VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Koristeci se ovlastima koje su mi date clankom V Aneksa 10. (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Opceg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojemu je Visoki predstavnik konacni autoritet u zemlji glede tumacenja ovog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora; i posebno uzevsi u obzir clanak II. 1. (d) ovoga Sporazuma, prema kojem Visoki predstavnik "pruza pomoc, kada to ocijeni neophodnim, u iznalazenju rjesenja za sve probleme koji se pojave u svezi s civilnom provedbom";
Pozivajuci se na stavak XI. 2. Zakljucaka Vijeca za provedbu mira koje se sastalo u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijece za provedbu mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konacni autoritet u zemlji glede tumacenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog sporazuma kako bi pomogao u iznalazenju rjesenja za probleme, kako je prethodno receno, "donosenjem obvezujucih odluka, kada to bude smatrao neophodnim," u svezi s odredjenim pitanjima, ukljucujuci (sukladno tocki (c) ovog stavka) i "mjere u svrhu osiguranja provedbe Mirovnog sporazuma na citavom teritoriju Bosne i Hercegovine i njenih entiteta";
Imajuci u vidu clanak I. 1. narecenoga Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog sporazuma u kojem se izricito govori o unapredjenju postivanja ljudskih prava i o povratku prognanika i izbjeglica;
Konstatirajuci da je Sporazum o Općini Gornji Vakuf - Uskoplje (Sporazum o Općini) potpisan u Travniku, 02. kolovoza 2001. godine
od strane predstavnika Gornjeg Vakufa, Srednjebosanskog kantona, i
predstavnika OHR-a i OESS-a u svojstvu svjedoka, u kojemu se poziva
Visoki predstavnik da uspostavi prijelazno općinsko vijeće i imenuje
supervizora;
Odlucni da se ispostuje clanak II.5. Ustava Bosne i Hercegovine, prema
kojemu sve izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak u svoje domove;
Odlucni da se ispostuje i clanak II.1. Aneksa 7. Opceg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, t.j. Sporazuma o izbjeglicama i
prognanicima, prema kojemu se strane u sporazumu obvezuju ''da ce na svojim podrucjima stvoriti politicke, gospodarske i socijalne uslove povoljne za dobrovoljni povratak i harmonicnu reintegraciju izbjeglica i
prognanika'';
Imajuci na umu da su potrebne odredjene mjere kako bi se osiguralo postivanje Ustava Bosne i Hercegovine i narecenog Sporazuma o izbjeglicama i progranicima od strane svih onih koji postupaju u ime i
za racun Vlade Srednjebosanskog kantona, i narocito u ime i za racun Općine Gornji Vakuf - Uskoplje;
Imajuci u vidu nareceni problem u cjelini, ovim donosim slijedecu

O D L U K U

O OPĆINI GORNJI VAKUF - USKOPLJE

Naziv i sjediste Općine

1. Naziv Općine Gornji Vakuf i naziv naseljenog mjesta Gornji Vakuf
mijenja se u Gornji Vakuf - Uskoplje.
2. Sjediste uprave Gornjeg Vakufa - Uskoplja bit ce u dvije zgrade koje
se trenutacno koriste. Općinske sluzbe se ne smiju dijeliti, vec ce se
smjestiti ili u jednoj ili u drugoj opcinskoj zgradi.

Prijelazno opcinsko vijece

3. Ovom odlukom uspostavlja se Prijelazno opcinsko vijece.
Prijelazno opcinsko vijece ce postupati sukladno Pravilima i propisima
Privremenog izbornog povjerenstva (''Sluzbeni glasnik BiH'', br. 1/00,
2/00, 7/00, 9/00, 11/00, 12/00), osim ako ovom odlukom nije drugacije
predvidjeno. Prijelazno opcinsko vijece ce takodjer postupati po odredbama Statuta Općine Gornji Vakuf - Uskoplje (Aneks 2. ove
odluke) i Poslovnika Općine Gornji Vakuf - Uskoplje (Aneks 3. ove
odluke). Prijelazno opcinsko vijece preuzima mandat Vijeca kako je
utvrdjen od 15.09.2001. godine. Uspostavljanjem Prijelaznog opcinskog
vijeca i novih organa prestaju da postoje sva postojeca Opcinska vijeca
i organi na teritoriju Opcine Gornji Vakuf - Uskoplje.
4. Prijelazno opcinsko vijece se uspostavlja sukladno popisu stanovnistva
iz 1991. godine. Buduci da dio Opcine nije ucestvovao u opcinskim
izborima 2000. godine, dogovorene su slijedece pojedinosti (Aneks 1.
ove odluke). Prijelazno opcinsko vijece ce se sastojati, bez obzira na
redovna Pravila i propise PIK-a, od 39 vijecnika, od kojih su 23 clanovi
izabranog Opcinskog vijeca Gornji Vakuf, potvrdjeni od strane Privremenog izbornog povjerenstva. Pored toga, na temelju lista
kandidata koje su stranke dostavile i sukladno clanku II Sporazuma o
Opcini, ovom odlukom imenujem, imajuci u vidu Pravila i propise
PIK-a, dodatnih 16 vijecnika kao sto je navedeno u Aneksu 4. ove odluke.
5. Prijelazno opcinsko vijece usvaja Statut Opcine Gornji Vakuf - Uskoplje,
Poslovnik Opcine Gornji Vakuf - Uskoplje (Aneksi 2. i 3.), novi naziv
Opcine i novi naziv naseljenog mjesta Gornji Vakuf, bez izmjena i
dopuna.

Prva sjednica Prijelaznog opcinskog vijeca

6. Prva sjednica Prijelaznog opcinskog vijeca odrzat ce se u roku od
15 dana od datuma iz clanka 3. ove odluke. Na prvoj sjednici, Prijelazno
opcinsko vijece ce izabrati opcinskog nacelnika i zamjenika nacelnika,
predsjedatelja i zamjenika predsjedatelja, te tajnika Prijelaznog opcinskog
vijeca, pomocnike opcinskog nacelnika i zamjenike, i usvojiti nareceni
Statut Opcine, Poslovnika i plan sistematizacije radnih mjesta opcinske
uprave Gornji Vakuf - Uskoplje.
Na toj sjednici Prijelazno opcinsko vijece ce takodjer potvrditi nareceni
Sporazum o Opcini.

Statut Opcine i Poslovnik

7. Statut Opcine Gornji Vakuf - Uskoplje (Aneks 1.a Sporazuma o Opcini
i Aneks 2. ove odluke) zamjenjuje dosadasnje odluke Opcine Gornji
Vakuf. Statut stupa na snagu danom prve sjednice Prijelaznog opcinskog
vijeca. Odluke dosadasnje Opcine Gornji Vakuf donesene prije stupanja
na snagu Statuta Opcine Gornji Vakuf - Uskoplje prestaju da vaze danom
stupanja na snagu novog statuta.
8. Poslovnik Opcine Gornji Vakuf - Uskoplje stupa na snagu danom prve
sjednice Prijelaznog opcinskog vijeca.

Opcinski nacelnik i zamjenik opcinskog nacelnika

9. Opcinski nacelnik i zamjenik opcinskog nacelnika ce imati urede u istoj
zgradi i radit ce zajedno, sukladno cl. 39-48. Statuta Opcine (Aneks 2.
ove odluke).
10. Prvog nacelnika Opcine imenovat ce 23 clana izabranog Opcinskog vijeca
Gornjeg Vakufa. Prvog zamjenika nacelnika imenovat ce preostalih 16
vijecnika. Nakon toga ce se izvrsiti rotacija funkcije opcinskog nacelnika
sukladno Statutu Opcine (Aneks 2. ove odluke). Nakon slijedecih izbora
nacelnik ce biti imenovan sukladno Statutu. Do slijedecih izbora
Supervizor iz daljnjeg teksta donosi odluku o datumima kada ce se izvrsiti
rotacija.

Integracija sektora komunalnih usluga

11.Sva poduzeca koja pruzaju komunalne i druge usluge uspostavljena u
opcini ujedinit ce se i integrirati do 31.03.2002.godine sukladno
Sporazumu (Aneks 1. ove odluke).

Supervizor

12.Ovom odlukom se imenuje gdin. Bernd Burwitz za Supervizora Opcine
Gornji Vakuf - Uskoplje. Supervizor ce nadgledati provedbu svih
dijelova ove odluke i njezinih aneksa, savjetovati strane kako bi potaknuo
sto brzi napredak i postupati kao arbitar u slucaju potrebe. Supervizor ce
biti odgovoran meni i poduzimat ce, odnosno predlagati radnje koje budu
potrebne, prema mandatu koji mu je dat ovom odlukom.
13.Supervizor moze narocito postupati kao arbitar u slucaju potrebe za
tumacenje ove odluke i njezinih aneksa. Izvorni jezik ove odluke i njenih
aneksa je engleski jezik.
14.Ako dodje do potpunog zastoja u vrsenju ovlasti opcinskih organa prema
Statutu Opcine (Aneks 2. ove odluke), predsjedatelj ili zamjenik
predsjedatelja Vijeca ili skupina od najmanje pet (5) vjecnika moze
podnijeti zahtjev za uklanjanje zastoja Supervizoru. Odluka Supervizora
po tom zahtjevu je konacna i obvezujuca.

Stupanje na snagu

15.Ova odluka stupa na snagu 15. rujna i objavit ce se bez odlaganja u
''Sluzbenim novinama Federacije BiH''.

Broj 114/01
15. rujna 2001. godine
Sarajevo

Visoki predstavnik
Wolfgang Petritsch, v.r.

Aneks 1: Sporazum o Opcini Gornji Vakuf - Uskoplje od 02. kolovoza
2001. godine

Aneks 2: Statut Opcine

Aneks 3: Poslovnik

Aneks 4: Spisak dodatnih vijecnika imenovanih u Prijelazno opcinsko
vijece sa rezervnim imenima

S P O R A Z U M

ZA GORNJI VAKUF - USKOPLJE

Parafiran u Bugojnu dana 23. srpnja 2001. i potpisan u Travniku dana 2.
kolovoza 2001. pod pokroviteljstvom Ureda Visokog predstavnika.
Predstavnici Gornjeg Vakufa, Zupan Zupanije Sredisnja Bosna, Dozupan zupanije Sredisnja Bosna (''Strane''),
Razmatrajuci obziljnost problema sa kojima se susrecu gradjani Gornjeg Vakufa
i stetu procesu provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma u ovom podrucju,
koja proizlazi iz odsustva jedinstvene zajednicke Opcine Gornji Vakuf,
Uvidjajuci potrebu za sveobuhvatnim politickim rjesenjem za podrucje Gornjeg
Vakufa,
Zeleci da doprinesu tom cilju i da unaprijede trajnu stabilnost,
Svjesni napora koje su ulozili predstavnici Medjunarodne zajednice u trazenju
izvedivog i odrzivog rjesenja za ovo podrucje,
Potvrdjujuci njihovu rijesenost u pravcu potpune i bezuvjetne provedbe dolje
navedenih odredbi,
Slozili su se kako slijedi:

Clanak I

Strane pozdravljaju, podrzavaju i daju svoju suglasnost promjeni imena Opcine
Gornji Vakuf u Opcina Gornji Vakuf - Uskoplje kako je navedeno u nacrtu
Statuta u Aneksu 1.
Strane pozdravljaju, podrzavaju i daju svoju suglasnost promjeni imena naselja
Gornji Vakuf u naselje Gornji Vakuf - Uskoplje kako je navedeno u nacrtu
Statuta u Aneksu 1.

Clanak II

Strane ovim zajednicki pozivaju Visokog predstavnika da uspostavi Prijelazno
opcinsko vijece za Gornji Vakuf - Uskoplje u skladu sa popisom stanovnistva
iz 1991., potvrdjujuci mandat za dvadeset tri (23) vijecnika ciji mandat
proizlazi iz opcinskih izbora od travnja 2000. te dajuci mandat za dodatnih
sesnaest (16) vijecnika hrvatske nacionalnosti, do odrzavanja slijedecih
opcinskih izbora.
Strane ovim zajednicki pozivaju OESS i Visokog predstavnika da izvrse provjeru i odabir sesnaest (16) vijecnika iz prethodnog stavka u skladu sa
medjustranackim dogovorom, kako je navedeno u Aneksu 4., i Pravilima i
propisima Privremenog izbornog povjerenstva za opcinske izbore 2000.
Sve ostavke, zamjene i razrjesenja vijecnika iz stavka 1. ovog clanka obavljaju
se u skladu sa Pravilima i propisima Privremenog izbornog povjerenstva iz
prethodnog stavka.

Clanak III

Strane se slazu da ce sve odluke Opcinskog vijeca Gornjeg Vakufa ostati na snazi sve dok ih ne opozove Prijelazno opcinskog vijece Gornjeg Vakufa - Uskoplja, odnosno Opcinsko vijece Gornjeg Vakufa - Uskoplja.
Strane se slazu da Prijelazno opcinsko vijece Gornjeg Vakufa - Uskoplja,
u suradnji sa zupanijskom Vladom, rijesi pitanje akata nepriznatog Opcinskog
vijeca Uskoplja i njihovih posljedica.
Strane pozdravljaju i podrzavaju dogovor vezan za legalnost isprava nepriznate
opcine Uskoplje, kako je navedeno u Pravnim uputama OHR-a u Aneksu 3.

Clanak IV

Strane pozdravljaju, podrzavaju i daju svoju suglasnost dogovoru vezanom za
proceduru glasovanja za izbor opcinskog nacelnika, zamjenika opcinskog nacelnika, predsjedavatelja Opcinskog vijeca, zamjenika predsjedavatelja
Opcinskog vijeca, usvajanje Statuta i njegovih izmjena, Proracuna i njegovog
rebalansa, Poslovnika i njegovih izmjena kako je navedeno u nacrtu Statuta
i nacrtu Poslovnika u Aneksu 1.
Strane pozdravljaju, podrzavaju i daju svoju suglasnost dogovoru vezanom za
proceduru glasovanja o pitanjima kulture, jezika i pitanjima od vitalnog
nacionalnog interesa kako ih je definirao Ustav Federacije, a kako je navedeno
u nacrtu Statuta i nacrtu Poslovnika u Aneksu 1.
Strane pozdravljaju, podrzavaju i daju svoju suglasnost dogovoru vezanom
za uspostavu Stalnog povjerenstva za posredovanje u Opcinskom vijecu kako je
navedeno u nacrtu Statuta i nacrtu Poslovnika u Aneksu 1.

