uvoz i provoz posiljki iz stava 1. ovog clana ako u zemlji izvoznici ili zemljama kroz koje se posiljka provozi postoji zarazna bolest, odnosno ako postoji opasnost da se zarazna bolest unese u Federaciju.
Nece se dopustiti uvoz proizvoda zivotinjskog porijeka namijenjenih ljudskoj ishrani iz stava 1. ovog clana ukoliko nisu proizvedeni u izvoznim objektima ili objektima koje, uz saglasnost nadleznih organa
drzave porijekla, u posebnom postupku odobrava federalni ministar.
Rjesenjem iz stava 1. ovog clana moze se obavezati uvoznik da se naknadno podvrgne odredjenim laboratorijskim i dijagnostickim ispitivanjima i da drzi u karantinu posiljke zivotinja, odnosno privremeno uskladisti i podvrgne laboratorijskim ispitivanjima posiljke proizvoda
zivotinjskog porijekla, druge posiljke robe sa sastojcima zivotinjskog porijekla, hranu za zivotinje, sirovine i aditive koji sluze za proizvodnju hrane za zivotinje i predmete kojima se moze prenijeti zarazna bolest ili ugroziti zdravlje, te narediti i druge mjere.
Za uvezene posiljke i posiljke u provozu iz stava 1. ovog clana federalni granicni veterinarski inspektor izdaje potvrdu na propisanom obrascu i zahtijeva izvijesce o prispjecu posiljke na odrediste ili izlazni granicni prijelaz.
Mjesto privremenog uskladistenja za provodjenje karantinskih mjera, te vrstu i nacin ispitivanja za proizvode iz stava 3. ovog clana odredjuje
Federalno ministarstvo.

Clan 68.

Uvezene zivotinje, osim zivotinja za klanje, uvoznik mora poslije uvoza drzati u karantinu odredjenom u rjesenju iz clana 67. stav 1. ovog zakona radi obavljanja dijagnostickih i laboratorijskih ispitivnja i utvrdjivanja zdravstvenog stanja.
Mjesto i objekat karantina, na osnovu potvrde kantonalnog veterinarskog inspektora u kantonalnom ministarstvu o ispunjavanju propisanih uvjeta, te vrstu i nacin dijagnostickih i laboratorijskih ispitivanja, kao i druge uvjete za drzanje u karantinu odredjuje Federalno ministarstvo.
Za zivotinje koje se uvoze radi sudjelovanja na sportskim takmicenjima, vjezbama, izlozbama i sajmovima, te pse i macke koji se privremeno uvoze u pratnji drzaoca zivotinje najduze do 30 dana, kao i za kopitare, papkare, perad, kunice koji se uvoze radi neposrednog privodjenja klanju moze se odrediti da ne moraju biti u karantinu ako je epizootioloska situacija u zemlji izvoznici takva da ne prijeti opasnost od unosenja zaraznih bolesti zivotinja.
Zivotinje iz stava 3. ovog clana uvezene radi klanja moraju se zaklati najkasnije tri dana nakon prijelaza drzavne granice, a mogu se klati samo u klaonicama koje udovoljavaju posebnim uvjetima iz clana 19. stav 2. ovog zakona.
Uvjete kojima moraju udovoljavati karantinski objekti i vrijeme trajanja karantina propisuje federalni ministar.

Clan 69.

Carinarnica odnosno carinska ispostava ne moze obaviti carinski postupak niti carinjenje posiljke koja podlijeze veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli dok federalni granicni veterinarski inspektor ne utvrdi zdravstveno stanje odnosno zdravstvenu ispravnost posiljke i odobri njen uvoz, izvoz ili provoz. Prijevoznici koji obavljaju prijevoz zeljeznicom, brodom, avionom ili sredstvima cestovnog prijevoza i granicna carinarnica duzni su o svakoj prispjeloj posiljci iz clana 67. stav 1. ovog zakona odmah izvijestiti federalnog granicnog veterinarskog inspektora.
Troskove nastale zbog primjene mjera pri uvozu, izvozu i provozu posiljki iz clana 67. stav 1. ovog zakona, troskove karantina i produzenog karantina, kao i troskove nastale primjenom mjera u karantinu, te troskove nastale zadrzavanjem, vracanjem, prenamjenom i unistavanjem posiljke placa uvoznik, izvoznik ili korisnik posiljke, a iznos troskova utvrdjuje se ugovorom izmedju korisnika i davaoca usluga.

Clan 70.

Za posiljke proizvoda zivotinjskog porijekla, drugih roba koje u svom sastavu sadrze zivotinjske sastojke minimum do 2%, za posiljke hrane za zivotinje, sirovine i aditive sto sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, veterinarske lijekove i predmete kojima se mogu prenositi zarazne bolesti ili ugroziti zdravlje ljudi i zivotinja, koje se uvoze u slobodne zone ili se privremeno skladiste u carinska, konsignacijska i druga skladista za neocarinjenu robu u Federaciji primjenjuju se odredbe ovog zakona. Robe iz stava 1. ovog clana nalaze se pod nadzorom federalnog granicnog veterinarskog inspektora.
Proizvodi iz stava 1. ovog clana u slobodnim zonama pakuju se, preradjuju i doradjuju pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom i nadzorom federalnog granicnog veterinarskog inspektora. Troskovi izlaska federalnog granicnog veterinarskog inspektora radi pregleda posiljki kod utovara i istovara u skladistu i drugom mjestu uskladistenja iz stava 1. ovog clana uzvan mjesta u kojem je sjediste granicne veterinarske inspekcije naplacuju se od podnosioca zahtjeva, u iznosu koji odredjuje federalni ministar. Objekti u slobodnim zonama i konsignacijska skladista iz stava 1. ovog clana moraju udovoljavati uvjetima propisanim u cl. 19. i 25. ovog zakona.

Clan 71.

Sluzbena lica policijskih uprava i carinarnica, u granicama svojih nadleznosti, sprijecavat ce nedopusteni prijelaz posiljki iz clana 67. stav 1. ovog zakona izvan odredjenih granicnih prijelaza.
Posiljke iz clana 67. stav 1. ovog zakona, te kopitare i papkare koji izvan odredjenog granicnog prijelaza predju na teritoriju Federacije sluzbena lica iz stava 1. ovog clana odmah ce predati kantonalnom ministarstvu na cijem su podrucju posiljke orkrivene ili uhvacene.
S posiljkama i zivotinjama iz st. 1. i 2. ovog clana postupat ce se u skladu s odredbama ovog zakona, ako medjunarodnim ugovorom nije drugacije odredjeno.

d) Pregled zivotinja za klanje i proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi

Clan 72.

Zivotinje za klanje podlijezu obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu prije klanja, osim u slucaju klanja iz nuzde.
Korisnik klaonice obavezan je prijaviti klanje zivotinja veterinarskoj organizaciji najkasnije 24 sata prije pocetka klanja, osim u slucaju klanja iz nuzde koje se obavlja izvan klaonice. Veterinarsko-zdravstvenom pregledu poslije klanja zivotinja iz clana 2. tacka 2. ovog zakona, a divljaci nakon odstrijela, podlijezu njihovi trupovi, meso i organi. Ovlastenik prava lova obavezan je odstrijeljenu divljac prijaviti veterinarskoj organizaciji u roku od 12 sati nakon odstrjela, radi obavljanja pregleda i kontrole iz stava 3. ovog clana. Pregled i kontrola iz stava 3. ovog clana ukljucuje i proizvode od mesa, mlijeka, jaja, med, ribe, rakove, skoljke, puzeve i zabe, te proizvode od mlijeka, jaja, meda, ribe, rakova, skoljki, puzeva i zaba u proizvodnji, uskladistenju i prometu.
Veterinarsko-zdravstvenim pregledom iz st. 1., 3. i 5. ovog clana utvrdjuje se higijenska i zdravstvena ispravnost proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi, koji se potom obiljezavaju na propisani nacin. Pregledu iz stava 3. ovog clana podlijezu i objekti iz clana 19. stav 1. ovog zakona, te sirovine, aditivi, dodatni sastojci, materijali za pakovanje i ostali pomocni materijali koji se koriste u proizvodnji ili preradi proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi putem javne potrosnje. Pregled iz st. 1., 3. i 5. ovog clana ukljucuje i laboratorijske pretrage za rezidue, te ostale zagadjivace bioloskog, hemijskog i radioloskog porijekla stetne za ljudsko zdravlje. Pregled iz st. 1., 3., 5. i 8. ovog clana ukljucuje i kontrolu koja se odnosi na kvalitet, kao i tehnicke normative i druge propise, ukoliko je to posebnim zakonom propisano. O pregledu iz ovog clana veterinarska organizacija vodi sluzbenu evidenciju.

Clan 73.

Veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz clana 72. ovog zakona ne podlijeze klanje ovaca, koza, peradi, kunica i uzgojene divljaci kada te zivotinje ne pokazuju znakove poremecenog zdravlja i kada je meso, porijeklom od navedenih vrsta zivotinja, kao i proizvodi od mesa dobiveni njegovom obradom i preradom, namijenjeno potrosnji u vlastitom domacinstvu.
Klanje kopitara, goveda, bivola i svinja bez obzira pokazuju li ili ne pokazuju znakove poremecenog zdravlja, kada je meso porijeklom od navedenih vrsta zivotinja namijenjeno potrosnji u vlastitom domacinstvu, podlijeze veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz clana 72. ovog zakona.
Veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz clana 72. ovog zakona ne podlijeze obrada mlijeka i proizvodnja proizvoda od mlijeka, jaja i meda kada su ti proizvodi namijenjeni za ishranu ljudi putem potrosnje u vlastitom domacinstvu.
Iznimno od odredbe stava 3. ovoga clana proizvodi od mlijeka, jaja i meda, namijenjeni javnoj potrosnji i prodaji na trznicama, podlijezu veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli iz clana 72. stava 5. ovog zakona.

Clan 74.

Klanje zivotinja koje pokazuju ili se sumnja da pokazuju znakove poremecaja zdravstvenog stanja podlijezu veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz clana 72. ovog zakona i u slucaju kada je njihovo meso namijenjeno potrosnji u vlastitom domacinstvu.
U slucaju klanja iz stava 1. ovog clana, te u slucaju klanja iz nuzde, drzalac zivotinja mora imati propisanu veterinarsku uputnicu za njihovu otpremu u klaonicu. Vlasnik i korisnik klaonice obavezan je primiti na klanje bolesnu zivotinju ili na obradu iz nuzde zaklanu zivotinju samo uz predocenje uptunice iz stava 2. ovog clana. Nacin obavljanja veterinarsko-zdravstvenog pregleda zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi iz cl. 72., 73. i 74. ovog zakona, te nacin vodjenja sluzbene evidencije iz clana 72. stav 1. i obrasce uputnica iz stava 2. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 75.

Klanje zivotinja iz clana 2. stav 1. tacka 2. ovog zakona, rasijecanje i obrada mesa, ribe, rakova, skoljki, puzeva i zaba, prerada mesa, ribe, mlijeka, jaja, meda i ostalih proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi putem javne potrosnje, hladjenje, zamrzavanje, uskladistenje i promet navedenih proizvoda dopusteno je samo u objektima iz clana 19. stav 1. ovog zakona. Iznimno od odredbe stava 1. ovog clana, klanje zivotinja dopusteno je i izvan klaonice samo u slucaju klanja iz nuzde koje nije moguce obaviti u klaonici. Klanje kopitara i papkara oboljelih od bolesti zbog kojih klanje nije zabranjeno dopusteno je samo u klaonici, bez obzira da li je njihovo meso namijenjeno javnoj potrosnji ili potrosnji u vlastitom domacinstvu.

Clan 76.

Zivotinje, proizvodi zivotinjskog porijekla, meso, te druge sirovine, aditivi i dodatni sastojci koji sluze u proizvodnji proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjeni ishrani ljudi, koji su nakon propisanog veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole, utvrdjeni zdravstveno ili higijenski neispravnim, moraju se na propisan nacin obiljeziti, zaplijeniti i neskodljivo ukloniti, odnosno podvrci postupku utilizacije.

Clan 77.

