Z A K O N O VETERINARSTVU

I - TEMELJNE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim zakonom uredjuje se zastita zdravlja zivotinja, veterinarsko-zdravstvena preventiva u prometu i proizvodnji, veterinarska zastita dobrobiti zivotinja, organizacija i provodjenje veterinarske djelatnosti, naknade i troskovi, nadzor nad provodjenjem zakona, kazne i druga pitanja oz znacaja za organizaciju i funkcioniranje veterinarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Clanak 2.

U ovom zakonu u upotrebi su pojmovi za sljedecim znacenjem:
1. Zivotinje - kopitari (konji, magarci, mazge i mule), papkari (goveda, bivoli, ovce, koze i svinje), perad (kokosi, curke, guske, patke i druga domaca perad i pernata divljac), ukrasne i egzoticne ptice i zivotinje, psi, macke, kunici, pcele, dudov svilac, ribe, rakovi, zabe, puzevi, drugi mekusci, skoljke, jezevi, kornjace, pijavice, kalifonijske i druge gliste, divljac, zvijeri i laboratorijske zivotinje;
2. Zivotinje za klanje - kopitari, papkari, perad, kunici, te divljac iz uzgajalista cije meso je namijenjeno za ishranu ljudi;
3. Proizvodi zivotinjskog podrijetla - mesni i riblji proizvodi i proizvodi zivotinjskog podrijetla namijenjeni za iskranu ljudi i zivotinja, za farmaceutsku uporabu, za industrijsku uporabu ili uporabu u poljoprivredi;
a) proizvodi zivotinjskog podrijetla namijenjeni za ishranu ljudi su sastavni dijelovi zivotinjskog tijela u sirovom i preradjenom stanju namijenjeni za ishranu ljudi te mlijeko, jaja i proizvodi od mlijeka i jaja, med i proizvodi od meda;
b) meso ili bilo koji jestivi dio trupa zivotinje za klanje i jestivi nusproizvodi klanja;
c) proizvodi zivotinjskog podrijetla namijenjeni za ishranu zivotinja:
mesno brasno, riblje brasno, kostano brasno, jetreno brasno, krvno brasno, brasno od perja i drugi proizvodi zivotinjskog podrijetla, kao i hrana za zivotinje koja u svom sastavu sadrzi proizvode zivotinjskog podrijetla;
d) proizvodi zivotinjskog podrijetla namijenjeni industrijskoj upotrebi: sirova koza, krzno, vuna, dlaka, cekinje, perje, papci, kosti, rogovi, krv, crijeva i drugi proizvodi zivotinjskog podrijetla kada su namijenjeni industrijskoj upotrebi;
e) proizvodi zivotinjskog podrijetla namijenjeni farmaceutskoj uporabi: organi, zlijezde, zivotinjsko tkivo i tjelesne tekucine koji se koriste u pripremi farmaceutskih i dijagonostickih proizvoda;
4. Konfiskat - proizvod zivotinjskog podrijetla koji je veterinarsko- zdravstvenim pregledom ocijenjen zdravstveno neispravnim;
5. Proizvod zivotinjskog podrijetla namijenjen utilizaciji - konfiskat, odredjeni nejestivi nusproizvodi klanja te valionicki otpaci;
6. Otpadna zivotinjska materija - tekuci i kruti izmet i stajnjak;
7. Uvjetno grlo - zivotinja ili skupina istovrsnih zivotinja tezine 500 kilograma;
8. Klaonica - objekt koji je namijenjen za klanje zivotinja, sukladno odredbama ovoga zakona;
9. Rezidua - ostatak materija s farmakoloskim djelovanjem, ostatak
njihovih metabolita i drugih materija koje se prenose na zivotinjske proizvode i mogu biti skodljive za ljudsko zdravlje;
10. Sluzbeni uzorak - uzorak koji je uzet prema propisanom postupku tijekom inspekcije zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla, te provodjenja mjera radi zastite zdravlja ljudi i zivotinja, mjera za otkrivanje, sprjecavanje i iskorjenjivanje zaraznih oboljenja;
11. Epizootiolosko podrucje - Epizootioloska jedinica. (Epizootiolosko podrucje je teritorij kantona, a epizootioloska jedinica je podrucje jedne opcine, odnosno grada);
12. Drzatelj zivotinje - svaka pravna ili fizicka osoba, koja je kao vlasnik, korisnik ili cuvar, neposredno odgovorna za zdravlje i dobrobit zivotinje;
13. Zastita zdravlja zivotinja - zastita od zaraznih, parazitnih i drugih oboljenja utvrdjenih ovim zakonom, suzbijanje oboljenja zajednickih ljudima i zivotinjama (u daljnjem tekstu: zoonoze) i zastita od drugih zaraznih, parazitnih i organskih oboljenja;
14. Utilizacija - dozvoljeni postupak neskodljivog iskoristenja lesina, konfiskata, odredjenih nejestivih nusproizvoda klanja, rasijecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divljaci, mlijeka, jaja, meda, preradom u proizvode namijenjene za ishranu zivotinja ili industrijsku upotrebu koja se obavlja u odredjenim objektima za utilizaciju;
15. Neskodljivo uklanjanje - propisani postupak neskodljivog uklanjanja lesina, konfiskata, odredjenih nejestivih nusproizvoda klanja, rasijecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divljaci, mlijeka, jaja, meda, preradom u proizvode namijenjene za ishranu zivotinja ili industrijsku upotrebu kada se iz veterinarsko-zdravstvenih razloga i zastite zdravlja ljudi ne smije ili se ne mogu iskoristiti daljnjom preradom, a koji se obavlja u odobrenim objektima za neskodljivo uklanjanje, zakopavanjem u groblja za zivotinje, jame grobnice ili spaljivanjem;
16. Monitoring - sustavno pracenje zaraznih oboljenja zivotinja, zagadjivaca u hrani za zivotinje, izlucevinama i tjelesnim tekucinama zivotinja, njihovim tkivima i organima, te u proizvodima zivotinjskog podrijetla namijenjenim za ishranu ljudi, koristenjem utvrdjenih nacina odabira uzoraka i dijagnostickih i analitickih postupaka;
17. Veterinarsko javno zdravstvo - obuhvaca poslove iz djelokruga inspekcije zivotinja i zivotinjskih proizvoda, te veterinarske zastite okolisa, koji su izravno ili neuzravno u ulozi zastite zdravlja ljudi od zoonoza, od oboljenja i skodljivih rezidua, koje se namirnicama mogu prenijeti na ljude (alimentarne infekcije i intoksikacije), te drugih oboljenja koje mogu ugroziti zdravlje ljudi;
18. Veterinarska zastita okolisa - postupci, uvjeti i mjere koje je potrebno poduzimati tijekom uzgoja, drzanja, postupanja i zastite zdravlja zivotinja; tijekom obrade, prerade, skladistenja i prometa proizvoda zivotinjskog podrijetla i utilizacije lesina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja, te otpadnih zivotinjskih materija, cija je svrha sprjecavanje zagadjivanja okolisa;
19. Veterinarsko-zdravstveni pregled - redoviti, svakodnevni pregled zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla radi utvrdjivanja zdravstvenog stanja i higijenske ispravnosti u tijeku proizvodnje, klanja, prerade i prometa;
20. Higijenicarska sluzba - sluzba koja stalno i sigurno obavlja uklanjanje zivotinja, pasa lutalica, lesina zivotinja, odredjenih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valionickih otpadaka;
21. Eutanazija - bezbolno usmrcivanje;
22. OIE - Medjunarodni ured za epizootije u Parizu (Office International des epizooties).

Clanak 3.

Veterinarstvo u smislu ovoga zakona je zastita zdravlja zivotinja, suzbijanje zoonoza, osiguravanje zdravstveno ispravnih i neskodljivih proizvoda zivotinjskog podrijetla, te drugi poslovi veterinarskog javnog zdravstva, unaprjedjivanje reprodukcije i proizvodnje zivotinja kao i veterinarska zastita okolisa (u daljnjem tekstu: veterinarska djelatnost).
Poslove iz stavka 1. ovoga clanka mogu obavljati fizicke i pravne osobe pod uvjetima i na nacin propisan ovim zakonom.
Upravne poslove u oblasti veterinarstva obavlja Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) i kantonalna ministarstva nadlezna za poslove veterinarstva (u daljnjem tekstu: Kantonalno ministarstvo) u pitanjima koja su ovim zakonom data u nadleznost tog ministarstva.

Clanak 4.

Inspekcijski nadzor nad zivotinjama i proizvodima zivotinjskog podrijetla u smislu ovoga zakona obuhvaca: veterinarsko-zdravstveni pregled, kontrolu i nadzor, koji se provode nad zivotinjama, proizvodima zivotinjskog podrijetla, zivotinjskim sjemenom, oplodjenim jajnim stanicama, objektima, opremom i sredstvima radi zastite zdravlja ljudi i zivotinja, veterinarske zastite dobrobiti zivotinja, odnosno radi utvrdjivanja zdravstvenog stanja zivotinja i zdravstvene ispravnosti proizvoda zivotinjskog podrijetla, koji mogu biti prenositelji zaraznih oboljenja ljudi i zivotinja ili na drugi nacin ugroziti njihovo zdravlje.
Inspekcijski nadzor iz stavka 1. ovoga clanka odnosi se i na sredstva i uvjete prijevoza, utvrdjivanje identiteta i mjesta podrijetla zivotinja, uzimanje sluzbenih uzoraka za laboratorijske pretrage.
Inspekcijski nadzor iz st. 1. i 2. ovoga clanka provodi se sukladno odredbama ovoga zakona, Zakona o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 2/98), pravilima struke i znanosti.
Pregled i kontrola u proizvodnji i unutarnjem prometu su poslovi veterinarsko-zdravstvene preventive.

Clanak 5.

Fizicke i pravne osobe koje obavljaju djelatnost iz clanka 3. stavka 1. ovoga zakona duzne su na zahtjev drzatelja zivotinja pruziti odgovarajucu veterinarsku uslugu i pomoc.
Drzitelji zivotinja obvezni su provoditi mjere za otkrivanje, sprjecavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih oboljenja, na nacin i u rokovima utvrdjenim ovim zakonom i skrbiti o zdravlju i dobrobiti zivotinja.

II - ZASTITA ZDRAVLJA ZIVOTINJA

1. Mjere zastite zdravlja zivotinja

Clanak 6.

Zastita zdravlja zivotinja provodi se radi osiguranja uzgoja i proizvodnje zdravih zivotinja, higijenski i zdravstveno ispravnih proizvoda zivotinjskog podrijetla, zastite ljudi od zoonoza, te osiguranja dobrobiti zivotinja i veterinarske zastite okolisa.

Clanak 7.

Mjere zastite zdravlja zivotinja u smislu ovoga zakona su:
1. otkrivanje i sprjecavanje pojave, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih, parazitnih i drugih oboljenja i suzbijanje zoonoza;
2. zastita zdravlja zivotinja od drugih zaraznih i nezaraznih oboljenja;
3. sprjecavanje i otkrivanje zagadjivanja zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla zagadjivacima bioloskog, kemijskog i radioloskog podrijetla;
4. lijecenje oboljelih zivotinja, obavljanje kirurskih zahvata na zivotinjama i drugih poslova vezanih za zdravstvenu zastitu zivotinja;
5. osiguravanje pravilnog razmnozavanja zivotinja, sprjecavanje poremecaja plodnosti, lijecenje neplodnosti zivotinja, sprjecavanje i lijecenje uzgojnih oboljenja, te oboljenja podmlatka zivotinja;
6. provodjenje mjera zdravstvene zastiste pri dobijanju i pripremi sjemena za umjetnu oplodnju, dobijanju i presadjivanju oplodjenih jajnih stanica, skladistenju i distribuciji sjemena za umjetnu oplodnju, oplodjenih jajnih stanica, te umjetnu oplodnju zivotinja, sprjecavanje i otkrivanje nasljednih oboljenja zivotinja;
7. osiguravanje zoohigijenskih i drugih veterinarsko-zdravstvenih uvjeta uzgoja i koristenja zivotinja i ocuvanje zdravlja i pravilne ishrane, njege i drzanja zivotinja;
8. veterinarska zastita dobrobiti zivotinja;
9. opskrba veterinarskim lijekovima i veterinarsko-medicinskim proizvodima pri neposrednom pruzanju usluga zastite zdravlja zivotinja;
10. obavljanje prometa veterinarskim lijekovima na malo;
11. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, te radioloska dekontaminacija zivotinja, proizvoda zivotinjskog podrijetla, zemljista, objekata, opreme i drugih predmeta;
12. veterinarska zastita okolisa u svezi: zastite zdravlja zivotinja u primjeni veterinarskih farmakoloskih sredstava; uzgoja i drzanju zivotinja i mogucih negativnih utjecaja na okolis; obrade, prerade, skladistenja i prometa proizvoda zivotinjskog podrijetla, te utilizacije lesina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i otpadnih materija zivotinjskog podrijetla;
13. veterinarsko-stocarska izobrazba.

2. Zastita zivotinja od zaraznih oboljenja

a) Zarazna oboljenja

Clanak 8.

Zarazna oboljenja zivotinja cije je sprjecavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje od interesa za Federaciju su oboljenja koja su odredjena u listama OIE.
Zarazna oboljenja od posebnog interesa za Federaciju su:

1 bedrenica Anthrax
2 bjesnoca Rabies (Lyssa)
3 bruceloza Brucellosis
4 enzootska leukoza goveda Leucosis enzootica bovum
5 govedja spongioformna Encephalopathia spongioformis encefalopatija bov.
6 klasicna kuga svinja Pestis suum
7 newkastelska bolest Morbus Newcastle
8 slinavka i sap Aphtae epizooticae
9 trihineloza Trichinellosis
10 tuberkuloza Tuberkulosis

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) moze na prijedlog Federalnog ministarstva odrediti i druga zarazna oboljenja kao oboljenja od posebnog interesa za Federaciju.

Clanak 9.

U slucaju pojave nekog drugog zaraznog oboljenja, odnosno oboljenja ciji uzrocnik jos nije utvrdjen, a koje se brzo siri i moze ugroziti zdravlje zivotinja u Federaciji, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) moze odrediti da se za zastitu od takvog oboljenja primjenjuju sve ili pojedine mjere propisane ovim zakonom.

Clanak 10.

Epizootija u smislu ovog zakona je pojava oboljenja ili uginuca veceg broja zivotinja od nekog zaraznog oboljenja, koje je neuobicajeno po broju slucajeva, vremenu i mjestu pojavljivanja ili zahvacenoj vrsti zivotinja, kao i povecana ucestalost oboljenja ili uginuca ciji je uzrocnik privremeno neutvrdjen.
Zarazeno podrucje u smislu ovog zakona je podrucje na kojemu postoji jedan ili vise izvora zaraze.
Zarazeno podrucje odredjuje se u promjeru od najmanje 20 kilometara ako zarista zaraze, ovisno o konfiguraciji terena, bioloskih uzroka i nacina uzgoja zivotinja.
Ugrozeno podrucje u smislu ovoga zakona je podrucje na koje se moze prenijeti zarazno oboljenje iz zarazenog podrucja i na kojemu postoje uvjeti za sirenje zaraznog oboljenja.

b) Mjere za otkrivanje i sprjecavanje pojave zaraznih oboljenja

Clanak 11.

Radi orktivanja i sprjecavanja pojave zaraznih oboljenja, ovisno o prirodi i razini opasnosti, federalni ministar moze narediti jednu ili vise sljedecih mjera:
1. zastitna cijepljenja;
2. dijagnosticke i druge pretrage;
3. utvrdjivanje uzrocnika oboljenja i uginuca;
4. ubijanje i eutanaziju u dijagnosnicke svrhe;
5. laboratorijsku pretragu sirovih koza na bedrenicu;
6. laboratorijsku pretragu vode;
7. laboratorijsku pretragu hrane za zivotinje u proizvodnji i prometu;
8. dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju;
9. provodjenje zoohigijenskih, zootehnickih i izolacijskih mjera;
10. sakupljanje i neskodljivo uklanjanje lesina, konfiskata i nejestivih nusproizvoda klanja;
11.posebno oznacavanje zivotinja;
12.posebne uvjete, ogranicenje ili zabranu uvoza i provoza zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla;
13.ogranicenje ili zabranu kretanja zivotinja i osoba;
14.poducavanje drzatelja zivotinja;
15.u slucaju potrebe mogu se odrediti i druge mjere.
Aktom iz stavka 1. ovoga clanka odredjuju se mjere, uvjeti i nacin njihovog provodjenja.

Clanak 12.

Mjere za otkrivanje i sprjecavanje zaraznih oboljenja zivotinja utvrdjenih ovim zakonom, sukladno epizootioloskom stanju i stupnju ugrozenosti, koncem svake tekuce godine za sljedecu godinu, propisuje federalni ministar.
Propisom iz stavka 1. ovoga clanka odredjuju se i rokovi za poduzimanje propisanih mjera i nacin financiranja propisanih mjera.
Drzatelj zivotinje sudjeluje u podmirivanju troskova preventivnih cijepljenja i dijagnostickih pretrazivanja, te svim drugim troskovima u svezi provodjenja propisanih mjera iz stavka 1. ovoga clanka, ukoliko se ti troskovi ne podmiruju iz proracuna Federacije, kantona ili iz drugih izvora.
Za provodjenje mjera protiv zaraznih oboljenja od posebnog interesa za Federaciju dio sredstava se osigurava iz proracuna Federacije.

Clanak 13.

Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija se obavljaju na svim objektima, prostorima, prijevoznim sredstvima, na opremi i predmetima koji podlijezu nadzoru veterinarske inspekcije, te objektima, pasnjackim i drugim povrsinama gdje zivotinje povremeno ili stalno borave ili se krecu.
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija se obavljaju radi sprjecavanja i suzbijanja zaraznih oboljenja zivotinja i zoonoza, zastite higijenske i zdravstvene ispravnosti proizvoda zivotinjskog podrijetla i hrane za zivotinje, te veterinarske zastite okolisa od zagadjivanja patogenim mikroorganizmima i parazitima.
Sredstva za dezinfekciju dezinsekciju i deratizaciju moraju se koristiti tako da ne zagadjuju okolis.
Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju iz st. 1. i 2. ovoga clanka obavljaju veterinarske organizacije, pod uvjetom i na nacin koji propisuje federalni ministar.

Clanak 14.

Vrste i kolicine cjepiva koje je potrebno osigurati za sprjecavanje pojedinih narocito opasnih zaraznih oboljenja, kao i veterinarske organizacije koje su duzne nabaviti, uskladistiti i kontrolirati njihovu imunogenost, odredjuje federalni ministar.
Sredstva za nabavku, uskladistenje i kontrolu imunogenosti cjepiva iz stavka 1. ovoga clanka osiguravaju se u proracunu Federacije.

Clanak 15.

Federalno ministarstvo prati stanje, pojave i kretanja zaraznih oboljenja zivotinja na teritoriju Federacije i u drugim drzavama o cemu izdaje informacijske biltene.
Kantonalno ministarstvo prati stanje, pojave i kretanje zaraznih oboljenja zivotinja na teritoriju kantona o cemu redovno izvjescuje Federalno ministarstvo.
Radi sprjecavanja unosenja zaraznih oboljenja iz susjednih i drugih drzava, federalni ministar moze narediti da se odredjeno granicno podrucje stavi pod pojacani veterinarsko-zdravstveni nadzor, te da se provedu sve ili pojedine mjere iz clanka 11. ovoga zakona.
Nacin pracenja i izvjescivanja o stanju, pojavi i kretanju zaraznih oboljenja propisuje federalni ministar.

Clanak 16.

 

Radi otkrivanja, sprjecavanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitnih oboljenja i kontrole prometa goveda, ovaca, koza, svinja i konja provodi se obvezno obiljezavanje.
Obiljezavanje zivotinja iz stavka 1. ovoga clanka provode veterinarske organizacije i o tome vode evidenciju.
U troskovima obiljezavanja zivotinja iz stavka 1. ovoga clanka sudjeluje i njihov drzatelj.
Osim zivotinja iz stavka 1. ovoga clanka federalni ministar moze narediti obvezno obiljezavanje i drugih vrsta domacih zivotinja.
Federalni ministar propisuje oblik i sadrzaj obveznog obiljezja za obiljezavanje zivotinja, nacin i postupak obiljezavanja, nacin vodjenja evidencije i oblik obrazaca i odredjuje veterinarsku organizaciju za vodjenje podataka za teritoriju Federacije.

Clanak 17.

Upisivanje pasa u registar je obvezno za sve drzatelje pasa.
Pas mora biti obiljezen na propisani nacin, a drzatelj mora imati propisanu ispravu o upisu i vakcinaciji protiv bjesnoce.
Vakcinacija pasa, vodjenje registra pasa, te izdavanje sluzbene isprave o tome obveza je veterinarske organizacije.
Za troskove upisa pasa, obveznog obiljezavanja pasa i izdavanje sluzbenih isprava placa se naknada sukladno ovom zakonu.
Drzitelj psa duzan je prijaviti nabavu, odnosno uginuce ili otudjenje psa u roku 15 dana od dana nabave, uginuca ili otudjenja, veterinarskoj organizaciji koja vodi registar pasa.
Sadrzaj i oblik registra pasa, te isprave o obveznom upisu i provedenim mjerama, kao i oblik obveznog obiljezja za pse, propisuje federalni ministar.
Uvjete i nacin drzanja pasa, divljih zivotinja i zvijeri, zastitna sredstva (brnjica i sl.), zastitu okolisa, te nacin postupanja s neupisanim psima, psima i mackama lutalicama, kao i drugim opasnim i zlocudnim zivotinjama, propisuje kantonalni ministar nadlezan za poslove veterinarstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar).