Clanak V

Strane pozdravljaju, podrzavaju i daju svoju suglasnost uspostavi funkcije
zamjenika opcinskog nacelnika kako je navedeno u nacrtu Statuta u Aneksu 1.
Strane pozdravljaju, podrzavaju i daju svoju suglasnost dogovoru vezanom za
odnose i funkcije opcinskog nacelnika i zamjenika opcinskog nacelnika.
Strane pozdravljaju i podrzavaju dogovor vezan za transparentnost u
financijskim pitanjima kako je navedeno u nacrtu Statuta u Aneksu 1.

Clanak VI

Strane pozdravljaju, podrzavaju i daju svoju suglasnost uspostavi zajednicke
opcinske uprave Gornjeg Vakufa - Uskoplja u skladu sa popisom stanovnistva
iz 1991., a kako je navedeno u nacrtu Statuta u Aneksu 1. i planom sistematizacije radnih mjesta u Aneksu 2.
Strane se slazu da ce integrirari cjelokupni sektor komunalnih usluga i druga
usluzna poduzeca najkasnije do 31. ozujka 2002.

Clanak VII

Strane zajednicki pozivaju Parlament Federacije BiH i Sabor Zupanije
Sredisnja Bosna da izvrse izmjene i dopune svih relevantnih zakona i relevantnih pravnih akata, u redovitoj proceduri, a u skladu sa ovim sporazumom.

Clanak VIII

Strane ovim zajednicki pozivaju Visokog predstavnika da imenuje Supervizora
za opcinu Gornji Vakuf - Uskoplje da nadzire provedbu ovog sporazuma i prema potrebi arbitrira.

Clanak IX

Strane se slazu da izvrse raspodjelu kljucnih mjesta u javnim poduzecima i
institucijama u skladu sa sastavom Prijelaznog opcinskog vijeca i u skladu sa
zakonom.

Clanak X

Sporazum stupa na snagu danom potpisivanja.

Clanak XI

Ukoliko se postavi pitanje tumacenja Sporazuma ili njegovih aneksa, Strane
se slazu da ce tekst na engleskom jeziku biti vazeci.
Potpisan u Travniku 2. kolovoza 2001., na bosanskom, hrvatskom i engleskom
jeziku u sest primjeraka.

Predstavnici Gornjeg Vakufa - Uskoplja

Dzevad Agic, v.r. Nikola Milic, v.r.

Zupan Zupanije Dozupan Zupanije
Sredisnja Bosna Sredisnja Bosna
Rudo Vidovic, v.r. Nedzad Hadzic, v.r.

U prisustvu:

U ime Ureda Visokog U ime Organizacije za sigurnost
predstavnika i suradnju u Europi - Misija u BiH
Matthias Sonn, v.r. Dieter Woltmann, v.r.
Visi zamjenik Zamjenik sefa misije
Visokog predstavnika

Aneksi
Aneks 1-a. Nacrt Statuta opcine Gornji Vakuf - Uskoplje.
Aneks 1-b. Nacrt Poslovnika Prijelaznog opcinskog vijeca Gornjeg Vakufa -
Uskoplja
Aneks 2 Plan sistematizacije radnih mjesta opcinske uprave Gornjeg
Vakufa - Uskoplja.
Aneks 3 Pravne upute OHR-a o ispravama izdatim od strane nepriznate
opcine Uskoplje.
Aneks 4 Medjustranacki dogovor o 16 dodatnih hrvatskih vijecnika u
Prijelaznom opcinskom vijecu.

U cilju doprinosa trajnom i pravednom miru na podrucju opcine Gornji Vakuf - Uskoplje, te uzimajuci u obzir poseban karakter i odgovornosti opcine Gornji Vakuf - Uskoplje, uz respektiranje nacela jednakopravnosti i zastite nacionalnoga, vjerskog i kulturnoga identiteta naroda koji ovdje zive, i u cilju
osiguranja prava svih gradjana na demokratsko ucesce i na lokalnoj razini,
a na osnovu Odluke Visokog predstavnika o integraciji opcine Gornji Vakuf - Uskoplje od ________, (''Sluzbene novine Federacije BiH'', broj _______/01),
poglavlja VI Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Amandmana XV na
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, poglavlja VI Ustava Zupanije
Sredisnja Bosna, clanka 6. stavka 2. Zakona o osnovama lokalne samouprave
(''Sluzbene novine Federacije BiH'', broj 6/95) i clanka 4. i clanka 27. Zakona
o lokalnoj samoupravi Zupanije Sredisnja Bosna (''Sluzbene Novine Zupanije
Sredisnja Bosna'', broj 1/98), Opcinsko vijece Gornjeg Vakufa - Uskoplja,
na______sjednici odrzanoj_____________2001. godine, usvojilo je

S T A T U T

OPCINE GORNJI VAKUF - USKOPLJE
(nacrt)

I - OSNOVNE ODREDBE

Clanak 1.

Statutom Opcine Gornji Vakuf - Uskoplje od __________(u daljnjem tekstu:
Statut), u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Ustav Federacije), Ustavom Zupanije Sredisnja Bosna (u daljnjem
tekstu: Ustav Zupanije) i federalnim i zupanijskim zakonodavstvom, uredjuju
se slijedeca pitanja: ostvarivanje i zastita ljudskih prava i osnovnih sloboda,
suradnja s ombudsmenima, samoupravni djelokrug opcine, opcinski organi
vlasti, neposredno sudjelovanje gradjana u odlucivanju o lokalnim poslovima
opcine, imovina opcine i financiranje lokalne samouprave, propisi i drugi akti
opcine, upravni nadzor, postupak za donosenje, odnosno promjene Statuta
opcine i druga pitanja znacajna za organiziranje i rad opcine i njenih organa.

Clanak 2.

Opcina Gornji Vakuf - Uskoplje (u daljnjem tekstu: Opcina) je jedinica lokalne
samouprave.

Clanak 3.

Granice Opcine su utvrdjene zakonom Federacije BiH i drugim pravnim aktima
Federacije BiH. Opcina obuhvata podrucja slijedecih naseljenih mjesta: Batusa,
Bistrica, Bojska, Boljkovac, Borova Ravan, Crkvice, Cvrce, Dobrosin, Donja
Ricica, Drazev Dolac, Duratbegovic Dolac, Dusa, Gaj, Galicica, Gornja
Ricica, Gornji Mracaj, Gornji Vakuf - Uskoplje, Grnica, Hrasnica, Humac,
Jagnjid, Jelace, Jelici, Kozice, Krupa, Kute, Luzani, Mackovac, Mracaj, Osridak, Pa(v)ic Polje, Paloc, Pidris, Ploca, Podgradje, Pridvorci, Rosulje,
Seferovici, Seoci, Smrcevice, Svilici, Uzricje, Vaganjac, Valice, Vilic Polje,
Voljevac, Voljice, Vrse, Zastinje, Zdrinci.

Clanak 4.

Sluzbeno ime Opcine je: OPCINA GORNJI VAKUF - USKOPLJE

Clanak 5.

Sjediste opcine je u Gornjem Vakufu - Uskoplju.

Clanak 6.

Opcina ima svoj grb i zastavu kao i druge simbole o kojima posebnom
odlukom odlucuje Opcinsko vijece.

Clanak 7.

Opcina ima pecat. Sadrzaj pecata, davanje odobrenja za izradu pecata,
vodjenje evidencije o izdatim pecatima, nacin unistavanja pecata i druga
pitanja od znacaja za izradu i koristenje pecata Opcine, uredjuje se Zakonom
o pecatu Zupanije Sredisnja Bosna (u daljnjem tekstu: Zupanija).

Clanak 8.

Sluzbeni jezici u Opcini su jezici u sluzbenoj uporabi u Federaciji Bosne i
Hercegovine u skladu sa Ustavom i zakonom Federacije i Ustavom i zakonom
Zupanije.
Sluzbeno pismo je pismo utvrdjeno Ustavom Federacije.
Ostali jezici se mogu koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave.

Clanak 9.

Opcina ima svojstvo pravnog lica.

Clanak 10.

Ovaj statut mora biti u skladu sa Ustavom Federacije, Ustavom Zupanije,
federalnim i zupanijskim zakonodavstvom.

II - OSTVARIVANJE i ZASTITA LJUDSKIH
PRAVA i OSNOVNIH SLOBODA i SARADNJA
S OMBUDSMENIMA

Clanak 11.

Opcina ce stvarati uvjete da gradjani s podrucja opcine u cjelini i na demokratski
nacin ostvaruju svoja prava i slobode utvrdjene u odredbama Ustava Federacije
i medjunarodnim instrumentima sadrzanim u Aneksu Ustava Federacije o cemu
ce brinuti svi opcinski organi vlasti, svaki u okviru svoje nadleznosti.

Clanak 12.

Opcinska tijela vlasti i institucije koje vrse javna ovlastenja duzni su u vrsenju
poslova iz svoje nadleznosti primjenjivati i dosljedno postovati prava i slobode
gradjana predvidjene u odredbama Ustava Federacije i medjunarodnim
instrumentima iz Aneksa Ustava Federacije, i Ustava Zupanije.
Opcinska tijela vlasti i institucije koje imaju javna ovlastenja duzni su u svom
radu poduzimati sve potrebne mjere i aktivnosti u cilju osiguranja uvjeta za
ostvarivanje i zastitu ljudskih prava i sloboda utvrdjenih u Ustavu Federacije
i medjunarodnim instrumentima sadrzanim u Aneksu Ustava Federacije i Ustavu
Zupanije.

Clanak 13.

Svi opcinski organi vlasti i institucije koje imaju javna ovlastenja duzni su,
na zahtjev ombudsmena i njegovih zamjenika, omoguciti ispitivanje djelatnosti
bilo kojeg organa vlasti opcine i bilo koje druge institucije ili osobe koje su
negirale ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, ukljucujuci provodjenje
etnickog progona ili odrzavanje njihovih posljedica, dati potrebne informacije,
dokumente i spise, omoguciti uvid u sva sluzbena dokumenta, ukljucujuci i
tajne, kao i sudske i upravne spise i omoguciti suradnju od svakog lica,
ukljucujuci bilo kog sluzbenika, posebno o pribavljanju potrebnih informacija,
dokumenata i spisa i time osigurati uvjete za ostvarivanje funkcije ombudsmena
u zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda na podrucju opcine.
Opcinski nacelnik je duzan omoguciti ombudsmenima i njihovim zamjenicima
prisustvovanje upravnim postupcima, koje vode opcinske sluzbe za upravu,
odnosno institucije koje vrse javna ovlastenja, a opcinski sud sudskim postupcima.

Clanak 14.

Opcinski organi vlasti duzni su, u okviru svojih prava i duznosti, suradjivati
sa svim medjunarodnim promatrackim tijelima za ljudska prava osnovanim za
Bosnu i Hercegovinu i Federaciju, kao i s nadzornim tijelima osnovanim na
osnovu Aneksa Ustava Federacije.

Clanak 15.

Opcinski nacelnik i zamjenik opcinskog nacelnika su odgovorni za suradnju i
omogucavanje ostvarivanja funkcija ombudsmena i medjunarodnih nadzornih
tijela u Opcini, posebno za suradnju opcinskih sluzbi za upravu i institucija
koje imaju javna ovlastenja na nacin predvidjen Ustavom, zakonom i ovim statutom.

III - SAMOUPRAVNI DJELOKRUG OPCINE

Clanak 16.

Opcina je nadlezna za neposredno obavljanje lokalne samouprave utvrdjene
odgovarajucim federalnim zakonom, odnosno zakonom Zupanije i ovim statutom.

Clanak 17.