Drzaoci zivotinja, veterinarski zaposlenici, te proizvodjaci proizvoda zivotinjskog porijekla moraju se pridrzavati propisanih preventivnih mjera i odredjenih rokova karence prilikom upotrebe lijekova i drugih materija koje se mogu prenijeti na proizvode zivotinjskog porijekla, kako bi se sprijecila pojava nedopustenih rezidua. Proizvodi zivotinjskog porijekla namijenjeni ishrani ljudi, koji sadrze ili sadrze u kolicinama vecim od dopustenih, rezidue i druge zagadjivace skodljive po ljudsko zdravlje, ne smiju se stavljati u promet za javnu potrosnju. Maksimalno dopustene kolicine rezidua i drugih zagadjivaca u izlucevinama i tjelesnim tekucinama zivih zivotinja, organima i tkivima zaklanih zivotinja i mesu, te sistem uzimanja uzoraka, laboratorijske metode i ciljna tkiva za njihovo odredjivanje propisuje federalni ministar.
Radi zastite javnog zdravlja monitoring program sistematskog pracenja rezidua i drugih po ljudsko zdravlje skodljivih zagadjivaca u proizvodima zivotinjskog porijekla, koji su namijenjeni ishrani ljudi, propisuje federalni ministar.

IV - VETERINARSKA ZASTITA DOBROBITI ZIVOTINJA

Clan 78.

Zabranjeno je zlostavljati i muciti zivotinje tokom uzgoja, drzanja, koristenja, radne upotrebe ili posebnih oblika skolovanja (dresure).
Zivotinje se tokom prijevoza i prilikom klanja ne smiju izlagati mucenju i patnji. Svaki drzalac zivotinja mora sa zivotinjom humano postupati i zivotinju zastiti od patnji i bolova, te pravovremeno zatraziti veterinarsku pomoc. Bolesnoj ili ozlijedjenoj zivotinji mora se, cim je moguce prije pruziti odgovarajuca veterinarska pomoc i potrebna njega, osim ako bolest ili ozljeda nije takva da zivotinju treba odmah usmrtiti.
Nastambe i objekti u kojima su smjestene zivotinje moraju biti primjerene pripadnoj vrsti u kategoriji zivotinja, te opremljene tako da mogu zadovoljiti bioloske potrebe pripadne vrste i kategorije zivotinja. Zivotinjama se mora osigurati potrebna i zdravstveno ispravna hrana i voda.
Naucno-istrazivacki pokusi na zivotinjama mogu se obavljati samo u zdravstveno-medicinskim, veterinarskim, farmakoloskim i drugim naucnim ustanovama, a zivotinje se tokom pokusa ne smiju izlagati mucenju i patnji. Standarde za zastitu zivotinja i postupak sa zivotinjama pri klanju ili ubijanju propisuje federalni ministar.

V - ORGANIZACIJA I PROVODJENJE VETERINARSKE DJELATNOSTI

1. Osnivanje i organizovanje veterinarskih organizacija, veterinarskih ustanova, veterinarske sluzbe i samostalne
veterinarske prakse

Clan 79.

Veterinarsku djelatnost obavljaju veterinarske stanice, veterinarske klinike i veterinarske apoteke (u daljem tekstu: veterinarske organizacije) pod uvjetima i na nacin utvrdjen ovim zakonom.
Osnivanje, organizacija, nacin rada i upravljanja veterinarskim organizacijama iz stava 1. ovog clana vrsi se u skladu sa Zakonom o
privrednim drustvima ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 23/99), ako ovim zakonom nije drugacije odredjeno.
Pojedine poslove veterinarske djelanosti obavljaju i Veterinarski institut Federacije (u daljem tekstu: Veterinarski institut Federacije) i Centar za reprodukciju u stocarstvu Federacije, veterinarski zavodi kantona i centri za reprodukciju i vjestacko osjemenjivanje kantona (u daljem tekstu: veterinarske ustanove), kao i Veterinarski fakultet.
Odredjene poslove veterinarske djelatnosti moze obavljati i veterinarska sluzba organizovana kod pravnog lica koje obavlja djelatnost uzgoja i proizvodnje zivotinja (u daljem tekstu: veterinarska sluzba), kao i doktori veterinarske medicine u vidu samostalne veterinarske prakse pod uvjetima i na nacin propisan ovim zakonom.
Na svakom epizootioloskom podrucju mora se osigurati zastita zdravlja zivotinja, te provodjenje mjera veterinarskog javnog zdravstva.
Ako na epizootioloskom podrucju ili dijelu epizootioloskog podrucja nije osigurana zastita zdravlja zivotinja ili provodjenje mjera veterinarskog javnog zdravstva, pravno lice za obavljanje veterinarske djelatnosti duzan je osnovati kanton, odnosno, prema njegovom ovlascenju, opcina.

Clan 80.

Veterinarske organizacije moze osnovati kanton, opcina, te domaca i strana fizicka i pravna lica. Federacija je osnivac Veterinarskog instituta Federacije i Centra za reprodukciju u stocarstvu Federacije. Kanton moze osnovati Veterinarski zavod i Centar za reprodukciju i vjestacko osjemenjivanje osjemenjivanje. Dva ili vise kantona mogu osnovati zajednicki Veterinarski zavod, odnosno Centar za reprodukcij i vjestacko osjemenjivanje.
Veterinarsku sluzbu, kao unutrasnju organizacionu jedinicu, u skladu sa odredbama ovog zakona, moze osnovati pravno lice koje obavlja djelatnost uzgoja i proizvodnje zivotinja.

Clan 81.

Osnivac veterinarskih ustanova u vlasnistvu Federacije je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije).
Osnivac veterinarskih ustanova i veterinarskih organizacija u vlasnistvu kantona je zakonodavno tijelo kantona. Osnivac veterinarskih organizacija u vlasnistvu opcine je opcinsko vijece.

Clan 82.

Veterinarska organizacija, samostalna veterinarska praksa i veterinarska sluzba osniva se uz prethodno misljenje Veterinarske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Veterinarska ustanova, odnosno veterinarska organizacija ne moze poceti sa radom dok organ nadlezan za poslove veterinarstva, utvrdjen ovim zakonom, ne donese rjesenje o ispunjavanju propisanih uvjeta u pogledu prostora, kadra i veterinarsko-tehnicke opreme.
Rjesenje iz stava 2. ovog clana za veterinarske ustanove u smislu clana 80. st. 2. i 4. ovog zakona donosi federalni ministar, a za veterinarske ustanove i veterinarske organizacije iz st. 3., 5., 6. i 7. istog clana Kantonalni ministar.
Uvjete u pogledu prostora, kadra i veterinarsko-tehnicke opreme za osnivanje veterinarskih organizacija i veterinarskih ustanova propisuje federalni ministar.

2. Upravljanje veterinarskim ustanovama

Clan 83.

Veterinarskom ustanovom upravlja upravni odbor.
Upravni odbor veterinarskih ustanova u vlasnistvu Federacije ima pet clanova i cine ga predstavnici:
1. osnivaca - dva clana;
2. veterinarske ustanove - jedan clan;
3. veterinarske organizacije - jedan clan;
4. Federalnog ministarstva - jedan clan.
Upravni odbor veterinarske ustanove u vlasnistvu kantona ima tri clana i cine ga predstavnici:
1. osnivaca - jedan clan;
2. veterinarskih zaposlenika iz veterinarske organizacije - jedan clan;
3. veterinarskih zaposlenika iz veterinarske ustanove - jedan clan.
Clanove upravnog odbora veterinarske ustanove iz stava 2. ovog clana imenuje i razrjesava Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra. Clanove upravnog odbora veterinarske ustanove iz stava 3. ovog clana imenuje i razrjesava vlada nadleznog kantona na prijedlog kantonalnog ministra.
Nacin izbora, opoziva i mandata clanova upravnog odbora veterinarske ustanove uredjuje se pravilima veterinarskih ustanova.

Clan 84.

Direktora veterinarske ustanove, ciji je osnivac Federacija, imenuje i razrjesava upravni odbor, uz saglasnost Vlade Federacije.
Direktora veterinarske ustanove, ciji je osnivac kanton, imenuje i razrjesava upravni odbor uz saglasnost Vlede Kantona.
Za direktora veterinarske ustanove iz st. 1. i 2. ovog clana moze se postaviti doktor veterinarske medicine, koji ima polozen strucni ispit i najmanje pet godina radnog staza u struci.

Clan 85.

Ako direktor veterinarske ustanove nije imenovan u skladu sa zakonom u roku od 60 dana od dana isteka konkursa, odluku o postavljenju vrsioca duznosti direktora donosi upravni odbor.
Vrsilac duznosti direktora postavlja se najduze na period od sest mjeseci.
Vrsilac duznosti direktora ima sva prava i obaveze direktora.

Clan 86.

Upravni odbor moze razrijesiti direktora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:
1. direktor to licno zahtijeva;
2. nastane neki od razloga koji prema posebnim propisima ili propisima kojima se uredjuje radni odnos dovede do prestanka radnog odnosa;
3. u svom radu krsi propise i opce akte veterinarske ustanove ili ne izvrsava odluke upravnog odbora, ili postupa suprotno njima;
4. u drugim slucajevima propisanim zakonom i statutom veterinarske ustanove. Isto lice moze biti ponovo imenovana za direktora veterinarske ustanove.

Clan 87.

Veterinarskoj organizaciji privremeno se zabranjuje rad ako nadlezni veterinarski inspektor utvrdi:
1. povrede zakonitosti u radu koje uticu da uvjeti pruzanja veterinarske zastite nisu u skladu sa odredbama ovog zakona i aktima donesenim na osnovu zakona;
2. bitne povrede pravila kodeksa veterinarske etike;
3. bitne propuste u lijecenju i drugim mjerama veterinarske zastite.
Ukoliko veterinarska organizacija u propisanom roku ne otklon utvrdjene nedostatke izrice joj se mjera zabrane rada.
Veterinarskoj organizaciji zabranjuje se rad i kada su povrjede iz stava 1. ovog clana dovele do ozbiljnijih posljedica po zdravlje i zivot gradjana, odnosno zivotinja u kojem slucaju se ne moze veterinarskoj organizaciji ostaviti rok za otklanjanje tih nedostataka.

Clan 88.

Veterinarska organizacija prestaje sa radom:
1. odlukom osnivaca;
2. ako ne ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti;
3. odlukom nadleznog organa;
4. u drugim slucajevima predvidjenim zakonom.

3. Akti veterinarskih ustanova

Clan 89.

Akti veterinarskih ustanova su pravila i drugi opci akti.
Pravila su osnovni opci akt veterinarske ustanove kojim se uredjuje:
1. organizacija i djelatnost veterinarske ustanove;
2. nacin na koji direktor donosi odluke u vezi sa poslovanjem u veterinarskoj ustanovi;
3. druga pitanja vezana za organizaciju i nacin funkcionisanja veterinarske ustanove.
Pravila veterinarske ustanove podlijezu obaveznoj saglasnosti osnivaca.

Clan 90.

Na ostala pitanja u vezi sa organizacijom, nacina rada i funkcionisanja veterinarskih ustanova primjenjuju se propisi koji se odnose na javne ustanove.

4. Djelatnost veterinarskih ustanova i veterinarskih organizacija

a) Veterinarska stanica

Clan 91.