Clanak 18.

Farme kopitara i papkara vece od 20 uvjetnih grla; peradi i kunica vece od 10 uvjetnih grla; valionice; farme za uzgoj divljaci i krznasa; uzgajalista puzeva; ribnjaci i drugi objekti akvakulture, te zooloski vrtovi moraju ispunjavati propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete i uvjete zastite okolisa u pogledu lokacije za izgradnju, gradnju, tehnicko uredjenje, u pogledu opreme, nacina rada, strucnih uposlenika i zoohigijene.
Rjesenje o tome ispunjavaju li izgradjeni ili rekonstruirani objekti iz stavka 1. ovog clanka propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete donosi kantonalni ministar i odredjuje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta.
Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu suglasnost na lokaciju i projektnu dokumentaciju za izgradnju i rekonstrukciju objekata iz st. 1. i 2. ovoga clanka, sukladno propisanim uvjetima, izdaje kantonalno ministarstvo.
Objekti iz stavka 2. ovoga clanka upisuju se u registar odobrenih objekata sto ga vodi kantonalno ministarstvo, a popis odobrenih objekata s pripadajucim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u sluzbenom glasilu kantona.
Odredbe st. 2. i 4. ovoga clanka ne primjenjuju se na ostale objekte namijenjene proizvodnji, rasplodu i uzgoju zivotinja.
Veterinarsko-zdravstvene uvjete koje moraju ispunjavati objekti iz st. 1. i 4. ovoga clanka, te sadrzaj, oblik i nacin vodjenja registra iz stavka 4. ovoga clanka, propisuje federalni ministar.

Clanak 19.

Objekti za: klanje zivotinja iz clanka 2. tocka 2. ovoga zakona; rasijecanje i obradu mesa, mesa divljaci, ribe, rakova, skoljaka, puzeva i zaba koji su namijenjeni javnoj potrosnji; preradu mesa, mesa divljaci, ribe, mlijeka, jaja, meda i ostalih proizvoda zivotinjskog podrijetla namijenjenih za ishranu ljudi putem javne potrosnje; hladjenje, zamrzavanje i/ili uskladistenje navedenih proizvoda, te prodaju odnosno promet tih proizvoda, moraju u pogledu lokacije za gradjenje, gradnju, tehnicko uredjenje, u pogledu opreme, nacinu rada, strucnih uposlenika i higijene ispunjavati propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete i uvjete zastite okolisa.
Uvjete iz stavka 1. ovoga clanka propisuje federalni ministar.
Klaonice i ostali izvozni objekti odobreni za izvoz proizvoda zivotinjskog podrijetla uz uvjete iz stavka 1. ovoga clanka moraju ispunjavati i veterinarsko-zdravstvene uvjete drzave uvoznice, a klaonice za klanje zivotinja podijetlom iz uvoza i posebnim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima koje propisuje federalni ministar.

Clanak 20.

Kantonalni organ uprave nadlezan za izdavanje upotrebne dozvole za lokaciju za izgradnju objekta iz clanka 19. stavka 1. ovoga zakona duzan je pribaviti rjesenje o uskladjenosti s propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima u pogledu lokacije objekta od kantonalnog ministarstva, a za objekte iz clanka 19. stavak 3. ovoga zakona od Federalnog ministarstva.
Gradnja odnosno rekonstrukcija objekata iz clanka 19. stavka 1. ovoga zakona dopustena je samo na temelju glavnog projekta za koji je izdano rjesenje o uskladjenosti s propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima.
Rjesenje o uskladjenosti glavnog projekta za izvozne objekte donosi federalni ministar, a za ostale objekte kantonalni ministar.

Clanak 21.

Kantonalni organ uprave nadlezan za izdavanje upotrebne dozvole ne moze izdati upotrebnu dozvolu za upotrebu objekata iz clanka 19. stavka 1. ovoga zakona, bez prethodno pribavljenog rjesenja kantonalnog ministarstva o ispunjavanju propisanih veterinarsko-zdravstvenih uvjeta, a za objekte iz clanka 19. stavka 3. ovoga zakona od Federalnog ministarstva.
Rjesenjem iz stavka 1. ovoga clanka odredjuje se i veterinarski kontrolni broj objekta, odredjuju drzave u koje je izvoz odobren u slucaju objekata iz clanka 19. stavka 3. ovoga zakona i upisivanje u registar odobrenih objekata.
Rjesenje iz stavka 1. ovoga clanka za izvozne objekte donosi federalni ministar, a za ostale objekte kantonalni ministar.
Rjesenje o ispunjavanju propisanih uvjeta iz stavka 1. ovoga clanka vrijedi dvije godine, racunajuci od dana kada je rjesenje postalo konacno.
Prije isteka roka iz stavka 4. ovoga clanka, federalni ministar donosi po sluzbenoj duznosti rjesenje o daljnjem ispunjavanju ili neispunjavanju propisanih veterinarsko-zdravstvenih uvjeta izvoznih objekata, a rjesenje za ostale objekte donosi kantonalni ministar.
Za objekte iz clanka 19. stavka 1. ovoga zakona za koje se tijekom inspekcijskog nadzora utvrdi kako ne ispunjavaju propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete, kantonalni ministar na prijedlog nadleznog veterinarskog inspektora moze i prije roka iz stavka 4. ovoga clanka donijeti rjesenje o zabrani rada, upotrebi veterinarskog kontrolnog broja i brisanju objekata iz registra odobrenih objekata, a za objekte iz clanka 19. stavka 3. ovoga zakona federalni ministar.
Registar odobrenih izvoznih objekata iz clanka 19. stavka 3. ovoga zakona vodi Federalno ministarstvo, a popis odobrenih bojekata objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Registar ostalih odobrenih objekata vodi kantonalno ministarstvo, a popis tih objekata objavljuje se u sluzbenom glasilu kantona.
Sadrzaj, oblik i nacin vodjenja registra iz stavka 7. ovoga clanka propisuje federalni ministar.

Clanak 22.

Veterinarsko-zdravstvene uvjete u pogledu lokacije za gradjenje, odnosno rekonstrukcije, projektne dokumentacije, tehnickog uredjenja, opreme, nacina rada, strucnih uposlenika, higijene i veterinarske zastite okolisa za objekte iz clanka 19. propisuje federalni ministar.

Clanak 23.

Voda za napajanje zivotinja i proizvodnju proizvoda zivotinjskog podrijetla mora u pogledu higijenske i zdravstvene ispravnosti ispunjavati uvjete iz propisa o zdravstvenoj ispravnosti vode za pice.

Clanak 24.

Zdravstveni pregled ispravnosti hrane za zivotinje obuhvaca hranu za zivotinje, proizvode zivotinjskog podrijetla namijenjene za ishranu zivotinja, sirovine i aditive koji sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, promet i upotrebu hrane za zivotinje, te objekte u kojima se proizvodi i skladisti hrana za zivotinje.
Zabranjena je proizvodnja, promet i upotreba hrane za zivotinje, proizvoda zivotinjskog podrijetla namijenjenih za ishranu zivotinja i sirovina koje sluze za njihovu proizvodnju ako u kolicinama vecim od dopustenih sadrze patogene bakterije, gljivice i njihove proizvode-metabolite (egzotoksine i endotoksine), hormone, antibiotike, pesticide, soli teskih metala, radioaktivne materije i druge materije stetne za zdravlje zivotinja i posredno za zdravlje ljudi i hrane za zivotinje neodgovarajuceg sustava, sto utjece na njenu biolosku vrijednost i upotrebljivost.
Za ishranu zivotinja moze se staviti u promet samo so koja je jodirana.
Dopustene kolicine stetnih materija i sastojaka iz stavka 2. ovoga clanka, sukladno propisu o kakvoci hrane za zivotinje, te nacin uzimanja uzoraka, ukljucujuci i monitoring i obavljanje pregleda, kontrole i nadzora, propisuje federalni ministar.

Clanak 25.

Objekti za proizvodnju hrane za zivotinje i sirovine, mjesaone i objekti za uskladistenje moraju ispunjavati propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete i uvjete veterinarske zastite okolisa.
Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu suglasnost za izdavanje dozvole za lokaciju, izgradnju i rekonstrukciju objekata iz stavka 1. ovoga clanka sukladno propisanim uvjetima izdaje kantonalno ministarstvo.
Rjesenje o tome ispunjavaju li izgradjeni ili rekonstruirani objekti iz stavka 1. ovoga clanka propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete donosi kantonalno ministarstvo, a za izvozne objekte Federalno ministarstvo.
Kantonalno ministarstvo odredjuje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta, a za izvozne objekte Federalno ministarstvo.
Veterinarsko-zdravstvene uvjete iz stavka 1. ovoga clanka propisuje federalni ministar uz prethodno pribavljeno misljenje federalnog ministra prostornog uredjenja i okolisa.
Objekti iz stavka 1. ovoga clanka s pripadajucim veterinarskim kontrolnim brojem vode se u registru odobrenih objekata u kantonalnom ministarstvu, a za izvozne objekte u Federalnom ministarstvu.
Popis odobrenih objekata s pripadajucim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u sluzbenom glasilu kantona, a za izvozne objekte u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Clanak 26.

Uzgojno vrijedne rasplodne zivotinje, sjeme za umjetnu oplodnju, oplodjene jajne stanice za oplodnju zivotinja, muska rasplodna grla i uzgoji kvalitetnih rasplodnih zivotinja moraju biti slobodni od zaraznih i drugih oboljenja.
Muska rasplodna grla za proizvodnju sjemena za umjetnu oplodnju i zivotinje za prirodni pripust, te plotkinje za proizvodnju oplodjenih jajnih stanica mogu se koristiti samo ako su na temelju izvrsenih mjera iz cl. 11. i 12. ovoga zakona slobodni od zaraznih i drugih oboljenja.
Sjeme za umjetnu oplodnju i oplodjene jajne stanice moraju udovoljavati propisanim uvjetima u pogledu dobivanja, pripreme i razrjedjivanja, zdravstvene ispravnosti i bioloske kakvoce, te biti obiljezeni na propisani nacin.
Uvjete i nacin obiljezavanja iz stavka 3. ovoga clanka propisuje federalni ministar.

Clanak 27.

Objekti za dobijanje, razrjedjivanje i pripremu sjemena za umjetnu oplodnju i oplodjenih stanica moraju udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima.
Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu suglasnost na lokaciju i projektnu dokumentaciju za izgradnju i rekonstrukciju objekata iz stavka 1. ovoga clanka, sukladno propisanim uvjetima, izdaje kantonalno ministarstvo.
Rjesenje o tome ispunjavaju li izgradjeni ili rekonstruirani objekti iz stavka 1. ovoga clanka propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete donosi Federalno ministarstvo, te odredjuje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta.
Objekti iz stavka 1. ovoga clanka vode se u registru odobrenih objekata u Federalnom ministarstvu, a popis odobrenih objekata s pripadajucim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Veterinarsko-zdravstvene uvjete koje moraju ispunjavati objekti iz stavka 1. ovoga clanka, te sadrzaj, oblik i nacin vodjenja registra iz stavka 4. ovoga clanka propisuje federalni ministar.

Clanak 28.

Objekti i mjesta za sajmove, trznice, mjesta za odrzavanje aukcija i druga mjesta za trgovinu zivotinjama, izlozbe i sportska natjecanja i javne smotre moraju biti pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom i nadzorom veterinarske inspekcije i udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima.
U objekte i na mjesta iz stavka 1. ovoga clanka smiju se dopremati samo zdrave zivotinje.
Uvjete kojima moraju udovoljavati objekti i mjesta iz stavka 1. ovoga clanka propisuje federalni ministar.

Clanak 29.

Izlozbe, sportska natjecanja i druge priredbe sa zivotinjama (putujuci zooloski vrtovi, cirkusi i sl.), te trgovina zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla izvan objekata, prostorija i mjesta utvrdjenih ovim zakonom moze se odrzavati samo na temelju predhodne veterinarsko-zdravstvene suglasnosti kantonalnog ministarstva.

Clanak 30.

 

Pravne i fizicke osobe, koje obavljaju djelatnost trgovine, konzerviranja, obrade, prerade i skladistenja koze i krzna, duzne su sirove koze kopitara i papkara zaklanih bez veterinarsko-zdravstvenog pregleda ili sirove koze uginulih kopitara i papkara za koje nije utvrdjen uzrocnik uginuca skladistiti u posebnim prostorijama.
Govedje, ovcije i kozije koze i koze kopitara, osim telecih, janjecih i zdrebecih koza, pravne i fizicke osobe iz stavka 1. ovoga clanka ne mogu staviti u preradu i promet prije obavljene pretrage na bedrenicu.
Pravne i fizicke osobe iz stavka 1. ovoga clanka duzne su oznaciti koze i krzna i voditi evidenciju o podrijetlu otkupljenih koza.
Nacin vodjenja evidencije i obiljezavanje iz stavka 3. ovoga clanka propisuje federalni ministar.
Veterinarsko-zdravstvene uvjete koje moraju ispunjavati objekti za sakupljanje, konzerviranje, skladistenje ili preradu sirove koze i krzna propisuje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno misljenje federalnog ministra prostornog uredjenja i okolisa.

Clanak 31.

Prethodnu veterinarsko-zdravstvenu suglasnost za lokaciju, izgradnju i rekonstrukciju objekata iz clanka 30. stavka 1. ovoga zakona, sukladno propisanim uvjetima, izdaje kantonalno ministarstvo.
Rjesenje udovoljavaju li izgradjeni ili rekonstruisani objekti iz stavka 1. ovoga clanka propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima donosi kantonalno ministarstvo, a za izvozne objekte Federalno ministarstvo, te odredjuju veterinarski kontrolni broj iz clanka 25. stavka 4. ovoga zakona.
Objekti iz stavka 1. ovoga clanka s pripadajucim kontrolnim brojem vode se u registru odobrenih objekata u kantonalnom ministarstvu, a izvozni objekti u Federalnom ministarstvu. Popis odobrenih objekata s pripadajucim veterinarskim kontrolnim brojem objavljuje se u sluzbenom glasilu kantona, a za izvozne objekte u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Clanak 32.

Lesine, konfiskati i proizvodi zivotinjskog podrijetla namijenjeni utilizaciji, moraju se uciniti neskodljivima u objektima za utilizaciju.
Lesine i proizvodi zivotinjskog podrijetla podrijetlom od zivotinja oboljelih od zaraznog oboljenja i valionicki otpaci moraju se uciniti neskodljivim u objektima za utilizaciju, a u odredjenim slucajevima neskodljivo ukloniti unistenjem, zakopavanjem ili spaljivanjem u objektima za neskodljivo uklanjanje.
Objekti za utilizaciju iz stavka 1. ovoga clanka su objekti za preradu lesina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i zdravstveno neispravnih proizvoda zivotinjskog podrijetla, u proizvode zivotinjskog podrijetla namijenjene ishrani zivotinja ili industrijskoj uporabi.
Objekti za neskodljivo unistavanje iz stavka 2. ovoga clanka su kafilerije (spalionice), javne grobnice i groblja za zivotinje.
Za utilizaciju i neskodljivo unistavanje odredjenih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valionickih otpadaka placa se naknada ciju visinu odredjuje kantonalno ministarstvo.
Mjesta i nacine unistavanja lesina, konfiskata, odredjenih nejestivih nusproizvoda i valionickih otpadaka odredjuje kantonalno ministarstvo.
Objekti i mjesta za sakupljanje i neskodljivo unistavanje i utilizaciju, te prijevozna sredstva moraju ispunjavati uvjete koje propisuje federalni ministar.

Clanak 33.

Obavljanje poslova utilizacije i neskodljivog unistavanja lesina i proizvoda zivotinjskog podrijetla, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i valionickih otpadaka duzni su osigurati kantoni.
Za obavljanje poslova utilizacije i neskodljivog unistavanja lesina i neispravnih proizvoda zivotinjskog podrijetla, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja i valionickih otpadaka kanton moze osnovati pravnu osobu, a moze obavljanje tih poslova povjeriti drugoj pravnoj osobi na svom podrucju.
Dva ili vise kantona za obavljanje poslova utilizacije mogu osnovati jednu pravnu osobu.

Clanak 34.

Na podrucjima gdje postoji objekt za utilizaciju lesine, konfiskati, valionicki otpaci i odredjeni nejestivi nusproizvodi klanja moraju se uklanjati u tim objektima.
Pravne osobe koje obavljaju poslove utilizacije duzni su osigurati redovito preuzimanje i prijevoz iz objekata i mjesta za sakupljanje lesina, konfiskata, valionickih otpadaka i odredjenih nejestivih nusproizvoda klanja.
Vlasnici farmi kopitara, papkara, peradi, kunica, te vlasnici valionica iz clanka 18. stavka 1. ovoga zakona, kao i vlasnici objekata iz clanka 19. ovoga zakona duzni su osigurati sabiralista, a pravnoj osobi iz stavka 2.
ovoga clanka prijaviti i predati lesine, konfiskate, valionicke otpatke i odredjene nejestive nusproizvode klanja glede utilizacije.
Za poslove iz stavka 2. ovoga clanka placa se naknada ciju visinu propisuje kantonalno ministarstvo.

Clanak 35.

Ako nije osigurano obavljanje poslova utilizacije prema odredbama clanka 33. ovoga zakona higijenicarska sluzba opcine preuzima i prevozi lesine, odredjene nejestive nusproizvode klanja, konfiskate i valionicke otpatke, radi neskodljivog unistavanja u kafileriji (spalionici), jami grobnici ili groblju za zivotinje.
Higijenicarska sluzba mora biti organizirana i opremljena tako da je osigurano stalno i sigurno uklanjanje zivotinja, lesina, odredjenih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valionickih otpadaka, te da je dostupna drzateljima zivotinja i drugim korisnicima.
Odgovornost za organiziranje i rad sluzbe iz stavka 1. ovoga clanka snosi i kanton.

b) Mjere za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih oboljenja

Clanak 36.

Ako se pojavi zarazno oboljenje ili znaci na temelju kojih se moze posumnjati da je zivotinja oboljela ili uginula od zaraznog oboljenja drzatelj zivotinje duzan je to odmah prijaviti najblizoj veterinarskoj stanici ili samostalnoj veterinarskoj praksi, a veterinarska stanica ili samostalna veterinarska praksa je o tome duzna obavijestiti kantonalnog veterinarskog inspektora.
Smatra se kako postoji sumnja na zarazno oboljenje kada se u stadu, jatu, dvoristu, drugom mjestu i prostoru gdje zivotinje privremeno ili stalno borave, pojave dva ili vise oboljenja ili uginuca s jednakim ili slicnim znacima, odnosno kada zivotinja naglo ugine bez vidljivog uzrocnika.
Drzatelj zivotinje duzan je odmah ograniciti kretanje zivotinji za koju posumnja da je oboljela od zaraznog oboljenja, sprijeciti kontakt ljudi i zivotinja s lesinom do veterinarskog pregleda i nakon pregleda izvrsiti naredjene ili propisane mjere.

Clanak 37.

Kada se utvrdi zarazno oboljenje ili postavi sumnja na zarazno oboljenje iz clanka 8. ovoga zakona kantonalno ministarstvo duzno je odmah sumnju, odnosno utvrdjeno zarazno oboljenje prijaviti na propisan nacin Federalnom ministarstvu.
Prijava iz stavka 1. ovoga clanka u slucaju pojave zaraznih oboljenja s liste "A" - OIE-a mora se izvrsiti zurno, na najbrzi moguci nacin uz naknadno pisanu prijavu.
O pojavi zaraznog oboljenja ili sumnje iz stavka 1. ovoga clanka kantonalno ministarstvo duzno je na svom podrucju izvijestiti pravne i fizicke osobe koje obavljaju veterinarsku djelatnost i nadleznu veterinarsku sluzbu Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vojske Federacije).
U slucaju pojave zoonoza kantonalno ministarstvo je duzno izvijestiti i kantonalni organ uprave nadlezan za poslove zdravstva.

Clanak 38.

Kantonalno ministarstvo je duzno Federalnom ministarstvu objaviti prestanak zaraznog oboljenja na propisani nacin, te o istom obavijestiti veterinarske organizacije, veterinarske stanice, samostalnu veterinarsku praksu, veterinarske sluzbe i nadleznu veterinarsku sluzbu u Vojsci Federacije.
Smatra se kako je zarazno oboljenje prestalo kad nakon lijecenja i ozdravljenja, ubijanja, eutanazije, klanja ili uginuca posljednje oboljele zivotinje i kad nakon provedene zavrsne dezinfekcije, odnosno dezinsekcije i deratizacije protekne najduze vrijeme inkubacije za doticno zarazno oboljenje.
Nacin, postupak, te oblik i sadrzaj obrasca za prijavu i odjavu zaraznog oboljenja, kao i znakova na temelju kojih se moze smatrati da se zarazno oboljenje iz cl. 8. i 9. ovoga zakona pojavilo propisuje federalni ministar.

Clanak 39.

Laboratorijsku pretragu dijagnostickog materijala radi utvrdjivanja uzrocnika zaraznog oboljenja iz liste "A" OIE po propisanim metodama obavlja Veterinarski institut Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Veterinarski institut Federacije).
Laboratorijsku pretragu dijagnostickog materijala radi utvrdjivanja ostalih zaraznih oboljenja iz cl. 8. i 9. ovoga zakona, po propisanim metodama obavlja Veterinarski institut Federacije i drugi laboratoriji koji ispunjavaju propisane uvjete.
Laboratorijske testove, nacin uzimanja i slanja dijagnostickog materijala na pretrage iz st. 1. i 2. ovoga clanka propisuje federalni ministar.