U okviru samoupravnog djelokruga Opcina u skladu sa zakonima iz prethodnog clanka i ovim statutom obavlja narocito sljedece poslove lokalne samouprave:

1. osigurava uslove i poduzima sve potrebne mjere za dosljednu primjenu,
postivanje i zastitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, u skladu sa
Ustavom Federacije i medjunarodnim instrumentima iz Aneksa Ustava
Federacije, Ustava Zupanije i ovog statuta,
2. donosi Statut Opcine,
3. donosi proracun i zavrsni racun,
4. donosi program razvoja aktivnosti kje su znacajne za podrucje
opcine,
5. stvara i razvije gospodarske, drustvene, kulturne i druge uvjete
za zivot i rad stanovnistva na podrucju Opcine i za zadovoljavanje
njihovih materijalnih i zajednickih potreba u skladu sa utvrdjenom
politikom i propisima Zupanije i Federacije,
6. provodi utvrdjenu obrazovnu politiku i zadovoljava lokalne
potrebe stanovnistva u pogledu predskolskih institucije,
7. poduzima mjere u cilju unapredjivanja lokalnog poslovanja i
humanitarnih aktivnosti,
8. propisuje/odredjuje prekrsaje i novcane i druge sankcije za krsenje
pravila propisa Opcine,
9. osigurava uspostavljenje i vodjenje mjerenja, imovinsko-zemljisnih
knjiga i registara o imovinskim pravima,
10. vodi urbanisticko-stambenu politiku i prostorno planiranje od znacaja
za Opcinu i njen razvoj, kao sto je izgradnja naselja i poboljsanje
uvjeta stanovanja, uredjenje gradjevinskog zemljista, odrzavanje
cistoce javnih povrsina,odrzavanje parkova i djecijih igralista.
odrzavanje javne rasvjete, odvoz, deponiranje i likvidiranje otpadaka,
obavljnje vatrogasne slube, te stiti i uredjuje covjekovu okolinu,
11.obavlja komunalne i druge usluzne djelatnosti i lokalnu infrastrukturu,
kao sto je izgradnja i odrzavanje lokalnih cesta, puteva, lokalnih mostova,
objekata za opskrbu naselja pitkom vodom, razvoju postanskih i
telefonskih veza, upravljanje grobljima i odrzavanje grobalja, odrzavanje
komunalne higijene, odrzavanje lokalne elektro-mreze, i druge djelatnosti
infrastrukture lokalnog znacaja,
12.provodi socijalnu politiku i uspostavlja sluzbe socijalne zastite,
13.upravlja opcinskom imovinom i javnim dobrima, u javnoj uporabi
lokalnog znacaja,
14.osigurava uvjete za rad lokalnih radio i TV stanica, u skladu sa
zakonom,
15.vodi brigu o turistickim resursima opcine,
16.utvrdjuje i stara materijalne uvjete za racionalno koristenje i upravljanje
lokalnim gradjevinskim zemljistem i poslovnim prostorima,
17.osigurava uvjete za ostvarivanje mjesne samouprave,
18.osniva javne ustanove i druga pravna lica, u skladu sa zakonom,
radi ostvarivanja odredjenih gospodarskih, drustvenih i drugih
interesa i potreba stanovnistva,
19.osigurava opce uvjete za snabdijevanje stanovnistva hranom,
zadovoljavanje drugih potreba i obavljanje usluznih djelatnosti
na podrucju opcine,
20.donosi propise o oporezivanju i na drugi nacin osigurava potrebno
financiranje koje nije osigurala zupanijska ili federalna vlast,
21.raspisuje referendum,
22.raspisuje javne zajmove i odlucuje o zaduzivanju Opcine,
23.stara se o obnavljanju ostecenjih i unistenih kuca u suradnji sa
Zupanijom i Federacijom i podrzava povratak prognanika i
izbjeglica,
24.vodi evidenciju i popis prognanika, izbjeglica i deloziranih lica,
u skladu sa posebnim zakonom,
25.odredjuje/utvrdjuje imena/nazive naseljenih mjesta (ulica, trgova,
i sl.),
26.vodi maticnu knjigu rodjenih i sastavlja biracke spiskove,
27.donosi propise za izvrsavanje opcinskih nadleznosti u skladu sa
zakonom i
28.utvrdjuje i ostvaruje i druge poslove lokalne samouprave, u skladu
sa zakonom i ovim statutom.
Obavljanje pojedinih poslova iz stavka 1. ovog clanka, moze se u skladu sa zakonom povjeriti privrednim drustvima, poduzecima, ustanovama i drugim pravnim licima, da u okviru svoje djelatnosti odlucuju u pojedinacnim stvarima o odredjenim pravima i obvezama gradjana i pravnih lica (u daljnjem tekstu: institucije koje imaju javna ovlastenja).

Clanak 18.

Opcina je samostalna u odlucivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga, u skladu sa Ustavom Federacije, Ustavom Zupanije, te federalnim i zupanijskim zakonima i ovim statutom i odgovorna je za obavljanje tih poslova.

Clanak 19.

Opcina pored poslova lokalne samouprave, obavlja i upravne i druge strucne poslove koji se federalnim zakonima, odnosno zakonima Zupanije, iz odredjenih upravnih oblasti, prenesu na Opcinu.

IV - OPCINSKI ORGANI VLASTI

Opcinsko vijece

a) Opce odredbe

Clanak 20.

Opcinsko vijece je predstavnicko tijelo gradjana koje donosi opcinske propise i druge akte u okviru prava i duznosti Opcine, iz samoupravnog djelokruga Opcine, te obavlja i druge poslove, u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim statutom.

Clanak 21.

Opcinsko vijece obavlja poslove iz svoje nadleznosti samostalno, na osnovu i u okviru Ustava Federacije, Ustava Zupanije, federalnih zakona, odnosno zakona Zupanije i ovog statuta.

Clanak 22.

Opcinsko vijece se sastoji od 23 vijecnika.

Clanak 23.

Izbor vijecnika Opcinskog vijeca (u daljnjem tekstu: vijecnici) vrsi se u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim statutom.

Clanak 24.

Gradjani biraju vijecnike na osnovu slobodnog, opceg, jednakog i neposrednog izbornog prava, tajnim glasovanjem.
Nitko nema prava da po bilo kom osnovu poziva biraca na odgovornost za glasovanje, niti da od njega trazi da se izjasni za koga je glasovao ili zasto nije glasovao, niti ga moze sprijeciti da glasuje.

Clanak 25.

Vijecnike Opcinskog vijeca biraju, visestranackim i demokratskim putem, biraci na neposrednim i tajnim izborima na cijelom podrucju opcine, u skladu sa Zakonom.

Clanak 26.

Trajanje mandata vijecnika utvrdjuje se Ustavom i zakonom.

Clanak 27.

Nespojive su funkcije vijecnika s funkcijom opcinskog nacelnika, zamjenika opcinskog nacelnika i tajnika Opcinskog vijeca.
Izborom ili imenovanjem vijecnika na funkcije iz prethodnog stavka, prestaje mandat vijecnika u Opcinskom vijecu.
Vijecniku prestaje mandat kada preuzme funkciju koja je prema zakonu nespojiva sa funkcijom vijecnika, kao i u drugim slucajevima utvrdjenim zakonom.

Clanak 28.

Opcinsko vijece ce biti prvi put sazvano najkasnije 15 dana nakon objavljivanja rezultata izbora.

Clanak 29.

Opcinsko vijece bira, iz reda svojih vijecnika, predsjedatelja i zamjenika predsjedatelja Vijeca po postupku i na nacin utvrdjen u prijelaznim i zavrsnim odredbama ovog statuta.
Predsjedatelj i zamjenik predsjedatelja ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
Predsjedatelj Opcinskog vijeca i nacelnik Opcine ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
Predsjedatelj predsjedava sjednicama Opcinskog vijeca i obavlja druge poslove utvrdjene u Poslovniku o radu Opcinskog vijeca.
Predsjedatelj i zamjenik predsjedatelja se automatski rotiraju na funkciji svake godine u isto vrijeme kada se na funkciji rotiraju nacelnik Opcine i zamjenik nacelnika Opcine.
Predsjedatelj i zamjenik predsjedatelja obavljaju svoje duznosti profesionalno.
Opcinsko vijece bira tajnika Opcinskog vijeca, koji tu duznost obavlja profesionalno.

Clanak 30.

Opcinsko vijece punovazno odlucuje, ako je na sjednici nazocna dvotrecinska vecina od ukupnog broja vijecnika, osim ako Ustavom Federacije, Zakonom i ovim statutom nije drugacije odredjeno.

Clanak 31.

Prilikom donosenja odluka koje se ticu slijedecih pitanja: izbor opcinskog nacelnika, zamjenika nacelnika, predsjedatelja Vijeca, zamjenika predsjedatelja Vijeca, donosenje Statuta i promjena Statuta, donosenja Poslovnika o radu i promjena Poslovnika, usvajanja proracuna i izmjena proracuna i pitanja od vitalnog interesa bilo kog od konstitutivnih naroda, vijecnici ce ulagati najvece napore kako bi odluka dobila suglasnost vecine vijecnika ukljucujuci najmanje natpolovicnu vecinu vijecnika iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih.
Ukoliko vecinska odluka o pitanjima iz prethodnog stavka ne ukljucuje najmanje natpolovicnu vecinu glasova vijecnika iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih zastupljenih u Vijecu, predsjedatelj Opcinskog vijeca i/ili zamjenik presjedatelja Opcinskog vijeca ce odmah donijeti odluku o sazivanju povjerenstva koje se sastoji od predsjedatelja, zamjenika predsjedatelja i po jednog vijecnika iz reda svih konstitutivnih naroda i ostalih. Ukoliko ti napori ne uspiju, odluka ce se donijeti dvotrecinskom vecinom ukupnog broja vijecnika Opcinskog vijeca.
U smislu ovog clanka, pitanjima od vitalnog interesa smatraju se pitanja utvrdjena Ustavom Federacije.

Clanak 31a.

Kada se donese odluka, o sazivanju Komisije iz stavka 2. prethodnog clanka, predsjedatelj i zamjenik predsjedatelja nastavljaju rad sjednice prema dnevnom redu.
Povjerenstvo iz prethodnog clanka ce nastojati da postigne suglasnost u roku od sedam (7) dana od dana glasovanja.
Povjerenstvo moze u tu svrhu traziti smjernice od Vlade Zupanije ili Vlade Federacije.

Clanak 32.

Opcinsko vijece moze osnovati savjete, povjerenstva, odbore i druga radna tijela u svrhu priprema odluka iz njegovog djelokruga.
Sastav, broj clanova, djelokrug i nacin rada tijela iz prethodnog stavka utvrdjuje se Poslovnikom, odnosno posebnom odlukom o osnivanju radnog tijela.

Clanak 32a.

Opcinsko vijece osniva Stalno povjerenstvo za posredovanje, koje se sastoji od 5 vijecnika, za pitanja koja nisu definirana clankom 31.
Sastav, broj clanova, djelokrug i nacin rada Stalnog povjerenstva iz prethodnog stavka utvrdjuje se Poslovnikom, odnosno posebnom odlukom o osnivanju radnog tijela.

Clanak 33.

Opcinsko vijece zasijeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predvidjenim u Poslovniku Vijeca i vodi zapisnik o svom radu i donesenim odlukama.

Clanak 34.

Na sjednicama Opcinskog vijeca glasovanje je javno, ako Vijece ne odluci da se o pojedinim pitanjima glasa tajno.

Clanak 35.

Poslovnikom o radu Opcinskog vijeca reguliraju se pitanja koje se odnose na prava i obveze vijecnika, njihovu odgovornost, postupak sazivanja prve sjednice Vijeca i njegovog konstituiranja, potvrdjivanje mandata izabranih vijecnika, nacin izbora predsjedatelja i zamjenika predsjedatelja Vijeca, svecanu prisegu, postupak sazivanja sjednica Vijeca, utvrdjivanje dnevnog reda, odrzavanje reda na sjednici, utvrdjivanje rezultata glasovanja, ovlasteni predlagaci sazivanja sjednice, postupak donosenja opcinskih propisa, izvjestavanje javnosti o sjednici, donosenje programa rada Vijeca, odredjivanje radnih tijela Vijeca, njihov sastav, nadleznost i nacin radam sadrzaj i nacin vodjenja zapisnika o radu sjednice Vijeca i druga pitanja od znacaja za organiziranje i rad Opcinskog vijeca.

Clanak 36.

Vijecnici za svoj rad u Opcinskom vijecu imaju pravo na nadoknadu troskova, odnosno izgubljene zarade, u skladu sa odlukom Opcinskog vijeca.

Clanak 37.

Vijecnik Opcinskog vijeca ne moze biti krivicno gonjen, niti odgovoran u gradjanskom postupku za bilo koju radnju ucinjenu u vrsenju funkcije vijecnika, a niti moze biti pritvoren ili lisen slobode bez odobrenja Opcinskog vijeca.

b) Nadleznost Opcinskog vijeca

Clanak 38.

Opcinsko vijece nadlezno je za slijedece poslove:

1. Priprema i dvotrecinskom vecinom, ukljucujuci natpolovicnu vecinu vijecnika iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih, usvaja Statut
Opcine i odlucuje o njegovim promjenama,
2. donosi odluke, druge propise i opce akte i daje njihovo tumacenje,
3. bira i smjenjuje opcinskog nacelnika i njegovog zamjenika,
predsjedatelja Vijeca i njegovog zamjenika, tajnika i clanove
radnih tijela Opcinskog vijeca,
4. donosi opcinski proracun, usvaja zavrsni racun i donosi propise
o opcem oporezivanju i na drugi nacin osigurava potrebna
financijska sredstva koja nisu osigurana od strane organa vlasti
Federacije i Zupanije u skladu sa zakonom i ovim statutom,
5. donosi program razvoja za pojedine djelatnosti za koje je nadlezno,
6. osniva poduzeca i javne ustanove i druga pravna lica za obavljanje
gospodarskih, drustvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od
interesa za Opcinu,
7. odlucuje u skladu sa zakonom, o tome da se obavljanje pojedinih
poslova iz samoupravnog djelokruga Opcine povjeri institucijama
koje imaju javna ovlastenja,
8. raspisuje referendum,
9. raspisuje javni zajam i samodoprinose i odlucuje o zaduzivanju Opcine,
10. donosi propise o organizaciji i osnivanju sluzbe za upravu,
11. utvrdjuje naziv za dijelove naseljenih mjesta,
12. odlucuje o inicijativama za davanje i izmjenu naziva ulica, trgova,
mostova i dr.,
13.donosi poslovnik o svom radu.
14.vrsi i druge poslove koji su zakonom stavljeni u nadleznost opcine
kao jedinice lokalne samouprave, odnosno poslove odredjene
ovim statutom.

2. Opcinski nacelnik

Clanak 39.

Opcinski nacelnik je izvrsno-upravni organ Opcine.
Opcinski nacelnik svoju duznost obavlja profesionalno.
Opcinski nacelnik i predsjedatelj Opcinskog vijeca ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.

Clanak 40.

Opcinski nacelnik ima zamjenika opcinskog nacelnika.
Opcinski nacelnik i zamjenik opcinskog nacelnika ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
Zamjenik opcinskog nacelnika svoju duznost obavlja profesionalno.

Clanak 41.

Opcinskog nacelnika i zamjenika opcinskog nacelnika bira Opcinsko vijece na prijedlog Povjerenstva za izbor i imenovanja uz konsultacije sa klubovima vijecnika.
Izbor opcinskog nacelnika i zamjenika nacelnika se obavlja po postupku i na nacin utvrdjenim u prijelaznim i zavrsnim odredbama ovog statuta.
Nacelnik opcine i njegov zamjenik se svake godine automatski rotiraju na funkcijama.

Clanak 42.

Ukoliko mjesto opcinskog nacelnika ili zamjenika opcinskog nacelnika ostane upraznjeno prije isteka mandata, Opcinsko vijece ce izabrati novog opcinskog nacelnika, odnosno zamjenika opcinskog nacelnika u roku od 30 dana na nacin predvidjen u prijelaznim i zavrsnim odredbama ovog statuta.