Veterinarske stanice obavljaju u okviru svoje djelatnosti ambulantno, u kucnim posjetama i u privrednim objektima, ove poslove:
1. utvrdjuju da li postoji sumnja u zaraznu bolest;
2. provode odgovarajuce veterinarsko-zdravstvene mjere radi
sprjecavanja sirenja zarazne bolesti koje je drzalac zivotinje duzan odmah izvrsiti;
3. u slucaju sumnje u zaraznu bolest uzimaju odgovarajuci
dijagnosticki materijali i dostavljaju se na pretragu u Veterinarski institut Federacije ili u veterinarski zavod kantona ili u druge laboratorije iz clana 39. ovog zakona;
4. provode propisana preventivna cijepljenja, propisane dijagnosticke i druge pretrage radi zastite zdravlja zivotinja i ljudi, te mjere za otkrivanje, sprjecavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti i zoonoza;
5. provode preventivna cijepljenja, dijagnosticka ispitivanja i laboratorijske pretrage radi zastite zdravlja zivotinja;
6. obavljaju preglede oboljelih zivotinja i sekciju lesina, ispitivanja uzroka oboljenja ili uginuca zivotinja, osnovna laboratorijska ispitivanja, te promatranje zivotinja;
7. otkrivaju i prijavljuju pojavu zarazne bolesti ili sumnju u pojavu zarazne bolesti;
8. lijece oboljele zivotinje, obavljaju hirurske, porodiljske i druge veterinarske zahvate na zivotinjama;
9. lijece neplodnost i provode umjetno osjemenjivanje zivotinja i prenos oplodjenih jajnih stanica (embriotransfer);
10. provode mjere veterinarske zastite okoline radi sprjecavanja sirenja i suzbijanja zaraznih bolesti zivotinja (dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija i radioloska dekontaminacija) i zoonoza;
11. vode propisanu evidenciju i dokumentaciju;
12. izdaju pasose za zivotinje i druge potvrde kada je to ovim zakonom odredjeno;
13. provode veterinarsko-stocarsko poducavanje u pogledu ocuvanja i unapredjenja zdravlja i reprodukcije zivotinja;
14. organizuju i provode oznacavanje zivotinja u skladu sa ovim zakonom i vode propisanu evidenciju i registar oznacenih zivotinja;
15. vrse uvoz i izvoz, promet na veliko i malo veterinarskih lijekova, vakcina, seruma i dijagnostickog materijala, veterinarske, medicinske opreme i instrumenata, u skladu sa Zakonom o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 15/98), (u daljem tekstu: Zakon o lijekovima), sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju i radiolosku dekontaminaciju opreme i sredstava za unaprjedjenje stocarstva, stocne hrane i dodataka stocnoj hrani, aditiva, zivih zivotinja i jajnih celija, sredstava i opreme za kucne ljubimce, egzotiku i akvaristiku;
16. organizuju uzgoj i proizvodnju zivotinja, mesa, mlijeka, jaja i drugih proizvoda zivotinjskog porijekla;
17. obavljaju propisane veterinarsko-zdravstvene preglede zivih zivotinja, zivotinja namijenjenih za klanje, pregled mesa i organa zaklanih zivotinja, namirnica zivotinjskog porijekla u unutrasnjem prometu, proizvodnji i skladistenju;
18. obavljaju i sve druge poslove iz veterinarske djelatnosti odredjene statutom, u skladu s ovoim zakonom. U samostalnoj veterinarskoj praksi mogu se obavljati poslovi iz stava 1. ovog clana, osim poslova utvrdjenih u stavu 1. toc. 4., 10., 12., 14., 15., 16. i 17. ovog clana.
Veterinarska stanica iz stava 2. ovog clana mora osigurati obavljanje poslova iz svoje djelatnosti tokom cijelog dana i noci i ispuniti posebne uvjete za rad koje propisuje federalni ministar.

Clan 92.

Uvjete obavljanja poslova iz clana 91. ovog zakona propisuje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno misljenje Veterinarske komore.
Osnivac veterinarske organizacije duzan je prije registracije kod nadleznog suda pribaviti rjesenje kantonalnog ministarstva o ispunjavanju uvjeta iz stava 1. ovog clana. Na rjesenje iz stava 2. ovog clana moze se uputiti zalba Federalnom ministarstvu u roku 15 dana od dana prijema rjesenja.
U rjesenju iz stava 2. ovog clana navode se poslovi iz clana 91. stav 1. ovog zakona za koje osnivac ispunjava uvjete.

b) Veterinarska klinika

Clan 93.

Veterinarska klinika, u okviru svoje djelatnosti, obavlja stacionarno lijecenje i njegu bolesnih i ozlijedjenih zivotinja.
Veterinarska klinika pored poslova iz clana 91. ovog zakona obavlja sljedece poslove:
1. pregled oboljelih zivotinja i ispituje uzrok oboljenja;
2. lijecenje oboljelih zivotinja, te hirurske, porodiljske i druge veterinarske zahvate;
3. lijecenje neplodnosti;
4. umjetno osjemenjivanje zivotinja i embriotransfer;
5. savjetovanje drzalaca zivotinja zbog ocuvanja zdravlja zivotinja;
6. vodjenje propisanih evidencija i dokumentacija;
7. iz djelokruga svoga rada izdaje pasose za zivotinje;
8. druge poslove odredjene statutom u skladu sa odredbama ovog zakona.

c) Veterinarska apoteka

Clan 94.

Veterinarska apoteka vrsi snabdijevanje veterinarskih organizacija i drzalaca zivotinja veterinarskim lijekovima, veterinarsko-medicinskim sredstvima, sredstvima za njegu i zastitu zivotinja, veterinarskim i medicinskim instrumentima, opremom, hranom za zivotinje i sredstvima za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju.
Veterinarska apoteka osniva se u skladu sa Zakonom o lijekovima.

5. Veterinarske ustanove

a) Veterinarski institut Federacije

Clan 95.

Veterinarski institut Federacije obavlja sljedece poslove:
1. obavlja superanalize i vrsi poslove referens laboratorija;
2. obavlja terensku i laboratorijsku dijagnostiku zaraznih, parazitskih i drugih bolesti zivotinja;
3. prati, analizira i proucava stanje u pogledu pojava, kretanja, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih, parazitnih i drugih bolesti zivotinja;
4. planira i predlaze preventivna cijepljenja, te dijagnosticke pretrage zivotinja;
5. planira i predlaze mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije radi sprjecavanja sirenja i suzbijanja zaraznih bolesti zivotinja;
6. istrazuje nacine zastite od zoonoza;
7. istrazuje, unaprjedjuje i primjenjuje metode otkrivanja, suzbijanja i preveniranja zaraznih, parazitnih i drugih bolesti kod zivotinja;
8. istrazuje, unaprjedjuje, priprema i primjenjuje bioloska i farmaceutska sredstva za dijagnostiku, profilaksu i terapiju;
9. obavlja laboratorijske pretrage, proizvoda zivotinjskog porijekla radi utvrdjivanja njihove zdravstvene ili higijenske ispravnosti;
10. istrazuje, unapredjuje i primjenjuje metode otkrivanja, suzbijanja i prevencije zaraznih, parazitskih i drugih bolesti zivotinja;
11. istrazuje, unapedjuje, priprema i primjenjuje nova imunobioloska sredstva za zastitu zdravlja zivotinja;
12. prati, analizira i ocjenjuje uticaj okoline na zdravstveno stanje zivotinja;
13. istrazuje zoohigijenske uslove u objektima za uzgoj i stocarsku proizvodnju;
14. obavlja laboratorijske pretrage proizvoda zivotinjskog porijekla i vode;
15. obavlja laboratorijske pretrage na rezidue i druge bioloski aktivne materije u zivotinjama, mesu, i ostalim namirnicama zivotinjskog porijekla
16. obavlja kontrolu radioaktivnih materija na i u zivotinjama, mesu, i proizvodima zivotinjskog porijekla, hrani i vodi za zivotinje;
17. obavlja toksikoloske pretrage zivotinja, proizvoda zivotinjskog porijekla, hrane i vode za zivotinje;
18. obavlja ispitivanja i kontrolu kvaliteta lijekova za upotrebu u veterinarstvu, u proizvodnji i prometu;
19. istrazuje, unapedjuje i primjenjuje razvojne metode tehnologije i kontrole u vezi sa pregledom zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla, hrane za zivotinje i lijekova za upotrebu u veterinarstvu;
20. istrazuje, unapedjuje i pruza strucnu pomoc u vezi sa inspekcijom zivotinja, inspekcijom proizvoda zivotinjskog porijekla i hrane za zivotinje;
21. pruza strucnu pomoc veterinarskim organizacijama i drzaocima zivotinja, te proizvodjacima namirnica zivotinjskog porijekla, hrane za zivotinje i lijekova za upotrebu u veterinarstvu;
22. obavlja i druge poslove u skladu sa ovim zakonom.

b) Centar za reprodukciju u stocarstvu Federacije

Clan 96.

Centar za reprodukciju u stocarstvu Federacije vrsi sljedece poslove:
1. proizvodi uzgojno valjane zivotinje;
2. proizvodi, priprema, skladisti i stavlja u promet sjeme za umjetno osjemenjivanje zivotinja i oplodjene jajne celije;
3. obavlja prijenos oplodjenih jajnih celija (embriotransfer);
4. obavlja poslove uvoza i izvoza sjemena za umjetno osjemenjavanje zivotinja i oplodjenih jajnih celija;
5. obavlja reprodukcijsko testiranje rasplodnjaka;
6. obavlja umjetno osjemenjavanje zivotinja;
7. organizira provodjenje umjetnog osjemenjivanja zivotinja na odredjenom podrucju ili provodi umjetno osjemenjivanje zivotinja po nalogu i posebnom ovlastenju Federalnog ministarstva;
8. provodi umjetno osjemenjivanje zivotinja na odredjenom podrucju putem posebno organizovane sluzbe za reprodukciju;
9. pruza strucnu pomoc u provodjenju umjetnog osjemenjivanja i suzbijanja neplodnosti zivotinja;
10. obavlja poslove kontrole i zastite zdravlja vlastitih zivotinja i njihove reprodukcijske sposobnosti;
11. obavlja poslove kontrole, laboratorijske dijagnostike i analize sjemena za umjetno osjemenjivanje i oplodjenih jajnih celija;
12. provodi strucnu obrazovanje doktora veterinarske medicine i veterinarskih zaposlenika, te uzgajivaca zivotinja za umjetno osjemenjivanje i reprodukciju zivotinja;
13. provodi informaticku obradu i analizu podataka iz podrucja reprodukcije zivotinja;
14. prati, proucava i znanstveno istrazuje pitanja u vezi sa razmnozavanjem i genetikom kod zivotinja;
15. obavlja i druge poslove utvrdjene statutom u vezi sa unapedjenjem veterinarstva i stocarstva.
Uvjete i nacin vrsenja poslova iz stava 1. ovog clanka propisuje federalni ministar.

c) Veterinarski zavodi kantona

Clan 97.

Veterinarski zavodi kantona obavljaju sljedece poslove:
1. prate, analiziraju i proucavaju stanje u pogledu pojave, kretanja, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih, parazitskih i drugih bolesti zivotinja i zoonoza;
2. obavljaju terensku i laboratorijsku dijagnostiku zaraznih, parazitskih i drugih bolesti zivotinja i zoonoza;
3. prate i analiziraju preventivna i zastitna cijepljenja i dijagnosticka ispitivanja zivotinja;
4. planiraju i organizuju mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije radi sprjecavanja sirenja, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti kod zivotinja;
5. obavljaju laboratorijske pretrage proizvoda zivotinjskog porijekla i vode radi utvrdjivanja zdravstvene ili higijenske ispravnosti i kvaliteta;
6. prate, analziraju i ocjenjuju uticaj okoline na zdravstveno stanje zivotinja;
7. obavljaju laboratorijske pretrage rezidua i drugih bioloski aktivnih materija u zivotinjama, proizvodima zivotinjskog porijekla, hrani za
zivotinje i vodi;
8. obavljaju ispritivanja radioaktivnih materija na i u zivotinjama, proizvodima zivotinjskog porijekla i u hrani za zivotinje i vodi;
9. obavljaju toksikoloska ispitivanja zivotinja, proizvoda zivotinjskog porijekla i hrane za zivotinje;
10. pruzaju strucnu pomoc veterinarskim organizacijama i proizvodjacima proizvoda zivotinjskog porijekla i hrane za zivotinje;
11. obavljaju i druge poslove u skladu sa ovim zakonom.

d) Centri za reprodukciju i umjetno osjemenjivanje kantona

Clan 98.