Clanak 40.

Kada se utvrdi zarazno oboljenje i dok traje opasnost od zaraznih oboljenja iz cl. 8. i 9. ovoga zakona, ovisno o stupnju opasnosti i prirodi zaraznog oboljenja, nadlezni veterinarski inspektor ce narediti jednu ili vise sljedecih mjera:
1. izdvajanje i odvojeno drzanje oboljele od zdravih zivotinja;
2. zabranu ili ogranicenje kretanja zivotinja;
3. zabranu odrzavanja stocnih sajmova, izlozbi, sportskih natjecanja i drugih javnih smotri, zabranu rada trznica i pogona;
4. zabranu obavljanja trgovine zivotinjama;
5. zabranu ili ogranicenje trgovine proizvodima zivotinjskog podrijetla, hranom za zivotinje i drugim predmetima kojima se moze prenijeti zarazno oboljenje;
6. zabranu klanja kopitara, papkara, peradi, kunica i divljaci iz uzgoja;
7. zabranu, ogranicenje ili pojacani odstrjel divljaci;
8. ubijanje i eutanaziju ili u odredjenim slucajevima klanje oboljele i na zarazu sumnjive zivotinje;
9. popis zivotinja a prema potrebi njihovo posebno obiljezavanje;
10. zabranu ili ogranicenje proizvodnje zivotinja na odredjeno vrijeme;
11. lijecenje, zastitno cijepljenje i dijagnosticku pretragu;
12. ogranicenje kretanja osoba koje dolaze u doticaj sa zarazenom ili na zarazu sumnjivom zivotinjom, te proizvodima zivotinjskog podrijetla koji potjecu od takve zivotinje;
13.blokiranje ulaska i izlaska ljudi i zivotinja na podrucju zarista, zarazenom ili na zarazu sumnjivom podrucju;
14.kastraciju oboljele zivotinje;
15.obveznu umjetnu oplodnju i zabranu prirodnog pripusta;
16.kontumaciju i neskodljivo uklanjanje pasa i macaka lutalica;
17.zabranu selidbe i trgovine pcelinjih drustava;
18.dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju predmeta, opreme, objekata, prijevoznih sredstava te drugih mjesta, podrucja i povrsina na kojima je boravila zarazena ili na zarazu sumnjiva zivotinja, odnosno bili smjesteni proizvodi zivotinjskog podrijetla podrijetlom od takvih zivotinja;
19.zabranu izdavanja putovnica i potvrda o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda zivotinjskog podrijetla, te drugh isprava propisanih ovim zakonom;
20.sustavno suzbijanje prijenosnika zaraznog oboljenja;
21.osiguranje i odrzavanje higijenskih uvjeta u objektima za uzgoj i proizvodnju zivotinja, objektima za proizvodnju, preradu, skladistenje i promet proizvoda zivotinjskog podrijetla, te prijevoznih sredstava;
22.privremenu zabranu rada u objektima u kojima se proizvode, preradjuju, skladiste i stavljaju u promet proizvodi zivotinjskog podrijetla;
23.obvezno cuvanje zivotinja na ispasi ili zirenju odnosno zabrani ispase ili zirenja na zarazenom, ugrozenom ili na zarazu sumnjivom podrucju.
Mjere iz stavka 1. ovoga clanka mogu se narediti i u slucaju neposredne opasnosti od zaraznog oboljenja.
Kod pojave zaraznih oboljenja iz cl. 8. i 9. ovoga zakona pojedine mjere iz stavka 1. ovoga clanka primjenjuju se na podrucju od najmanje 20 kilometara oko zarista zaraznog oboljenja, ovisno o konfiguraciji terena, bioloskim faktorima i nacinu uzgajanja zivotinja.
U slucajevima posebnih okolnosti elementarnih nepogoda ili epizootija federalni ministar moze odrediti i druge mjere i radnje koje nisu utvrdjene ovim zakonom radi suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih oboljenja.

Clanak 41.

Zarazeni ili od zaraznog obljenja ugrozeni teritorij kantona (u daljnjem tekstu: ugrozeno podrucje) odredjuje kantonalni ministar.
Ako kantonalni ministar ne odredi ugrozeno podrucje to podrucje odredjuje federalni ministar.
Federalni ministar odredjuje ugrozeno podrucje i u slucaju kada se ugrozeno podrucje nalazi na teritoriji dva ili vise kantona.

Clanak 42.

Kad se pojavi zarazno oboljenje koje se brzo siri i koje moze nanijeti veliku ekonomsku stetu kao i u slucajevima ugrozenosti od pojave zaraznog oboljenja iz liste "A" OIE kantonalno ministarstvo duzno je aktivirati Krizni stozer za zarazna oboljenja i odrediti ekipe doktora veterinarske medicine i drugih uposlenika s epizootioloskog podrucja radi provodjenja mjera za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznog oboljenja.
Sustav, ovlastenja, nacin rada i provodjenja mjera od strane Kriznog stozera iz stvak 1. ovoga clanka propisuje federalni ministar.

Clanak 43.

Radi onemogucavanja unosenja, sirenja i poduzimanja mjera suzbijanja pojedinih zaraznih oboljenja iz liste "A" OIE federalni ministar moze predloziti Vladi Federacije da odredi nacin sudjelovanja jedinica Vojske Federacije i federalne policije u provodjenju mjera ogranicenja ili zabrane kretanja osoba i zivotinja za odredjeno podrucje Federacije, a vladama kantona angaziranje kantonalne policije.

Clanak 44.

Kada na ugrozenom podrucju nema dovoljan broj doktora veterinarske medicine za uspjesno suzbijanje zaraznog oboljenja iz clanka 42. ovoga zakona, federalni ministar moze s teritorija drugih kantona odrediti potreban broj doktora veterinarske medicine i drugih uposlenika, i uputiti ih na ugrozeno podrucje.
Doktori veterinarske medicine i drugi uposlenici duzni su sudjelovati u radu ekipa u slucajevima iz stavka 1. ovoga clanka i clanka 42. ovoga zakona.
Ukoliko su osobe iz stavka 2. ovoga clanka u radnom odnosu imaju pravo na naknadu place za vrijeme odsutnosti s rada.
Osobe iz stavka 2. ovoga zakona koje nisu u radnom odnosu imaju pravo na naknadu, ciju visinu odredjuje federalni ministar.
Sredstva za isplatu naknada iz st. 3. i 4. ovoga clanka osiguravaju se iz proracuna Federacije.

Clanak 45.

Mjere ubijanja, eutanazije ili u odredjenim slucajevima klanja ili nuzde zarazenih ili na zarazno oboljenje sumnjivih zivotinja, kao i unistavanje kontaminiranih predmeta naredjuju se kad se zarazno oboljenje ne moze uspjesno i bez opasnosti od njenog sirenja suzbiti primjenom drugih mjera odredjenih ovim zakonom ili kad primjena drugih mjera za njezino suzbijanje nema ekonomskog opravdanja.
Mjere iz stavka 1. ovoga clanka naredjuje glavni federalni veterinarski inspektor.

Clanak 46.

Za zivotinju koja je ubijena, eutanazirana, zaklana ili uginula zbog provedene naredjene mjere, kao i za ostecene ili unistene predmete zbog provodjenja naredjenih mjera iz clanka 45. ovoga zakona, drzatelj zivotinje odnosno vlasnik predmeta ima pravo na naknadu u visini trzisne cijene, na dan izvrsenja mjere.
Procjenu vrijednosti zivotinje i predmeta iz stavka 1. ovoga clanka utvrdjuje komisija koju imenuje kantonalno ministarstvo, u cijem sastavu mora obvezno biti veterinarski inspektor.
Rjesenje o pravu na naknadu stete i visini stete donosi kantonalni ministar na prijedlog komisije iz stavka 2. ovoga clanka u roku 60 dana od dana izvrsenja mjere iz clanka 45. stavka 1. ovoga zakona.

Clanak 47.

Drzatelj zivotinje odnosno vlasnik predmeta nema pravo na naknadu stete iz clanka 46. stavka 1. ovoga zakona ako:
1. pojavu zaraznog oboljenja nije odmah prijavio i sa zivotinjom postupio na nacin propisan odredbom clanka 36. ovoga zakona;
2. nije poduzeo propisane ili naredjene mjere za sprjecavanje i suzbijanje zaraznih oboljenja propisanih ovim zakonom;
3. je dopremao zivotinju iz neugrozenog u ugrozeno podrucje ili iz ugrozenog u neugrozeno podrucje;
4. promet zivotinja obavljao suprotno odredbama cl. 51., 52., 53. i 54. ovoga zakona;
5. se zarazno oboljenje zivotinja pojavilo kod uvoza ili za vrijeme trajanja karantena uvezene zivotinje;
6. se zarazno oboljenje zivotinja pojavilo za vrijeme pasarenja i zirenja na zabranjenim povrsinama, odnosno ako se zarazno oboljenje pojavilo zbog nepostivanja naredjene mjere obveznog cuvanja zivotinja na ispasi ili zirenju;
7. je kod pcela oboljelih od pcelinje kuge tijek oboljenja stariji od dva mjeseca.

Clanak 48.

Sluzbene osobe nadlezne policijske postaje na ugrozenom podrucju, u granicama svojih ovlastenja, pruzaju kantonalnom ministarstvu na njegov zahtjev pomoc pri blokiranju zarazenih mjesta i podrucja, ogranicenju prometa zivotinja, zabrani kretanja zivotinja i osoba na ugrozenom podrucju, kao i pri provodjenju drugih mjera za zastitu zdravlja ljudi i zivotinja od zaraznih oboljenja.

Clanak 49.

Veterinarska sluzba Vojske Federacije poduzima mjere za sprijecavanje i suzbijanje zaraznih oboljenja u zivotinja koje sluze potrebama Vojske Federacije i o pojavi zaraznog oboljenja, poduzetim mjerama i prestanku zaraznog oboljenja izvjescuje svoje pretpostavljeno zapovjednistvo i kantonalno ministarstvo.

3. Zastita zdravlja zivotinja o drugih oboljenja

Clanak 50.

Pod drugim oboljenjima zivotinja podrazumijevaju se sva ostala zarazna, nezarazna, parazitna i ostala oboljenja zivotinja, te organska oboljenja koja ugrozavaju zdravlje zivotinja i posredno preko proizvoda zivotinjskog podrijetla i zdravlje ljudi.
Zastita zdravlja zivotinja od drugih oboljenja provodi se:
1. poduzimanjem mjera propisanih ovim zakonom;
2. primjenom znanstveno utvrdjenih saznanja i prakticno provjerenih sposobnosti u ustanovljavanju, lijecenju i suzbijanju oboljenja.

III - VETERINARSKO-ZDRAVSTVENA PREVENTIVA
U PROMETU I PROIZVODNJI

1. Pregled zivotinja i zivotinjskih proizvoda u prometu

a) Putovnica za zivotinje

Clanak 51.

U unutarnjem prometu drzatelj zivotinja duzan je za kopitare, papkare, perad, kunice, ribe iz uzgajalista i ribnjaka, posiljke zaba, puzeva, pcela,
divljaci, pse i macke imati i na zahtjev ovlastene osobe pokazati putovnicu za zivotinje (u daljnjem tekstu: putovnica).
Drzatelj zivotinja iz stavka 1. ovoga clanka mora imati putovnicu u svim slucajevima kada se zivotinje otpremaju izvan epizootioloskog podrucja, kao i u slucajevima:
1. za kopitare i papkare;
- ako nema prebivaliste;
- ako prodaje ili na drugi nacin otudjuje zivotinju;
- ako zivotinju otprema na sezonsku ispasu, sajam, dogon, trznicu i druga prodajna mjesta, izlozbu, sportska natjecanja i druge javne smotre;
- ako zivotinju otprema na klanje;
2. za perad, kunice i divljac;
- ako ih otprema na klaonicu radi klanja;
- ako ih prodaje ili na drugi nacin otudjuje ili otprema na sajam, trznicu;
3. za zive ribe iz ribnjaka i uzgajalista;
- ako ih prodaje ili na drugi nacin otudjuje ili otprema na sajam, trznicu;
4. za posiljke zivih puzeva ako ih prodaje;
5. za pcele;
- ako ih prodaje ili na drugi nacin otudjuje;
- ako ih otprema na sezonsku ispasu.
Putovnica je javna isprava koja sadrzi podatke o drzatelju zivotinje, te identitetu (obveznoj oznaci), podrijetlu i zdravstvenom stanju zivotinje.
Putovnicom se potvrdjuje da u mjestu podrijetla ili boravka zivotinja iz stavka 1. ovoga clanka nije utvrdjeno postojanje zaraznih oboljenja koje se mogu prenijeti tim zivotinjama; da su zivotinje obuhvacene provodjenjem naredjenih mjera na temelju clanka 12. ovoga zakona za otkrivanje i sprjecavanje zaraznih oboljenja; da su zivotinje za klanje obuhvacene programom sustavnih pretraga na rezidue, kao i da je u zivotinja za klanje koje su bile lijecene ili preventivno tretirane drugim farmakoloskim sredstvima istekla propisana karencija.
Putovnica se ne smije izdati ako je u mjestu podrijetla zivotinja iz stavka 1. ovoga clanka utvrdjeno postojanje zaraznog oboljenja koje se moze prenijeti tom vrstom zivotinja.
Za izdavanje putovnice placa se naknada prema propisu iz clanka 52. stavka 4. ovoga zakona.

Clanak 52.

Putovnicu izdaje veterinarska organizacija.
O izdatim pasosima vodi se registar.
Putovnica se izdaje samo na temelju dokaza o izvrsenim propisanim i naredjenim mjerama, te dijagnostickim i drugim pretragama.
Obrazac putovnice, nacin postupanja s izdatim putovnicama, te sadrzaj, oblik i nacin vodjenja registra i ostale dokumentacije o izdatim pasosima, kao i visinu naknada za izdate pasose propisuje federalni ministar.

Clanak 53.

Za pse i macke u pratnji drzatelja u unutarnjem ili medjunarodnom prometu, ili kod privremene promjene mjesta boravka drzatelj zivotinje mora imati ovjerenu Medjunarodnu zdravstvenu knjizicu.
Medjunarodnu zdravstvenu knjizicu za pse i macke izdaju veterinarske organizacije sukladno odredbama ovoga clanka.
Ovjeru i unos podataka za obvezno cijepljenje i registraciju pasa i macaka obavljenu na temelju odredbi clanka 12. ovoga zakona, te ovjeru tih podataka za pse i macke u pratnji drzatelja zivotinja u unutarnjem i medjunarodnom prometu obavlja veterinarska organizacija, na temelju dokaza o izvrsenom obveznom cijepljenju u propisanom roku.
O izdatim Medjunarodnim zdravstvenim knjizicama iz stavka 2. ovoga clanka vodi se registar.
Obrazac Medjunarodne zdravstvene knjizice o cijepljenju za pse i macke, te oblik i nacin vodjenja registra propisuje federalni ministar.

b) Veterinarsko-zdravstveni pregled i kontrola u unutarnjem prometu

Clanak 54.

Utovar, istovar i pretovar posiljaka zivotinja, proizvoda zivotinjskog podrijetla, lesina, proizvoda od zivotinja namijenjenih utilizaciji ili neskodljivom uklanjanju, otpadne zivotinjske materije, koje se otpremaju prijevoznim sredstvom, te kopitari i papkari koji se krecu izvan epizootioloskog podrucja odredjenog ovim zakonom podlijezu obveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu.
Posiljatelj posiljaka iz stavka 1. ovoga clanka obvezan je prijaviti utovar,
istovar ili pretovar posiljaka nadleznoj veterinarskoj organizaciji najkasnije 24 sata prije utovara, istovara i pretovara.
Primatelj posiljaka iz stavka 1. ovoga clanka obvezan je prijaviti istovar tih posiljaka nadleznoj veterinarskoj organizaciji neposredno nakon prispjeca posiljke.
Nakon veterinarsko-zdravstvenog pregleda pri utovaru, istovaru ili pretovaru posiljaka iz stavka 1. ovoga clanka izdaje se veterinarsko-zdravstvena potvrda o podrijetlu i zdravstvenom stanju posiljke.
Za kopitare, papkare, perad, kunice, ribe iz odobrenih ribnjaka i uzgajalista, posiljke zaba i puzeva, pcele, te za zivu divljac, pse i macke ne izdaje se veterinarsko-zdravstvena potvrda vec se na putovnici iz clanka 51. stavka 1. ovoga zakona potvrdjuje kako je izvrsen obvezni veterinarsko-zdravstveni pregled pri utovaru, istovaru ili pretovaru.
Oblik i sadrzaj prijave iz st. 2. i 3. i potvrde i putovnice iz stavka 5. ovoga clanka propisuje Veterinarska komora Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Veterinarska komora).

Clanak 55.

Zabranit ce se utovar, istovar ili pretovar posiljke iz clanka 54. stavka 1. ovoga zakona ili otprema kopitara i papkara pjesice ako se pri obveznom
veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli utvrdi: da je posiljka zarazena ili se sumnja da je zarazena (nekim zaraznim oboljenjem) ili da potjece iz zarazenog podrucja; da se za kopitare, papkare, perad, kunice, ribe iz odobrenih ribnjaka i uzgajalista, posiljku puzeva, pcele, divljac te pse i macke u propisanim slucajevima ne posjeduje putovnica ili da prijevozno sredstvo, odnosno posiljka ne udovoljava propisanim higijensko-tehnickim i veterinarsko-zdravstvenim uvjetima.
Zabranit ce se promet, utovar, istovar ili pretovar posiljke iz stavka 1. ovoga clanka ako se pri obveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli utvrdi: da se za posiljku ne raspolaze s putovnicom ili drugom propisanom ispravom; da putovnica ili druga propisana isprava ima nedostatke, da je nepravilno popunjena i ovjerena, necitka, ne omogucava identifikaciju zivotinja ili proizvoda zivotinjskog podrijetla; da je izdata od neovlastene osobe; da nije izvrsena ili nije ispravno izvrsena ovjera utovara za zivotinje ili da je posiljka dopremljena iz podrucja s nepovoljnom epizootioloskom situacijom.

Clanak 56.

Nadlezni veterinarski inspektor kada utvrdi da je u promet stavljena posiljka suprotno odredbama cl. 51., 52., 53. i 54. ovoga zakona, a zivotinje ne pokazuju sumnju, odnosno znakove zaraznog oboljenja, kao i da zivotinje i proizvodi zivotinjskog podrijetla ne potjecu iz zarazenog ili na zarazu sumnjivog podrucja naredit ce da se na trosak vlasnika posiljke:
1. izvrsi istovar zivotinja koje ne pokazuju sumnju ili znakove poremecenog zdravlja i njihovo stavljanje u karanten uz odredjivanje mjesta i uvjeta karantena, odnosno mjesta i uvjeta za privremeno uskladistenje, ako se radi o proizvodima zivotinjskog podrijetla, te vrstu pregleda i dijagnostickih pretraga;
2. da se zivotinje, ako se ne raspolaze s prikladnim karantenskim objektom ili je takvo rjesenje racionalnije, a ne postoje razlozi za zabranu klanja, upute u najblizu klaonicu na klanje.
Kada nadlezni veterinarski inspektor utvrdi da je u promet stavljena posiljka suprotno odredbama clanka 55. ovoga zakona za koju se pri obveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli utvrdi da potjece iz zarazenog podrucja, da postoji sumnja na zarazno oboljenje ili je zarazena zaraznim oboljenjem kod koje klanje nije dozvoljeno naredit ce eutanaziju zivotinja, utilizaciju ili neskodljivo uklanjanje lesina, odnosno utilizaciju ili neskodljivo uklanjanje proizvoda zivotinjskog podrijetla, konfiskata ili otpadne zivotinjske materije na trosak vlasnika posiljke.

Clanak 57.

Kod prijevoza zeljeznicom, brodom, avionom ili sredstvima cestovnog prijevoza dopusten je utovar, istovar ili pretovar posiljke zivotinja samo na zeljeznickim postajama, rijecnim i zrakoplovnim lukama ili drugim mjestima za utovar, istovar ili pretovar zivotinja u cestovnom prijevozu koja udovoljavaju propisanim uvjetima.
Nacin utovara, istovara ili pretovara, uvjete kojima mora udovoljavati prijevozno sredstvo te higijensko-tehnicke uvjete kojima mora udovoljavati posiljka iz stavka 1. ovoga clanka propisuje federalni ministar.
Uvjete kojima moraju udovoljavati zeljeznicke postaje, rijecne, pomorske i zrakoplovne luke, te mjesta za utovar, istovar ili pretovar zivotinja u cestovnom prijevozu iz stavka 1. ovoga clanka propisuje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno misljenje federalnog ministra prometa i komunikacija.

Clanak 58.

Fizicke odnosno pravne osobe koje obavljaju prijevoz posiljki iz clanka 54. ovog zakona duzne su prijevozna sredstva kojima se otpremaju te posiljke prije utovara, pretovara i nakon istovara ocistiti i dezinficirati kod veterinarske organizacije koja je registrirana za obavljanje tih poslova, o cemu ta organizacija izdaje potvrdu.
Nadzor nad izvrsenom dezinfekcijom prijevoznih sredstava iz stavka 1. ovoga clanka vrsi nadlezni veterinarski inspektor.
Nacin dezinfekcije prijevoznih sredstava iz stavka 1. ovoga clanka propisuje federalni ministar.

Clanak 59.