Clanak 43.

Zamjenik opcinskog nacelnika pomaze opcinskom nacelniku u obavljanju poslova iz clanka 44. ovog statuta, zamjenjuje nacelnika u slucaju njegove odsutnosti ili sprijecenosti za rad.

Clanak 44.

Opcinski nacelnik predstavlja i zastupa Opcinu.
Opcinski nacelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga opcine, ovlasten je da:

1. provodi opcinsku politiku, izvrsava opcinske propise i opce akte, te obavlja poslove koje na Opcinu prenese zupanijska i federalna vlast,
2. priprema opcinske propise i druge opce akte koje donosi Opcinsko vijece
i predlaze te propise Opcinskom vijecu na usvajanje,
3. imenuje i smjenjuje sve opcinske sluzbenike i namjestenike,
4. stara se o organizaciji opcinske uprave i njenom radu,
5. rukovodi radom opcinskih sluzbi i opcinskih sluzbenika,
6. vrsi konsultacije za izbor sudija opcinskog suda,
7. podnosi izvjesca Opcinskom vijecu i javnosti o provodjenju opcinske
politike, izvarsavanju opcinskih propisa i drugih poslova iz svoje nadleznosti,
8. izvjestava Skupstinu Zupanije, odnosno zupanijske organe o izvrsavanju
zupanijske politike i zupanijskih zakona i drugih propisa kao i o stanju
u odgovarajucoj oblasti, kad je izvrsavanje te politike i tih zakona
povjereno Opcini.
9. obavlja i druge poslove utvrdjene ovim statutom i drugim propisima.

Clanak 45.

Zamjenik opcinskog nacelnika ovlasten je da:
1. osigura suradnju izmedju opcinskih sluzbenika i Ombudsmena i njegovih
zamjenika,
2. ucestvuje u izradi opcinskih propisa i drugih opcih akata koje donosi
Opcinsko vijece,
3. podnosi izvjesca Opcinskom vijecu i javnosti o izvrsavanju poslova
iz svoje nadleznosti,
4. koordinira projekte rekonstrukcije,
5. blisko suradjuje sa odgovarajucim pomocnikom nacelnika u svezi
pitanja povratka izbjeglica, interno raseljenih osoba i prognanika.

Clanak 46.

Opcinski nacelnik i zamjenik nacelnika odgovaraju Opcinskom vijecu za svoj rad i rad opcinskih sluzbi za upravu.
Opcinski nacelnik, odnosno zamjenik opcinskog nacelnika, duzan je Opcinskom vijecu podnositi izvjesce o svom radu i radu opcinskih sluzbi za upravu najmanje jedanput u tri mjeseca.
Opcinski nacelnik i zamjenik opcinskog nacelnika odgovorni su svatko za svoj rad i za obavljanje poslova koji su federalnim zakonom i zakonom Zupanije preneseni na opcinu.
U obavljanju poslova iz stavka 3. ovog clanka, opcinski nacelnik i zamjenik opcinskog nacelnika ostvaruju potrebnu suradnju sa Vladom Zupanije i nadleznim organima Zupanije, odnosno Vladom Federacije i nadleznim federalnim organima uprave, zavisno od toga da li se radi o provodjenju zakona Zupanije ili federalnog zakona.

Clanak 47.

Ukoliko opcinski nacelnik ili zamjenik opcinskog nacelnika prekrse zakletvu ili iz drugih razloga postanu nedostojni te funkcije, mogu biti smijenjeni.
Smjena nacelnika ili zamjenika nacelnika se obavlja po postupku i na nacin utvrdjen u prijelaznim i zavrsnim odredbama ovog statuta.

Clanak 48.

Opcinski nacelnik je duzan pri odlucivanju o svim pitanjima iz svoje nadleznosti, a posebice o pitanjima od zajednickog interesa, ostvarivati prethodno konsultacije sa zamjenikom nacelnika.
Nacelnik i zamjenik nacelnika duzni su zajednicki potpisivati opcinske rashode.

3. Opcinske sluzbe za upravu

Clanak 49.

Za obavljanje poslova lokalne samouprave i upravnih i drugih strucnih poslova iz samoupravnog djelokruga opcine, i poslova koji se federalnim zakonom ili zakonom Zupanije prenesu na opcinu, osnivaju se opcinske sluzbe za upravu (u daljnjem tekstu: Sluzbe za upravu).
Sluzbe za upravu u parnom broju osniva Opcinsko vijece na prijedlog opcinskog nacelnika.
Odlukom o osnivanju sluzbi za upravu uredjuju se narocito pitanja koja se odnose na naziv, broj, nadleznost, rukovodjenje, odgovornost i nacin rada sluzbi za upravu.
Opcinski nacelnik sa zamjenikom nacelnika i sluzbama za upravu cini jedinstven opcinski organ uprave.

Clanak 50.

Radom svih sluzbi za upravu rukovodi opcinski nacelnik i koordinira i usmjerava njihov rad s ovlastenjima predvidjenim zakonom, ovim statutom i opcinskim propisima.
Radom pojedine Sluzbe za upravu neposredno rukovodi pomocnik nacelnika.
Pomocnik nacelnika odgovoran je opcinskom necelniku za svoj rad i rad sluzbe kojom rukovodi.

Clanak 50a.

Pomocnik nacelnika koji rukovodi sluzbom za upravu koja unutar svojih nadleznosti obavlja poslove financija ima svog zamjenika.
Pomocnik nacelnika i zamjenik pomocnika nacelnika iz prethodnog stavka ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
Pomocnik nacelnika i zamjenik pomocnika nacelnika iz stavka 1. ovog clanka duzni su zajednicki potpisivati opcinske rashode na razini ove sluzbe za upravu.

Clanak 51.

Pomocnike nacelnika imenuje opcinski nacelnik uz prethodno dobivenu suglasnost zamjenika opcinskog nacelnika i uz konsultacije sa strankama zastupljenim u Vijecu. Opcinsko vijece daje suglasnost na imenovanje pomocnika nacelnika.
Opcinski nacelnik imenuje ostale sluzbenike i namjestenike sluzbi za upravu, nakon provedenog javnog natjecaja, odnosno oglasa za upraznjena radna mjesta i smjenjuje ih u skladu sa Zakonom.
Za pomocnike opcinskog nacelnika moze biti imenovano lice koje ima visoku strucnu spremu odgovarajuceg smjera i radno iskustvo od najmanje pet godina poslije zavrsene visoke skolske spreme.
Jedan konstitutivni narod ne moze biti zastupljen sa vise od polovine od ukupnog broja pomocnika nacelnika.

Clanak 52.

Unutrasnja organizacija sluzbi za upravu uredjuje se Pravilnikom o unutrasnjoj organizaciji.
Pravilnik o unutrasnjoj organizaciji sadrzi djelokrug sluzbe, organizacione jedinice i njihovu nadleznost, sistematizaciju radnih mjesta i uvjete u pogledu strucne spreme, radnog iskustva, strucnog ispita i broja izvrsitelja, rukovodjenje sluzbom, ovlastenja i odgovornosti sluzbenika u obavljanju poslova, programiranje i izvrsavanje poslova, broj pripravnika koji se primaju u radni odnos i uvjeti za prijem pripravnika i druga pitanja bitna za organizaciju i rad sluzbi za upravu.
Pravilnik o unutrasnjoj organizaciji donosi opcinski nacelnik, nakon konsultacija sa zamjenikom nacelnika, te uz suglasnost Opcinskog vijeca.

Clanak 53.

Sluzbe za upravu, u skladu sa zakonom i ovim statutom neposredno obavljaju sljedece upravne poslove:

1. izvrsavaju opcinske propise i druge opce akte iz samoupravnog djelokruga Opcine,
2. rjesavaju u upravnom postupku o pravima, obvezama i pravnim interesima gradjana i pravnih lica iz samoupravnog djelokruga Opcine,
3. obavljaju nadzor nad djelatnoscu javnih poduzeca i ustanova koje obavljaju poslove na osnovu javnih ovlastenja utvrdjenih propisom Opcine,
4. daju inicijative za rjesavanje odredjenih pitanja iz samoupravnog djelokruga Opcine,
5. pripremaju nacrte opcinskih propisa i drugih opcih akata iz svoje nadleznosti,
6. obavljaju i druge poslove odredjene ovim statutom i opcinskim propisima.

Pored poslova iz stavka 1. ovog clanka sluzbe za upravu obavljaju i upravne i druge strucne poslove koji su federalnim zakonom, odnosno zakonom Zupanije preneseni na Opcinu.

Clanak 54.

Rada sluzbi za upravu je javan.
Opcinski nacelnik obavlja poslove iz svoje nadleznosti preko sluzbi za upravu.
Sluzbe za upravu su odgovorne za svoj rad opcinskom nacelniku.

Clanak 55.

Za obavljanje strucnih i drugih poslova za potrebe Opcinskog vijeca i opcinskog nacelnika mogu se osnovati odredjene strucne, tehnicke i druge sluzbe, kao zajednicke ili samostalne sluzbe.

Clanak 56.

Za obavljanje odredjenih poslova iz nadleznosti sluzbi za upravu mogu se za jedno ili vise naseljenih mjesta, unutar sluzbe za opcu upravu osnovati mjesni uredi izvan sjedista sluzbi za upravu.
Mjesne urede osniva Opcinsko vijece na prijedlog opcinskog nacelnika. Odlukom o osnivanju mjesnih ureda odredjuje se nadleznost, sjediste, podrucje, broj izvrsitelja i nadzor nad obavljanjem poslova iz nedleznosti ureda.

Clanak 57.

U nadleznosti mjesnih ureda mogu se predvidjeti poslovi koji se odnose narocito na: vodjenje maticnih knjiga i obavljanje poslova maticne sluzbe, ovjeravanje prijepisa raznih isprava, izdavanje uvjerenja ili potvrda o cinjenicama o kojima se vode sluzbene evidencije kod opcinskih sluzbi za upravu, davanje raznih obavjestenja i pravnih savjeta koje traze gradjani, obavljanje sluzbene dostave raznih pismena gradjanima i druge poslove od neposrednog interesa za ostvarivanje prava i obveza gradjana kod opcinskih sluzbi za upravu.

Clanak 58.

Sredstva za rad sluzbi za upravu i mjesnih ureda te sluzbi iz clanka 57. ovog statuta osiguravaju se u proracunu opcine.

4. Opcinski sud

Clanak 59.

Sudsku vlast u Opcini obavlja opcinski sud, u skladu sa zakonom Zupanije.

Clanak 60.

Pitanja koja se odnose na funkcioniranje opcinskog suda, broj potrebnih sudaca, kriterije i postupak njihovog izbora, izbor predsjednika suda, vrijeme trajanja sluzbe, davanje ostavke ili smjenjivanje, uvjete sluzbe, place i druge naknade sudaca i druga pitanja od znacaja za organizaciju i rad opcinskog suda, u skladu sa Ustavom Federacije i Ustavom Zupanije, regulira se zakonom Zupanije.

Clanak 61.

Svi opcinski organi vlasti duzni su izvrsavati i pomagati u izvrsavanju presuda i rjesenja sudova Federacije, sudova Zupanije i opcinskog suda, a neposrednu odgovornost za izvrsenje tih presuda i rjesenja ima opcinski nacelnik.

6. Opcinski sud za prekrsaje

Clanak 62.

Za vodjenje prekrsajnog postupka u prvom stupnju, osniva se Opcinski sud za prekrsaje u skladu sa zupanijskim zakonom.
Sva pitanja koja se odnose na funkcioniranje, organizaciju i broj sudaca za prekrsaje Opcinskog suda za prekrsaje reguliraju se zakonom Zupanije.

Opcinsko pravobraniteljstvo

Clanak 63.

Opcinsko pravobraniteljstvo je samostalan organ koji svoju funkciju vrsi u skladu sa Ustavom, a na osnovu zakona, drugih propisa i opcih akata.
Opcinsko pravobraniteljstvo osniva Opcinsko vijece u skladu sa zupanijskim zakonom.
Sva pitanja koja se odnose na funkcioniranje Opcinskog pravobraniteljstva reguliraju se zakonom Zupanije.

V - NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRADJANA U
ODLUCIVANJU U LOKALNOJ SAMOUPRAVI

Clanak 64.

Gradjani sa podrucja opcine mogu neposredno sudjelovati u odlucivanju o lokalnim poslovima iz samoupravnog djelokruga Opcine. Oblici neposrednog odlucivanja su: referendum, mjesni zborovi gradjana i gradjanska inicijativa.

a) Referendum

Clanak 65.

Gradjani s podrucja Opcine mogu putem referenduma neposredno odlucivati o pitanjima koja su od njihovog interesa, a to su:

1. odlucivanje o prijedlogu za promjenu Statuta Opcine,
2. odlucivanje o prijedlogu za donosenje ili promjenu opcinskog propisa
ili drugog opceg akta iz samoupravnog djelokruga Opcine,
3. predlaganje donosenja akata o pitanjima koja u od interesa za zivot
i rad gradjana kao sto je: izgradnja objekata komunalnog znacaja, uredjenje prostora, odrzavanje higijene i cistoce javnih povrsina na podrucju opcine, uvodjenje samodoprinosa za odredjene namjene i druga pitanja od interesa za gradjane,
4. izjasnjavanje o inicijativi za konstituiranje novih opcina ili izmjenu
postojece granice opcine.
5. izjasnjavanje gradjana o pitanjima od opceg interesa za Opcinu, ako
Opcinsko vijece zatrazi takvo izjasnjavanje,
6. odlucivanje o osnivanju mjesne zajednice,
7. druga pitanja predvidjena zakonom ili propisom Opcine.

Clanak 66.

Referendum se moze raspisati za cijelo podrucje opcine, za podrucje jedne ili vise mjesnih zajednica ili jedno ili vise naselja, ili dio podrucja po sopstvenoj inicijativi, ili kada inicijativu daju gradjani.

Clanak 67.