Centri za reprodukciju i umjetno osjemenjivanje kantona obavljaju sljedece poslove:
1. proizvode uzgojno valjane zivotinje;
2. proizvode, pripremaju, uskladistavaju i stavljaju u promet sjeme za umjetno osjemenjivanje zivotinja i oplodjene jajne celije;
3. obavljaju prijenos oplodjenih jajnih celija (embriotransfer);
4. obavljaju poslove uvoza i izvoza sjemena za umjetno osjemenjivanje zivotinja i oplodjenih jajnih celija;
5. obavljaju reprodukcijsko testiranje rasplodnjaka;
6. Obavljaju umjetno osjemenjivanje zivotinja;
7. organiziraju provodjenje umjetnog osjemenjivanja zivotinja na odredjenom podrucju ili provode umjetno osjemenjivanje zivotinja prema nalogu i posebnom ovlastenju Federalnog ministarstva;
8. provode umjetno osjemenjavanje zivotinja na odredjenom podrucju putem posebno organizovane sluzbe za reprodukciju;
9. pruzaju strucnu pomoc u provodjenju umjetnog osjemenjivanja i suzbijanja neplodnosti zivotinja;
10. obavljaju poslove kontrole i zastite zdravlja vlastitih zivotinja i njihove reprodukcijske sposobnosti;
11. obavljaju poslove kontrole, laboratorijske dijagnostike i analize sjemena za umjeno osjemenjavanje i oplodjenih jajnih celija;
12. provode strucno obrazovanje doktora veterinarske medicine i veterinarskih zaposlenika, te uzgajivaca zivotinja za umjetno osjemenjivanje i reprodukciju zivotinja;
13. provode informaticku obradu i analizu podataka iz poducja reprodukcije zivotinja;
14. prate, proucavaju i naucno istrazuje pitanja u vezi sa razmnozavanjem i genetikom kod zivotinja;
15. obavljaju i druge poslove utvrdjene statutom u vezi unaprijedjenja veterinarstva i stocarstva.
Uvjete i nacin vrsenja poslova iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar.

e) Veterinarski fakultet

Clan 99.

Veterinarski fakultet, u skladu sa pravilima fakulteta, a u cilju naucno-obrazovnog rada obavlja sljedece poslove:
1. klinicku i laboratorijsku dijagnostiku bolesti zivotinja;
2. klinicko lijecenje zivotinja;
3. patoanatomske i patohistoloske sekcije i pretrage lesina i zivotinjskih organa;
4. hemijske, histoloske, bioloske, histohemijske, citoloske, mikrobioloske, neuroloske, parazitoloske, radijacijske, radio-
kemijske i druge analize organa zivotinja, krvi, krvnog seruma, izlucevina zivotinja, hrane za zivotinje, proizvoda zivotinjskog porijekla, drugih bioloskih supstrata, tla, vode i zraka, te daje o tome strucna misljenja;
5. istrazivanja i proizvodnju farmaceutskih i bioloskih sredstava za lijecenje zivotinja i suzbijanje bolesti kod zivotinja;
6. ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti i kvaliteta proizvoda zivotinjskog porijekla i o tome daje strucne ocjene i misljenja;
7. vjestacenja i izradu ekspertiza iz podrucja veterinarstva i stocarske proizvodnje za potrebe zainteresiranih pravnih i fizickih
lica;
8. poslove iz clana 95. stav 1. tac. 1., 8., 11., 18., 19. i 21. ovog
zakona.

5. Samostalna veterinarska praksa

Clan 100.

Samostalnu veterinarsku praksu mogu obavljati fizicka lica, pod uvjetima i na nacin propisan ovim zakonom.
Podaci o samostalnoj veterinarskoj praksi upisuju se u registar koji vodi kantonalno ministarstvo.
Obrazac i nacin vodjenja registra iz stava 2. ovog clana propisuje federalni ministar.

Clan 101.

Samostalnu veterinarsku praksu moze samostalno obavljati doktor veterinarske medicine pod sljedecim uslovima:
1. da je drzavljanin Bosne i Hercegovine;
2. da ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci;
3. da ima polozen strucni ispit za doktore veterinarske medicine u skladu sa odredbama ovog zakona;
4. da ima potpunu poslovnu sposobnost;
5. da mu pravosnaznom sudskom presudom ili odlukom drugog nadleznog organa nije izrecena mjera sigurnosti ili zastitna mjera
zabrane obavljanja poslova veterinarske djelatnosti dok ta mjera traje;
6. da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost;
7. da ima odobrenje za samostalan rad (licencu) Veterinarske komore;
8. da raspolaze odgovarajucim prostorom i veterinarsko-tehnickom opremom.
Doktor veterinarske medicine moze imati samo jednu samostalnu veterinarsku praksu.

Clan 102.

Zahtjev za obavljanje samostalne veterinarske prakse podnosi se kantonalnom ministarstvu, koje donosi rjesenje za rad nakon sto utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad propisani ovim zakonom i Pravilima Veterinarske komore.
Doktori veterinarske medicine koji vrse samostalnu veterinarsku praksu,
u njenom nazivu isticu ime i prezime, adresu, oznake djelatnosti i radno vrijeme.
U rjesenju iz stava 1. ovog clana upisuju se poslovi iz clana 91. stav 2. ovog zakona koje moze obavljati podnosilac zahtjeva.

Clan 103.

Doktori veterinarske medicine poslove samostalne veterinarske prakse obavljaju licno.
Doktori veterinarske medicine samostalnu veterinarsku praksu mogu obavljati u timu, sa jednim ili vise veterinrskih zaposlenika srednje strucne spreme.
Uslove za obavljanje samostalne veterinarske prakse u pogledu prostora,
kadra i veterinarsko-tehnicke opreme, propisuje federalni ministar.

Clan 104.

Doktor veterinarske medicine u obavljanju samostalne veterinarske prakse duzan je:
1. na zahtjev drzaoca zivotinje pruziti zdravstvenu pomoc ili drugu veterinarsku uslugu u okviru registrovane djelatnosti,
2. sudjelovati, na poziv nadleznog organa uprave, u radu na sprjecavanju, suzbijanju i iskorjenjivanju zaraznih bolesti,
3. voditi propisanu dokumentaciju i evidenciju,
4. davati podatke o svom radu na zahtjev nadleznog organa uprave.

Clan 105.

Doktori veterinarske medicine koji obavljaju samostalnu veterinarsku praksu mogu privremeno obustaviti rad zbog bolesti, vojne obaveze ili drugog opravdanog razloga. O toj cinjenici duzni su obavijestiti nadlezno kantonalno ministarstvo, ako su odsutni vise od sedam radnih dana.
Kantonalno ministarstvo utvrdit ce postoje li razlozi za privremenu obustavu rada i o tome donijeti rjesenje.

Clan 106.

Obavljanje samostalne veterinarske prakse prestaje:
1. odjavom;
2. po sili zakona;
3. rjesenjem kantonalnog ministarstva.
Rjesenje o prestanku obavljanja samostalne veterinarske prakse donosi kantonalno ministarstvo u skladu sa zakonom.
Protiv rjesenja iz stava 2. ovog clana moze se uloziti zalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rjesenja.

Clan 107.

Obavljanje samostalne veterinrske prakse po sili zakona prestaje ako lice koje ima odobrenje za rad:
1. umre;
2. ako nadlezni organ utvrdi gubitak radne sposobnosti nastale usljed invalidnosti;
3. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelimicno;
4. izgubi drzavljanstvo Bosne i Hercegovine;
5. zasnuje radni odnos, odnosno pocne obavljati drugu samostalnu djelatnost;
6. bude pravosnaznom sudskom presudom osudjen na kaznu zatvora duze od tri mjeseca ili mu je izrecena zastitna mjera zabrane obavljanja samostalne veterinarske prakse. Rjesenje o prestanku obavljanja samostalne veterinarske prakse po sili zakona donosi kantonalno ministarstvo.
Protiv rjesenja iz stava 2. ovog clana moze se uloziti zalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rjesenja.

Clan 108.

Kantonalno ministarstvo donosi rjesenje o prestanku odobrenja za obavljanje samostalne veterinarske prakse, ako se utvrdjeni nedostaci u obavljanju poslova, ne otklone u roku utvrdjenom rjesenjem kantonalnog veterinarskog inspektora.
Kantonalno ministarstvo moze donijeti rjesenje o prestanku odobrenja za obavljanje samostalne veterinarske prakse ako:
1. ne ispunjava uvjete u smislu clana 101. stav 1. tacka 7. ovog
zakona;
2. ne postupi u skladu sa cl. 104. i 105. ovog zakona;
3. ima vise od jedne samostalne veterinarske prakse;
4. reklamira svoj rad protivno pravilima ponasanja koje propise
Veterinarska komora;
5. po prijedlogu Veterinarske komore.

6. Veterinarska sluzba

Clan 109.

Veterinarska sluzba obavlja veterinarsku djelatnost u objektima i na zivotinjama kod pravnog lica koje obavlja djelatnost uzgoja zivotinja i stocarske proizvodnje.
Veterinarska sluzba obavlja poslove iz clana 12. i clana 91. stav 1. tac. 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 11. ovog zakona samo u vlastitoj proizvodnji.
Rjesenje o ispunjavanju uslova za obavljanje poslova iz stava 2. ovog clana donosi kantonalno ministarstvo.

8.Izvjestavanje o obavljanju poslova veterinarske djelatnosti

Clan 110.

Veterinarske organizacije, samostalna veterinarska praksa i veterinarska sluzba duzne su nadleznom kantonalnom ministarstvu podnositi izvjestaje o obavljanju veterinarske djelatnosti. Veterinarski fakultet, Veterinarski institut Federacije, Centar za reprodukciju u stocarstvu Federacije i kantonalna ministarstva duzni su Federalnom ministarstvu podnositi izvjestaje o obavljanju poslova za
potrebe veterinarstva, utvrdjenih ovim zakonom. Sadrzaj, oblik i nacin podnosenja izvijestaja iz st. 1. i 2. ovog clana, te
rokove njihovog dostavljanja propisje federalni ministar.

9. Veterinarski zaposlenici

Clan 111.

Neposredne poslove veterinarstva iz clana 3. stav 1. ovog zakona obavljaju veterinarski zaposlenici: doktori veterinarske medicine, veterinarski tehnicari i veterinarski bolnicari, a odredjene specijalizovane poslove u veterinarskoj dijagnostici i analitici i strucnjaci iz ostalih struka.
Postavljanje dijagnoze, propisivanje lijeka, lijecenje, hirurske, porodiljske i druge zahvate na zivotinjama, veterinarsko-zdravstveni pregled i kontrolu, te druge poslove veterinarskog javnog zdravstva mogu obavljati samo doktori veterinarske medicine.
Poslove tehnicke prirode, umjetno osjemenjivanje, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, te higijenicarske i druge poslove veterinarstva koji nisu sadrzani u odredbi stava 2. ovog clana, obavljaju veterinarski tehnicari, prema nalogu doktora veterinarske medicine i prema pravilima struke.
Veterinarski bolnicari obavljaju pomocne poslove u veterinarstvu, prema uputstvima i pod nazorom doktora veterinarske medicine.

Clan 112.

Doktori veterinarske medicine i veterinarski tehnicari obavezni su nakon zavrsenog skolovanja obaviti pripravnicki staz.
Pripravnicki staz je organizovani oblik strucnog osposobljavanja veterinarskih zaposlenika za samostalan rad koji se obavlja pod nadzorom.
Pripravnicki staz za doktora veterinarske medicine traje jednu godinu, a za veterinarske zaposlenike srednje strucne spreme sest mjeseci.
Pripravnicki staz obavlja se u veterinarskim organizacijama i veterinarskim ustanovama.

Clan 113.

Nakon obavljenog pripravnickog staza doktori veterinarske medicine i veterinarski tehnicari polazu strucni ispit pred ispitnom komisijom Federalnog ministarstva. Strucni ispit se polaze prema programu koji se sastoji od opceg i posebnog dijela ispita.
Veterinarski zaposlenici, nakon polozenog strucnog ispita, sticu odobrenje za samostalan rad i obavezno se upisuju kod Veterinarske komore u registar veterinarskih zaposlenika. Sastav ispitne komisije, program i nacin polaganja strucnog ispita, te visinu troskova, kao i obrazac uvjerenja o polozenom strucnom ispitu propisuje federalni ministar.

10. Veterinarska komora

Clan 114.