Drzatelji zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla, te fizicke ili pravne osobe koje obavljaju prijevoz moraju imati i na zahtjev nadleznog veterinarskog inspektora predociti putovnicu, potvrdu ili drugu propisanu ispravu.
Fizicke, odnosno pravne osobe koje obavljaju prijevoz i sluzbene osobe nadlezne policijske postaje duzne su prijaviti prometnu nezgodu tijekom prijevoza zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla kantonalnom ministarstvu, najblizoj veterinarskoj stanici, odnosno samostalnoj veterinarskoj praksi.
Veterinarska stanica, odnosno samostalna veterinarska praksa duzne su osigurati veterinarsku pomoc povrijedjenim zivotinjama, te o postupku i poduzetim mjerama zurno izvijestiti kantonalno ministarstvo, koje ce narediti mjere za osiguranje proizvoda zivotinjskog podrijetla i organizirati prijevoz povrijedjenih i uginulih zivotinja.
Troskove pruzanja veterinarskih usluga i provodjenje mjera iz stavka 3. ovoga clanka snosi drzatelj zivotinja ili drzatelj proizvoda zivotinjskog podrijetla.

Clanak 60.

Veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu utovara, istovara ili pretovara posiljaka zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla namijenjenih Vojsci Federacije obavlja vojni veterinarski inspektor Vojske Federacije (u daljnjem tekstu: vojni veterinarski inspektor).
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga clanka veterinarsko-zdravstvene pregled moze, po odobrenju veterinarske sluzbe Vojske Federacije, obavljati i nadlezna veterinarska organizacija.

Clanak 61.

Sluzbene osobe policijskih postaja u granicama svojih nadleznosti kontroliraju imaju li drzatelji zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla putovnicu, potvrdu ili drugu propisanu ispravu za posiljke koje otpremaju prijevoznim sredstvom ili za zivotinje koje se krecu.
Ako se pri kontroli utvrdi kako drzatelji zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla iz stavka 1. ovoga clanka nemaju putovnicu, odnosno potvrdu ili drugu propisanu ispravu ili da zivotinje i proizvodi zivotinjskog podrijetla potjecu iz ugrozenog podrucja sluzbene osobe policijskih postaja takve ce posiljke zadrzati i o tome odmah izvijestiti najblize kantonalno ministarstvo ili nadleznu veterinarsku organizaciju.

c) Veterinarsko-zdravstveni pregledi i kontrola u prometu preko teritorija Federacije

Clanak 62.

Uvoz, izvoz i provoz posiljaka zivotinja, proizvoda zivotinjskog podrijetla i drugih posiljaka (roba) koje sadrze sastojke zivotinjskog podrijetla, sjemena za umjetnu oplodnju, oplodjenih jajnih stanica, jaja za nasad, hrane za zivotinje, ukljucujuci i poljoprivredno-prehrambene proizvode i prostirku, sirovine i aditive koji sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, posiljaka veterinarskih lijekova i veterinarsko-medicinskih sredstava, te drugih predmeta kojima se moze prenositi zarazno oboljenje ili ugroziti zdravlje ljudi i zivotinja dopusteni su samo na odredjenim granicnim prijelazima (u daljnjem tekstu: granicni veterinarski prijelazi).
Veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu na granicnim veterinarskim prijelazima obavlja federalni granicni veterinarski inspektor u za to predvidjenoj, granicnoj veterinarskoj stanici.
Veterinarsko-zdravstveni pregled i kontrola iz stavka 2. ovoga clanka primjenjuje se za zivotinje i proizvode zivotinjskog podrijetla radi zastite zdravlja ljudi i zivotinja, te kontrola objekata, robe ili prijevoznih sredstava koji mogu biti prijenositelji zaraznih oboljenja zivotinja.
U veterinarsko-zdravstvenu kontrolu iz stavka 3. ovoga clanka moze se ukljuciti i kontrola koja se odnosi na kakvocu i kontrolu radi ocuvanja ugrozenih vrsta zivotinja.
Uvjete za uvoz sjemena za umjetnu oplodnju zivotinja i oplodjenih jajnih stanica i njihovom koristenju u stocarstvu propisuje federalni ministar.
Granicne prijelaze iz stavka 1. ovoga clanka, na prijedlog Vlade Federacije, odredjuje nadlezna institucija Bosne i Hercegovine.

Clanak 63.

Kopitari i papkari moraju biti pojedinacno i trajno obiljezeni obiljezjima propisanim ovim zakonom, a kontejneri, palete, paketi i stokinete s proizvodima zivotinjskog podrijetla ili spremnici sa zivom ribom i ambalaza s utovarenim zabama, puzevima, rakovima, pijavicama i mekuscima moraju biti obiljezeni, na temelju ovoga zakona propisanom etiketom s otisnutim pecatom nadlezne veterinarske inspekcije i veterinarskim kontrolnim brojem odobrenog objekta u kojemu su proizvedeni, pakirani ili iz kojeg su otpremljeni.
Posiljke iz stavka 1. ovoga clanka podlijezu obveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli federalnog granicnog veterinarskog inspektora na granicnom prijelazu.
Kada se radi o pojavi opasnog zaraznog oboljenja u nekoj zemlji veterinarsko-zdravstvenoj kontroli podlijeze i prtljaga putnika i prtljaga osoba prijevoznog sredstva koja se unosi iz te zemlje.
U slucaju iz stavka 3. ovoga clanka putnici i osobe prijevoznog sredstva duzni su svoju robu prijaviti federalnom granicnom veterinarskom inspektoru kako bi se proveo postupak veterinarsko-zdravstvene kontrole.

Clanak 64.

Pravne osobe pomorskog i rijecnog prometa, plovidbeni agenti, granicne zeljeznicke postaje, prijevoznici ili korisnici robe iz clanka 62. stavak 1. ovoga zakona moraju federalnom granicnom veterinarskom inspektoru podnijeti zahtjev na propisanom obrazcu za veterinarsko-zdravstvenu kontrolu posiljke odmah nakon njenog prispijeca na granicni prijelaz.
Pri uvozu, izvozu i provozu posiljaka iz clana 62. stavka 1. ovoga zakona posiljke mora pratiti propisana medjunarodna svjedodzba o zdravlju odnosno zdravstvenoj ispravnosti posiljke (u daljnjem tekstu: veterinarski certifikat), koja sadrzi podatke o podrijetlu, identitetu, odredistu, prijevoznom sredstvu i zdravlju zivotinja odnosno zdravstvenoj ispravnosti proizvoda zivotinjskog podrijetla, ako medjunarodnim ugovorom nije drugacije odredjeno.
Veterinarski certifikat iz stavka 2. ovoga clanka mora biti izvoran, sacinjen na dan otpreme posiljke za jednu vrstu zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla, za jednog primatelja i ovjeren na propisan nacin, oznacen serijskim brojem, obvezno pisan na jednom od sluzbenih jezika u Federaciji i jeziku iz zemlje podrijetla, odnosno jeziku zemlje krajnjeg odredista posiljke, a za posiljke u provozu moze biti pisan i na engleskom i drugim jezicima sluzbeno prihvacenim u medjunarodnom prometu.
Iznimno od odredbe iz stavka 3. ovoga clanka moze se koristiti ovjerena i obiljezena kopija izvornog veterinarskog certifikata kada se posiljka u cijelosti ili dijelovima upucuje iz carinskog ili drugog skladista gdje je bila privremeno uskladistena, pod nazorom federalnog granicnog veterinarskog inspektora i carinskim nadzorom.
Obrazac zahtjeva iz stavka 1. ovoga clanka propisuje federalni ministar.

Clanak 65.

Uvezene posiljke zivotinja, proizvoda zivotinjskog podrijetla i druge posiljke roba koje sadrze sastojke zivotinjskog podrijetla, posiljke sjemena za umjetnu oplodnju, oplodjenih jajnih stanica, jaja za nasad, hrane za zivotinje, ukljucujuci i poljoprivredno-prehrambene proizvode i prostirku, sirovina i aditiva koji sluze za proizvodnju hrane za zivotinje podlijezu pri utovaru, istovaru ili pretovaru obveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli.
Obveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli pri utovaru, istovaru ili pretovaru podlijezu posiljke iz stavka 1. ovoga clanka koje se izvoze ili provoze.
Za utovarenu posiljku iz stavka 2. ovoga clanka veterinarski certifikat izdaje nadlezni veterinarski inspektor koji je obavio pregled.
Odredbe cl. 54. i 55. ovoga zakona, primjenjuju se pri izvozu i uvozu posiljaka iz st. 1. i 2. ovog clanka.
Nacin utovara, istovara i pretovara posiljaka iz st. 1. i 2. ovog clanka i obrazac veterinarskog certifikata iz stavka 3. ovog clanka, propisuje federalni ministar.

Clanak 66.

Posiljke iz clanka 62. stavak 1. ovoga zakona namijenjene izvozu, uvozu i provozu na granicnim prijelazima, u slucaju potrebe, pretovaruju se i skladiste pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom federalnog granicnog veterinarskog inspektora.
Za posiljke iz stavka 1. ovoga clanka federalni granicni veterinarski inspektor ovjerava veterinarski certifikat izdat pri utovaru posiljke navodeci razloge pretovara i uskladistenja, vrijeme i uvjete uskladistenja, te obiljezja prijevoznog sredstva.
Objekti za smjestaj zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla na granicnim prijelazima moraju udovoljavati uvjetima koje propisuje federalni ministar.

Clanak 67.

Posiljke zivotinja, zivotinjskih proizvoda i druge posiljke roba koje sadrze sastojke zivotinjskog podrijetla, posiljke sjemena za umjetnu oplodnju zivotinja, opodjenih jajnih stanica, jaja za nasad, hrane za zivotinje, sirovina i aditiva koji sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, te predmeta kojima se moze prenositi zarazno oboljenje ili ugroziti zdravlje mogu se uvoziti i provoziti na temelju rjesenja Federalnog ministarstva, kojim se utvrdjuje da ne postoje veterinarsko-zdravstvene smetnje za uvoz i provoz tih posiljaka, sukladno odredbama ovoga zakona.
Nece se dopustiti uvoz i provoz posiljaka iz stavka 1. ovoga clanka ako u zemlji izvoznici ili zemljama kroz koje se posiljka provozi postoji zarazno oboljenje, odnosno ako postoji opasnost da se zarazno oboljenje unese u Federaciju.
Nece se dopustiti uvoz proizvoda zivotinjskog podrijetla namijenjenih ljudskoj ishrani iz stavka 1. ovoga clanka ukoliko nisu proizvedeni u izvoznim objektima ili objektima koje, uz suglasnost nadleznih organa drzave podrijetla, u posebnom postupku odobrava federalni ministar.
Rjesenjem iz stavka 1. ovoga clanka moze se obvezati uvoznika da naknadno podvrgne odredjenim laboratorijskim i dijagnostickim ispitivanjima i drzi u karantenu posiljke zivotinja, odnosno privremeno uskladisti i podvrgne laboratorijskim ispitivanjima posiljke proizvoda zivotinjskog podrijetla, druge posiljke robe sa sastojcima zivotinjskog podrijetla, hranu za zivotinje, sirovine i aditive koji sluze za proizvodnju hrane za zivotinje i predmete kojima se moze prenijeti zarazno oboljenje ili ugroziti zdravlje, te narediti i druge mjere.
Za uvezene posiljke i posiljke u provozu iz stavka 1. ovoga clanka federalni granicni veterinarski inspektor izdaje potvrdu na propisanom obrascu i zahtijeva izvijesce o prispjecu posiljke na odrediste ili izlazni granicni prijelaz.
Mjesto privremenog uskladistenja za provodjenje karantenskih mjera, te vrstu i nacin ispitivanja za proizvode iz stavka 3. ovoga clanka odredjuje Federalno ministarstvo.

Clanak 68.

Uvezene zivotinje, osim zivotinja za klanje, uvoznik mora poslije uvoza drzati u karantenu odredjenom u rjesenju iz clanka 67. stavka 1. ovoga zakona radi obavljanja dijagnostickih i laboratorijskih ispitivnja i utvrdjivanja zdravstvenog stanja.
Mjesto i objekt karantena, na temelju potvrde kantonalnog veterinarskog inspektora o ispunjavanju propisanih uvjeta, vrstu i nacin dijagnostickih i laboratorijskih ispitivanja, te druge uvjete drzanja u karantenu odredjuje Federalno ministarstvo.
Za zivotinje koje se uvoze radi sudjelovanja na sportskim natjecanjima, vjezbama, izlozbama i sajmovima, te pse i macke koji se privremeno uvoze u pratnji drzatelja zivotinje na vrijeme od najvise 30 dana, kao i za kopitare, papkare, perad, kunice koji se uvoze radi neposrednog privodjenja klanju moze se odrediti da ne moraju biti u karantenu ako je epizootioloska situacija u zemlji izvoznici takva da ne prijeti opasnost od unosenja zaraznih oboljenja zivotinja.
Zivotinja iz stavka 3. ovoga clanka uvezene radi klanja moraju se zaklati najkasnije tri dana nakon prijelaza drzavne granice, a mogu se klati samo u klaonicama koje udovoljavaju posebnim uvjetima iz clanka 19. stavka 2. ovoga zakona.
Uvjete kojima moraju udovoljavati karantenski objekti i vrijeme trajanja karantena propisuje federalni ministar.

Clanak 69.

Carinarnica odnosno carinska ispostava ne moze obaviti carinski postupak niti carinjenje posiljke koja podlijeze veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli dok federalni granicni veterinarski inspektor ne utvrdi zdravstveno stanje odnosno zdravstvenu ispravnost posiljke i odobri njen uvoz, izvoz ili provoz.
Prijevoznici koji obavljaju prijevoz zeljeznicom, brodom, avionom ili sredstvima cestovnog prijevoza i granicna carinarnica duzni su o svakoj prispjeloj posiljci iz clanka 67. stavka 1. ovoga zakona odmah izvijestiti federalnog granicnog veterinarskog inspektora.
Troskove nastale zbog primjene mjera pri uvozu, izvozu i provozu posiljaka iz clanka 67. stavka 1. ovoga zakona, troskove karantena i produzenog karantena, kao i troskove nastale primjenom mjera u karantenu, te troskove nastale zadrzavanjem, vracanjem, prenamjenom i unistavanjem posiljke placa uvoznik, izvoznik ili korisnik posiljke, a iznos troskova utvrdjuje se ugovorom izmedju korisnika i davatelja usluga.

Clanak 70.

Za posiljke proizvoda zivotinjskog podrijetla, drugih roba koje u svom sustavu sadrze zivotinjske sastojke minimum 2%, za posiljke hrane za zivotinje, sirovina i aditiva sto sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, veterinarskih lijekova i predmeta kojima se mogu prenositi zarazna oboljenja ili ugroziti zdravlje ljudi i zivotinja, koje se uvoze u slobodne zone ili se privremeno skladiste u carinska, konsignacijska i druga skladista za neocarinjenu robu u Federaciji primjenjuju se odredbe ovoga zakona.
Robe iz stavka 1. ovoga clanka nalaze se pod nadzorom federalnog granicnog veterinarskog inspektora.
Proizvodi iz stavka 1. ovoga clanka u slobodnim zonama pakiraju se, preradjuju i doradjuju se pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom i nadzorom federalnog granicnog veterinarskog inspektora.
Troskovi izlaska federalnog granicnog veterinarskog inspektora radi pregleda posiljaka kod utovara i istovara u skladistu i drugom mjestu uskladistenja iz stavka 1. ovoga clanka uzvan mjesta u kojem je sjediste granicne veterinarske inspekcije naplacuju se od podnositelja zahtjeva, u iznosu koji odredjuje federalni ministar.
Objekti u slobodnim zonama i konsignacijska skladista iz stavka 1. ovoga clanka moraju udovoljavati uvjetima propisanim u cl. 19. i 25. ovoga zakona.

Clanak 71.

Sluzbene osobe policijskih postaja i carinarnica, u granicama svojih nadleznosti, sprijecavat ce nedopusteni prijelaz posiljaka iz clanka 67. stavka 1. ovoga zakona izvan odredjenih granicnih prijelaza.
Posiljke iz clanka 67. stavka 1. ovoga zakona, te kopitare i papkare koji izvan odredjenog granicnog prijelaza prijedju na teritorij Federacije sluzbene osobe iz stavka 1. ovoga clanka odmah ce predati kantonalnom ministarstvu na cijem su podrucju posiljke orkrivene ili uhvacene.
S posiljkama i zivotinjama iz st. 1. i 2. ovoga clanka postupat ce se sukladno odredbama ovog zakona, ako medjunarodnim ugovorom nije drugacije odredjeno.

d) Pregled zivotinja za klanje i proizvoda zivotinjskog podrijetla namijenjenih za ishranu ljudi

Clanak 72.

Zivotinje za klanje podlijezu obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu prije klanja, osim u slucaju klanja iz nuzde.
Korisnik klaonice obvezan je prijaviti klanje zivotinja veterinarskoj organizaciji najkasnije 24 sata prije pocetka klanja, osim u slucaju klanja iz nuzde koje se obavlja izvan klaonice.
Veterinarsko-zdravstvenom pregledu poslije klanja zivotinja iz clanka 2. tocka 2. ovoga zakona, a divljaci nakon odstrijela, podlijezu njihovi trupovi, meso i organi.
Ovlastenik prava lova obvezan je odstrijeljenu divljac prijaviti veterinarskoj organizaciji u roku od 12 sati nakon odstrjela, radi obavljanja pregleda i kontrole iz stavka 3. ovoga clanka.
Pregled i kontrola iz stavka 3. ovoga clanka ukljucuje i proizvode od mesa, mlijeka, jaja, med, ribe, rakove, skoljke, puzeve i zabe, te proizvode od mlijeka, jaja, meda, ribe, rakova, skoljaka, puzeva i zaba u proizvodnji, uskladistenju i prometu.
Veterinarsko-zdravstvenim pregledom iz st. 1., 3. i 5. ovoga clanka utvrdjuje se higijenska i zdravstvena ispravnost proizvoda zivotinjskog podrijetla namijenjenih za ishranu ljudi, koji se potom obiljezavaju na propisani nacin.
Pregledu iz stavka 3. ovoga clanka podlijezu i objekti iz clanka 19. stavka 1. ovoga zakona, te sirovine, aditivi, dodatni sastojci, materijali za pakiranje i ostali pomocni materijali koji se koriste u proizvodnji ili preradi proizvoda zivotinjskog podrijetla namijenjenih za ishranu ljudi putem javne potrosnje.
Pregled iz st. 1., 3. i 5. ovoga clanka ukljucuje i laboratorijske pretrage za rezidue, te ostale zagadjivace bioloskog, kemijskog i radioloskog podrijetla stetne za ljudsko zdravlje.
Pregled iz st. 1., 3., 5. i 8. ovoga clanka ukljucuje i kontrolu koja se odnosi na kakvocu, kao i tehnicke normative i druge propise ukoliko je to posebnim zakonom propisano.
O pregledu iz ovoga clanka veterinarska organizacija vodi sluzbenu evidenciju.

Clanak 73.

Veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz clanka 72. ovoga zakona ne podlijeze klanje ovaca, koza, peradi, kunica i uzgojene divljaci kada te zivotinje ne pokazuju znakove poremecenog zdravlja i kada je meso, podrijetlom od navedenih vrsta zivotinja, kao i proizvodi od mesa dobiveni njegovom obradom i preradom, namijenjeno potrosnji u osobnom domacinstvu.
Klanje kopitara, goveda, bivola i svinja bez obzira pokazuju li ili ne pokazuju znakove poremecenog zdravlja, kada je meso podrijetlom od navedenih vrsta zivotinja namijenjeno potrosnji u osobnom domacinstvu, podlijeze veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz clanka 72. ovoga zakona.
Veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz clanka 72. ovoga zakona ne podlijeze obrada mlijeka i proizvodnja proizvoda od mlijeka, jaja i meda kada su ti proizvodi namijenjeni za ishranu ljudi putem potrosnje u osobnom domacinstvu.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga clanka proizvodi od mlijeka, jaja i meda namijenjeni javnoj potrosnji i prodaji na trznicama podlijezu veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli iz clanka 72. stavka 5. ovoga zakona.

Clanak 74.

Klanje zivotinja koje pokazuju ili se sumnja da pokazuju znakove poremecaja zdravstvenog stanja podlijezu veterinarsko-zdravstvenom pregledu iz clanka 72. ovoga zakona i u slucaju kada je njihovo meso namijenjeno potrosnji u osobnom domacinstvu.
U slucaju klanja iz stavka 1. ovoga clanka, te u slucaju klanja iz nuzde, drzatelj zivotinja mora imati propisanu veterinarsku uputnicu za njihovu otpremu u klaonicu.
Vlasnik i korisnik klaonice obvezan je primiti na klanje oboljelu zivotinju ili na obradu iz nuzde zaklanu zivotinju samo uz predocenje uptunice iz stavka 2. ovoga clanka.
Nacin obavljanja veterinarsko-zdravstvenog pregleda zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla namijenjenih ishrani ljudi iz cl. 72., 73. i 74. ovoga zakona, te nacin vodjenja sluzbene evidencije iz clanka 72. stavka 1. i obrasce uputnica iz stavka 2. ovoga clanka propisuje federalni ministar.

Clanak 75.

Klanje zivotinja iz clanka 2. stavka 1. tocka 2. ovoga zakona, rasijecanje i obrada mesa, ribe, rakova, skoljaka, puzeva i zaba, prerade mesa, ribe, mlijeka, jaja, meda i ostalih proizvoda zivotinjskog podrijetla namijenjenih za ishranu ljudi putem javne potrosnje, hladjenje, zamrzavanje, uskladistenje i promet navedenih proizvoda dopusteno je samo u objektima iz clanka 19. stavka 1. ovoga zakona.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga clanka, klanje zivotinja dopusteno je i izvan klaonice samo u slucaju klanja iz nuzde koje nije moguce obaviti u klaonici.
Klanje kopitara i papkara oboljelih od oboljenja zbog kojih klanje nije zabranjeno dopusteno je samo u klaonici, bez obzira da li je njihovo meso namijenjeno javnoj potrosnji ili potrosnji u osobnom domacinstvu.