Referendum, na osnovu zakona i ovog statuta raspisuje Opcinsko vijece na prijedlog jedne trecine clanova Opcinskog vijeca, na prijedlog opcinskog nacelnika, ili na prijedlog jedne petine mjesnih zajednica na podrucju opcine.

Clanak 68.

Prijedlog za raspisivanje referenduma sadrzi pitanja o kojima se gradjani trebaju izjasniti na referendumu i podrucje na kojem treba provesti referendum.

Clanak 69.

Pravo glasovanja na referendumu imaju gradjani koji imaju prebivaliste na podrucju Opcine, odnosno na podrucju za koje se raspisuje referndum, koji imaju biracko pravo i upisani su u biracki spisak.
Odluka donesena na referendumu obvezna je za Opcinsko vijece, opcinskog nacelnika i gradjane.

Clanak 70.

Odlukom o raspisivanju referenduma odredjuju se pitanja o kojima se na referendumu gradjani trebaju izjasniti, te dan i nacin odrzavanje referenduma i podrucje na kojem ce se provesti referendum.

Clanak 71.

Referendum provodi povjerenstvo za provodjenje referenduma koje imenuje Opcinsko vijece.
Povjerenstvo za provodjenje referenduma odredjuje glasacka mjesta u naseljima u kojima ce se gradjani izjasnjavati na referendumu.
Referendum se provodi u skladu sa zakonom, ovim statutom i statutom mjesne zajednice.

b) Mjesni zborovi gradjana i gradjanska inicijativa

Clanak 72.

Na mjesnom zboru gradjani mogu raspravljati o svim pitanjima iz samoupravnog djelokruga Opcine, predlagati nacin rjesavanja odredjenog pitanja, odnosno donosenja akata iz djelokruga Opcinskog vijeca.

Clanak 73.

Opcinsko vijece moze traziti misljenje mjesnog zbora gradjana o prijedlogu opcinskog propisa ili drugog opceg akta, ili drugog pitanja iz samoupravnog djelokruga Opcine.

Clanak 74.

O svakom pitanju iz djelokruga Opcinskog vijeca gradjani imaju pravo na mjesnom zboru gradjana pokrenuti inicijativu za donosenje odredjenog akta ili rjesavanje odredjenog pitanja iz djelokruga Opcinskog vijeca.
Gradjansku inicijativu moze pokrenuti najmanje 200 biraca upisanih u biracki spisak Opcine. Opcinsko vijece je duzno da razmotri gradjansku inicijativu i donese o njoj odluku na prvoj narednoj sjednici, a najkasnije u roku od mjesec dana od prijema inicijative.

Clanak 75.

Svaki gradjanin ima pravo Opcinskom vijecu i opcinskom nacelniku slati prigovore i prituzbe, na njihov rad i rad sluzbi za upravu, te davati prijedloge za rjesavanje odredjenih pitanja iz nadleznosti lokalnih poslova Opcine.
Organi iz stavka 1. ovog clanka duzni su dati odgovor na podneseni prigovor ili prituzbu u sto kracem roku, te preduzeti odgovarajuce mjere u skladu sa zakonom i ovim statutom.

VI - MJESNA SAMOUPRAVA

Clanak 76.

Mjesna samouprava podrazumijeva pravo gradjana da neposredno sudjeluju u odlucivanju o odredjenim lokalnim poslovima koji neposredno uticu na njihov zivot i rad.
Kao organizacijski oblik za ostvarivanje poslova iz prethodnog stavka osniva se mjesna zajednica.
Mjesna zajednica se osniva za jedno naselje, vise medjusobno povezanih manjih naselja ili za dio veceg naselja koji u odnosu na ostale dijelove cini zasebnu razgranicenu cjelinu.

Clanak 77.

Mjesnu zajednicu osnivaju gradjani na mjesnom zboru gradjana.
Gradjani koji imaju prebivaliste na podrucju za koje se osniva mjesna zajednica, odlucuju o osnivanju mjesne zajednice.
Inicijativu za osnivanje mjesne zajednice mogu dati gradjani na zborovima iz naseljenih mjesta za cije se podrucje predlaze osnivanje mjesne zajednice, razna udruzenja gradjana, poduzeca i organizacije s tog podrucja, Opcinsko vijece i opcinski nacelenik.

Clanak 78.

Odluka o osnivanju mjesne zajednice donesena je ako je na referendumu glasala natpolovicna vecina biraca upisanih u biracki spisak naseljenih mjesta za cije se podrucje osniva mjesna zajednica.

Clanak 79.

Davalac inicijative za osnivanje mjesne zajednice duzan je, nakon donosenja odluke o osnivanju mjesne zajednice izabrati osnivacki odbor od 3 do 5 clanova.
Osnivacki odbor duzan je pripremiti statut i druge akte mjesne zajednice i provesti izbore za organe mjesne zajednice najkasnije u roku od 60 dana od dana donosenja odluke o osnivanju mjesne zajednice.

Clanak 80.

Mjesna zajednica je nadlezna za obavljanje poslova koji neposredno uticu na svakodnevne potrebe i zivot i rad gradjana, kao sto su:

1. izgradnja i odrzavanje puteva, kanalizacije, vodovoda i drugih komunalnih potreba,
2. uredjenje naselja, izgradnja i odrzavanje parkova, nasada, djecijih
igralista, sportskih objekata i slicno,
3. izgradnja i odrzavanje grobalja,
4. ciscenje javnih povrsina, odvoz smeca, odvodjenje atmosferskih voda
i zastite okoline,
5. obavljanje i drugih lokalnih poslova od interesa za zivot i rad gradjana
u mjestu stanovanja, odredjen statutom mjesne zajednice, u skladu sa ovim statutom i propisima Opcine.

Clanak 81.

Posebnom odlukom Opcinskog vijeca, a na prijedlog opcinskog nacelnika, mogu se na mjesnu zajednicu prenijeti odredjeni strucni poslovi iz samoupravnog djelokruga Opcine, koji su u nadleznosti opcinskih sluzbi za upravu, a koji su od neposrednog interesa za prava i obveze gradjana, kao sto su: dostavljanje podataka za placanje komunalnih naknada i drugih prihoda Opcine, vodjenje odredjenih evidencija i drugih poslova koji su od znacaja za rad sluzbi za upravu.
Sredstva za obavljanje poslova iz stavka 1. ovog clanka osiguravaju se u proracunu Opcine.

Clanak 82.

Mjesna zajednica ima statut.
Statut mjesne zajednice usvajaju gradjani na zboru. Statut je usvojen ako je za njega glasovala vecina gradjana prisutnih na zboru na kom se statut usvaja.

Clanak 83.

Statutom mjesne zajednice, u skladu sa zakonom i ovim statutom, uredjuje se postupak osnivanja mjesne zajednice, njena nadleznost (sadrzaj lokalnih poslova), organi mjesne zajednice, nacin njihovog izbora i opoziva, njihova nadleznost, nacin financiranja djelatnosti mjesne zajednice, postupak provodjenja lokalnog referenduma, odnos prema Opcini i njenim organima, kao i odnos prema pravnim licima na podrucju mjesne zajednice i druga pitanja od znacaja za organizaciju i rad mjesne zajednice.

Clanak 84.

Ogani mjesne zajednice su:

1. zbor gradjana,
2. savjet mjesne zajednice.

Clanak 85.

Broj clanova savjeta mjesne zajednice utvrdjuje se statutom mjesne zajednice koji ne moze biti manji od 5 niti veci od 12 clanova, a odreduje se u zavisnosti od velicine podrucja, ekonomske razvijenosti i broja stanovnika svakog naselja ili dijela naselja na podrucju mjesne zajednice.
Prilikom izbora clanova savjeta mjesne zajednice mora se osigurati srazmjerna zastupljenost clanova savjeta mjesne zajednice prema broju biraca u pojedinom naselju ili dijelu naselja.

Clanak 86.

Savjet mjesne zajednice biraju gradjani s podrucja mjesne zajednice, koji imaju biracko pravo, na nacin utvrdjen Statutom mjesne zajednice.
Mandat clanova savjeta mjesne zajednice traje cetiri godine.

Clanak 87.

Savjet mjesne zajednice donosi program rada savjeta mjesne zajednice, financijski plan i zavrsni racun, poslovnik o svome radu i obavlja poslove koji su od znacaja za ostvarivanje zajednickih interesa i potreba gradjana s podrucja mjesne zajednice utvrdjene Statutom mjesne zajednice.

Clanak 88.

Savjet mjesne zajednice iz svojih redova bira predsjednika savjeta mjesne zajednice na period od dvije godine.
Predsjednik savjeta mjesne zajednice saziva sjednice savjeta mjesne zajednice i predsjedava im, izvrsava program rada i financijski plan i obavlja i druge poslove utvrdjene Statutom mjesne zajednice.
Predsjednik savjeta mjesne zajednice za svoj rad odgovara savjetu mjesne zajednicem a opcinskom nacelniku za obavljanje onih poslova iz djelokruga Opcine koji su preneseni u nadleznost mjesne zajednice.

Clanak 89.

Program rada i financijski plan potreba mjesne zajednice obvezno se razmatra na zborovima gradjana u naseljima na podrucju mjesne zajednice.

Clanak 90.

Savjet mjesne zajednice moze, u skladu sa Statutom mjesne zajednice, sazvati mjesne zborove gradjana radi raspravljanja o odredjenim potrebama i interesima gradjana, te davanja prijedloga za rjesavanje pitanja od mjesnog znacaja.
Nacin sazivanja mjesnih zborova gradjana, njihov rad i odlucivanje, izbora predsjedatelja zbora gradjana i druga pitanja u vezi rada zborova gradjana uredjuju se statutom mjesne zajednice.

Clanak 91.

Sredstva za zadovoljavanje potreba i interesa gradjana u mjesnoj zajednici
osiguravaju se:
1. putem lokalnog samodoprinosa,
2. naknadama za usluge i drugim prihodima koje svojim aktivnostima
ostvaruje mjesna zajednica,
3. prihodima koje Opcina ustupi mjesnoj zajednici u skladu sa
planovima razvoja mjesne zajednice odnosno Opcine,
4. prihodima od radnji i preduzeca koje u skladu sa zakonom osniva
mjesna zajednica,
5. od poklona, donacija i drugih sredstava koja, u skladu sa zakonom
i drugim propisima, ostvari mjesna zajednica.

Clanak 92.

Nadzor nad zakonitoscu rada organa mjesne zajednice obavlja opcinski
nacelnik.
Opcinski nacelnik ima pravo i obvezu predloziti Opcinskom vijecu da
raspusti savjet mjesne zajednice, odnosno razrijesi od duznosti predsjednika savjeta mjesne zajednice ako se utvrdi da u svom radu ucestalo krse Statut
mjesne zajednice, ovaj statut ili propise Opcine ili ne izvrsavaju povjerene
poslove.

Clanak 93.

Mjesna zajednica ima svojstvo pravnog lica u poslovima iz svoje nadleznosti.

VII - SURADNJA S DRUGIM OPCINAMA i
UDRUZIVANJE OPCINE U SAVEZE OPCINA

Clanak 94.

U obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga, Opcina ostvaruje suradnju
s drugim opcinama, a posebno sa susjednim opcinama.
Suradnja iz stavka 1. ovog clanka planira se i ostvaruje u onim poslovima koji
su od njihovog zajednickog interesa.
Suradnju s drugim opcinama, u skladu sa odredbama st. 1. i 2. ovog clanka,
ostvaruje Opcinsko vijece, odnosno opcinski nacelnik, svaki u pitanjima iz
svog djelokruga.

Clanak 95.

Opcina se moze udruzivati, u savez opcina za odredjeno podrucje, u skladu
sa zakonom.
Odluku o udruzivanju Opcine u savez opcina donosi Opcinsko vijece, samostalno ili na prijedlog opcinskog nacelnika.
Odlukom o udruzivanju Opcine u savez opcina utvrdjuju se ciljevi udruzivanja,
nacin ostvarivanja tih ciljeva u savezu opcina i druga pitanja od znacaja za
rad u savezu opcina.

Clanak 96.

Opcina moze pristupiti medjunarodnim udruzenjima lokalnih zajednica i
suradjivati s odgovarajucim lokalnim jedinicama drugih drzava, u skladu sa Ustavom i Zakonom.
Odluku o pristupanju udruzenjima, odnosno ostvarivanju suradnje iz stavka 1. ovog clanka donosi Opcinsko vijece samostalno ili na prijedlog opcinskog nacelnika.

Clanak 97.

Opcina se moze udruzivati u odgovarajuci Savez opcina Federacije, odnosno
Savez opcina Bosne i Hercegovine o cemu odlucuje opcinsko vijece.
Udruzivanje iz stavka 1. ovog clanka ima za cilj da se u Savezu opcina Federacije ostvaruju i unapredjuju odredjeni zajednicki interesi i osigurava njihova zastita.

VIII - IMOVINA OPCINE i FINANCIRANJE
LOKALNE SAMOUPRAVE

1. Imovina Opcine

Clanak 98.

Sve pokretne i nepokretne stvari koje u skladu sa zakonom pripadaju Opcini, kao sto su zgrade i drugi objekti u kojima su smjesteni opcinski organi vlasti i druga nepokretna i pokretna imovina, kao i prva koja pripadaju toj imovini, cini imovinu Opcine.
Imovinom u vlasnistvu Opcine mora se upravljati pazljivo po nacelima dobrog domacina, o cemu se stara opcinski nacelnik.
O stjecanju ili otudjivanju imovine u vlasnistvu Opcine odlucuje Opcinsko
vijece na prijedlog opcinskog nacelnika.

Clanak 99.

Nepokretna imovina Opcine moze se, u skladu sa zakonom, dati u zakup
poduzecima i drugim pravnim licima, kao i gradjanima.
O davanju nepokretnosti u zakup raspisuje se oglas.
Nacin koristenja nepokretne imovine Opcine date u zakup i obveze korisnika te imovine utvrdjuju se ugovorom koga u ime Opcine zakljucuje opcinski nacelnik.

Clanak 100.