Radi ocuvanja i zastite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih strucnih i licnih potreba, osiguranja uvjeta za organizovan nastup veterinarskih zaposlenika prema organima vlasti, udruzenjima, veterinarskim ustanovama, proizvodjacima i dobavljacima veterinarske opreme, kao i zastite zdravlja zivotinja i ljudi, veterinarski zaposlenici obavezno se udruzuju u Veterinarsku komoru kao strukovno udruzenje.
Veterinarska komora ima status pranog lica i upisuje se u registar nadleznog suda. Veterinarska komora ima statut kojim se uredjuje organizacija, djelokrug rada, upravljanje i finansiranje Veterinarske komore, clanstvo u Veterinarskoj komori, prava, obaveze i odgovornosti clanova Veterinarske komore i uredjuju druga pitanja bitna za rad Veterinarske komore. Na statut Veterinrske komore saglasnost daje federalni ministar.

Clan 115.

Veterinrska komora obavlja sljedece poslove:
1. utvrdjuje kodeks veterinarske etike i poduzima odgovarajuce mjere u slucaju njihovog krsenja;
2. vodi registar svojih clanova;
3. daje misljenje kantonalnom ministarstvu o opravdanosti izdavanja, produzenja ili oduzimanja odobrenja za obavljanje poslova samostalne veterinarske prakse, te pocetka i prestanka rada veterinarskih organizacija;
4. daje misljenje za rad veterinarskih zaposlenika izvan punog radnog vremena u veterinarskim organizacijama kod veterinarskih zaposlenika koji obavljaju samostalnu veterinarsku praksu u vlastitom prostoru i na vlastitoj veterinarsko-tehnickoj opremi;
5. utvrdjuje minimalne i maksimalne cijene veterinarskih usluga uz pribavljeno misljenje federalnog ministra;
6. zastupa interese svojih clanova kod organa vlasti i drugih pravnih lica;
7. pruza zastitu drzaocima zivotinja u ostvarivanju prava s obzirom na kvalitet, sadrzaj i vrstu veterinarske usluge;
8. po sluzbenoj duznosti izdaje, produzava i oduzima odobrenje za samostalan rad svojih clanova (licenca);
9. sudjeluje pri utvrdjivanju standarda i normativa veterinarskih usluga;
10. daje strucna misljenja kod pripreme propisa od uticanja na razvoj, veterinarske djelatnosti;
11. organizira u saradnji sa Veterinarskim fakultetom dodatno usavrsavanje veterinarskih zaposlenika;
12. brine o strucnom osposobljavanju i usavrsavanju veterinarskih zaposlenika i zastupa njihove interese;
13. organizuje naucne i strucne skupove;
14. propisuje nacin oglasavanja i nacin isticanja naziva veterinarskih organizacija i samostalne veterinarske prakse;
15. daje misljenje i prijedloge u postupku donosenja akata kojima se uredjuju pitanja, uslovi i nacin obavljanja veterinarske djelatnosti;
16. obavlja i druge poslove u skladu sa odredbama svog statuta. Poslovi iz stava 1. tac. 8. i 14. ovog clana obavljaju se kao javna ovlascenja, a akti koje o tim pitanjima izdaje Veterinarska komora su javne isprave.
Odobrenje iz stava 1. tacka 8. ovog clana izdaje se na period od 5 godina.
Odobrenjem za samostalan rad veterinarski zaposlenik stice pravo da samostalno obavlja poslove u svojoj struci.
Odobrenje za samostalan rad (licenca) iz stava 3. ovog clana moze se produzavati i oduzimati.
Postupak, uslove i nacin davanja, produzavanja i oduzimanja licence propisuje Veterinarska komora.

Clan 116.

Veterinarska komora donosi statut.
Statutom Veterinarske komore obavezno se utvrdjuje:
1. osnivanje, djelokrug i organizacija rada,
2. organi Veterinarske komore, njihova nadleznost, nacin izbora i rada,
3. sadrzaj, rokovi i nacin strucnog usavrsavanja clanova Veterinarske komore,
4. postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za rad,
5. nacin ostvarivanja javnih ovlascenja iz nadleznosti Veterinarske komore,
6. nacin obavljanja ostalih poslova iz nadleznosti Veterinarske komore.

Clan 117.

Protiv upravnih akata Veterinarske komore koji se odnose na javna ovlascenja iz clana 115. stav 1. tac. 8. i 14. ovog zakona moze se
izjaviti zalba federalnom ministru u roku od 15 dana od dana prijema rjesenja.

VI - NAKNADE I TROSKOVI

a) Naknade

Clan 118.

Za obavljeni obavezni veterinarsko-zdravstveni pregled i izdavanje pasosa placaju se naknade koje utvrdjuju sljedeci organi:
1. visinu naknade za obavljeni veterinarsko-zdravstveni pregled posiljke u prometu preko teritorije Federacije odredjuje Vlada
Federacije na prijedlog federalnog ministra i prihod je budzeta Federacije,
2. visinu naknade za ostale veterinarsko-zdravstvene preglede utvrdjuje federalni ministar, uz prethodno misljenje Veterinarske
komore.
Nacin prikupljanja i placanja naknada iz stava 1. ovog clana propisuje federalni ministar.
Prihodi ostvareni prema osnovu naknada iz stava 1. tacke 2. ovog clana pripadaju veterinarskim organizacijama koje su izrsile veterinarsko-zdravstveni pregled.

Clan 119.

Kantonalno ministarstvo utvrdjuje visinu naknade za:
1. upisivanje pasa u posebni registar,
2. neskodljivo uklanjanje lesina, nejestivih nusproizvoda zivotinjskog porijekla i konfiskata,
3. neskodljivo uklanjanje pasa i macaka lutalica.
Sredstva ostvarena od naknade iz tacke 1. stav 1. ovog clana prihod su veterinarske organizacije a sredstva ostvarena od naknada za poslove
iz stava 1. tac. 2. i 3. ovog clana prihod su pravnog lica koje obavlja te poslove.

b) Troskovi

Clan 120.

Drzalac zivotinja ucestvuje u podmirenju troskova preventivnih cijepljenja, dijagnostickih i drugih ispitivanja kao i svih drugih troskova u vezi sa provodjenjem mjera koje su propisane ili naredjene u skladu sa ovim zakonom, osim ako je naredbom iz clana 12. stav 2. ovog zakona drugacije odredjeno.

Clan 121.

Drzalac zivotinje snosi troskove utilizacije ili neskodljivog uklanjanja lesina, dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije dvorista, obora i staja, ako
ovim zakonom nije drugacije odredjeno.

Clan 122.

Visinu ucesca drzaoca zivotinje iz cl. 120. i 121. ovog zakona odredjuje federalni ministar uz prethodno pribavljeno misljenje
Veterinarske komore.

Clan 123.

U budzetu Federacije osiguravaju se sredstva za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti iz clana 8. st. 2. i 3. ovog zakona i to za:
1. isplatu naknada za ubijene ili zaklane zivotinje i unistene predmete tokom provodjenja naredjenih mjera,
2. preventivna cijepljenja i dijagnosticka ispitivanja,
3. blokiranje ugrozenog podrucja,
4. dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, te nabavku opreme i drugog potrebnog materijala za njihovo provodjenje,
5. troskove ekipa doktora veterinarske medicine i drugih veterinarskih zaposlenika,
6. utilizaciju i neskodljivo uklanjanje lesina ubijenih ili uginulih zivotinja,
7. osigurnje zaliha rezervi cjepiva i isplata naknada iz clana 46. stav 1. ovog zakona.

Clan 124.

U budzetu kantona osiguravaju se sredstva za:
1. isplatu naknada za ubijene ili zaklane zivotinje i unistene predmete tokom provodjenja naredjenih mjera;
2. podmirenje troskova za prevenciju, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti kod zivotinja koje su od posebnog interesa za kanton;
3. podmirenje dijela troskova za vjestacko osjemenjivanje krava, onacavanje zivotinja i drugih zootehnickih i zoohigijenskih mjera;
4. podmirenje dijela troskova provodjenja mastitis testa.

VII - NADZOR NAD PROVODJENJEM OVOG ZAKONA

1. Zajednicke odredbe

Clan 125.

Federalno ministarstvo vrsi upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona u veterinarskim organizacijama i veterinarskim ustanovama koja su ovim zakonom stavljena u nadleznost Federacije, kao i upravni nadzor u obavljanju poslova odredjenih ovim zakonom koji predstavljaju vrsenje javnih ovlascenja.
Federalno ministarstvo vrsi i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvrsavanja federalne politike i provodjenja mjera za otkrivanje,
sprjecavanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti kod zivotinja, utvrdjenih ovim zakonom i od interesa za Federaciju.
Kantonalno ministarstvo vrsi upravni nadzor nad provodjenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona u veterinarskim organizacijama, veterinarskim ustanovama, samostalnoj veterinarskoj praksi i strucnim sluzbama koje su ovim zakonom stavljene u nadleznost kantona, kao i upravni nadzor nad veterinarskim organizacijama u obavljanju poslova odredjenih ovim zakonom koji predstavljaju vrsenje javnih ovlascenja.

Clan 126.

Inspekcijski nadzor, prema ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovoga zakona, obavljaju federalni veterinarski inspektori, federalni granicni veterinarski inspektori i kantonalni veterinarski inspektori.
Kantoni mogu odredjene poslove inspekcijskog nadzora iz svoje nadleznosti povjeriti opcini.
U aktu o povjeravanju inspekcijskog nadzora utvrdjuju se poslovi veterinarske djelatnosti u kojima ce opcina vrsiti inspekcijski nadzor.

Clan 127.

Inspekcijski nadzor nad izvrsavanjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrsi se: nad radom veterinarskih organizacija, veterinarskih ustanova, samostalne veterinarske prakse i veterinarskih sluzbi u pogledu obavljanja veterinarsko-zdravstvenih poslova nad objektima, opremom, sredstvima, te uslovima za drzanje, uzgoj i proizvodnju zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla; nad provodjenjem naredjenih mjera za sprjecavanje, otkrivanje i suzbijanje zaraznih bolesti zivotinja; nad sredstvima za prijevoz i uvjetima prijevoza, te objektima, uvjetima i opremom za promet zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla; nad objektima, opremom, uvjetima i nacinom rada veterinarskih organizacija u obavljanju zdravstvene zastite zivotinja; nad dobivanjem, proizvodnjom, skladistenjem sjemena za vjestacko osjemenjavanje i oplodjenih jajnih celija; nad uvjetima skladistenja i upotrebe veterinarskih lijekova i pomocnih ljekovitih sredstava; nad zdravstvenom ispravnoscu hrane i vode za zivotinje, kao i nad svim objektima, sredstvima, predmetima i opremom koji mogu biti prenosnici zaraznih bolesti kod zivotinja ili na drugi nacin mogu ugroziti njihovo zdravlje i zdravlje ljudi u prometu preko teritorija Federacije.
Veterinarske organizacije, veterinarske ustanove, samostalna veterinarska praksa i veterinarske sluzbe duzne su veterinarskom inspektoru omoguciti obavljanje inspekcijskog nadzora i dati mu potrebne informacije i podatke od znacaja za obavljanje tog nadzora.

Clan 128.

Za federalnog veterinarskog inspektora i federalnog granicnog veterinarskog inspektora moze se postaviti lice koja, pored opcih uvjeta
propisanih Zakonom, ispunjava i sljedece uvjete:
1. ima visoku strucnu spremu veterinarske struke,
2. ima polozen strucni ispit za doktore veterinarske medicine,
3. ima najmanje 5 godina radnog staza u struci nakon polozenog strucnog ispita.
Za kantonalnog, odnosno opcinskog veterinarskog inspektora moze se postaviti lice koje, pored opcih uvjeta, ispunjava i posebne uvjete iz
tac. 1. i 2. stav 1. ovoga clana, te ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci nakon polozenog strucnog ispita.

Clan 129.

Protiv rjesenja federalnog veterinarskog inspektora i federalnog granicnog inspektora moze se uloziti zalba federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema rjesenja. Rjesenje o zalbi iz stava 1. ovoga clana je konacno i protiv njega nije dopustena zalba, ali se moze pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
Zalba na rjesenje iz stava 1. ovoga clana ne odlaze izvrsenje rjesenja.

Clan 130.

Protiv rjesenja kantonalnog i opcinskog veterinarskog inspektora moze se uloziti zalba federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rjesenja. Zalba na rjesenje iz stava 1. ovoga clana ne odlaze izvrsenje rjesenja.

Clan 131.