Clanak 76.

Zivotinje, proizvodi zivotinjskog podrijetla, meso, te druge sirovine, aditivi i dodatni sastojci koji sluze u proizvodnji proizvoda zivotinjskog podrijetla namijenjeni ishrani ljudi, koji su nakon propisanog veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole utvrdjeni zdravstveno ili higijenski neispravnim, moraju se na propisani nacin obiljeziti, zaplijeniti i neskodljivo ukloniti, odnosno podvrci postupku utilizacije.

Clanak 77.

Drzitelji zivotinja, veterinarski uposlenici, te proizvodjaci proizvoda zivotinjskog podrijetla moraju se pridrzavati propisanih preventivnih mjera i odredjenih rokova karence prigodom upotrebe lijekova i drugih materija koje se mogu prenijeti na proizvode zivotinjskog podrijetla, kako bi se sprijecila pojava nedopustenih rezidua.
Proizvodi zivotinjskog podrijetla namijenjeni za ishranu ljudi, koji sadrze ili sadrze u kolicinama vecim od dopustenih rezidue i druge zagadjivace skodljive za ljudsko zdravlje, ne smiju se stavljati u promet za javnu potrosnju.
Maksimalno dopustene kolicine rezidua i drugih zagadjivaca u izlucevinama i tjelesnim tekucinama zivih zivotinja, organima i tkivima zaklanih zivotinja i mesu, te sistem uzimanja uzoraka, laboratorijske metode i ciljna tkiva za njihovo odredjivanje propisuje federalni ministar.
Radi zastite javnog zdravlja monitoring program sustavnog pracenja rezidua i drugih za ljudsko zdravlje skodljivih zagadjivaca u proizvodima zivotinjskog podrijetla, koji su namijenjeni za ishranu ljudi, propisuje federalni ministar.

IV - VETERINARSKA ZASTITA
DOBROBITI ZIVOTINJA

Clanak 78.

Zabranjeno je zlostavljati i muciti zivotinje tijekom uzgoja, drzanja, koristenja, radne upotrebe ili posebnih oblika skolovanja (dresure).
Zivotinje se tijekom prijevoza i prilikom klanja ne smiju izlagati mucenju i patnji.
Svaki drzatelj zivotinja mora sa zivotinjom humano postupati i zivotinju zastiti od patnji i bolova, te pravovremeno zatraziti veterinarsku pomoc.
Oboljeloj ili ozlijedjenoj zivotinji mora se, cim je to moguce prije pruziti odgovarajuca veterinarska pomoc i potrebna njega, osim ako oboljenje ili ozljeda nije takva da zivotinju treba odmah usmrtiti.
Nastambe i objekti u kojima su smjestene zivotinje moraju biti primjerene pripadnoj vrsti u kategoriji zivotinja, te opremljene tako da mogu zadovoljiti bioloske potrebe pripadne vrste i kategorije zivotinja.
Zivotinjama se mora osigurati potrebna i zdravstveno ispravna hrana i voda.
Znanstveno-istrazivacki pokusi na zivotinjama mogu se obavljati samo u zdravstveno-medicinskim, veterinarskim, farmakoloskim i drugim znanstvenim ustanovama, a zivotinje se tijekom pokusa ne smiju izlagati mucenju i patnji.
Standarde za zastitu zivotinja i postupak sa zivotinjama pri klanju ili ubijanju propisuje federalni ministar.

V - ORGANIZIRANJE I PROVODJENJE
VETERINARSKE DJELATNOSTI

1. Utemeljivanje i organiziranje veterinarskih organizacija, veterinarskih ustanova, veterinarske sluzbe i samostalne veterinarske prakse

Clanak 79.

Veterinarsku djelatnost obavljaju veterinarske stanice, veterinarske klinike i veterinarske apoteke (u daljnjem tekstu: veterinarske organizacije) pod uvjetima i na nacin utvrdjen ovim zakonom.
Utemeljivanje, ustroj, nacin rada i upravljanja veterinarskim organizacijama iz stavka 1. ovoga clanka vrsi se sukladno Zakonu o gospodarskim drustvima ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 23/99), ako ovim zakonom nije drugacije odredjeno.
Pojedine poslove veterinarske djelanosti obavljaju i Veterinarski institut Federacije i Centar za reprodukciju u stocarstvu Federacije, veterinarski zavodi kantona, centri za reprodukciju i umjetnu oplodnju kantona (u daljnjem tekstu: veterinarske ustanove), kao i Veterinarski fakultet.
Odredjene poslove veterinarske djelatnosti moze obavljati i veterinarska sluzba organizirana kod pravne osobe koje obavlja djelatnost uzgoja i proizvodnje zivotinja (u daljnjem tekstu: veterinarska sluzba), kao i doktori veterinarske medicine u vidu samostalne veterinarske prakse pod uvjetima i na nacin propisan ovim zakonom.
Na svakom epizootioloskom podrucju mora se osigurati zastita zdravlja zivotinja, te provodjenje mjera veterinarskog javnog zdravstva.
Ako na epizootioloskom podrucju ili dijelu epizootioloskog podrucja nije osigurana zastita zdravlja zivotinja ili provodjenje mjera veterinarskog javnog zdravstva, pravnu osobu za obavljanje veterinarske djelatnosti duzan je utemeljiti kanton, odnosno po njegovom ovlastenju opcina.

Clanak 80.

Veterinarske organizacije moze utemeljiti kanton odnosno opcina, te domace i strane fizicke i pravne osobe.
Federacija je utemeljitelj Veterinarskog instituta Federacije i Centra za reprodukciju u stocarstvu Federacije.
Kanton moze utemeljiti Veterinarski zavod i Centar za reprodukciju i umjetnu oplodnju.
Dva i vise kantona mogu utemeljiti zajednicki Veterinarski zavod, odnosno Centar za reprodukciju i umjetnu oplodnju.
Veterinarsku sluzbu, kao unutarnju organizacijsku jedinicu, sukladno odredbama ovoga zakona, moze utemeljiti pravna osoba koja obavlja djelatnost uzgoja i proizvodnje zivotinja.

Clanak 81.

Utemeljitelj veterinarskih ustanova u vlasnistvu Federacije je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament Federacije).
Utemeljitelj veterinarskih ustanova i veterinarskih organizacija u vlasnistvu kantona je zakonodavno tijelo kantona.
Utemeljitelj veterinarskih organizacija u vlasnistvu opcine je opcinsko vijece.

Clanak 82.

Veterinarska organizacija, samostalna veterinarska praksa i veterinarska sluzba utemeljuje se uz predhodno misljenje Veterinarske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Veterinarska ustanova, odnosno veterinarska organizacija ne moze poceti s radom dok organ nadlezan za poslove veterinarstva utvrdjen ovim zakonom ne donese rjesenje o ispunjavanju propisanih uvjeta u pogledu prostora, kadra i veterinarsko-tehnicke opreme.
Rjesenje iz stavka 2. ovoga clanka za veterinarske ustanove u smislu clanka 81. st. 2. i 4. donosi federalni ministar, a za veterinarske ustanove i veterinarske organizacije iz st. 3., 5., 6. i 7. istoga clanka Kantonalni ministar, na prijedlog strucne komisije koju on utemeljuje.
Uvjete u pogledu prostora, kadra i veterinarsko-tehnicke opreme za utemeljenje veterinarskih organizacija i veterinarskih ustanova propisuje federalni ministar.

2. Upravljanje veterinarskim ustanovama

Clanak 83.

Veterinarskom ustanovom upravlja upravni odbor.
Upravni odbor veterinarskih ustanova u vlasnistvu Federacije ima pet clanova i cine ga predstavnici:
1. utemeljitelja - dva clana;
2. veterinarske ustanove - jedan clan;
3. veterinarske organizacije - jedan clan;
4. Federalnog ministarstva - jedan clan.
Upravni odbor veterinarske ustanove u vlasnistvu kantona ima tri clana i cine ga predstavnici:
1. utemeljitelja - jedan clan;
2. veterinarskih uposlenika iz veterinarske organizacije - jedan clan;
3. veterinarskih uposlenika iz veterinarske ustanove - jedan clan.
Clanove upravnog odbora veterinarske ustanove iz stavka 2. ovoga clanka imenuje i razrjesava Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra. Clanove upravnog odbora

 

 

 

veterinarske ustanove iz stavka 3. ovoga clanka imenuje i razrjesava vlada nadleznog kantona na prijedlog kantonalnog ministra.
Nacin izbora, opoziva i mandat clanova upravnog odbora veterinarske ustanove uredjuje se statuom.

Clanak 84.

Direktora veterinarske ustanove ciji je utemeljitelj Federacija, imenuje i razrjesava upravni odbor, uz pribavljeno misljenje federalnog ministra.
Direktora veterinarske ustanove, ciji je osnivac kanton, imenuje i razrjesava upravni odbor uz pribavljeno misljenje kantonalnog ministra.
Za direktora veterinarske ustanove iz st. 1. i 2. ovoga clanka moze se postaviti doktor veterinarske medicine, koji ima polozen strucni ispit i najmanje pet godina radnog staza u struci.

Clanak 85.

Ako direktor veterinarske ustanove nije imenovan sukladno zakonu u roku od 60 dana od dana isteka natjecaja odluku o postavljenju vrsitelja duznosti direktora donosi upravni odbor.
Vrsitelj duznosti direktora postavlja se najduze na razdoblje od sest mjeseci.
Vrsitelj duznosti direktora ima sva prava i obveze direktora.

Clanak 86.

Upravni odbor moze razrijesiti direktora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:
1. direktor to osobno zahtijeva;
2. nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uredjuje radni odnos dovede do prestanka radnog odnosa;
3. u svom radu krsi propise i opce akte veterinarske ustanove ili ne izvrsava odluke upravnog odbora ili postupa suprotno njima;
4. u drugim slucajevima propisanim zakonom i statutom veterinarske ustanove.
Ista osoba moze biti ponovo imenovana za direktora veterinarske ustanove.

Clanak 87.

Veterinarskoj organizaciji privremeno se zabranjuje rad ako nadlezni veterinarski inspektor utvrdi:
1. povrjede zakonitosti u radu koje utjecu da uvjeti pruzanja veterinarske zastite nisu sukladni odredbama ovoga zakona i aktima donesenim na temelju zakona;
2. bitne povrjede pravila kodeksa veterinarske etike;
3. bitne propuste u lijecenju i drugim mjerama veterinarske zastite.
Ukoliko veterinarska organizacija u propisanom roku nije otklonila utvrdjene nedostatke izrice joj se mjera zabrane rada.
Veterinarskoj organizaciji zabranjuje se rad i kada su povrjede iz stavka 1. ovoga clanka dovele do ozbiljnijih posljedica po zdravlje i zivot gradjana, odnosno zivotinja, u kojem slucaju se ne moze veterinarskoj organizaciji ostaviti rok za otklanjanje tih nedostataka.

Clanak 88.

Veterinarska organizacija prestaje s radom:
1. odlukom utemeljitelja;
2. ako ne ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti;
3. odlukom nadleznog organa;
4. u drugim slucajevima predvidjenim zakonom.

3. Akti veterinarskih ustanova

Clanak 89.

Akti veterinarskih ustanova su pravila i drugi opci akti.
Pravila su temeljni opci akt veterinarske ustanove kojim se uredjuje:
1. organizacija i djelatnost veterinarske ustanove;
2. nacin na koji direktor donosi odluke u svezi poslovanja u veterinarskoj ustanovi;
3. druga pitanja vezana za organizaciju i funkcioniranje veterinarske ustanove.
Pravila veterinarske ustanove podlijezu obveznoj suglasnosti utemeljitelja.

Clanak 90.

Na ostala pitanja u svezi organizacije, nacina rada i funkcioniranja veterinarskih ustanova primjenjuju se propisi koji se odnose na javne ustanove.

4. Djelatnost veterinarskih ustanova i veterinarskih organizacija

a) Veterinarska stanica

Clanak 91.

Veterinarske stanice obavljaju u okviru svoje djelatnosti ambulantno, u kucnim posjetima i u privrednim objektima ove poslove:
1. utvrdjuju postoji li sumnja na zarazno oboljenje;
2. provode odgovarajuce veterinarsko-zdravstvene mjere radi sprjecavanja sirenja zaraznog oboljenja, koje je drzatelj zivotinje duzan odmah izvrsiti;
3. u slucaju sumnje na zarazno oboljenje uzmu odgovarajuci dijagnosticki materijal i dostavljaju ga na pretragu u Veterinarski institut Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Veterinarski institut Federacije) ili veterinarski zavod kantona ili drugi laboratoriji iz clanka 39. ovoga zakona;
4. provode propisana preventivna cijepljenja, propisane dijagnosticke i druge pretrage radi zastite zdravlja zivotinja i ljudi, te mjere za otkrivanje, sprjecavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih oboljenja i zoonoza;
5. provode preventivna cijepljenja, dijagnosticka ispitivanja i laboratorijske pretrage radi zastite zdravlja zivotinja;
6. obavljaju preglede oboljelih zivotinja i razudbu lesina, ispitivanja uzrocnika oboljenja ili uginuca zivotinja, osnovna laboratorijska ispitivanja, te promatranje zivotinja;
7. otkrivaju i prijavljuju pojavu zaraznog oboljenja ili sumnju na pojavu zaraznog oboljenja;
8. lijece oboljele zivotinje, obavljaju kirurske, porodiljske i druge veterinarske zahvate na zivotinjama;
9. lijece neplodnost, te provode umjetnu oplodnju zivotinja i prijenos oplodjenih jajnih stanica (embriotransfer);
10. provode mjere veterinarske zastite okolisa radi sprjecavanja sirenja i suzbijanja zaraznih oboljenja zivotinja (dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju i radiolosku dekontaminaciju) i zoonoza;
11. vode propisanu evidenciju i dokumentaciju;
12. izdaju putovnice za zivotinje i druge potvrde kada je to ovim zakonom odredjeno;
13. provode veterinarsko-stocarsku izobrazbu u pogledu ocuvanja i unaprjedjenja zdravlja i reprodukcije zivotinja;
14. organiziraju i provode obiljezavanje zivotinja sukladno ovomu zakonu i vode propisanu evidenciju i registar obiljezenih zivotinja;
15. vrse uvoz i izvoz, te promet na veliko i malo veterinarskih lijekova, vakcina, seruma i dijagnostickog materijala, veterinarske, medicinske opreme i instrumenata, sukladno Zakonu o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 15/98), (u daljnjem tekstu: Zakon o lijekovima), sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju i radiolosku dekontaminaciju opreme i sredstava za unaprjedjenje stocarstva, stocne hrane i dodataka stocnoj hrani, aditiva, zivih zivotinja i jajnih stanica, sredstava i opreme za kucne ljubimce, egzotiku i akvaristiku;
16. organiziraju uzgoj i proizvodnju zivotinja, mesa, mlijeka, jaja i drugih proizvoda zivotinjskog podrijetla;
17. obavljaju propisane veterinarsko-zdravstvene preglede zivih zivotinja zivotinja namijenjenih za klanje, pregled mesa i organa zaklanih zivotinja, namirnica zivotinjskog podrijetla u unutarnjem prometu, proizvodnji i skladistenju;
18. obavljaju i sve druge poslove iz veterinarske djelatnosti koji su odredjeni statutom, sukladno ovomu zakonu.
U samostalnoj veterinarskoj praksi mogu se obavljati poslovi iz stavka 1. ovoga clanka, osim poslova utvrdjenih u stavku 1. toc. 4., 10., 12., 14., 15., 16. i 17. ovoga clanka.
Veterinarska stanica iz stavka 2. ovoga clanka mora osigurati obavljanje poslova svoje djelatnosti tijekom cijelog dana i noci i ispuniti posebne uvjete za rad koje propisuje federalni ministar.

Clanak 92.

Uvjete obavljanja poslova iz clanka 91. ovoga zakona propisuje federalni ministar, uz prethodno pribavljeno misljenje Veterinarske komore.
Utemeljitelj veterinarske organizacije duzan je prije registracije kod nadleznog suda pribaviti rjesenje kantonalnog ministarstva o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga clanka.
Na rjesenje iz stavka 2. ovoga clanka moze se izjaviti zalba Federalnom ministarstvu u roku 15 dana od dana prijema rjesenja.
U rjesenju iz stavka 2. ovoga clanka navode se poslovi iz clanka 91. ovoga zakona za koje osnivatelj ispunjava uvjete.

b) Veterinarska klinika

Clanak 93.

Veterinarska klinika u okviru svoje djelatnosti obavlja stacionarno lijecenje i njegu oboljelih i ozlijedjenih zivotinja.
Veterinarska klinika pored poslova iz clanka 91. ovoga zakona obavlja i sljedece poslove:
1. pregled oboljelih zivotinja i ispitivanje uzrocnika oboljenja;
2. lijecenje oboljelih zivotinja, te kirurske, porodiljske i druge veterinarske zahvate;
3. lijecenje neplodnosti;
4. umjetnu oplodnju zivotinja i embriotransfer;
5. savjetovanje drzatelja zivotinja radi ocuvanja zdravlja zivotinja;
6. vodjenje propisanih evidencija i dokumentacija;
7. iz djelokruga svoga rada izdaje putovnice za zivotinje;
8. druge poslove odredjene statutom sukladno odredbama ovoga zakona.

c) Veterinarska apoteka

Clanak 94.

Veterinarska apoteka vrsi opskrbu veterinarskih organizacija i drzatelja zivotinja veterinarskim lijekovima, veterinarsko-medicinskim sredstvima, sredstvima za njegu i zastitu zivotinja, veterinarskim i medicinskim instrumentima, opremom, hranom za zivotinje i sredstvima za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju.
Veterinarska apoteka utemeljuje se i radi sukladno Zakonu o lijekovima.

5. Veterinarske ustanove

a) Veterinarski institut Federacije

Clanak 95.

Veterinarski institut Federacije obavlja sljedece poslove:
1. obavlja superanalize i vrsi poslove referens laboratorija;
2. obavlja terensku i laboratorijsku dijagnostiku zaraznih, parazitnih i drugih oboljenja zivotinja;
3. prati, analizira i proucava stanje u pogledu pojava, kretanja, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih, parazitnih i drugih oboljenja zivotinja;
4. planira i predlaze preventivna cijepljenja, te dijagnosticke pretrage zivotinja;
5. planira i predlaze mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije radi sprjecavanja sirenja i suzbijanja zaraznih oboljenja zivotinja;
6. istrazuje nacine zastite od zoonoza;
7. istrazuje, unaprjedjuje i primjenjuje metode otkrivanja, suzbijanja i preveniranja zaraznih, parazitnih i drugih oboljenja zivotinja;
8. istrazuje, unaprjedjuje, priprema i primjenjuje bioloska i farmaceutska sredstva za dijagnostiku, preventivu i terapiju;
9. obavlja laboratorijske pretrage, proizvoda zivotinjskog podrijetla radi utvrdjivanja njihove zdravstvene ili higijenske ispravnosti;
10. istrazuje, unaprjedjuje i primjenjuje metode otkrivanja, suzbijanja i prevencije zaraznih, parazitarnih i drugih oboljenja zivotinja;
11. istrazuje, unaprjedjuje, priprema i primjenjuje nova imunobioloska sredstva za zastitu zdravlja zivotinja;
12. prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okolisa na zdravstveno stanje zivotinja;
13. istrazuje zoohigijenske uvjete u objektima za uzgoj i stocarsku proizvodnju;
14. obavlja laboratorijske pretrage proizvoda zivotinjskog podrijetla i vode;
15. obavlja laboratorijske pretrage na rezidue i druge bioloski aktivne materije u zivotinjama, mesu, mlijeku i ostalim namirnicama zivotinjskog podrijetla;
16. obavlja kontrolu radioaktivnih materija na i u zivotinjama, mesu, mlijeku i proizvodima zivotinjskog podrijetla, hrani i vodi za zivotinje;
17. obavlja toksikoloske pretrage zivotinja, proizvoda zivotinjskog podrijetla, hrane i vode za zivotinje;
18. obavlja ispitivanja i kontrolu kakvoce lijekova za upotrebu u veterinarstvu, u proizvodnji i prometu;
19. istrazuje, unaprjedjuje i primjenjuje razvojne metode tehnologije i kontrole u svezi pregleda zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla, hrane za zivotinje i lijekova za upotrebu u veterinarstvu;
20. istrazuje, unaprjedjuje i pruza strucnu pomoc u svezi inspekcije zivotinja, inspekcije proizvoda zivotinjskog podrijetla i hrane za zivotinje;
21. pruza strucnu pomoc veterinarskim organizacijama i drzateljima zivotinja, te proizvodjacima namirnica zivotinjskog podrijetla, hrane za zivotinje i lijekova za upotrebu u veterinarstvu;
22. obavlja i druge poslove sukladno ovomu zakonu.

b) Centar za reprodukciju u stocarstvu Federacije

Clanak 96.