Opcinsko vijece moze, ako to opce potrebe nalazu u oblasti poslova iz samoupravnog djelokruga Opcine osnovati javno poduzece ili javnu ustanovu,
u skladu sa zakonom.
Aktom o osnivanju javnog poduzeca, odnosno javne ustanove iz prethodnog stavka propisuje se nacin upravljanja poduzecem, odnosno ustanovom, prava
osnivaca, koristenje osnovne dobiti i druge obveze poduzeca, odnosno ustanove prema Opcini.

2. Financiranje lokalne samouprave

Clanak 101.

Opcina ima, u skladu sa Ustavom i zakonom, svoje prihode kojima, u okviru samoupravnog djelokruga samostalno raspolaze.
Prihodi Opcine srazmjerni su poslovima koje, u skladu sa Ustavom, zakonom
i ovim statutom obavljaju organi vlasti Opcine.
Prihodi Opcine su narocito:
- prihodi od nepokretnih i pokretnih stvari u vlasnistvu Opcine,
- prihodi od poduzeca i drugih pravnih lica ciji je osnivac Opcina
kao i prihodi od koncesija koje odobrava Opcina,
- prihodi od prodaje pokretnih i nepokretnih stvari u vlasnistvu opcine,
- pokloni, nasljedstva i legati,
- opcinski porezi koji po zakonu pripadaju Opcini i takse cije se stope
u granicama odredjenim zakonom, utvrdjuju samostalno,
- pomoc, dotacije i donacije,
- sredstva iz proracuna Zupanije za obavljanje poslova uprave koji su
preneseni opcini,
- drugi prihodi utvrdjeni zakonom i drugim propisima.

Radi zadovoljavanja potreba gradjana, sredstva se mogu prikupljati na osnovu
neposrednog izjasnjavanja, u skladu sa zakonom i ovim statutom.

Clanak 102.

Svi prihodi i rashodi Opcine utvrdjuju se godisnjim proracunom.
Godisnji proracun Opcine, kao i njegove izmjene i dopune, donosi Opcinsko
vijece na prijedlog opcinskog nacelnika i zamjenika opcinskog nacelnika.
Godisnji proracun Opcine donosi se na kraju tekuce za narednu kalendarsku godinu.

Clanak 103.

Ukoliko se godisnji proracun Opcine za narednu godinu ne moze donijeti prije pocetka godine za koju se donosi, vrsi se privremeno financiranje i to najduze za period od tri mjeseca.
Odluku o privremenom financiranju donosi Opcinsko vijece u skladu sa zakonom i ovim statutom.

Clanak 104.

Opcinsko vijece donosi odluku o izvrsenju godisnjeg proracuna Opcine kojom se uredjuju uvjeti, nacin i postupak raspolaganja prihodima i rashodima. Ova odluka donosi se uz godisnji proracun Opcine.
Po isteku godine za koju je proracun Opcine donesen sastavlja se zavrsni racun i izvjestaj o izvrsenju proracuna.
O izvrsenju opcinskog proracuna neposredno su odgovorni opcinski nacelnik i zamjenik opcinskog nacelnika.

Clanak 105.

Iz godisnjeg proracuna Opcine financiraju se djelatnosti Opcinskog vijeca i njegovih radnih tijela, opcinskog nacelnika i zamjenika opcinskog nacelnika i sluzbi za upravu, odredjene djelatnosti u oblasti komunalnih i drustvenih sluzbi radi zadovoljavanja osnovnih potreba gradjana, zastita prihoda i okolisa, mjesne zajednice i druge potrebe iz domena samoupravnog djelokruga Opcine, o cemu odlucuje Opcinsko vijece u skladu sa odredbama ovog statuta.

Clanak 106.

Opcina moze udruzivati svoja sredstva sa sredstvima drugih opcina radi izgradnje objekata ili obavljanja djelatnosti od zajednickog interesa.
Aktom o udruzivanju sredstava utvrdjuje se visina sredstava i njihova namjena, nacin osiguranja, rokovi i druge obveze Opcine u vezi udruzivanja tih sredstava.

Clanak 107.

Opcinsko vijece obavlja poslove nadzora nad materijalnim i financijskim poslovanjem organa vlasti Opcine putem odgovarajuceg povjerenstva koje osniva svojom posebnom odlukom.
U okviru nadzora iz stavka 1. ovog clanka, Opcinsko vijece ce obustaviti od izvrsenja, ponistiti, odnosno ukinuti nezakoniti akt o materijalnom odnosno financijskom poslovanju koji je donio organ vlasti opcine.
Nadzor nad materijalnim i financijskim poslovanjem organa vlasti Opcine, u skladu sa zakonom, obavlja i nadlezni organ Zupanije, odnosno nadlezni federalni organ, u skladu sa zakonom Zupanije, odnosno federalnim zakonom.

IX - PROPISI i DRUGI AKTI OPCINE

1. Propisi i drugi akti Opcinskog vijeca

Clanak 108.

Opcinsko vijece u izvrsavanju poslova iz svoje nadleznosti donosi Statut Opcine, opcinske propise, proracun, zavrsni racun i izvjesca o izvrsenju proracuna. Poslovnik Opcinskog vijeca, rjesenja i zakljucke, daje autenticna tumacenja propisa koje donosi i utvrdjuje precisceni tekst tih propisa.
Poslovnikom Opcinskog vijeca utvrdjuje se sadrzaj i nacin pripremanja i donosenja opcinskih propisa i drugih akata i nacin njihovog objavljivanja.
Opcinski propisi i opci akti opcinskog nacelnika moraju biti u suglasnosti s
Ustavom, zakonom i ovim statutom.

Clanak 109.

Opcinsko vijece u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Opcine, donosi opcinske propise i druge akte, u skladu sa ovim statutom.
Opcinsko vijece donosi opcinske propise i druge akte i o pitanjima koja su zakonom Zupanije, odnosno zakonom Federacije prenesena na Opcinu, ako je Zakonom o prenosenju tih poslova predvidjeno donosenje opcinskog propisa.
Opcinsko vijece donosi opcinske propise u formi: odluke, naredbe i uputstva.

Clanak 110.

Odlukom se uredjuju pitanja i odnosi iz samoupravnog djelokruga Opcine, osnivaju sluzbe za upravu i druga tijela Opcine, uredjuju pitanja koja se odnose na prihode i financijska sredstva Opcine, osnivaju poduzeca, ustanove i druga pravna lica, utvrdjuju odredjena pitanja i odredjuju mjere u okviru nadleznosti Opcinskog vijeca, uredjuju odredjena pitanja koja su zakonom Federacije odnosno zakonom Zupanije prenesena na Opcinu, a predvidjeno je donosenje opcinskog propisa, te u drugim pitanjima odredjenim ovim statuom.
Naredbom se, radi izvrsavanja odredjenih pitanja iz samoupravnog djelokruga Opcine, naredjuje ili zabranjuje postupanje u odredjenoj situaciji koja ima opci znacaj na podrucju Opcine.
Uputstvom se propisuje nacin rada i izvrsavanja poslova iz samoupravnog djelokruga Opcine od strane opcinskog nacelnika, zamjenika opcinskog nacelnika ili sluzbi za upravu, koja su uredjena odlukama ili naredbama iz st. 1. i 2. ovog clanka.

Clanak 111.

U obavljanju poslova iz svoje nadleznosti, Opcinsko vijece donosi rjesenja i zakljucke kao pojedinacne akte.
Rjesenjem se odlucuje o imenovanjima, postavljanjima i razrjesenjima odnosno smjenjivanju, kao i o drugim pojedinacnim pitanjima iz nadleznosti Opcinskog vijeca.
Zakljuckom se utvrdjuju stavovi o pitanjima od znacaja za provodjenje utvrdjene politike i opcinskih propisa, odredjuju zadaci za opcinskog nacelnika, zamjenika opcinskog nacelnika ili opcinske sluzbe za upravu prilikom razmatranja pitanja iz njihovog djelokruga i drugim pojedinacnim pitanjima iz nadleznosti Opcinskog vijeca o kojima se ne odlucuje rjesenjem.

2. Akti opcinskog nacelnika

Clanak 112.

Opcinski nacelnik u izvrsavanju poslova iz svoje nadleznosti donosi provedbene opce akte radi primjene opcinskih propisa, odnosno primjene zakona ako je zakonom predvidjeno donosenje takvog akta.
Opci akti koje donosi opcinski nacelnik su: naredbe, pravilnici i uputstva.

Clanak 113.

Naredbom se naredjuje i zabranjuje postupanje u odredjenoj situaciji koja ima opci znacaj za podrucje opcine.
Pravilnikom se razradjuju pojedine odredbe odnosno pitanja uredjena propisima, radi osiguranja odgovarajuce primjene tog propisa.
Uputstvom se utvrdjuju poblize pravila i upute za rad sluzbi za upravu i drugih institucija koje su nadlezne za provodjenje i primjenu opcinskih propisa.

Clanak 114.

U izvrsavanju opcinskih propisa opcinski nacelnik donosi rjesenja i druga pojedinacna akta kojim se u upravnom postupku rjesava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizickih i pravnih lica u prvom stupnju na osnovu tih propisa.
Pripremu nacrta rjesenja i drugih pojedinacnih akata iz prethodnog stava obavljaju sluzbe za upravu, svaka u pitanjima iz svoje nadleznosti.
Opcinski nacelnik moze ovlastiti pomocnike nacelnika koji rukovode sluzbama za upravu da u pojedinim pitanjima donose rjesenja i druge pojedinacne akte iz stavka 1. ovog clanka, o cemu se mora donijeti posebno rjesenje o prenosenju tog ovlastenja.
Protiv prvostupanjskih rjesenja i drugih prvostupanjskih pojedinacnih akata iz st. 1. i 3. ovog clanka, koja donosi opcinski nacelnik, odnosno pomocnik nacelnika, zainteresirano lice ima pravo izjaviti zalbu u roku od 15 dana od dana prijema tog akta, ako zakonom nije drugacije odredjeno.
O zalbi iz stavka 4. ovog clanka, u drugom stupnju rjesava nadlezno tijelo koje formira Opcinsko vijece, ako zakonom nije drugacije odredjeno.
Protiv rjesenja donesenog u drugom stupnju u skladu sa stavkom 5. ovog clanka, moze se pokrenuti upravni spor kod nadleznog suda Zupanije, u skladu sa zakonom.

Clanak 115.

Rjesenja i druga pojedinacna akta, opcinsi nacelnik, odnosno pomocnik nacelnika donosi i u slucajevima kada odlucuje u upravnom postupku o pravima, obvezama i pravnim interesima gradjana i pravnih lica na osnovu federalnog ili zupanijskog zakona kojima su upravni i strucni poslovi preneseni na Opcinu.
Protiv prvostupanjskih rjesenja i drugih prvostupanjskih pojedinacnih akata donesenih u poslovima iz stavka 1. ovog clanka moze se izjaviti zalba, i to:
1. na rjesenja i druga pojedinacna akta donesena na osnovu zakona ili drugih
propisa Zupanije - nadleznom organu uprave Zupanije, ako zakonom Zupanije nije drugcije odredjeno,
2. na rjesenja i druga pojedinacna akta koja su donesena na osnovu zakona
ili drugog propisa Federacije - nadleznom federalnom organu uprave, ako
federalnim zakonom nije drugacije odredjeno.

Clanak 116.

Pri donosenju rjesenja i drugih pojedinacnih akata iz cl. 114. i 115. ovog statuta, primjenjuju se pravila upravnog postupka utvrdjena federalnim zakonom o upravnom postupku, a u pogledu pokretanja upravnog spora odredbe federalnog
zakona o upravnim sporovima.

Clanak 117.

Opcinski propisi i opci akti stupaju na snagu kao sto je u njima propisano, ali
ne prije nego sto budu objavljeni.
Propisi i opci akti iz prethodnog stavka objavljuju se u ''Sluzbenom glasilu Opcine'' i na oglasnoj tabli Opcine, o cemu se neposredno stara opcinski nacelnik.

X - MEDJUSOBNI ODNOSI IZMEDJU OPCINSKIH
ORGANA i TIJELA i ORGANA i TIJELA ZUPANIJSKE,
ODNOSNO FEDERALNE VLASTI

Clanak 118.

Nadzor nad zakonitoscu rada opcinskih organa vlasti, u skladu sa Ustavom i zakonom, obavljaju nadlezni organi Federacije, odnosno Zupanije.
Nadzor nad zakonitoscu opcinskih propisa i drugih opcih i pojedinacnih akata, koje u skladu sa zakonom i ovim statutom donose nadlezni opcinski organi vlasti vrse, i to:
1. za opcinske propise i druge opce i pojedinacne upravne akte koji su
doneseni na osnovu zakona i drugog federalnog propisa kojima su
odredjeni poslovi preneseni na Opcinu - nadzor vrsi nadlezni federalni
organ uprave odredjen federalnim zakonom, ako federalnim zakonom
nije drugacije odredjeno,
2. za opcinske propise i druge opce i pojedinacne upravne akte koji su
doneseni na osnovu zupanijskog zakona kojim su odredjeni poslovi preneseni na Opcinu, odnosno pojedinacne upravne akte donesene na osnovu opceg propisa - nadzor vrsi nadlezni zupanijski organ za upravu odredjen zakonom Zupanije, ako zakonom Zupanije nije drugacije odredjeno.

Opcinski nacelnik je duzan organima iz stavka 2. ovog clanka omoguciti ostvarivanje nadzora po nalozima tih organa.

Clanak 119.

Opcinski nacelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost opcih i pojedinacnih upravnih akata koja donosi prema ovom Statutu i federalnom odnosno zupanijskom zakonu.

Clanak 120.

Izvjesce organa iz clanka 118. st. 1. i 2. ovog statuta povodom izvrsenog nadzora nad zakonitoscu opcih i pojedinacnih upravnih akata razmatra Opcinsko vijece i u skladu sa svojim ovlastenjma utvrdjuje odgovarajuce zakljucke radi otklanjanja uocenih nezakonitosti i nepravilnog postupanja.
Realizaciju zakljucaka iz stavka 1. ovog clanka osigurava opcinski nacelnk.

XI - POSTUPAK ZA DONOSENJE, ODNOSNO
PROMJENE STATUTA OPCINE

Clanak 121.