Kad je za izvrsavanje poslova inspekcijskog nadzora potrebno uzeti uzorke i izvrsiti analizu, veterinarski ce inspektor, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima, uzeti uzorke (u daljem tekstu: sluzbeni uzorak) i davati ih na laboratorijske pretrage u laboratorije utvrdjene ovim zakonom.
Veterinarski inspektor duzan je u slucaju iz stava 1. ovoga clana obavijestiti stranku, da za slucaj njenog zahtjeva za superanalizom, istodobno s uzimanjem uzoraka za analizu, mora uzeti i uzorak za superanalizu.
Prema rezultatu analize, veterinarski inspektor je duzan bez odlaganja obavijestiti stranku kod koje su uzorci uzeti.
Stranka nezadovoljna rezultatima analize moze u roku od osam dana od dana prijema obavijesti veterinarskog inspektora o rezultatu analize, zahtjevati da se izvrsi superanaliza.
Troskovi analize i superanalize, nastale u postupku obavljanja veterinarsko-zdravstvenog nadzora, snosi stranka.
Troskove laboratorijske pretrage sluzbenih uzoraka uzetih u okviru provodjenja Monitoring programa, snosi pravno ili fizicko lice kod kojeg su uzorci uzeti, neovisno od rezultata pretrage.

Clan 132.

Analize inspekcijskih sluzbenih uzoraka vrsi Veterinarski institut Federacije ili laboratorij koji ispunjavaju propisane uvjete, a superanalize
Veterinarski vakultet. Laboratorijske pretrage uzoraka hrane za zivotinje, sirovina i aditiva radi utvrdjivanja higijenske i zdravstvene ispravnosti, pored Veterinarskog instituta Federacije i laboratorija utvrdjenih u stavu 1. ovog clana, mogu obavljati i drugi laboratoriji koji u pogledu prostorija, opreme i strucnih zaposlenika udovoljavaju propisanim uvjetima. Uvjete kojima moraju udovoljavati laboratoriji iz st. 1. i 2. ovoga clana propisuje federalni ministar.
Rjesenje o udovoljavanju propisanim uvjetima za laboratorije iz st. 1. i 2. ovoga clana donosi federalni ministar, na prijedlog strucne komisije koju on osniva.

Clan 133.

Federalni veterinarski inspektor ima sluzbenu legitimaciju kojom dokazuje sluzbeno svojstvo, identitet i ovlastenja, a federalni granicni
veterinarski inspektor ima i znak federalnog granicnog veterinarskog inspektora. Federalni granicni veterinarski inspektor obavezan je tokom sluzbe nositi sluzbenu odjecu. Oblik i sadrzaj obrazca sluzbene legitimacije, izgled, sadrzaj oznaka, boja i kroj sluzbene odjece i obuce, te nacin izdavanja i vodjenja evidencije, prema izdatim sluzbenim legitimacijama i znakovima za federalne granicne veterinarske inspektore, propisuje federalni ministar.

2. Federalni veterinarski inspektor

Clan 134.

Federalni veterinarski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad:
1. nacinom i propisanim uvjetima rada veterinarskih organizacija i veterinarskih ustanova,
2. veterinarsko-zdravstvenim uvjetima pri izgradnji i rekonstrukciji stocnih i peradarskih farmi, valionica, stocnih sajmista, trznica i
otkupnih mjesta,
3. provodjenjem mjera za sprjecavanje, suzbijanje, iskorjenjivanje zaraznih, parazitskih i drugih bolesti kod zivotinja,
4. provodjenjem mjera za zastitu od zoonoza,
5. provodjenjem mjera za zastitu zdravlja zivotinja,
6. uzgojem, drzanjem i prometom zivotinja,
7. proizvodnjom, skladistenjem i prometom proizvoda zivotinjskog porijekla,
8. proizvodnjom, skladistenjem i prometom stocne hrane,
9. proizvodnjom, skladistenjem i prometom veterinarskih lijekova i otrova,
10. objektima za klanje zivotinja, obradu, preradu i uskladistenje proizvoda zivotinjskog porijekla, objekata za preradu i promet
koza, stocnih farmi, objekata za utilizaciju i neskodljivo uklanjanje, stocnih sajmista, trznica, otkupnih stanica i valionica, u pogledu
udovoljavanja propisanim uvjetima,
11. objektima, uredjajima i opremom objekata za obavljanje veterinarske djelatnosti, proizvodnjom sjemena za vjestacko osjemenjavanje i oplodjenim jajnim celijama, proizvodnjom jaja za nasad, mrjestilistima, stocnim sajmistima i trznicama u pogledu udovoljavanja veterinarsko-zdravstvenim uvjetima,
12. ostacima stetnih materija (reziduama) u zivotinjama i proizvodima zivotinjskog porijekla koji su namijenjeni za ishranu ljudi,
13. provodjenje mjera zastite okoline od negativnih utjecaja vezanih za zastitu zdravlja zivotinja, uzgoj zivotinja i obradu, preradu, i promet proizvoda zivotinjskog porijekla,
14. neskodljivim uklanjanjem i iskoristavanjem zivotinjskih lesina, nejestivih nusproizvoda klanja i konfiskata,
15. radom dijagnostickih i analitickih laboratorija i veterinarskoj zastiti okoline,
16. proizvodnjom i skladistenjem sjemena za vjestacko osjemenjivanje zivotinja i oplodjenih jajnih celija i provodjenjem vjestackog osjemenjivanja zivotinja.

Clan 135.

U provodjenju inspekcijskog nadzora iz clana 134. ovoga zakona federalni veterinarski inspektor ima pravo i obavezu:
1. privremeno zabraniti promet zivotinja, te promet i upotrebu proizvoda zivotinjskog porijekla i predmete kojima se mogu prenijeti uzrocnici zaraznih bolesti u slucaju sumnje u zaraznu bolest;
2. privremeno zabraniti ili ograniciti promet i upotrebu proizvoda zivotinjskog porijekla ako se posumnja u njihovu higijensku ispravnost;
3. narediti otklanjanje nedostataka u objektima koji u pogledu izgradnje, tehnickih uredjaja, tehnoloske opreme, nacina rada, higijene i veterinarske zastite okoline ne udovoljavaju posebnim uvjetima;
4. zabraniti upotrebu objekata iz tacke 3. ovoga clana ako se u odredjenom roku ne otklone utvrdjeni nedostaci;
5. zabraniti promet veterinarskih lijekova i otrova ako se promet obavlja protivno odredbama posebnih zakona;
6. zabraniti promet i upotrebu hrane za zivotinje i dodataka hrani za zivotinje za koje se utvrdi da su skodljivi po zdravlje zivotinja ili zdravlje ljudi;
7. narediti neskodljivu utilizaciju ili neskodljivo uklanjanje lesina, nejestivih proizvoda klanja i konfiskata;
8. zabraniti obavljanje rada veterinarskih organizacija ako ne udovoljavaju propisanim uvjetima u pogledu prostora, strucnih zaposlenika i opreme;
9. uzimati uzorke proizvoda zivotinjskog porijekla, sjemena za vjestacko osjemenjivanje, lijekove i druge predmete radi ispitivanja njihove higijenske ispravnosti i kvaliteta;
10. poduzimati i druge radnje za koje je ovlasten posebnim propisima i prema ukazanim potrebama.

3. Federalni granicni veterinarski inspektor

Clan 136.

Federalni granicni veterinarski inspektor vrsi veterinarsko-zdravstveni pregled i kontrolu nad uvozom, izvozom i provozom posiljki zivotinja, proizvoda zivotinjskog porijekla, hrane za zivotinje, te sirovina i aditiva sto sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava koji se upotrebljavaju u veterinarstvu, sjemena za vjestacko osjemenjivanje, oplodjenih jajnih celija i predmeta kojima se mogu prenositi uzrocnici zaraznih bolesti zivotinja u prometu preko teritorije Federacije.

Clan 137.

Federalni granicni veterinarski inspektor u provodjenju inspekcijskog nadzora ima pravo i obavezu:
1. obaviti veterinarsku kontrolu posiljaka iz cl. 62., 65., 66., 67. i 70. ovog zakona i pratecih dokumenata;
2. pregledati pratece dokumente i utvrditi njihovu valjanost, provjeriti uskladjenost podataka o porijeklu i identitetu s oznakama zivotinja, odnosno proizvoda, te jamstva koja zahtijevaju propisi Federacije;
3. obaviti pregled posiljke koja se uvozi, izvozi, provozi ili se privremeno skladisti u pogledu provjere uvjeta prijevoza, pakiranja proizvoda, te zdravstveno stanje zivotinja, odnosno zdravstvene ispravnosti proizvoda;
4. pregledati poslovne knjige i dokumentaciju pravnih i fizickih lica u vezi provodjenja odredaba cl. 62. do 70. ovog zakona;
5. voditi evidenciju izvoznih, uvoznih i provoznih posiljki pri prijelazu teritorije Federacije;
6. nadzirati skladista na ganicnim prijelazima, te carinska i druga skladista namijenjena privremenom skladistenju neocarinjene robe iz uvoza ili robe u provozu;
7. nadzirati provodjenje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u objektima iz tacke 6. ovog clana;
8. obavjestavati Federalno ministarstvo o saznanjima u pogledu pojave i kretanja zaraznih bolesti zivotinja u susjednim i drugim zemljama;
9. obavljati veterinarsku kontrolu izvoznih, uvoznih i provoznih posiljki koje se pretovaraju ili privremeno skladiste na granicnom prijelazu;
10. obavljati i druge poslove prema ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu njega i prema ukazanim potrebama.
Nacin obavljanja veterinarske kontrole na granicnom prijelazu, carinskom i drugim skladistima namijenjenim privremenom skladistenju robe iz uvoza i provoza, evidenciju o uvozu, izvozu i provozu, nacinu uzimanja dijagnostickog materijala za laboratorijska ispitivanja i druga prava i obaveze federalnog granicnog veterinarskog inspektora propisuje federalni ministar.

Clan 138.

U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora federalni granicni veterinarski inspektor ima pravo i obaveze:
1. zabraniti uvoz, izvoz i provoz posiljki iz cl. 62. do 70. ovog zakona:
- ako uvoz i provoz nije odobren rjesenjem iz clana 67. stava 1. ovog zakona,
- ako posiljka ili prijevozno sredstvo ne udovoljava propisanim uvjetima,
- ako pregledom utvrdi da je posiljka zarazena, sumnjiva na zarazu ili da potjece iz ugozenog podrucja,
- ako utvrdi da roba koja je predmet posiljke iz uvoza nije proizvedena u izvoznom objektu ili objektu kojeg je odobrio federalni ministar,
- ako utvrdi da posiljka nema propisanu pasos ili veterinarski certifikat, te da isti nisu pravilno ispunjeni podacima,
- ako utvrdi da posiljka moze ugroziti zdravlje ljudi i zivotinja, te da je neposredno ugrozena dobrobit zivotinja,
- ako utvrdi da su proizvodi zivotinjskog porijekla i hrana za zivotinje higijenski neispravni,
- ako zivotinje i proizvodi nisu obiljezeni na propisan nacin, te se ne moze utvrditi identitet i uskladjenost izmedju dokumentacije i zivotinja, odnosno proizvoda zivotinjskog porijekla ili druge robe u posiljci,
- ako utvrdi da proizvodi zivotinjskog porijekla namijenjeni ljudskoj ishrani i ishrani zivotinja sadrze radio-aktivne materije i
rezidue u kolicinama iznad dopustenih.
2. privremeno zabrani uvoz, izvoz i provoz posiljki iz cl. 62. do 70. ovog zakona, ako treba otkloniti nedostatke na posiljci ili dokumentu koji je prati;
3. narediti privremeno uskladistenje posiljki iz cl. 62. do 70. ovog zakona u registrovanom skladistu, ako je zbog utvrdjene sumnje tokom pregleda potrebno laboratorijski provjeriti zdravstveno stanje, odnosno zdravstvenu ispravnost posiljki;
4. u dogovoru s uvoznikom, prevoznikom, odnosno korisnikom posiljki:
- vratiti posiljku u odredjenom vremenskom razdoblju,
- uputiti posiljku u zemlju gdje to dopusta nadlezna veterinarska sluzba i veterinarsko-zdravstveni uvjeti,
- dopustiti da se proizvodi upotrijebe u druge svrhe, osim za ishranu ljudi,
- unistiti posiljku.
5. oduzeti i neskodljivo unistiti posiljke iz cl. 62., 65., 66., 67. i 70. ovog zakona od lica koja nedopusteno prelaze teritoriju Federacije;
6. narediti dezinfekciju prijevoznih sredstava, te objekata i opreme na granicnom prijelazu;
7. zabraniti koristenje objekata na granicnom prijelazu ako nisu u skladu sa propisanim uvjetima;
8. zabraniti upotrebu prijevoznih sredstava za prijevoz posiljki iz cl. 62., 65., 66., 67. i 70. ovog zakona ako ne udovoljavaju propisanim uvjetima;
9. narediti da se otklone neispravnosti u prometu posiljki na granicnom prijelazu;
10. zabraniti koristenje hrane, vode i stelje namijenjene ishrani, napajanju i prostirci za zivotinje iz posiljke ako ne udovoljavaju propisanim uvjetima;
11. privremeno oduzeti posiljku u vezi sa kaznjivom radnjom i prekrsajem;
12. narediti poduzimanje i drugih mjera u skladu sa ovim zakonu i obavezama prema medjunarodnim ugovorima o zastiti zivotinja.
Radnje iz tacke 5. stava 1. ovog clana provodi veterinarski inspektor u kantonu na cijem su podrucju otkrivene posiljke koje su na nedozvoljen nacin presle na teritoriju Federacije.
Nacin obavljanja radnji iz tac. 4., 5. i 11. stava 1. ovoga clana propisuje federalni ministar.