Centar za reprodukciju u stocarstvu Federacije obavlja sljedece poslove:
1. proizvodi uzgojno valjane zivotinje;
2. proizvodi, priprema, skladisti i stavlja u promet sjeme za umjetnu oplodnju zivotinja i oplodjene jajne stanice;
3. obavlja prijenos oplodjenih jajnih stanica (embriotransfer);
4. obavlja poslove uvoza i izvoza sjemena za umjetnu oplodnju zivotinja i oplodjenih jajnih stanica;
5. obavlja reprodukcijsko testiranje rasplodnjaka;
6. obavlja umjetnu oplodnju zivotinja;
7. organizira provodjenje umjetne oplodnje zivotinja na odredjenom podrucju ili provodi umjetnu oplodnju zivotinja po nalogu i posebnom ovlastenju Federalnog ministarstva;
8. provodi umjetnu oplodnju zivotinja na odredjenom podrucju putem posebno organizirane sluzbe za reprodukciju;
9. pruza strucnu pomoc u provodjenju umjetne oplodnje i suzbijanja neplodnosti zivotinja;
10. obavlja poslove kontrole i zastite zdravlja vlastitih zivotinja i njihove reprodukcijske sposobnosti;
11. obavlja poslove kontrole, laboratorijske dijagnostike i analize sjemena za umjetnu oplodnju i oplodjenih jajnih stanica;
12. provodi strucnu izobrazbu doktora veterinarske medicine i veterinarskih uposlenika, te uzgajivaca zivotinja za umjetnu oplodnju i reprodukciju zivotinja;
13. provodi informaticku obradu i analizu podataka iz podrucja reprodukcije zivotinja;
14. prati, proucava i znanstveno istrazuje pitanja u svezi razmnozavanja i genetike u zivotinja;
15. obavlja i druge poslove utvrdjene statutom u svezi unaprjedjenja veterinarstva i stocarstva.
Uvjete i nacin vrsenja poslova iz stavka 1. ovoga clanka propisuje federalni ministar.

c) Veterinarski zavodi kantona

Clanak 97.

Veterinarski zavodi kantona obavljaju sljedece poslove:
1. prate, analiziraju i proucavaju stanje u pogledu pojave, kretanja, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih, parazitnih i drugih oboljenja zivotinja i zoonoza;
2. obavljaju terensku i laboratorijsku dijagnostiku zaraznih, parazitnih i drugih oboljenja zivotinja i zoonoza;
3. prate i analiziraju preventivna i zastitna cijepljenja i dijagnosticka ispitivanja zivotinja;
4. planiraju i organiziraju mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije radi sprjecavanja sirenja, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih oboljenja zivotinja;
5. obavljaju laboratorijske pretrage proizvoda zivotinjskog podrijetla i vode radi utvrdjivanja zdravstvene ili higijenske ispravnosti i kakvoce;
6. prate, analziraju i ocjenjuju utjecaj okolisa na zdravstveno stanje zivotinja;
7. obavljaju laboratorijske pretrage rezidua i drugih bioloski aktivnih materija u zivotinjama, proizvodima zivotinjskog podrijetla, hrani za zivotinje i vodi;
8. obavljaju ispritivanja radioaktivnih materija na i u zivotinjama, proizvodima zivotinjskog podrijetla i hrani za zivotinje u vodi;
9. obavljaju toksikoloska ispitivanja zivotinja, proizvoda zivotinjskog podrijetla i hrane za zivotinje;
10. pruzaju strucnu pomoc veterinarskim organizacijama i proizvodjacima proizvoda zivotinjskog podrijetla i hrane za zivotinje;
11. obavljaju i druge poslove sukladno ovomu zakonu.

d) Centri za reprodukciju i umjetnu oplodnju kantona

Clanak 98.

Centri za reprodukciju i umjetnu oplodnju kantona obavljaju sljedece poslove:
1. proizvode uzgojno valjane zivotinje;
2. proizvode, pripremaju, uskladistavaju i stavljaju u promet sjeme za umjetnu oplodnju zivotinja i oplodjene jajne stanice;
3. obavljaju prijenos oplodjenih jajnih stanica (embriotransfer);
4. obavljaju poslove uvoza i izvoza sjemena za umjetnu oplodnju zivotinja i oplodjenih jajnih stanica;
5. obavljaju reprodukcijsko testiranje rasplodnjaka;
6. Obavljaju umjetnu oplodnju zivotinja;
7. organiziraju provodjenje umjetne oplodnje zivotinja na odredjenom podrucju ili provode umjetnu oplodnju zivotinja po nalogu i posebnom ovlastenju Federalnog ministarstva;
8. provode umjetnu oplodnju zivotinja na odredjenom podrucju putem posebno organizirane sluzbe za reprodukciju;
9. pruzaju strucnu pomoc u provodjenju umjetne oplodnje i suzbijanja neplodnosti zivotinja;
10. obavljaju poslove kontrole i zastite zdravlja vlastitih zivotinja i njihove reprodukcijske sposobnosti;
11. obavljaju poslove kontrole, laboratorijske dijagnostike i analize sjemena za umjenu oplodnju i oplodjenih jajnih stanica;
12. provode strucnu izobrazbu doktora veterinarske medicine i veterinarskih uposlenika, te uzgojitelja zivotinja za umjetnu oplodnju i reprodukciju zivotinja;
13. provode informaticku obradu i analizu podataka iz poducja reprodukcije zivotinja;
14. prate, proucavaju i znanstveno istrazuju pitanja u svezi razmnozavanja i genetike u zivotinja;
15. obavljaju i druge poslove utvrdjene statutom u svezi unaprijedjenja veterinarstva i stocarstva.
Uvjete i nacin obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga clanka propisuje federalni ministar.

e) Veterinarski fakultet

Clanak 99.

Veterinarski fakultet, sukladno pravilima fakulteta, a s ciljem zdravstveno-obrazovnog rada obavlja slijedece poslove:
1. klinicku i laboratorijsku dijagnostiku oboljenja zivotinja;
2. klinicko lijecenje zivotinja;
3. patoanatomske i patohistoloske razudbe i pretrage lesina i zivotinjskih organa;
4. kemijske, histoloske, bioloske, histo-kemijske, citoloske, mikrobioloske, neuroloske, parazitoloske, radijacijske, radio kemijske i druge analize organa zivotinja, krvi, krvnog seruma, izlucevina zivotinja, hrane za zivotinje, proizvoda zivotinjskog podrijetla, drugih bioloskih supstrata, tla, vode i zraka, te daje o tome strucna misljenja;
5. istrazivanja i proizvodnju farmaceutskih i bioloskih sredstava za lijecenje zivotinja i suzbijanje oboljenja zivotinja;
6. ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti i kakvoce proizvoda zivotinjskog podrijetla i o tomu daje strucne ocjene i misljenja;
7. vjestacenja i izradu ekspertiza iz podrucja veterinarstva i stocarske proizvodnje za potrebe zainteresiranih pravnih i fizickih osoba;
8. poslove iz clanka 96. stavka 1. toc. 1., 8., 11., 18., 19. i 21. ovoga zakona.

5. Samostalna veterinarska praksa

Clanak 100.

Samostalnu veterinarsku praksu mogu obavljati fizicke osobe pod uvjetima i na nacin propisan ovim zakonom.
Podaci o samostalnoj veterinarskoj praksi upisuju se u registar koji vodi kantonalno ministarstvo.
Obrazac i nacin vodjenja registra iz stavka 2. ovoga clanka propisuje federalni ministar.

Clanak 101.

Samostalnu veterinarsku praksu moze samostalno obavljati doktor veterinarske medicine pod sljedecim uvjetima:
1. da je drzavljanin Bosne i Hercegovine;
2. da ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci;
3. da ima polozen strucni ispit za doktora veterinarske medicine sukladno odredbama ovoga zakona;
4. da ima potpunu poslovnu sposobnost;
5. da mu pravosnaznom sudskom presudom ili odlukom drugog nadleznog organa nije izrecena mjera sigurnosti ili zastitna mjera zabrane obavljanja poslova veterinarske djelatnosti dok ta mjera traje;
6. da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost;
7. da ima odobrenje za samostalan rad (licencu) Veterinarske komore;
8. da raspolaze odgovarajucim prostorom i veterinarsko-tehnickom opremom.
Doktor veterinarske medicine moze imati samo jednu samostalnu veterinarsku praksu.

Clanak 102.

Zahtjev za obavljanje samostalne veterinarske prakse podnosi se kantonalnom ministarstvu, koje donosi rjesenje za rad nakon sto utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad propisani ovim zakonom i pravilima Veterinarske komore.
Doktori veterinarske medicine koji vrse samostalnu veterinarsku praksu u njenom nazivu isticu ime i prezime, adresu, oznaku djelatnosti i radno vrijeme.
U rjesenju iz stavka 1. ovoga clanka upisuju se poslovi iz clanka 91. stavka 2. ovoga zakona koje moze obavljati podnositelj zahtjeva.

Clanak 103.

Doktori veterinarske medicine poslove samostalne veterinarske prakse obavljaju osobno.
Doktori veterinarske medicine samostalnu veterinarsku praksu mogu obavljati u timu, s jednim ili vise veterinrskih uposlenika srednje strucne spreme.
Uvjete za obavljanje samostalne veterinarske prakse u pogledu prostora, kadra i veterinarsko-tehnicke opreme, propisuje federalni ministar.

Clanak 104.

Doktor veterinarske medicine u obavljanju samostalne veterinarske prakse duzan je:
1. na zahtjev drzatelja zivotinje pruziti zdravstvenu pomoc ili drugu veterinarsku uslugu u okviru registrirane djelatnosti,
2. sudjelovati, na poziv nadleznog organa uprave, u radu na sprjecavanju, suzbijanju i iskorjenjivanju zaraznih oboljenja,
3. voditi propisanu dokumentaciju i evidenciju,
4. davati podatke o svom radu na zahtjev nadleznog organa uprave.

Clanak 105.

Doktori veterinarske medicine koji obavljaju samostalnu veterinarsku praksu mogu privremeno obustaviti rad zbog oboljenja, vojne obveze ili drugog opravdanog razloga. O toj cinjenici duzni su obavijestiti kantonalno ministarstvo, ako su odsutni vise od 7 radnih dana.
Kantonalno ministarstvo utvrdit ce postoje li razlozi za privremenu obustavu rada i o tome donijeti rjesenje.

Clanak 106.

Obavljanje samostalne veterinarske prakse prestaje:
1. odjavom;
2. po sili zakona;
3. rjesenjem kantonalnog ministra.
Rjesenje o prestanku obavljanja samostalne veterinarske prakse donosi kantonalno ministarstvo sukladno zakonu.
Protiv rjesenja iz stavka 2. ovoga clanka moze se izjaviti zalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rjesenja.

Clanak 107.

Obavljanje samostalne veterinrske prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad:
1. umre;
2. ako nadlezni organ utvrdi gubitak radne sposobnosti nastale usljed invalidnosti;
3. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomicno;
4. izgubi drzavljanstvo Bosne i Hercegovine;
5. zasnuje radni odnos, odnosno pocne obavljati drugu samostalnu djelatnost;
6. bude pravosnaznom sudskom presudom osudjen na kaznu zatvora duze od tri mjeseca ili mu je izrecena zastitna mjera zabrane obavljanja samostalne veterinarske prakse.
Rjesenje o prestanku obavljanja samostalne veterinarske prakse po sili zakona donosi kantonalno ministarstvo.
Protiv rjesenja iz stavka 2. ovoga clanka moze se izjaviti zalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rjesenja.

Clanak 108.

Kantonalno ministarstvo donosi rjesenje o prestanku odobrenja za obavljanje samostalne veterinarske prakse ako se utvrdjeni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku utvrdjenom rjesenjem kantonalnog veterinarskog inspektora.
Kantonalno ministarstvo moze donijeti rjesenje o prestanku odobrenja za obavljanje samostalne veterinarske prakse ako:
1. ne ispunjava uvjete u smislu clanka 101. stavka 1. tocka 7. ovoga zakona;
2. ne postupi sukladno cl. 104. i 105. ovoga zakona;
3. ima vise od jedne samostalne veterinarske prakse;
4. reklamira svoj rad protivno pravilima ponasanja koje propise Veterinarska komora;
5. po prijedlogu Veterinarske komore.

6. Veterinarska sluzba

Clanak 109.

Veterinarska sluzba obavlja veterinarsku djelatnost u objektima i na zivotinjama kod pravne osobe koja obavlja djelatnost uzgoja zivotinja i stocarske proizvodnje.
Veterinarska sluzba obavlja poslove iz clanka 12. i clanka 91. stavka 1.
toc. 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 11. ovoga zakona samo u osobnoj proizvodnji.
Rjesenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga clanka donosi kantonalno ministarstvo.

8.Izvjescivanje o obavljanju poslova veterinarske djelatnosti

Clanak 110.

Veterinarske organizacije, samostalna veterinarska praksa i veterinarska sluzba duzne su kantonalnom ministarstvu podnositi izvijesca o obavljanju veterinarske djelatnosti.
Veterinarski fakultet, Veterinarski institut Federacije, Centar za reprodukciju u stocarstvu Federacije i kantonalna ministarstva duzni su
Federalnom ministarstvu podnositi izvijesca o obavljanju poslova za potrebe veterinarstva, utvrdjenih ovim zakonom.
Sadrzaj, oblik i nacin podnosenja izvijesca iz st. 1. i 2. ovoga clanka, te rokove njihovog dostavljanja propisje federalni ministar.

9. Veterinarski uposlenici

Clanak 111.

Neposredne poslove veterinarstva iz clanka 3. stavka 1. ovoga zakona obavljaju veterinarski uposlenici: doktori veterinarske medicine, veterinarski tehnicari i veterinarski bolnicari, a odredjene specijalizirane poslove u veterinarskoj dijagnostici i analitici i strucnjaci ostalih struka.
Postavljanje dijagnoze, propisivanje lijeka, lijecenje, kirurske, porodiljske i druge zahvate na zivotinjama, veterinarsko-zdravstveni pregled i kontrolu, te druge poslove veterinarskog javnog zdravstva mogu obavljati samo doktori veterinarske medicine.
Poslove tehnicke prirode, umjetnu oplodnju, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, te higijenicarske i druge poslove veterinarstva koji nisu sadrzani u odredbi stavka 2. ovoga clanka obavljaju veterinarski tehnicari po nalogu doktora veterinarske medicine i prema pravilima struke.
Veterinarski bolnicari obavljaju pomocne poslove u veterinarstvu, prema uputstvima i pod nazorom doktora veterinarske medicine.

Clanak 112.

Doktori veterinarske medicine i veterinarski tehnicari obvezni su nakon okoncanja skolovanja obaviti pripravnicki staz.
Pripravnicki staz je organizirani oblik strucnog osposobljavanja veterinarskih uposlenika za samostalan rad koji se obavlja pod nadzorom.
Pripravnicki staz za doktora veterinarske medicine traje jednu godinu, a za veterinarske uposlenike srednje strucne spreme sest mjeseci.
Pripravnicki staz obavlja se u veterinarskim organizacijama i veterinarskim ustanovama.

Clanak 113.

Nakon obavljenog pripravnickog staza doktori veterinarske medicine i veterinarski tehnicari polazu strucni ispit pred ispitnom komisijom Federalnog ministarstva.
Strucni ispit se polaze po programu koji se sastoji od opceg i posebnog dijela ispita.
Veterinarski uposlenici nakon polozenog strucnog ispita stjecu odobrenje za samostalan rad i obvezno se upisuju kod Veterinarske komore u registar veterinarskih uposlenika.
Sustav ispitne komisije, te program i nacin polaganja strucnog ispita, te visinu troskova kao i obrazac uvjerenja o polozenom strucnom ispitu propisuje federalni ministar.

10. Veterinarska komora

Clanak 114.

Radi ocuvanja i zastite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih strucnih i osobnih potreba, osiguranja uvjeta za organiziran nastup veterinarskih uposlenika prema organima vlasti, udrugama, veterinarskim ustanovama, proizvodjacima i dobavljacima veterinarske opreme, kao i zastite zdravlja zivotinja i ljudi veterinarski uposlenici obvezno se udruzuju u Veterinarsku komoru kao strukovno udruzenje.
Veterinarska komora ima status prane osobe i upisuje se u registar nadleznog suda.
Veterinarska komora ima statut kojim se uredjuje organizacija, djelokrug rada, upravljanje i financiranje Veterinarske komore, clanstvo u Veterinarskoj komori, prava, obveze i odgovornosti clanova Veterinarske komore i uredjuju druga pitanja bitna za rad Veterinarske komore.
Na statut Veterinrske komore suglasnost daje federalni ministar.

Clanak 115.

Veterinrska komora obavlja sljedece poslove:
1. utvrdjuje kodeks veterinarske etike i poduzima odgovarajuce mjere u slucaju njihovog krsenja;
2. vodi registar svojih clanova;
3. daje misljenje kantonalnom ministarstvu o opravdanosti izdavanja, produzenja ili oduzimanja odobrenja za obavljanje poslova samostalne veterinarske prakse, te pocetka i prestanka rada veterinarskih organizacija;
4. daje misljenje za rad veterinarskih uposlenika izvan punog radnog vremena u veterinarskim organizacijama kod veterinarskih uposlenika koji obavljaju samostalnu veterinarsku praksu u osobnom prostoru i na osobnoj veterinarsko-tehnickoj opremi;
5. utvrdjuje minimalne i maksimalne cijene veterinarskih usluga uz pribavljeno misljenje federalnog ministra;
6. zastupa interese svojih clanova kod organa vlasti i drugih pravnih osoba;
7. pruza zastitu drzateljima zivotinja u ostvarivanju prava s obzirom na kakvocu, sadrzaj i vrstu veterinarske usluge;
8. po sluzbenoj duznosti izdaje, produzava i oduzima odobrenje za samostalan rad svojih clanova (licenca);
9. sudjeluje pri utvrdjivanju standarda i normativa veterinarskih usluga;
10. daje strucna misljenja kod pripreme propisa od utjecanja na razvoj, veterinarske djelatnosti;
11. organizira u suradnji s Veterinarskim fakultetom dodatno usavrsavanje veterinarskih uposlenika;
12. brine o strucnom osposobljavanju i usavrsavanju veterinarskih uposlenika i zastupa njihove interese;
13. organizira znanstvene i strucne skupove;
14. propisuje nacin oglasavanja i nacin isticanja naziva veterinarskih organizacija i samostalne veterinarske prakse;
15. daje misljenje i prijedloge u postupku donosenja akata kojima se uredjuju pitanja, uvjeti i nacin obavljanja veterinarske djelatnosti;
16. obavlja i druge poslove sukladno odredbama svoga statuta.
Poslovi iz stavka 1. toc. 8. i 14. ovoga clanka obavljaju se kao javna ovlastenja, a akti koje o tim pitanjima izdaje Veterinarska komora su javne isprave.
Odobrenje iz stavka 1. tocka 8. ovoga clanka izdaje se na vrijeme od 5 godina.
Odobrenjem za samostalan rad veterinarski uposlenik stjece pravo da samostalno obavlja poslove u svojoj struci.
Odobrenje za samostalan rad (licenca) iz stavka 3. ovoga clanka moze se
produzavati i oduzimati.
Postupak, uvjete i nacin davanja, produzavanja i oduzimanja licence propisuje Veterinarska komora.

Clanak 116.

Veterinarska komora donosi statut.
Statutom Veterinarske komore obvezno se utvrdjuje:
1. utemeljenje, djelokrug i organizacija rada,
2. organi Veterinarske komore, njihova nadleznost, nacin izbora i rada,
3. sadrzaj, rokovi i nacin strucnog usavrsavanja clanova Veterinarske komore,
4. postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za rad,
5. nacin ostvarivanja javnih ovlasti iz nadleznosti Veterinarske komore,
6. nacin obavljanja ostalih poslova iz nadleznosti Veterinarske komore.

Clanak 117.

Protiv upravnih akata Veterinarske komore koji se odnose na javna ovlastenja iz clanka 115. stavka 1. toc. 8. i 14. ovoga zakona moze se izjaviti zalba federalnom ministru u roku od 15 dana od dana prijema rjesenja.

VI - NAKNADE I TROSKOVI

a) Naknade

Clanak 118.

Za obavljeni obvezni veterinarsko-zdravstveni pregled i izdavanje putovnice placaju se naknade koje utvrdjuju slijedeci organi:
1. visinu naknade za obavljeni veterinarsko-zdravstveni pregled posiljke u prometu preko teritorija Federacije odredjuje Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra i prihod je proracuna Federacije,
2. visinu naknade za ostale veterinarsko-zdravstvene preglede utvrdjuje federalni ministar, uz prethodno misljenje Veterinarske komore.
Nacin prikupljanja i placanja naknada iz stavka 1. ovoga clanka propisuje federalni ministar.
Prihodi ostvareni na temelju naknada iz stavka 1. tocke 2. ovoga clanka pripadaju veterinarskim organizacijama koje su izrsile veterinarsko-zdravstveni pregled.

Clanak 119.

Kantonalno ministarstvo utvrdjuje visinu naknade za:
1. upisivanje pasa u poseban registar,
2. neskodljivo uklanjanje lesina, nejestivih nusproizvoda zivotinjskog podrijetla i konfiskata,
3. neskodljivo uklanjanje pasa i macaka lutalica.
Sredstva ostvarena od naknade iz tocke 1. stavka 1. ovoga clanka prihod su veterinarske organizacije a sredstva ostvarena od naknada za poslove
iz stavka 1. toc. 2. i 3. ovoga clanka prihod su pravne osobe koja obavlja te poslove.

b) Troskovi

Clanak 120.

Drzatelj zivotinja sudjeluje u podmirenju troskova preventivnih cijepljenja, dijagnostickih i drugih ispitivanja kao i svih drugih troskova u svezi provedbe mjera koje su propisane ili naredjene sukladno ovomu zakonu, osim ako je naredbom iz clanka 12. stavka 2. ovog zakona drugacije odredjeno.

Clanak 121.

Drzatelj zivotinje snosi troskove utilizacije ili neskodljivog uklanjanja lesina, dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije dvorista, obora i staja, ako ovim zakonom nije drugacije odredjeno.