Statut Opcine priprema i usvaja Opcinsko vijece dvotrecinskom vecinom glasova izabranih vijecnika koja ukljucuje natpolovicnu vecinu glasova vijecnika iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih.

Clanak 122.

O promjeni Statuta Opcina odlucuje Opcinsko vijece.
Prijedlog za promjenu Statuta moze podnijeti jedna trecina vijecnika Opcinskog vijeca, odnosno opcinski nacelnik zajedno sa zamjenikom opcinskog nacelnika.
Prijedlog mora biti obrazlozen, a podnosi se predsjedatelju Vijeca.
Inicijativu za promjenu Statuta opcine mogu dati gradjani putem mjesnih zborova kao gradjanska inicijativa.

Clanak 123.

O prijedlogu za promjenu Statuta Opcine raspravlja se na sjednici Opcinskog vijeca.
Opcinsko vijece moze raspisati referendum za promjenu Statuta Opcine.
Ako se ne prihvati prijedlog za promjenu Statuta, isti se prijedlog ne moze ponovo staviti na dnevni red Opcinskog vijeca prije isteka 6 mjeseci od dana kada je rasprava o prijedlogu na Vijecu zakljucena.
Prihvaceni prijedlog za promjenu Statuta Opcine dostavlja se svim vijecnicima, mjesnim zajednicama i politickim strankama koje djeluju na podrucju Opcine, radi raspravljanja i davanja primjedbi i prijedloga.
Promjena Statuta Opcine je usvojena ako je za promjenu glasovala dvotrecinska vecina vijecnika Opcinskog vijeca ukljucujuci natpolovicnu vecinu vijecnika iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih.
Izmjene i dopune Statuta Opcine vrse se odlukom.

Clanak 124.

Promjenama Statuta Opcine ne mogu se ukinuti niti jedno od ljudskih prava i sloboda utvrdjenih u clanku II A. 1. do 7. Ustava Federacije i instrumentima predvidjenim u Aneksu Ustava Federacije.

Clanak 125.

Poslovnikom Opcinskog vijeca blize se razradjuje postupak donosenja, odnosno
postupak izmjene i dopune Statuta Opcine.

XII - PRIJELAZNE i ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 126.

Do donosenja opcinskih propisa iz samoupravnog djelokruga Opcine predvidjenih ovim statutm, primjenjivat ce se odluke i propisi koje je donijelo Prijelazno Opcinsko vijece Gornjeg Vakufa - Uskoplja u skladu sa odlukom
Visokog predstavnika.
Opcinski propisi iz stavka 1. ovog clanka ne smiju krsiti odredbe Odluke Visokog predstavnika.

Clanak 127.

Nakon odrzavanja izbora i konstituiranja Opcinskog vijeca, pristupit ce se izboru opcinskog nacelnika, zamjenika opcinskog nacelnika, predsjedatelja Opcinskog vijeca i zamjenika predsjedatelja Opcinskog vijeca.
Za opcinskog nacelnika, zamjenika opcinskog nacelnika, predsjedatelja Opcinskog vijeca i zamjenika predsjedatelja Opcinskog vijeca izabrani su kandidati koji dobiju natpolovicnu vecinu glasova od ukupnog broja vijecnika ukljucujuci natpolovicnu vecinu glasova vijecnika iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih.

Clanak 128.

Duznosnici iz prethodnog stava se smenjuju sa duznosti na nacin i po postupku koji je predvidjen za njihov izbor.

Clanak 129.

Zastupljenost sluzbenika ispod razine pomocnika nacelnika u organima vlasti Opcine uvazavat ce nacela iz Odluke Visokog predstavnika, odgovarajuce zupanijske pravne akte i ovaj statut o utvrdjivanju nacionalne strukture opcine sve do novog popisa stanovnistva.
Na osnovu rezultata novog popisa stanovnistva osigurat ce se odgovarajuca nacionalna zastupljenost sluzbenika u skladu sa strukturom stanovnistva na podrucju opcine.

Clanak 130.

Na javne duznosti u opcinske organe vlasti ne mogu se birati lica osudjena ili optuzena za ratne zlocine niti lica protiv kojih je pokrenut postupak zbog ratnih zlocina pred Medjunarodnim krivicnim sudom za bivsu Jugoslaviju u Haagu.

Clanak 131.

Organiziranje mjesnih zajednica, u skladu sa ovim statutom, izvrsit ce se najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog statuta.

Clanak 132.

Ovaj statut ce stupiti na snagu osmi dan nakon dana objavljivanja u Sluzbenom
glasilu Opcine.

Broj:________/2001.
___________2001.
Gornji Vakuf-Uskoplje

PREDSJEDATELJ
OPCINSKOG VIJECA

Na temelju clanka 38. i clanka 108. Statuta opcine Gornji Vakuf-Uskoplje i Odluke Visokog predstavnika od _____ 2001., Prijelazno vijece Gornjeg Vakufa-Uskoplja na sjednici odrzanoj dana _______ 2001., donosi:

P O S L O V N I K

O RADU OPCINSKOG VIJECA
(nacrt)

I - OPCE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim poslovnikom privremeno se regulira rad i organizacija Prijelaznog opcinskog vijeca opcine Gornji Vakuf - Uskoplje (u daljnjem tekstu: Vijece),
a narocito:
- ostvarivanje prava i duznosti clanova Vijeca,
- radna tijela Vijeca,
- program rada Vijeca,
- odnosi Vijeca i nacelnika Opcine (u daljnjem tekstu: nacelnik),
- odnosi Vijeca i zamjenika nacelnika Opcine (u daljnjem tekstu:
zamjenik nacelnika),
- akti vijeca,
- izbori,
- poslovni rad sjednice,
- obavljanje strucnih, administrativnih, tehnickih i drugih poslova
za potrebe Vijeca,
- druga pitanja iz nadleznosti Vijeca.

II - OSTVARIVANJE PRAVA i DUZNOSTI
CLANOVA VIJECA

Clanak 2.

Clanovi Vijeca (u daljnjem tekstu: vijecnici) su vijecnici izabrani na izborima
_____travnja 2000. i vijecnici naimenovani Odlukom Visokog predstavnika
od _________2001.
Vijece broji 39 vijecnika, 17 vijecnika KCD, 5 vijecnika SDP, 1 vijecnik BPS,
14 vijecnika HDZ i 2 vijecnika HSP.

Clanak 3.

Vijecnik ima pravo i duznost prisustvovati i sudjelovati u radu Vijeca i radnih
tijela ciji je clan.
U slucaju sprijecenosti da prisustvuje sjednici vijecnik je duzan unaprijed
obavijestiti predsjedatelja Vijeca, odnosno radnog tijela.
Vijecnik je duzan izvrsavati zadatke koje mu u okviru svog djelokruga povjeri
Vijece ili radno tijelo, ciji je clan.

Clanak 4.

Vijecnik ima pravo ucesca i u radu radnih tijela ciji je clan, ali bez prava
odlucivanja.

Clanak 5.

Vijecnik ima pravo:
- sudjelovati u pripremi programa rada Vijeca,
- podnositi prijedloge za donosenje odluka i drugih akata iz
mjerodavnosti Vijeca,
- postavljati vijecnicka pitanja,
- predlagati raspravu o pitanjima koja se odnose na rad nacelnika,
zamjenika nacelnika, opcinskih tijela uprave i opcinskih organizacija,
- pokretati i druga pitanja iz mjerodavnosti Vijeca.

Clanak 6.

Vijecnik ima pravo da bude redovito i pravovremeno informiran o svim
pitanjima od znacaja za ostvarivanje mjesta i uloge Vijeca, a nadlezna tijela
su duzna da mu osiguraju uvjete za realizaciju tog prava.

Clanak 7.

Vijecnik ima pravo uvida u informativni i dokumentarni materijal koji se
izradjuje ili prikuplja u strucnoj sluzbi Vijeca i nacelnika (u daljnjem tekstu:
strucna sluzba), te opcinskih tijela uprave i opcinskih organizacija, koji se
odnosi na pitanja o kojima se raspravlja u Vijecu.

Clanak 8.

Vijecnici su duzni cuvati sluzbenu i vojnu tajnu i druge podatke povjerljive
prirode i za to su odgovorni.

Clanak 9.

Vijecnicima se izdaje posebna legitimacija.
Legitimacija ukazuje na imunitetska i druga prava vjecnika.
Strucna sluzba se stara o izdavanju legitimacija i evidenciji izdatih
legitimacija.

III - RAD VIJECA

1. Konstituiranje Vijeca

Clanak 10.

Vijece se konstituira na 1. (prvoj) sjednici Vijeca tako sto se na prijedlog
mandatno-imunitetskog povjerenstva verificiraju mandati vijecnika i da
svecana prisega koja glasi:

''Prisezem da cu povjerenu duznost Vijecnika obavljati savjesno i odgovorno,
pridrzavati se Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustava Zupanije,
Zakona i Statuta Opcine i zalagati se za postovanje ljudskih prava i sloboda
i da cu u svim prilikama stititi interese Federacije Bosne i Hercegovine,
ravnopravnosti naroda i gradjana koji u njoj zive.''

Clanak 11.

Po izvrsenom konstituiranju Vijece donosi Statut i Poslovnik o svom radu te
vrsi izbor povjerenstava Vijeca i to:
Mandantno-imunitetskog povjerenstva, Povjerenstva za izbor i imenovanja,
Povjerenstva za Statut i propise i Stalnog povjerenstva za posredovanje koje
imaju po pet clanova.

2. Predsjedatelj Vijeca i zamjenik
predsjedatelja Vijeca

Clanak 12.

Predsjedatelj Vijeca saziva, organizira i predsjedava sjednicom Vijeca.
Predsjedatelj Vijeca moze pokrenuti inicijative za razmatranje pojedinih pitanja
iz mjerodavnosti Vijeca.
Predsjedatelj Vijeca upucuje radnim tijelima prijedloge opcih akata, te
izvjestaje, informacije, analize i druge upucene akte Vijecu.
Predsjedatelj Vijeca potpisuje akte koje donosi Vijece.

Clanak 12a.

Ako je predsjedatelj Vijeca sprijecen sve radnje iz prethodnog clanka obavlja zamjenik predsjedatelja Vijeca.

3. Program rada Vijeca

Clanak 13.

Vijece ce utvrditi svoj program rada za period do izbora.

Clanak 14.

Osnovu za izradu programa rada Vijeca predstavljaju poslovi iz mjerodavnosti Vijeca.

Clanak 15.

Radna tijela Vijeca mogu donositi svoj Program rada u koji unose zadatke i poslove iz svog djelokruga, koji proizlaze iz Programa rada Vijeca.

IV - RADNA TIJELA VIJECA

Clanak 16.

Za pripremu i razmatranje prijedloga, odluka i drugih akata, te za pracenje i proucavanje drugih pitanja iz mjerodavnosti Vijeca, Vijece osniva stalna i povremena radna tijela.
Aktom o osnivanju radnog tijela utvrdjuje se njegov sastav, broj clanova i djelokrug.

Clanak 17.

Radno tijelo ima predsjednika, zamjenika predsjednika i odredjen broj clanova.
Predsjednik radnog tijela Vijeca organizira rad radnog tijela, predlaze dnevni
red i predsjedava njegovim sjednicama.

Clanak 18.

U radno tijelo Vijeca mogu se imenovati i pojedini naucni, strucni ili javni
djelatnici.

Clanak 19.

Radna tijela Vijeca mogu zauzimati stavove o pitanjima iz svog djelokruga
ako je sjednici nazocna vecina clanova radnog tijela, a usvajanje stavova
vrsi se vecinom glasova nazocnih clanova.

Clanak 20.

Radna tijela Vijeca mogu odrzati zajednicke sjednice o pitanjima od zajednickog
interesa.

Clanak 21.

Sjednici radnog tijela Vijeca prisustvuje predstavnik opcinskog tijela uprave ili
opcinske organizacije kad se na sjednici razmatra pitanje njihovog djelokruga.

V - AKTI VIJECA

1. Vrsta akata

Clanak 22.

U ostvarivanju svojih prava i duznosti Vijece donosi odluke, planove, programe,
proracun i godisnji obracun opcine, rezolucije, preporuke, smjernice, zakljucke,
rijesena i naredbe.

Clanak 23.

Odluka se donosi kao akt ostvarivanja prava i duznosti Vijeca, kao akt izvrsavanja zakona i kao akt utvrdjivanja unutrasnje organizacije i odnosa u
opcini.

Clanak 24.

Akti kojim se utvrdjuje unutrasnja organizacija, rad i odnosi u Vijecu donose
se u obliku odluke, poslovnka ili pravilnika.

Clanak 25.

Planove i programe Vijece donosi radi ostvarivanja zajednickih ciljeva i
interesa gospodarskog i drustvenog razvoja u opcini.

Clanak 26.

Proracunom opcine utvrdjuju se prihodi i rashodi opcine u skladu sa zakonom.

Clanak 27.

Rezolucijom se ukazuje na stanje, probleme i potrebe i utvrdjuje politika koju
treba sprovoditi u odredjenoj oblasti drustvenog zivota.

Clanak 28.

Preporukom se zauzima stav Vijeca o pojedinim pitanjima i ukazuje na potrebu
odredjenog ponasanja.

Clanak 29.

Smjernicama se usmjerava rad nacelnika i zamjenika nacelnika.

Clanak 30.

Zakljuckom Vijece:
- zauzima stavove i izrazava misljenje o pitanjima o kojima je raspravljalo;
- daje suglasnost ili potvrdjuje pojedine akte kada je to propisom odredjeno.

Clanak 31.

Rjesenjem se rjesavaju pojedini konkretni slucajevi.

Clanak 32.

Naredbom se naredjuje ili zabranjuje odredjeno postupanje u odredjenoj
situaciji koja ima sire ili opce znacenje.

2. Predlaganje i donosenje akata Vijeca

Clanak 33.