4. Kantonalni veterinarski inspektor

Clan 139.

Kantonalni inspektor obavlja inspekcijski nadzor u sljedecim pitanjima:
1. nadzire rad veterinarskih organizacija, samostalne veterinarske prakse i veterinarske sluzbe u obavljanju veterinarske djelatnosti;
2. nadzire provodjenje mjera iz cl. 11. i 12. ovog zakona;
3. nadzire uzgoj i proizvodnju zivotinja; nadzire zivotinje u prometu;
klanje zivotinja i proizvode zivotinjskog porijekla; objekte za klanje zivotinja, proizvodnju, obradu, preradu, uskladistenje i promet proizvoda zivotinjskog porijekla, promet sirovih koza; proizvodnju i promet hrane za zivotinje, otpadne zivotinjske materije, vodu za napajanje zivotinja i proizvodnju proizvoda zivotinjskog porijekla; uzima uzorke dijagnostickog materijala za laboratorijske pretrage i naredjuje mjere za sprjecavanje i suzbijanje zaraznih i drugih bolesti zivotinja, odnosno sprjecavanje oneciscenja proizvoda zivotinjskog porijekla i hrane za zivotinje, te nadzire provodjenje mjera za zastitu ljudi od zoonoza i zdravstveno neispravnih proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih za ishranu ljudi;
4. obavlja nadzor nad zivotinjama na sajmovima, trznicama, berzama, dogonima, otkupnim mjestima, izlozbama i javnim smotrama, te mjestima za utovar, pretovar i istovar zivotinja;
5. obavlja nadzor nad apotekama, prometom lijekova, otrova i sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju;
6. obavlja nadzor nad radom objekata za utilizaciju i neskodljivo unistavanje lesina i otpadne zivotinjske materije, provodjenje mjera veterinarske zastite okoline, kao i nadzor nad ciscenjem i dezinfekcijom objekata i prijevoznih sredstava za zivotinje i proizvode zivotinjskog porijekla;
7. obavlja nadzor nad posiljkama u prometu na domacem trzistu kod utovara, pretovara i istovara, odnosno nadzor kod istovara i pretovara posiljki iz uvoza;
8. obavlja veterinarsko-zdravstveni pregled, kontrolu i nadzor nad izvoznim klaonicama, mljekarama i drugim izvoznim objektima i objektima za obradu, preradu i skladistenje mesa, mlijeka i drugih proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih za ishranu ljudi;
9. obavlja nadzor nad izdavanjem pasosa, kao i nadzor nad izdavanjem druge pisane dokumentacije, te nadzor nad obavljanjem veterinarsko-zdravstvenih pregleda i kontrole i izdavanjem propisane dokumentacije i naplate naknada za te preglede;
10. pregleda poslovne knjige koje se odnose na: provodjenje propisa o obavljanju veterinarske djelatnosti, higijenskoj ispravnosti proizvoda zivotinjskog porijekla, propisa o stavljanju lijekova u promet na malo i propisa o mjerama za unapredjivanje stocarstva i podsticajnih mjera;
11. provodi veterinarsko-zdravstvenu kontrolu dezinfekcije prijevoznih sredstava kojima su otpremane posiljke zivotinja, proizvoda zivotinjskog porijekla ili otpadne zivotinjske materije;
12. izdaje uvjerenja o udovoljavanju propisanim uvjetima objekata namijenjenih provodjenju karantinskih mjera za posiljke zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla iz uvoza, obavlja nadzor nad provodjenjem propisanih mjera u karantinu za uvezene zivotinje, te donosi rjesenje o zatvaranju ili produzenju karantina, odnosno daljem postupku sa zivotinjama ili proizvodima zivotinjskog porijekla;
13. provodi i druge propisane mjere kada je ugrozeno zdravlje zivotinja, zdravstvena ispravnost proizvoda zivotinjskog porijekla i hrane za
zivotinje;
14. obavlja nadzor nad vrsenjem poslova veterinarsko-zdravstvenog pregleda koji se obavlja na zivotinjama i namirnicama na teritoriji kantona;
15. obavlja i druge poslove za koje je ovlascen ovim zakonom i drugim propisima.

Clan 140.

Kantonalni veterinarski inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora ima pravo i obavezu zabraniti upotrebu nastambi za zivotinje i drugih objekata, zgrada, prostorija, opreme i uredjaja za koje nisu utvrdjeni veterinarsko-zdravstveni uvjeti, odnosno zabraniti rad ako se zapocne s radom ili obavlja djelatnost prije nego sto se, u skladu s odredbama ovog zakona, utvrdilo da udovoljavaju propisanim uvjetima.

Clan 141.

Opcinski veterinarski inspektor obavlja inspekcijski nadzor u pitanjima koja su aktom iz clana 126. stava 3. ovog zakona povjerene opcini.

VIII - KAZNENE ODREDBE

Clan 142.

Novcanom kaznom u iznosu od 10.000 KM do 70.000 KM kaznit ce se za privredni prijestup pravno lice ako:
1. ne izvrsi jednu ili vise preventivnih mjera da bi se sprijecila pojava ili utvrdilo postojanje zarazne bolesti (clan 11.);
2. ne poduzme neku od propisanih mjera na osnovu clana 12. stava 1. ovog zakona;
3. ne provede mjere iz clana 40. stava 1. ovog zakona koje mu odredi nadlezni veterinarski inspektor;
4. objekti u kojima se preradjuju i skladiste proizvodi zivotinjskog porijekla rade suprotno odredbi clana 40. stava 4. ovog zakona;
5. stavi u promet proizvode zivotinjskog porijekla koji su namijenjeni ishrani ljudi, a sadrze, u kolicinama vecim od dopustenih, zagadjivace bioloskog ili hemijskog porijekla skodljive po ljudsko zdravlje (clan 77. stav 2).
Za privredni prijestup iz stava 1. ovog clana kaznit ce se novcanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Clan 143.

Novcanom kaznom u iznosu od 8.000 KM do 40.000 KM kaznit ce se za prekrsaj pravno lice ako:
1. na zahtjev drzaoca zivotinje ne pruzi odgovarajucu veterinarsku uslugu i pomoc (clan 5. stav 1.);
2. obavlja poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije bez predhodnog ovlascenja (clan 13. stav 4.);
3. ne nabavi, ne uskladisti i ne kontrolise imunogenost vakcina (clan 14. stav 1.);
4. koristi objekat iz clan 18. stav 1. ovog zakona, koji ne udovoljava propisanim veterinarsko-zdravstvenim i zoohigijenskim
uvjetima;
5. koristi objekte iz clana 19. stav 1. koji ne udovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima;
6. koristi izvoznu klaonicu i objekte iz clana 19. stav 1. koji ne udovoljavaju veterinarsko-zdravstvenim uvjetima drzave uvoznice, a klaonice za klanje zivotinja iz uvoza i posebnim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima (clan 19. stav 2.);
7. gradi i rekonstruise objekte iz clana 19. st. 1. i 2. ovog zakona bez predhodno pribavljene dozvole iz clana 21. stav 1. ovog zakona;
8. koristi ili upotrebljava objekte protivno clanu 21. stav 1. ovog zakona;
9. proizvodi, stavlja u promet i upotrebljava hranu za zivotinje, zivotinjske proizvode namijenjene ishrani zivotinja i sirovine koje sluze za njihovu proizvodnju, protivno clanu 24. stav 2. ovog zakona;
10. koristi objekte za proizvodnju hrane za zivotinje i sirovina, mjesaonice i objekte za skladistenje, a da ne udovoljava propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima i nema izdato rjesenje o udovoljavanju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima (clan 25. st. 1. i 3.);
11. muska rasplodna grla za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i za prirodni pripust, ili rasplodnjaci i plotkinje za proizvodnju oplodjenih jajnih celija i embrija nisu slobodni od zaraznih i drugih bolesti (clan 26. stav 2.);
12. koristi objekt za dobijanje, razrjedjivanje i pripremu zivotinjskog sjemena za umjetno osjemenjivanje, oplodjenih jajnih celija koji ne udovoljava propisanim veterinarsko-zdrastvenim uvjetima i nema izdato rjesenje da udovoljava veterinarsko-zdravstvenim uvjetima (clan 27. st. 1. i 3.);
13. stavi u promet govedju, ovciju, koziju kozu i kozu kopitara prije pretrage na bedrenicu - askolizaciju (clan 30. stav 2.);
14. ne prijavi pojavu zarazne bolesti ili pojavu znakova po kojima se moze posumnjati da je zivotinja oboljela ili uginula od zarazne bolesti, te ne izolira oboljelu zivotinju ili lesinu do veterinarskog pregleda ili dok se ne iskljuci sumnja u pojavu zarazne bolesti (clan 36.);
15. ako ne prijavi sumnju u zaraznu bolest veterinarskoj inspekciji (clan 36. stav 1.);
16. izda pasos bez dokaza o izvrsenim naredjenim mjerama, te dijagnostickim i drugim pretragama (clan 52. stav 3.);
17. utovari, pretovari i istovari posiljku zivotinja, proizvoda zivotinjskog porijekla i otpadnu animalnu materiju koja se otprema prijevoznim sredstvom, te ako kopitare i papkare otprema pjesice izvan epizootioloskog podrucja bez obaveznog veterinarsko-zdravstvenog pregleda (clan 54. stav 1.);
18. obavi utovar, istovar i pretovar posiljke iz clan 54. stav 1. ovog zakona suprotno clanu 55. stav 1. ovog zakona;
19. obavi promet i istovar posiljke, suprotno clanu 54. stav 2. i clanu 55. stav 2. ovog zakona;
20. uvozi, izvozi i provozi posiljke zivotinja, proizvode zivotinjskog porijekla i druge robe koje u svom sastavu sadrze zivotinjske proizvode, sjeme za umjetno osjemenjivanje, oplodjene jajne celije, hranu za zivotinje, sirovine i aditive sto sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, posiljke lijekova i drugih predmeta kojima se moze prenositi zarazna bolest ili ugroziti zdravlje ljudi i zivotinja izvan odredjenih granicnih prijelaza (clan 62. stav 1.);
21. ako posiljke zivotinja, proizvoda zivotinjskog porijekla i druge robe koje u svom sastavu sadrze zivotinjske proizvode, sjeme za umjetno osjemenjivanje, oplodjene jajne celije, te jaja za nasad, koja se uvoze ili izvoze pri utovaru, istovaru i pretovaru nisu podvrgnute obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli (clan 65. st. 1. i 2.);
22. zivotinje, meso, proizvode zivotinjskog porijekla i objekte, ne podvrgne veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli (clan 72. st. 1., 3., 4., 5. i 7.);
23. kopitare, te goveda, bivole i svinje ne podvrgne veterinarsko- zdravstvenom pregledu i kontroli iz clana 72. ovog zakona (clan 73. stav 2.);
24. kolje zivotinje iz clana 2. stav 1. tacka 2. ovog zakona, cije je meso namijenjeno javnoj potrosnji ili za izvoz, ako obradjuje ili preradjuje meso, ribu, mlijeko ili jaja, ili druge proizvode zivotinjskog porijekla namijenjene javnoj postrosnji ili izvozu, ili ako skladisti proizvode zivotinjskog porijekla u objektu koji ne udovoljava propisanim uvjetima (clan 75. stav 1.);
25. zivotinje, proizvode zivotinjskog porijekla, meso, te druge sirovine, aditive i dodatne sastojke koji sluze u proizvodnji proizvoda zivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi koji su ocijenjeni zdravstveno ili higijenski neispravnim, ne obiljezi, ne zaplijeni i neskodljivo ne ukloni (clan 76.);
26. otpocne s radom bez rjesenja kojim je uvrdjeno da udovoljava propisanim uslovima za pocetak rada (clan 82. stav 2.);
27. za obavljeni veterinarsko-zdravstveni pregled ne placa naknadu (clan 118. stav 1.);
28. obavlja laboratorijske pretrage uzoraka hrane za zivotinje, sirovina i aditiva a da ne udovoljava propisanim uvjetima (clan 132. stav 3.);
Za prekrsaj iz stava 1. ovog clana kaznit ce se novcanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 5.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.
Novcanom kaznom od 6.000 KM do 20.000 KM kaznit ce se za prekrsaj iz stava 1. tac. 1., 15. i 26. ovog clana lice koje obavlja samostalnu veterinarsku praksu.