Clanak 122.

Visinu sudjelovanja drzatelja zivotinje iz cl. 120. i 121. ovoga zakona odredjuje federalni ministar uz predhodno pribavljeno misljenje Veterinarske komore.

Clanak 123.

U proracunu Federacije osiguravaju se sredstva za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih oboljenja iz clanka 8. st. 2. i 3. ovoga zakona i to za:
1. isplatu nadoknada za ubijene ili zaklane zivotinje i unistene predmete tijekom provodjenja naredjenih mjera,
2. preventivna cijepljenja i dijagnosticka ispitivanja,
3. blokiranje zarazenog ili ugrozenog podrucja,
4. dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, te nabavku opreme te drugog potrebnog materijala za njihovo provodjenje,
5. troskove ekipa doktora veterinarske medicine i drugih veterinarskih uposlenika,
6. utilizaciju i neskodljivo uklanjanje lesina ubijenih ili uginulih zivotinja,
7. osigurnje zaliha rezervi cjepiva i isplata naknada iz clanka 46. stavka 1. ovoga zakona.

Clanak 124.

U proracunu kantona osiguravaju se sredstva za:
1. isplatu naknada za ubijene ili zaklane zivotinje i unistene predmete tijekom provodjenja naredjenih mjera;
2. podmirenje troskova za prevenciju, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih oboljenja zivotinja koje su od posebnog interesa za kanton;
3. podmirenje dijela troskova za umjetnu oplodnju krava, obiljezavanje zivotinja i drugih zootehnickih i zoohigijenskih mjera;
4. podmirenje dijela troskova provodjenja mastitis testa.

VII - NADZOR NAD PROVODJENJEM OVOG ZAKONA

1. Zajednicke odredbe

Clanak 125.

Federalno ministarstvo vrsi upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona u veterinarskim organizacijama i veterinarskim ustanovama koji su ovim zakonom stavljeni u nadleznost Federacije, kao i upravni nadzor u obavljanju poslova odredjenih ovim zakonom koji predstavljaju vrsenje javnih ovlasti.
Federalno ministarstvo vrsi i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvrsavanja federalne politike i provodjenja mjera za otkrivanje, sprjecavanje i iskorjenjivanje zaraznih oboljenja zivotinja utvrdjenih ovim zakonom od interesa za Federaciju.
Kantonalno ministarstvo vrsi upravni nadzor nad provodjenjem ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona u veterinarskim organizacijama, veterinarskim ustanovama, samostalnoj veterinarskoj praksi i strucnim sluzbama koji su ovim zakonom stavljeni u nadleznost kantona, kao i upravni nadzor nad veterinarskim organizacijama u obavljanju poslova odredjenih ovim zakonom koji predstavljaju vrsenje javnih ovlasti.

Clanak 126.

Inspekcijski nadzor prema ovom zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga zakona obavljaju federalni veterinarski inspektori, federalni granicni inspektori i kantonalni veterinarski inspektori.
Kantoni mogu odredjene poslove inspekcijskog nadzora iz svoje nadleznosti povjeriti opcini.
Aktom o povjeravanju inspekcijskog nadzora utvrdjuju se poslovi veterinarske djelatnosti u kojima ce opcina vrsiti inspekcijski nadzor.

Clanak 127.

Inspekcijski nadzor nad izvrsavanjem ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona vrsi se nad radom veterinarskih organizacija, veterinarskih ustanova, samostalne veterinarske prakse i veterinarskih sluzbi u pogledu obavljanja veterinarsko-zdravstvenih poslova nad objektima, opremom, sredstvima, te uvjetima za drzanje, uzgoj i proizvodnju zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla; nad provodjenjem naredjenih mjera za sprjecavanje, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih oboljenja zivotinja; nad sredstvima za prijevoz i uvjetima prijevoza, te objektima, uvjetima i opremom za promet zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla; nad objektima, opremom, uvjetima i nacinom rada veterinarskih organizacija u obavljanju zdravstvene zastite zivotinja nad dobivanjem, proizvodnjom i skladistenjem sjemena za umjetnu oplodnju i oplodjenih jajnih stanica, nad uvjetima skladistenja i upotrebe veterinarskih lijekova i pomocnih ljekovitih sredstava, nad zdravstvenom ispravnoscu hrane i vode za zivotinje, kao i nad svim objektima, sredstvima, predmetima i opremom koji mogu biti prenositelji zaraznih oboljenja zivotinja ili na drugi nacin ugrozavati njihovo zdravlje i zdravlje ljudi u prometu preko teritorija Federacije.
Veterinarske organizacije, veterinarske ustanove, samostalna veterinarska praksa i veterinarske sluzbe duzne su veterinarskom inspektoru omoguciti obavljanje inspekcijskog nadzora i dati mu potrebne informacije i podatke od znacaja za obavljanje tog nadzora.

Clanak 128.

Za federalnog veterinarskog inspektora i federalnog granicnog veterinarskog inspektora moze se postaviti osoba koja pored opcih uvjeta propisanih zakonom ispunjava i sljedece uvjete:
1. ima visoku strucnu spremu veterinarske struke,
2. ima polozen strucni ispit za doktore veterinarske medicine,
3. ima najmanje 5 godina radnog staza u struci nakon polozenog strucnog ispita.
Za kantonalnog, odnosno opcinskog veterinarskog inspektora moze se postaviti osoba koja, pored opcih uvjeta, ispunjava i posebne uvjete iz toc. 1. i 2. stavka 1. ovoga clanka, te ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci nakon polozenog strucnog ispita.

Clanak 129.

Protiv rjesenja federalnog veterinarskog inspektora i federalnog granicnog inspektora moze se izjaviti zalba federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema rjesenja.
Rjesenje o zalbi iz stavka 1. ovoga clanka je konacno i protiv njega nije dopustena zalba, ali se moze pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog suda
Federacije Bosne i Hercegovine.
Zalba na rjesenje iz stavka 1. ovoga clanka ne odlaze izvrsenje rjesenja.

Clanak 130.

Protiv rjesenja kantonalnog i opcinskog veterinarskog inspektora moze se izjaviti zalba federalnom ministarstvu u roku osam dana od dana prijema rjesenja.
Zalba na rjesenje iz stavka 1. ovoga clanka ne odlaze izvrsenje rjesenja.

Clanak 131.

Kad je za izvrsavanje poslova inspekcijskog nadzora potrebno uzeti uzorke i izvrsiti analizu veterinarski ce inspektor, sukladno ovomu zakonu i drugim propisima, uzeti uzorke (u daljnjem tekstu: sluzbeni uzorak) i davati ih na laboratorijske pretrage u laboratorije utvrdjene ovim zakonom.
Veterinarski inspektor duzan je u slucaju iz stavka 1. ovoga clanka izvijestiti stranku, da slucaj njenog zahtjeva za superanalizom, istodobno s uzimanjem uzoraka za analizu mora uzeti i uzorak za superanalizu.
O rezultatu analize veterinarski inspektor je duzan bez odlaganja izvijestiti stranku kod koje su uzorci uzeti.
Stranka nezadovoljna rezultatima analize moze u roku osam dana od dana prijema obavijesti veterinarskog inspektora o rezultatu analize i zahtjevima da se izvrsi superanaliza.
Troskovi analize i superanalize nastale u postupku obavljanja veterinarsko-zdravstvenog nadzora snosi stranka.
Troskove laboratorijske pretrage sluzbenih uzoraka uzetih u okviru provodjenja Monitoring programa snosi pravna ili fizicka osoba kod koje su uzorci uzeti, neovisno od rezultata pretrage.

Clanak 132.

Analize inspekcijskih sluzbenih uzoraka vrsi Veterinarski institut Federacije ili laboratoriji koji ispunjavaju propisane uvjete, a superanalize Veterinarski vakultet.
Laboratorijske pretrage uzoraka hrane za zivotinje, sirovina i aditiva radi utvrdjivanja higijenske i zdravstvene ispravnosti, pored Veterinarskog instituta Federacije i laboratorija utvrdjenih u stavku 1. ovoga clanka, mogu obavljati i drugi laboratoriji koji u pogledu prostorija, opreme i strucnih uposlenika udovoljavaju propisanim uvjetima.
Uvjeti kojima moraju udovoljavati laboratoriji iz st. 1. i 2. ovoga clanka propisuje federalni ministar.
Rjesenje o udovoljavanju propisanim uvjetima za laboratorije iz st. 1. i 2.
ovoga clanka donosi federalni ministar, na prijedlog strucne komisije koju on utemeljuje.

Clanak 133.

Federalni veterinarski inspektor ima sluzbenu legitimaciju kojom dokazuje sluzbeno svojstvo, identitet i ovlastenja, a federalni granicni veterinarski inspektor ima i znak federalnog granicnog veterinarskog inspektora.
Federalni granicni veterinarski inspektor obvezan je tijekom sluzbe nositi sluzbenu odjecu.
Oblik i sadrzaj obrazca sluzbene legitimacije, izgled, sadrzaj oznaka, boja i kroj sluzbene odjece i obuce, te nacin izdavanja i vodjenja evidencije po izdanim sluzbenim legitimacijama i znakovima za federalne granicne veterinarske inspektore propisuje federalni ministar.

2. Federalni veterinarski inspektor

Clanak 134.

Federalni veterinarski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad:
1. nacinom i propisanim uvjetima rada veterinarskih organizacija i veterinarskih ustanova,
2. veterinarsko-zdravstvenim uvjetima pri izgradnji i rekonstrukciji stocnih i peradarskih farmi, valionica, stocnih sajmista, trznica i otkupnih mjesta,
3. provodjenjem mjera za sprjecavanje, suzbijanje, iskorjenjivanje zaraznih, parazitnih i drugih oboljenja zivotinja,
4. provodjenjem mjera za zastitu od zoonoza,
5. provodjenjem mjera za zastitu zdravlja zivotinja,
6. uzgojem, drzanjem i prometom zivotinja,
7. proizvodnjom, skladistenjem i prometom proizvoda zivotinjskog podrijetla,
8. proizvodnjom, uskladistenjem i prometom stocne hrane,
9. proizvodnjom, skladistenjem i prometom veterinarskim lijekova i otrova,
10. objektima za klanje zivotinja, obradu, preradu i uskladistenje proizvoda zivotinjskog podrijetla, objekata za preradu i promet koza, stocnih farmi, objekata za utilizaciju i neskodljivo uklanjanje, stocnih sajmista, trznica, otkupnih stanica i valionica, u pogledu udovoljavanja propisanim uvjetima,
11. objektima, uredjajima i opremom objekata za obavljanje veterinarske djelatnosti, proizvodnjom sjemena za umjetnu oplodnju i oplodjenim jajnim stanicama, proizvodnjom jaja za nasad, mrjestilistima, stocnim sajmistima i trznicama u pogledu udovoljavanja veterinarsko-zdravstvenim uvjetima,
12. ostacima stetnih materija (reziduama) u zivotinjama i proizvodima zivotinjskog podrijetla koji su namijenjeni ljudskoj ishrani,
13. provodjenje mjera zastite okolisa od negativnih utjecaja vezanih za zastitu zdravlja zivotinja, uzgoj zivotinja i obradu, preradu, i promet proizvoda zivotinjskog podrijetla,
14. neskodljivim uklanjanjem i iskoristavanjem zivotinjskih lesina, nejestivih nusproizvoda klanja i konfiskata,
15. radom dijagnostickih i analitickih laboratorija i veterinarskoj zastiti okolisa,
16. proizvodnjom i skladistenjem sjemena za umjetnu oplodnu zivotinja i oplodjenih jajnih stanica i provodjenjem umjetne oplodne zivotinja.

Clanak 135.

U provodjenju inspekcijskog nadzora iz clanka 134. ovoga zakona federalni veterinarski inspektor ima pravo i obvezu:
1. privremeno zabraniti promet zivotinja, te promet i upotrebu proizvoda zivotinjskog podrijetla i predmete kojima se mogu prenijeti uzrocnici zaraznih oboljenja u slucaju sumnje na zarazno oboljenje;
2. privremeno zabraniti ili ograniciti promet i upotrebu proizvoda zivotinjskog podijetla ako se posumnja u njihovu higijensku ispravnost;
3. narediti otklanjanje nedostataka u objektima koji u pogledu izgradnje, tehnickih uredjaja, tehnoloske opreme, nacina rada, higijene i veterinarske zastite okolisa ne udovoljavaju posebnim uvjetima;
4. zabraniti upotrebu objekata iz tocke 3. ovoga clanka ako se u odredjenom roku ne otklone utvrdjeni nedostaci;
5. zabraniti promet veterinarskih lijekova i otrova ako se promet obavlja protivno odredbama posebnih zakona;
6. zabraniti promet i upotrebu hrane za zivotinje i dodataka hrani za zivotinje za koje se utvrdi da su skodljivi po zdravlje zivotinja ili zdravlje ljudi;
7. narediti neskodljivu utilizaciju ili neskodljivo uklanjanje lesina, nejestivih proizvoda klanja i konfiskata;
8. zabraniti obavljanje rada veterinarskih organizacija ako ne udovoljavaju propisanim uvjetima u pogledu prostora, strucnih uposlenika i opreme;
9. uzimati uzorke proizvoda zivotinjskog podrijetla, sjemena za umjetnu oplodnju, lijekove i druge predmete radi ispitivanja njihove higijenske ispravnosti i kakvoce;
10. poduzimati i druge radnje sukladno posebnim propisima i prema ukazanim potrebama.

3. Federalni granicni veterinarski inspektor

Clanak 136.

Federalni granicni veterinarski inspektor vrsi veterinarsko-zdravstveni pregled i kontrolu nad uvozom, izvozom i provozom posiljaka zivotinja, proizvoda zivotinjskog podrijetla, hrane za zivotinje, te sirovina i aditiva sto sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, lijekove i veterinarsko-medicinskih sredstava koji se upotrebljavaju u veterinarstvu, sjemena za umjetnu oplodnju, oplodjenih jajnih stanica i predmeta kojima se mogu prenositi uzrocnici zaraznih oboljenja zivotinja u prometu preko teritorija Federacije.

Clanak 137.

 

Federalni granicni veterinarski inspektor u provodjenju inspekcijskog nadzora ima pravo i obvezu:
1. obaviti veterinarsku kontrolu posiljaka iz cl. 62., 65., 66., 67. i 70. ovoga zakona i pratecih dokumenata;
2. pregledati pratece dokumente i utvrditi njihovu valjanost, provjeriti uskladjenost podataka o podrijetlu i identitetu s oznakama zivotinja, odnosno proizvoda, te jamstva koja zahtijevaju propisi Federacije;
3. obaviti pregled posiljke koja se uvozi, izvozi, provozi ili se privremeno skladisti u pogledu provjere uvjeta prijevoza, pakiranja proizvoda, te zdravstveno stanje zivotinja odnosno zdravstvene ispravnosti proizvoda;
4. pregledati poslovne knjige i dokumentaciju pravnih i fizickih osoba u svezi provodjenja odredaba cl. 62. do 70. ovoga zakona;
5. voditi evidenciju izvoznih, uvoznih i provoznih posiljaka pri prijelazu teritorija Federacije;
6. nadzirati skladista na ganicnim prijelazima, te carinska i druga skladista namijenjena privremenom skladistenju neocarinjene robe iz uvoza ili robe u provozu;
7. nadzirati provodjenje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u objektima iz tocke 6. ovoga clanka;
8. izvjescivati Federalno ministarstvo o saznanju u pogledu pojave i kretanja zaraznih oboljenja zivotinja u susjednim i drugim zemljama;
9. obavljati veterinarsku kontrolu izvoznih, uvoznih i provoznih posiljaka koje se pretovaraju ili privremeno skladiste na granicnom prijelazu;
10. obavljati i druge poslove prema ovom zakonu i propisima donesenim na temelju njega i prema ukazanim potrebama.
Nacin obavljanja veterinarske kontrole na granicnom prijelazu, carinskom i drugim skladistima namijenjenim privremenom skladistenju robe iz uvoza i provoza, evidenciju o uvozu, izvozu i provozu, nacinu uzimanja dijagnostickog materijala za laboratorijska ispitivanja i druga prava i obaveze federalnog granicnog veterinarskog inspektora propisuje federalni ministar.

Clanak 138.

U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora federalni granicni veterinarski inspektor ima pravo i obveze:
1. zabraniti uvoz, izvoz i provoz posiljaka iz cl. 62. do 70. ovoga zakona:
- ako uvoz i provoz nije odobren rjesenjem iz clanka 67. stavka 1. ovoga zakona,
- ako posiljka ili prijevozno sredstvo ne udovoljava propisanim uvjetima,
- ako pregledom utvrdi da je posiljka zarazena, sumnjiva na zarazu ili da potjece iz zarazenog podrucja,
- ako utvrdi da roba koja je predmet posiljke iz uvoza nije proizvedena u izvoznom objektu ili objektu kojeg je odobrio federalni ministar,
- ako utvrdi da posiljka nema propisanu putovnicu ili veterinarski certifikat, te da isti nisu pravilno popunjeni podacima,
- ako utvrdi da posiljka moze ugroziti zdravlje ljudi i zivotinja, te da je neposredno ugrozena dobrobit zivotinja,
- ako utvrdi da su proizvodi zivotinjskog podrijetla i hrana za zivotinje higijenski neispravni,
- ako zivotinje i proizvodi nisu obiljezeni na propisan nacin, te se ne moze utvrditi identitet i sukladnost izmedju dokumentacije i zivotinja, odnosno proizvoda zivotinjskog podrijetla ili druge robe u posiljci,
- ako utvrdi da proizvodi zivotinjskog podrijetla namijenjeni ljudskoj ishrani i ishrani zivotinja sadrze radio-aktivne materije i rezidue u kolicinama iznad dopustenih.
2. privremeno zabrani uvoz, izvoz i provoz posiljaka iz cl. 62. do 70. ovoga zakona ako treba otkloniti nedostatke na posiljci ili dokumentu koji je prati;
3. narediti privremeno uskladistenje posiljki iz cl. 62. do 70. ovoga zakona o registriranom skladistu ako je zbog utvrdjene sumnje tijekom pregleda potrebno laboratorijski provjeriti zdravstveno stanje, odnosno zdravstvenu ispravnost posiljki;
4. u dogovoru s uvoznikom, prijevoznikom, odnosno korisnikom posiljki:
- vratiti posiljku u odredjenom vremenskom razdoblju,
- uputiti posiljku u zemlju gdje to dopusta nadlezna veterinarska sluzba i veterinarsko-zdravstveni uvjeti,
- dopustiti da se proizvodi upotrijebe u druge svrhe, osim za ishranu ljudi,
- unistiti posiljku.
5. oduzeti i neskodljivo unistiti posiljke iz cl. 62., 65., 66., 67. i 70. ovoga zakona od osoba koje nedopusteno prelaze teritorij Federacije;
6. narediti dezinfekciju prijevoznih sredstava, te objekata i opreme na granicnom prijelazu;
7. zabraniti koristenje objekata na granicnom prijelazu ako nisu sukladni propisanim uvjetima;
8. zabraniti upotrebu prijevoznih sredstava za prijevoz posiljaka iz cl. 62., 65., 66., 67. i 70. ovoga zakona ako ne udovoljavaju propisanim uvjetima;
9. narediti da se otklone nepravilnosti u prometu posiljaka na granicnom prijelazu;
10. zabraniti koristenje hrane, vode i prostirke namijenjene ishrani, napajanju i prostirci za zivotinje iz posiljke ako ne udovoljavaju propisanim uvjetima;
11. privremeno oduzeti posiljku u svezi kaznjive radnje i prekrsaja;
12. narediti poduzimanje i drugih mjera sukladno ovomu zakonu i obavezama po medjunarodnim ugovorima o zastiti zivotinja.
Radnje iz tocke 5. stavka 1. ovoga clanka vrsi kantonalni veterinarski inspektor u kantonu na cijem su podrucju otkrivene posiljke koje su na nedozvoljen nacin presle na teritorij Federacije.
Nacin obavljanja radnji iz toc. 4., 5. i 11. stavka 1. ovoga clanka propisuje federalni ministar.

4. Kantonalni veterinarski inspektor

Clanak 139.

Kantonalni veterinarski inspektor obavlja inspekcijski nadzor u sljedecim pitanjima:
1. nadzire rad veterinarskih organizacija, samostalne veterinarske prakse i veterinarske sluzbe u obavljanju veterinarske djelatnosti;
2. nadzire provodjenje mjera iz cl. 11. i 12. ovoga zakona;
3. nadzire uzgoje i provodnju zivotinja; nadzire zivotinje u prometu; klanje zivotinja i proizvode zivotinjskog podrijetla; objekte za klanje zivotinja, proizvodnju, obradu, preradu, uskladistenje i promet proizvoda zivotinjskog podrijetla, promet sirovih koza; proizvodnju i promet hrane za zivotinje, otpadne zivotinjske materije, vodu za napajanje zivotinja i proizvodnju proizvoda zivotinjskog podrijetla; uzima uzorke dijagnostickog materijala za laboratorijske pretrage i naredjuje mjere za sprjecavanje i suzbijanje zaraznih i drugih oboljenja zivotinja, odnosno sprjecavanje oneciscenja proizvoda zivotinjskog podrijetla i hrane za zivotinje, te nadzire provodjenje mjera za zastitu ljudi od zoonoza i zdravstveno neispravnih proizvoda zivotinjskog podrijetla namijenjenih ishrani ljudi;
4. obavlja nadzor nad zivotinjama na sajmovima, trznicama, burzama, dogonima, otkupnim mjestima, izlozbama i javnim smotrama, te mjestima za utovar, pretovar i istovar zivotinja;
5. obavlja nadzor nad apotekama, prometom lijekova, otrova i sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju;
6. obavlja nadzor nad radom objekata za utilizaciju i neskodljivo unistavanje lesina i otpadne zivotinjske materije, provodjenje mjera veterinarske zastite okolisa, kao i nadzor nad ciscenjem i dezinfekcijom objekata i prijevoznih sredstava za zivotinje i proizvode zivotinjskog podrijetla;
7. obavlja nadzor nad posiljkama u prometu na domacem trzistu kod utovara, pretovara i istovara, odnosno nadzor kod istovara i pretovara posiljaka iz uvoza;
8. obavlja veterinarsko-zdravstveni pregled, kontrolu i nadzor nad izvoznim klaonicama, mljekarama i drugim izvoznim objektima i objektima za obradu, preradu i skladistenje mesa, mlijeka i drugih proizvoda zivotinjskog podrijetla namijenjenih za ishranu ljudi;
9. obavlja nadzor nad izdavanjem putovnica kao i nadzor nad izdavanjem druge pisane dokumentacije, te nadzor nad obavljanjem veterinarsko-zdravstvenih pregleda i kontrole i izdavanjem propisane dokumentacije i naplate naknada za te preglede;
10. pregleda poslovne knjige koje se odnose na provodjenje propisa o obavljanju veterinarske djelatnosti, higijenskoj ispravnosti proizvoda zivotinjskog podrijetla, propisa o stavljanju lijekova u promet na malo i propisa o mjerama za unaprjedjivanje stocarstva i podsticajnih mjera;
11. provodi veterinarsko-zdravstvenu kontrolu dezinfekcije prijevoznih sredstava kojima su otpremane posiljke zivotinja, proizvoda zivotinjskog podrijetla ili otpadne zivotinjske materije;
12. izdaje uvjerenja o udovoljavanju propisanim uvjetima objekata namijenjenih provodjenju karantenskih mjera za posiljke zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla iz uvoza, obavlja nadzor nad provodjenjem propisanih mjera u karantenu za uvezene zivotinje, te donosi rjesenje o zatvaranju ili produzenju karantena, odnosno daljnjem postupku sa zivotinjama ili proizvodima zivotinjskog podrijetla;
13. provodi i druge propisane mjere kada je ugrozeno zdravlje zivotinja, zdravstvena ispravnost proizvoda zivotinjskog podrijetla i hrane za
zivotinje;
14. obavlja nadzor nad vrsenjem poslova veterinarsko-zdravstvenog pregleda koji se obavlja na zivotinjama i namirnicama na podrucju kantona;
15. obavlja i druge poslove za koje je ovlasten ovim zakonom i drugim propisima.

Clanak 140.

Kantonalni veterinarski inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora ima pravo i obvezu zabraniti upotrebu nastambi za zivotinje i drugih objekata, zgrada, prostorija, opreme i uredjaja za koje nisu utvrdjeni veterinarsko-zdravstveni uvjeti, odnosno zabraniti rad ako se zapocne s radom ili obavlja djelatnost prije nego sto se sukladno odredbama ovoga zakona utvrdilo da udovoljavaju propisanim uvjetima.

Clanak 141.

Opcinski veterinarski inspektor obavlja inspekcijski nadzor u pitanjima koja su aktom iz clanka 126. stavka 3. ovoga zakona povjerene opcini.

VIII - KAZNENE ODREDBE

Clanak 142.

Novcanom kaznom u iznosu od 10.000 KM do 70.000 KM kaznit ce se za privredni prijestup pravna osoba ako:
1. ne izvrsi jednu ili vise preventivnih mjera da bi se sprijecila pojava ili utvrdilo postojanje zaraznog oboljenja (clanak 11.);
2. ne poduzme neku od propisanih mjera na temelju clanka 12. stavka 1. ovoga zakona;
3. ne provede mjere iz clanka 41. stavka 1. ovoga zakona koje mu naredi nadlezni veterinarski inspektor;
4. objekti u kojima se preradjuju i skladiste proizvodi zivotinjskog podrijetla rade suprotno odredbi clanka 40. stavka 4. ovoga zakona;
5. stavi u promet proizvode zivotinjskog podrijetla koji su namijenjeni ishrani ljudi, a sadrze u kolicinama vecim od dopustenih zagadjivaca bioloskog ili kemijskog podrijetla skodljive za ljudsko zdravlje (clanak 77. stavak 2).
Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Clanak 143.

Novcanom kaznom u iznosu od 8.000 KM do 40.000 KM kaznit ce se za prekrsaj pravna osoba ako:
1. na zahtjev drzatelja zivotinje ne pruzi odgovarajucu veterinarsku uslugu i pomoc (clanak 5. stavak 1.);
2. obavlja poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije bez predhodnog ovlastenja (clanak 13. stavak 4.);
3. ne nabavi, ne uskladisti i ne kontrolira imunogenost vakcina (clanak 14. stavak 1.);
4. koristi objekt iz clanka 18. stavak 1. ovoga zakona, koji ne udovoljava propisanim veterinarsko-zdravstvenim i zoohigijenskim uvjetima;
5. koristi objekte iz clanka 19. stavka 1. koji ne udovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima;
6. koristi izvoznu klaonicu i objekte iz clanka 19. stavak 1. koji ne udovoljavaju veterinarsko-zdravstvenim uvjetima drzave uvoznice, a klaonice za klanje zivotinja iz uvoza i posebnim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima (clanak 19. stavak 2.);
7. gradi i rekonstruira objekte iz clanka 19. st. 1. i 2. ovoga zakona bez predhodno pribavljene dozvole iz clanka 21. stavka 1. ovoga zakona;
8. koristi ili upotrebljuje objekte protivno clanku 21. stavka 1. ovoga zakona;
9. proizvodi, stavlja u promet i upotrebljava hranu za zivotinje, zivotinjske proizvode namijenjene ishrani zivotinja i sirovine koje sluze za njihovu proizvodnju, protivno clanku 24. stavka 2. ovoga zakona;
10. koristi objekte za proizvodnju hrane za zivotinje i sirovina, mjesaone i objekte za skladistenje, a da ne udovoljava propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima i nema izdano rjesenje o udovoljavanju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima (clanak 25. st. 1. i 3.);
11. muska rasplodna grla za proizvodnju sjemena za umjetnu oplodnju i za prirodni pripust ili rasplodnjaci i plotkinje za proizvodnju oplodjenih jajnih stanica i embrija nisu slobodni od zaraznih i drugih oboljenja (clanak 26. stavak 2.);
12. koristi objekt za dobijanje, razrjedjivanje i pripremu zivotinjskog sjemena za umjetnu oplodnju, oplodjenih jajnih stanica koji ne udovoljava propisanim veterinarsko-zdrastvenim uvjetima i nema izdano rjesenje da udovoljava veterinarsko-zdravstvenim uvjetima (clanak 27. st. 1. i 3.);
13. stavi u promet govedje, ovcije, kozije koze i koze kopitara prije pretrage na bedrenicu - askolizaciju (clanak 30. stavak 2.);
14. ne prijavi pojavu zaraznog oboljenja ili pojavu znakova po kojima se moze posumnjati da je zivotinja oboljela ili uginula od zaraznog oboljenja, te ne izolira oboljelu zivotinju ili lesinu do veterinarskog pregleda ili dok se ne iskljuci sumnja na pojavu zaraznog oboljenja (clanak 36.);
15. ako ne prijavi sumnju na zarazno oboljenje veterinarskoj inspekciji (clanak 36. stav 1.);
16. izda putovnicu bez dokaza o izvrsenim naredjenim mjerama, te dijagnostickim i drugim pretragama (clanak 52. stavak 3.);
17. utovari, pretovari i istovari posiljku zivotinja, proizvoda zivotinjskog podrijetla i otpadnu animalnu materiju koja se otprema prijevoznim sredstvom, te ako kopitare i papkare otprema pjesice izvan epizootioloskog podrucja bez obveznog veterinarsko-zdravstvenog pregleda (clanak 54. stavak 1.);
18. obavi utovar, istovar i pretovar posiljke iz clanka 54. stavka 1. ovoga zakona suprotno clanku 55. stavka 1. ovoga zakona;
19. obavi promet i istovar posiljke suprotno clanku 54. stavku 2. i clanku 55. stavku 2. ovoga zakona;
20. uvozi, izvozi i provozi posiljke zivotinja, proizvode zivotinjskog podrijetla i druge robe koje u svom sastavu sadrze zivotinjske proizvode, sjeme za umjetnu oplodnju, oplodjene jajne stanice, hranu za zivotinje, sirovine i aditive sto sluze za proizvodnju hrane za zivotinje, posiljke lijekova i drugih predmeta kojima se moze prenositi zarazno oboljenje ili ugroziti zdravlje ljudi i zivotinja izvan odredjenih granicnih prijelaza (clanak 62. stavak 1.);
21. ako posiljke zivotinja, proizvoda zivotinjskog podrijetla i druge robe koje u svom sastavu sadrze zivotinjske proizvode, sjeme za umjetnu oplodnju, oplodjene jajne stanice, te jaja za nasad koja se uvoze ili izvoze pri utovaru, istovaru i pretovaru nisu podvrgnute obveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli (clanak 65. st. 1. i 2.);
22. zivotinje, meso, proizvode zivotinjskog podrijetla i objekte ne podvrgne veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli (clanak 72. st. 1., 3., 4., 5. i 7.);
23. kopitare, te goveda, bivole i svinje ne podvrgne veterinarsko- zdravstvenom pregledu i kontroli iz clanka 72. ovoga zakona (clanak 73. stavak 2.);
24. kolje zivotinje iz clanka 2. stavka 1. tocka 2. ovoga zakona cije je meso namijenjeno javnoj potrosnji ili za izvoz, ako obradjuje ili preradjuje meso, ribu, mlijeko ili jaja, ili druge proizvode zivotinjskog podrijetla namijenjene javnoj postrosnji ili izvozu, ili ako skladisti proizvode zivotinjskog podrijetla u objektu koji ne udovoljava propisanim uvjetima (clanak 75. stavak 1.);
25. zivotinje, proizvode zivotinjskog podrijetla, meso, te druge sirovine, aditive i dodatne sastojke koji sluze u proizvodnji proizvoda zivotinjskog podrijetla namijenjenih ishrani ljudi koji su ocijenjeni zdravstveno ili higijenski neispravnim, ne obiljezi, ne zaplijeni i neskodljivo ne ukloni (clanak 76.);
26. otpocne s radom bez rjesenja kojim je uvrdjeno da udovoljava propisanim uvjetima za pocetak rada (clanak 82. stavak 2.);
27. za obavljeni veterinarsko-zdravstveni pregled ne placa naknadu (clanak 118. stavak 1.);
28. obavlja laboratorijske pretrage uzoraka hrane za zivotinje, sirovina i aditiva a da ne udovoljava propisanim uvjetima (clanak 132. stavak 3.);
Za prekrsaj iz stavka 1. ovog clanka kaznit ce se novcanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 5.000 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Novcanom kaznom od 6.000 KM do 20.000 KM kaznit ce se za prekrsaj iz stavka 1. toc. 1., 15. i 26. ovoga clanka osoba koja obavlja samostalnu veterinarsku praksu.

Clanak 144.

Novcanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 15.000 KM kaznit ce se za prekrsaj pravna osoba ako:
1. kao veterinarska organizacija ne obavi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (clanak 13. stavak 4.);
2. ne obiljezi zivotinju (clanak 15. st. 2. i 4.);
3. ne vodi evidenciju i ne dostavlja propisana izvjesca (clanak 16. st. 4.);
4. drzi i postupa sa psima, divljim zivotinjama i zvijerima na nacin suprotan clanku 17. stavku 7. ovoga zakona;
5. stavlja u promet so koja nije jodirana (clanak 24. stavak 3.);
6. sajmovi, trznice, aukcije i druga mjesta za trgovinu zivotinjama, te objekti i mjesta za izlozbe i sportska natjecanja i javne smotre nisu pod nadzorom i kontrolom veterinarske inspekcije i ako ne udovoljavaju propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima (clanak 28. stavak 1.);
7. na sajmovima, trznicama, izlozbama, dogonima i drugim otkupnim mjestima, te na javnim smotrama izlaze zivotinje koje nisu zdrave (clanak 28. stavak 2.);
8. nema predhodne suglasnosti i dozvole kantonalnog ministarstva za odrzavanje izlozbi, sportskih natjecanja i drugih priredbi sa zivotinjama, te za prodaju zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla izvan poslovnih prostorija (clanak 29.);
9. sirove koze kopitara i papkara zaklanih bez veterinarsko-zdravstvenog pregleda ili sirove koze uginulih kopitara i papkara za koje nije utvrdjen uzrok uginuca ne skladisti u posebnim prostorijama (clanak 30. stavak 1.);
10. ne oznaci koze i krzna i ne vodi evidenciju o podrijetlu otkupljenih sirovih koza (clanak 30. stavak 3.);
11. za otkup, smjestaj ili uskladistenje sirovih koza koristi objekat ili prostorije koji ne ispunjavaju propisane uvjete (clanak 30. st. 5.);
12. lesine, klaonicke otpatke, konfiskate i valionicke otpatke ne ucini neskodljivima u objektima za utilizaciju (clanak 32. stavak 1.);
13. objekti i mjesta za sakupljanje i neskodljivo unistavanje ili utilizaciju, te prijevozna sredstva ne udovoljavaju propisanim uvjetima (clanak 32. stavak 7.);
14. ne osigura preuzimanje i prijevoz lesina, klaonickih otpadaka, konfiskata i valionickih otpadaka radi neskodljivog uklanjanja (clanak 34. stavak 2.);
15. se ne odazovu pozivu za sudjelovanje u radu ekipa u slucajevima iz clanka 42. ovoga zakona (clanak 44. stavak 2.);
16. izda putovnicu suprotno clanku 51. stavku 5. ili nema putovnicu (clanak 51. st. 1. i 2.);
17. ne vodi propisanu evidenciju (clanak 52. stavak 2.);
18. ne vodi propisanu evidenciju (clanak 53. stavak 4.);
19. prijevozno sredstvo kojim su otpremljene posiljke iz clanka 54. ovoga zakona nije nakon istovara, a u slucajevima sto ih odredi nadlezni veterinarski inspektor i prije utovara, ocisceno i dezinficirano pod veterinarsko-zdravstvenim nadzorom (clanak 58. stavak 1.);
20. kopitari i papkari nisu pojedinacno i trajno oznaceni sluzbenim oznakama, a kontejneri, palete, paketi i stokinete s proizvodima ili spremnici sa zivom ribom i ambalaza s utovarenim zabama, rakovima, pijavicama i mekuscima sluzbeno numeriranom naljepnicom i kontrolnim brojem objekta (clanak 63. stavak 1.);
21. posiljke uvozi i prevozi suprotno clanku 67. st. 1. i 6. ovoga zakona;
22. uvezene zivotinje ne drzi u karantenu radi dijagnostickih ispitivanja (clanak 68. stavak 1.);
23. se zivotinje uvezene radi klanja ne zakolju u roku tri dana nakon prijelaza drzavne granice i ako se ne kolju u klaonicama koje udovoljavaju propisanim uvjetima (clanak 68. stavak 4.);
24. ne snosi troskove iz clanka 69. stavka 3. ovoga zakona;
25. ne prijavi klanje zivotinja nadleznoj veterinarskoj inspekciji najkasnije
24 sata prije klanja (clanak 72. stavak 2.);
26. mlijecne proizvode, jaja i med namijenjene javnoj potrosnji na trznicama ne podvrgne veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli (clanak 73. stavak 4.);
27. zivotinju kolje suprotno clanku 74. stavku 1. ovoga zakona;
28. posjednik klaonice ne primi na klanje oboljelu zivotinju ili na obradu iz nuzde zaklanu zivotinju uz predocenje uputnice (clanak 74. st. 3.);
29. se drzatelj zivotinja, veterinarski uposlenici i proizvodjaci proizvoda zivotinjskog podrijetla ne pridrzavaju preventivnih mjera kod upotrebe materija koje ostavljaju rezidue (clanak 77. stavak 1.);
30. cini bilo koju radnju suprotnu clanku 78. ovoga zakona;
31. ne vodi propisanu evidenciju i dokumentaciju (clanak 91. stavak 1. tocka 8.);
32. ne plati naknadu za izdanu putovnicu (clanak 118. st. 1. tocka 2.);
33. ne postupi po rjesenju veterinarskog inspektora;
34. onemogucava veterinarskog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora ili mu ne pruzi potrebna izvjesca i podatke (clanak 127.
stavak 2.);
35. odbija snositi troskove analize ili superanalize iz clanka 131. stavka 5. ovoga zakona;
36. u propisanom roku ne uskladi svoje poslovanje s odredbama ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega (clanak 148).
Za prekrsaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se novcanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 4.000 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Clanak 145.

Novcanom kaznom u iznosu od 300 KM do 1.500 KM kaznit ce se za prekrsaj fizicka osoba ako:
1. ne prijavi nabavu, otudjenje ili nestanak psa, odnosno ne osigura zastitna sredstva (brnjice i dr.), (clanak 17. st. 5. i 7.);
2. psa ne podvrgne propisanim ili naredjenim mjerama ili ako pas ne nosi propisani znak (clanak 17. stavak 2.);
3. ucini bilo koju radnju suprotnu clanku 78. ovoga zakona;
4. ne plati naknadu za izdatu putovnicu (clanak 118. stavak 1. toc. 2.);
5. ne snosi troskove iz cl. 120. i 121. ovoga zakona.

Clanak 146.

Za privredne prijestupe iz clanka 142. odnosno prerksaje iz cl. 143. i 144. ovoga zakona, pravnoj osobi pored novcane kazne izreci ce se i zastitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni u izvrsenju privrednih prijestupa, odnosno prekrsaja ili su pribavljeni odnosno nastali izvrsenjem privrednih prijestupa i prekrsaja.
Za privredne prijestupe iz clanka 142. ovoga zakona pocinjene drugi put, uz novcanu kaznu, izreci ce se i zastitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju do tri godine, a za privredne prijestupe pocinjene treci put, uz novcanu kaznu, izreci ce se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od sest godina.

Clanak 147.

Za ucinjeni prekrsaj pravnoj osobi i imatelju radnje moze se na licu mjesta naplatiti novcana kazna u iznosu od 500 KM i to:
1. ako organizira izlozbe, sportska natjecanja i druge priredbe sa zivotinjama (putujuci zooloski vrtovi, cirkusi i sl.), te trgovinu zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla izvan objekata, prostorija i mjesta utvrdjenih ovim zakonom bez prethodne veterinarsko-zdravstvene suglasnosti kantonalnog ministarstva (clanak 29.);
2. ako prijevozno sredstvo kojim su otpremljene posiljke iz clanka 54. ovoga zakona nije nakon istovara, a u slucajevima sto ih odredi nadlezni veterinarski inspektor i prije utovara, ocisceno i dezinficirano pod veterinarsko-zdravstvenim nadzorom (clanak 58. stavak 1.);
3. ako onemogucava veterinarskog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora ili mu ne pruzi potrebna izvjesca i podatke (clanak 127. stavak 2.);
Za ucinjeni prekrsaj pojedincu moze se na licu mjesta naplatiti novcana kazna u iznosu od 100 KM i to:
1. ako ne posjeduje prilikom drzanja pasa, divljih zivotinja i zvijeri zastitna sredstva (brnjica i sl.), (clan 17. stav 7.);
2. ako organizira izlozbe, sportska natjecanja i druge priredbe sa zivotinjama (putujuci zooloski vrtovi, cirkusi i sl.), te trgovinu zivotinja i proizvoda zivotinjskog podrijetla izvan objekata, prostorija i mjesta utvrdjenih ovim zakonom bez prethodne veterinarsko-zdravstvene suglasnosti kantonalnog ministarstva (clanak 29.);
3. ako prijevozno sredstvo kojim su otpremljene posiljke iz clanka 54. ovoga zakona nije nakon istovara, a u slucajevima sto ih odredi nadlezni veterinarski inspektor i prije utovara, ocisceno i dezinficirano pod veterinarsko-zdravstvenim nadzorom (clanak 58. stavak 1.);
4. ako onemogucava veterinarskog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora ili mu ne pruzi potrebna izvjesca i podatke (clanak 127. stavak 2.).

IX - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 148.

Postojece veterinarske stanice, veterinarske sluzbe i veterinarske specijalisticke organizacije duzne su uskladiti svoj rad i poslovanje s odredbama ovoga zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 149.

Namjena postojecih veterinarskih objekata ne moze se mijenjati u roku od deset godina od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 150.

Veterinarski institut Federacije i Centar za reprodukciju u stocarstvu Federacije organizirat ce svoj rad sukladno odredbama ovoga zakona u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Poslove Veterinarskog instituta Federacije i Centra za reprodukciju u stocarstvu Federacije, predvidjene ovim zakonom, do njihovog utemeljenja, obavljat ce Veterinarski fakultet u Sarajevu.

Clanak 151.

Veterinarska komora iz clanka 115. ovoga zakona utemeljit ce se u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 152.

Podzakonski propisi sukladno odredbama ovoga zakona donijet ce se u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona, ako ovim zakonom nije drugacije odredjeno.

Clanak 153.

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje primjena svih propisa iz oblasti veterinarstva, koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivali na teritoriji Federacije.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga clanka do donosenja podzakonskih propisa iz clanka 152. ovoga zakona, na teritoriju Federacije primjenjivat ce se podzakonski propisi koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Clanak 154.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Doma naroda Zastupnickog doma
Parlamenta Federacije BiH
Niko Lozancic, s.r.

Predsjedatelj
Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, v.r.