Clan 144.

Novcanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 15.000 KM kaznit ce se za prekrsaj pravno lice ako:
1. kao veterinarska organizacija ne obavi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (clan 13. stav 4.);
2. ne oznaci zivotinju (clan 16. st. 2. i 4.);
3. ne vodi evidenciju i ne dostavlja propisane izvjestaje (clan 16. st. 4.);
4. drzi i postupa sa psima, divljim zivotinjama i zvijerima na nacin suprotan clanu 17. stav 7. ovog zakona;
5. stavlja u promet so koja nije jodirana (clan 24. stav 3.);
6. sajmovi, trznice, aukcije i druga mjesta za trgovinu zivotinjama, te objekti i mjesta za izlozbe i sportska natjecanja i javne smotre nisu pod nadzorom i kontrolom veterinarske inspekcije i ako ne udovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima (clan 28. stav 1.);
7. na sajmovima, trznicama, izlozbama, dogonima i drugim otkupnim mjestima, te na javnim smotrama izlaze zivotinje koje nisu zdrave
(clan 28. stav 2.);
8. nema prethodne saglasnosti i dozvole kantonalnog ministarstva za odrzavanje izlozbi, sportskih natjecanja i drugih priredbi sa zivotinjama, te za prodaju zivotinja i proizvoda zivotinjskog porijekla izvan poslovnih prostorija (clan 29.);
9. sirove koze kopitara i papkara, zaklanih bez veterinarsko-zdravstvenog pregleda, ili sirovu kozu uginulih kopitara i papkara za koje nije utvrdjen uzrok uginuca ne skladisti u posebnim prostorijama (clan 30. stav 1.);
10. ne oznaci kozu i krzna i ne vodi evidenciju o porijeklu otkupljenih sirovih koza (clan 30. stav 3.);
11. za otkup, smjestaj ili uskladistenje sirovih koza koristi objekat ili prostorije koji ne ispunjavaju propisane uvjete (clan 30. st. 5.);
12. lesine, klaonicke otpatke, konfiskate i valionicke otpatke ne ucini neskodljivima u objektima za utilizaciju (clan 32. stav 1.);
13. objekti i mjesta za sakupljanje i neskodljivo unistavanje ili utilizaciju, te prijevozna sredstva ne udovoljavaju propisanim uvjetima (clan 32. stav 7.);
14. ne osigura preuzimanje i prijevoz lesina, klaonickih otpadaka, konfiskata i valionickih otpadaka radi neskodljivog uklanjanja (clan 34. stav 2.);
15. se ne odazovu pozivu za sudjelovanje u radu ekipa u slucajevima iz clana 42. ovog zakona (clan 44. stav 2.);
16. izda pasos suprotno clanu 51. stav 5. ili nema pasosa (clan 51. st. 1. i 2.);
17. ne vodi propisanu evidenciju (clan 52. stav 2.);
18. ne vodi propisanu evidenciju (clan 53. stav 4.);
19. prijevozno sredstvo kojim su otpremljene posiljke iz clana 54. ovog zakona nije nakon istovara, a u slucajevima sto ih odredi nadlezni veterinarski inspektor i prije utovara, ocisceno i dezinficirano pod veterinarsko-zdravstvenim nadzorom (clan 58. stav 1.);
20. kopitari i papkari nisu pojedinacno i trajno oznaceni sluzbenim oznakama, a kontejneri, palete, paketi i stokinete s proizvodima ili spremnici sa zivom ribom i ambalaza s utovarenim zabama, rakovima, pijavicama i mekuscima, sluzbeno numerisanom naljepnicom i kontrolnim brojem objekta (clan 63. stav 1.);
21. posiljke uvozi i provozi suprotno clanu 67. st. 1. i 6. ovog zakona;
22. uvezene zivotinje ne drzi u karantinu radi dijagnostickih ispitivanja (clan 68. stav 1.);
23. se zivotinje uvezene radi klanja ne zakolju u roku od tri dana nakon
prijelaza drzavne granice i ako se ne kolju u klaonicama koje udovoljavaju propisanim uvjetima (clan 68. stav 4.);
24. ne snosi troskove iz clana 69. stav 3. ovog zakona;
25. ne prijavi klanje zivotinja nadleznoj veterinarskoj inspekciji najkasnije
24 sata prije klanja (clan 72. stav 2.);
26. mlijecne proizvode, jaja i med, namijenjene javnoj potrosnji na trznicama, ne podvrgne veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli
(clan 73. stav 4.);
27. zivotinju kolje suprotno clanu 74. stav 1. ovog zakona;
28. posjednik klaonice ne primi na klanje bolesnu zivotinju ili na obradu iz nuzde zaklanu zivotinju uz predocenje uputnice (clan 74. st. 3.);
29. se drzaoci zivotinja, veterinarski zaposlenici i proizvodjaci proizvoda zivotinjskog porijekla ne pridrzavaju preventivnih mjera kod upotrebe materija koje ostavljaju rezidue (clan 77. stav 1.);
30. cini bilo koju radnju suprotnu clanu 78. ovog zakona;
31. ne vodi propisanu evidenciju i dokumentaciju (clan 91. stav 1. tacka 8.);
32. ne plati naknadu za izdani pasos (clan 118. st. 1. tacka 2.);
33. ne postupi po rjesenju veterinarskog inspektora;
34. onemogucava veterinarskog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora ili mu ne pruzi potrebna obavjestenja i podatke (clan 127.
stav 2.);
35. odbija snositi troskove analize ili superanalize iz clan 131. stav 5. ovog zakona;
36. u propisanom roku ne uskladi svoje poslovanje s odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega (clan 148).
Za prekrsaj iz stava 1. ovog clana kaznit ce se novcanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 4.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Clan 145.

Novcanom kaznom u iznosu od 300 KM do 1.500 KM kaznit ce se za prekrsaj fizicko lice ako:
1. ne prijavi nabavku, otudjenje ili nestanak psa, odnosno ne osigura zastitna sredstva (brnjice i dr.), (clan 17. st. 5. i 7.);
2. psa ne podvrgne propisanim ili naredjenim mjerama ili ako pas ne nosi propisani znak (clan 17. stav 2.);
3. ucini bilo koju radnju suprotnu clanu 78. ovog zakona;
4. ne plati naknadu za izdati pasos (clan 118. stav 1. tac. 2.);
5. ne snosi troskove iz cl. 120. i 121. ovog zakona.

Clan 146.

Za privredne prijestupe iz clana 142., odnosno prerksaje iz cl. 143. i 144. ovog zakona, pravnom licu pored novcane kazne izreci ce se i zastitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni u izvrsenju privrednog prijestupa, odnosno prekrsaja ili su pribavljeni, odnosno nastali izvrsenjem privrednog prijestupa i prekrsaja.
Za privredne prijestupe iz clana 142. ovog zakona, pocinjene drugi put, uz novcanu kaznu, izreci ce se i zastitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju do tri godine, a za privredni prijestup pocinjen treci put, uz novcanu kaznu, izreci ce se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od sest godina.

Clan 147.

Za ucinjeni prekrsaj pravnoj osobi i imaocu radnje moze se na licu mjesta naplatiti novcana kazna u iznosu od 500 KM i to:
1. ako organizuje izlozbe, sportska natjecanja i druge priredbe sa zivotinjama (putujuci zooloski vrtovi, cirkusi i sl.), te obavlja trgovinu zivotinjama i proizvodima zivotinjskog porijekla izvan objekata, prostorija i mjesta utvrdjenih ovim zakonom, bez prethodne veterinarsko-zdravstvene saglasnosti kantonalnog ministarstva (clan 29.);
2. ako prijevozno sredstvo kojim su otpremljene posiljke iz clana 54. ovog zakona nije nakon istovara, a u slucajevima sto ih odredi nadlezni veterinarski inspektor i prije utovara, nije ocisceno i dezinficirano pod veterinarsko-zdravstvenim nadzorom (clan 58. stav 1.);
3. ako onemogucava veterinarskog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora ili mu ne pruzi potrebna obavjestenja i podatke (clan 127. stav 2.);
Za ucinjeni prekrsaj fizickom licu moze se na licu mjesta naplatiti novcana kazna u iznosu od 100 KM i to:
1. ako ne posjeduje prilikom drzanja pasa, divljih zivotinja i zvijeri zastitna sredstva (brnjica i sl.), (clan 17. stav 7.);
2. ako organizuje izlozbe, sportska natjecanja i druge priredbe sa zivotinjama (putujuci zooloski vrtovi, cirkusi i sl.), te obavlja trgovinu zivotinjama i proizvodima zivotinjskog porijekla izvan objekata, prostorija i mjesta utvrdjenih ovim zakonom, bez prethodne veterinarsko-zdravstvene saglasnosti kantonalnog ministarstva (clan 29.);
3. ako prijevozno sredstvo kojim su otpremljene posiljke iz clana 54. ovog zakona nije nakon istovara, a u slucajevima sto ih odredi nadlezni veterinarski inspektor i prije utovara, nije ocisceno i dezinfikovano pod veterinarsko-zdravstvenim nadzorom (clan 58. stav 1.);
4. ako onemogucava veterinarskog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora ili mu ne pruzi potrebna obavjestenja i podatke
(clan 127. stav 2.).

IX - PRELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clan 148.

Postojece veterinarske stanice, veterinarske sluzbe i veterinarske specijalisticke organizacije duzne su uskladiti svoj rad i poslovanje s odredbama ovog zakona u roku od godinu od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 149.

Namjena postojecih veterinarskih objekata ne moze se mijenjati u roku od deset godina od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 150.

Institut za veterinarstvo Federacije i Centar za reprodukciju u stocarstvu Federacije organizovat ce svoj rad u skladu sa odredbama ovog zakona u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Poslove Institutta za veterinarstvo Federacije i Centra za reprodukciju u stocarstvu Federacije, predvidjene ovim zakonom, do njihovog osnivanja, obavljat ce Veterinarski fakultet u Sarajevu.

Clan 151.

Veterinarska komora iz clana 114. ovog zakona osnovat ce se u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 152.

Podzakonski propisi u skladu sa odredbama ovog zakona donijet ce se u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugacije odredjeno.

Clan 153.

Danom stupanja na snagu ovog zakona na teritoriji Federacije prestaje primjena svih propisa iz oblasti veterinarstva, koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivali na teritoriji Federacije.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog clana do donosenja podzakonskih propisa iz clana 152. ovog zakona, na teritoriji Federacije primjenjivat ce se podzakonski propisi koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 154.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Doma naroda Zastupnickog doma
Parlamenta Federacije BiH
Niko Lozancic, s.r.

Predsjedatelj
Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, v.r.