Inicijativa za donosenje akata odnosno razmatranje pitanja iz mjerodavnosti
Vijeca, upucuje se predsjedatelju Vijeca, koja se dostavlja i nadleznom radnom
tijelu, odnosno nacelniku.
Inicijativa iz prethodnog stavka mora biti obrazlozena.
Nadlezno radno tijelo, odnosno nacelnik duzni su razmotriti inicijativu u roku
od 30 dana i o svom stavu obavijestiti inicijatora.

Clanak 34.

Prijedlog za donosenje odluka i drugih akata Vijeca mogu podnijeti:
- svaki clan Vijeca,
- radna tijela Vijeca i
- nacelnik.

Clanak 35.

Prijedlog odluke mora biti obrazlozen.
Ako se predlaze donosenje akata ili poduzimanje mjera, prijedlog mora
osobito sadrzavati, osnovni sadrzaj, nacin uredjivanja najvaznijih pitanja,
pravni osnov, razloge zbog kojih su akti ili mjere po misljenju podnositelja
drustveno opravdani.
Prijedlog akta ili mjere podnosi se u obliku u kojem se takav akt ili mjera
donosi, podnositelj prijedloga moze traziti strucnu pomoc Strucne sluzbe, odnosno tijela uprave opcine radi obrade teksta.

Clanak 36.

Vijecnici mogu u prijedlogu odluke ili drugog akta istaknuti samo razlog
zbog kojeg odluku ili drugi akt treba donijeti i svrhu koja se time zeli postici.
U slucaju iz prethodnog stavka ovog clanka prijedlog odluke ili drugog akta
priprema nadlezno opcinsko tijelo uprave.

Clanak 37.

Po zavrsenoj raspravi prijedloga akta, Vijece moze prijedlog akta usvojiti,
odbiti ili vratiti predlagatelju na dopunu.
Ako je prijedlog akta odbijen zbog toga sto je ocijenjeno da nema uvjeta za
donosenje akta ili potrebe za takvim aktom, prijedlog se moze podnijeti nakon
isteka roka od 6 mjeseci ako Vijece ne odluci drugacije.
Kada Vijece vrati prijedlog akta, dat ce odgovarajuce upute predlagatelju u
kom smislu akt treba dopuniti ili izmijeniti.

3. Amandmani

Clanak 38.

Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga akta podnosi se pismeno u obliku
amandmana.
Amandmane mogu podnositi ovlasteni predlagatelji akata.
Amandman na prijedlog akta podnosi se najkasnije tri dana prije dana odredjenog za odrzavanje sjednice Vijeca na kojoj ce se raspravljati o donosenju
akta.
Amandman mora biti podnesen pismeno i mora biti obrazlozen.
Predsjedatelj Vijeca dostavlja amandman odmah po primitku predlagatelju
akta kao i nacelniku, ako on nije predlagatelj, koji svoja misljenja i prijedloge
o amandmanima dostavlja Vijecu, najkasnije do pocetka sjednice.
Izuzetno, vijecnik moze podnijeti amandman i u toku rasprave o prijedlogu
u pismenom ili usmenom obliku, kada predlagatelj mijenja prijedlog, do
zakljucenja rasprave u toku same sjednice.
Predlagatelj moze podnositi amandman na svoj prijedlog sve do zakljucenja
rasprave o prijedlogu.

4. Postupak za davanje autenticnog
tumacenja odluke

Clanak 39.

Autenticno tumacenje je opci akt kojm se utvrdjuje istinitost, vjerodostojnost,
izvornost i pravilan smisao nedovoljno jasne odredbe odluke Vijeca.
Autenticno misljenje se primjenjuje i vazi od dana primjene odredbe odluke na
koju se daje autenticno misljenje.

Clanak 40.

Inicijativu za davanje autenticnog tumacenja odluke, mogu podnijeti gradjani, politicke organizacije i udruzenja gradjana, drzavna tijela, poduzeca, ustanove i druge organizacije i ustanove.
Prijedlog za davanje autenticnog tumacenja odluke mogu podnijeti ovlasteni predlagatelji odluka.

Clanak 41.

Prijedlog, odnosno inicijativa za davanje autenticnog tumacenja odluka podnosi se predsjedatelju Vijeca i moraju biti obrazlozeni.
Predsjedatelj Vijeca upucuje prijedlog za davanje autenticnog tumacenja odluke Povjerenstvu za normativna akta.
Povjerenstvo utvrdjuje prijedlog teksta autenticnog tumacenja.

Clanak 42.

O prijedlogu teksta autenticnog tumacenja odluka odlucuje Vijece.
U postupku za izdavanje autenticnog tumacenja odluke shodno se primjenjuju odredbe ovog poslovnika o postupku za donosenje odluke.

5. Potpisivanje i objavljivanje akta

Clanak 43.

Akte koje donosi Vijece potpisuje predsjedatelj Vijeca.
Ako je predsjedatelj Vijeca sprijecen akte iz prethodnog stavka potpisuje zamjenika predsjedatelja Vijeca.

Clanak 44.

Odluke i drugi opci akti Vijeca objavljuju se u ''Sluzbenom glasniku opcine Gornji Vakuf - Uskoplje'', odnosno na oglasnoj ploci Opcine ako se za to ukaze potreba.

VI - POSLOVNI RAD NA SJEDNICI

1. Sazivanje sjednice i predlaganje
dnevnog reda

Clanak 45.

Predsjedatelj Vijeca saziva sjednicu samoinicijativno, na prijedlog opcinskog
nacelnika ili najmanje 10 vijecnika.
Ako je predsjedatelj Vijeca sprijecen sjednicu saziva zamjenik predsjedatelja
Vijeca.

Clanak 46.

Poziv za sjednicu Vijeca upucuje se najmanje 5 dana prije dana odredjenog
za odrzavanje sjednice.
Izuzetno u hitnim slucajevima predsjedatelj Vijeca moze da sazove sjednicu u roku kracem od 5 dana, a dnevni red za ovu sjednicu da predlozi na samoj
sjednici.
Vijecnicima se sa pozivom dostavlja materijal i prijedlog dnevnog reda, a
dostavljaju im se i odgovarajuci materijali i zapisnik sa prethodne sjednice, ako
im ranije nisu dostavljeni.

Clanak 47.

Dnevni red sjednice predlaze predsjedatelj Vijeca.
Predsjedatelj Vijeca unosi u prijedlog dnevnog reda sve materijale iz
djelokruga Vijeca koje su dostavili ovlasteni predlagatelji.

Clanak 48.

Dnevni red utvrdjuje se na pocetku sjednice.
Prijedlog dnevnog reda sjednice moze se mijenjati.
Prijedlog za promjenu dnevnog reda mora se obrazloziti.

2. Sudjelovanje u raspravi i odrzavanje
reda na sjednicama

Clanak 49.

Sjednicom Vijeca predsjedava predsjedatelj Vijeca.
Ako je predsjedatelj Vijeca sprijecen sjednicom predsjedava zamjenik
predsjedatelja Vijeca.
Ako je i zamjenik predsjedatelja Vijeca sprijecen sjednicom predsjedava
najstariji vijecnik.

Clanak 50.

Svi vijecnici imaju pravo i duznost da ucestvuju u njegovom radu i odlucivanju.
Na sjednici Vijeca mogu sudjelovati, ali bez prava odlucivanja, clanovi radnih
tijela Vijeca, nacelnik, zamjenik nacelnika, poslanici u Skupstini BiH,
predstavnici opstinskih tijela uprave i opstinskih organizacija, strucna sluzba
te ostale osobe po pozivu predsjedatelja Vijeca.
Pored osoba iz stavka 2. pravo ucesca na sjednici imaju i predstavnici registriranih politickih stranaka.

Clanak 51.

Vijecnik, odnosno ucesnik na sjednici Vijeca moze da govori, zatrazi i dobije
rijec od predsjedatelja Vijeca.
Prijave za rijec mogu se podnositi do zavrsetka rasprave.

Clanak 52.

Predsjedatelj, daje rijec vijecnicima po redu po kojem su se prijavili.
Ako vijecnik zeli da govori o povredi Poslovnika ili o povredi utvrdjenog
dnevnog reda, predsjedatelj mu daje rijec cim je ovaj zatrazi.
Govor tog vijecnika ne moze trajati duze od 5 minuta.
Poslije iznesenog prigovora predsjedatelj daje objasnjenje.

Clanak 53.

Vijecnik, odnosno ucesnik u raspravi moze da govori samo o pitanju o kome se
raspravlja po utvrdjenom dnevnom redu, a ako se udalji od dnevnog reda predsjedatelj ce ga upozoriti da se drzi dnevnog reda, odnosno oduzeti mu rijec
ako se i poslije upozorenja ne drzi dnevnog reda.

Clanak 54.

Vijecnik, odnosno ucesnik u raspravi moze, u pravilu, da govori samo jedanput
o jednoj tocki dnevnog reda s tim da taj govor moze da traje najvise 5 minuta.
Ako vijecnik zatrazi rijec da bi ispravio navod koji se netocno izlozen i koji je
povodom nesporazuma ili koji je izazvao potrebu objasnjenja, predsjedatelj ce
dati rijec cim se zavrsi govor onoga koji je izazvao potrebu ispravke. Taj vijecnik se u tom slucaju mora ograniciti na ispravku, a taj govor ne moze trajati duze od 5 minuta.
Predsjedatelj moze prekinuti rad na sjednici na prijedlog predstavnika kluba
vijecnika kada ocijeni da je to potrebno radi obavljanja konzultacija u klubu.

Clanak 55.

Rad na sjednici osigurava predsjedatelj.
Za povredu reda na sjednici predsjedatelj moze opomenuti vijecnika ili mu oduzeti rijec.
Opomena ce se izreci onom vijecniku koji na sjednici ponasanjem ili govorom
narusava red i odredbe ovog poslovnika.

Clanak 56.

Predsjedatelj moze narediti da se iz sale za sjednice udalji svaki gradjanin
koji prati rad na sjednici ako narusava red.

Clanak 57.

Osobe koje se za vrijeme sjednice nalaze u sali po sluzbenom poslu duzne su
u pogledu odrzavanja reda izvrsavati naloge predsjedatelja.
Ako predsjedatelj Vijeca ocijeni da ne moze odrzati red na sjednici odlucit ce
o prekidu sjednice i o nastavku rada kada se za to steknu uvjeti.

3. Tijek sjednice

Clanak 58.

Prije prelaska na utvrdjivanje dnevnog reda predsjedatelj Vijeca daje kratka
saopcenja u vezi sa radom sjednice i obavjestenja o drugim prethodnim pitanjima.

Clanak 59.

Poslije utvrdjivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim predmetima, prema prihvacenom dnevnom redu.

Clanak 60.

Na sjednici se o svakom predmetu na dnevnom redu raspravlja prije nego
sto se o njemu odlucuje osim ako je Poslovnikom odredjeno da se odlucuje
bez rasprave.
Predsjedatelj Vijeca zakljucuje raspravu kada utvrdi da nema vise prijavljenih
govornika.

4. Odlucivanje

Clanak 61.

Vijece moze raspravljati i odlucivati ako je na sjednici nazocna dvotrecinska
vecina clanova, a odlucuje natpolovicnom vecinom glasova ukupnog broja
clanova Vijeca.
Statut i promjene Statuta donosi Vijece dvotrecinskom vecinom glasova
ukljucujuci vecinu glasova vijecnika svakog od konstitutivnih naroda i ostalih.
Poslovnik i promjene poslovnika, proracun i izmjena proracuna, odluke od izboru nacelnika, zamjenika nacelnika, predsjedatelja Vijeca i zamjenika
predsjedatelja Vijeca donosi Vijece natpolovicnom vecinom ukljucujuci vecinu
glasova vijecnika svakog od konstitutivnih naroda i ostalih.
Vijece odlucuje o pitanjima kulture, jezika i pitanjima od vitalnog nacionalnog
interesa natpolovicnom vecinom ukljucujuci vecinu glasova vijecnika svakog
od konstitutivnih naroda i ostalih.
Ukoliko Vijece ne uspije donijeti odluke iz st. 2., 3. i 4. ovoga clanka kako je
navedeno, odluka ce se donijeti u skladu sa cl. 31. i 31a. Statuta.

Clanak 61a.

Akt Vijeca o pitanju koje nije regulirano prethodnim clankom razmatra se
na Stalnom povjerenstvu za posredovanje iz clanka 11. ovog poslovnika
ukoliko to zatrazi jedna trecina od ukupnog broja vijecnika.

Clanak 61b.

Stalno povjerenstvo za posredovanje ima predjsednika i zamjenika predjsednika.
Rad Povjerenstva je povjerljiv.
Povjerenstvo moze raditi ukoliko je na sjednici nazocna vecina clanova Povjerenstva.
Povjerenstvo odlucuje natpolovicnom vecinom glasova nazocnih clanova.
Povjerenstvo priprema i obrazlaze prijedlog Vijecu u roku od 7 (sedam) dana, od dana donosenja aka, u pismenoj formi.
Rad Povjerenstva moze rezultirati:
1. Prijedlogom Vijecu da se sadrzaj akta promijeni,
2. Prijedlogom Vijecu da akt opozove,
3. Potvrdjivanjem akta koje je Vijece donijelo,
4. Neizjasnjavanjem povjerenstva.
Predjsednik ili zamjenik predsjednika Povjerenstva prezentira rezultat rada Povjerenstvu Vijeca.
Vijece odlucuje o prijedlogu Povjerenstva natpolovicnom vecinom.
Vijece nece odlucivati ukoliko je Povjerenstvo potvrdilo akt Vijeca ili ukoliko se Povjerenstvo nije izjasnilo.

Clanak 62.

Glasovanje je javno, osim ako je Ustavom, Statutom ili ovim poslovnikom drugacije propisano.

Clanak 63.

Za donosenje odluke potrebno je da sjednici nazoci dvotrecinska vecina od ukupnog broja vijecnika.
Ako predsjedatelj Vijeca smatra da sjednici nije nazocan dovoljan broj vijecnika naredit ce prozivanje.
Prozivanje ce se izvrsiti za svaku sumnju u postojanje kvoruma.

Clanak 64.

Po zavrsenom glasovanju predsjedatelj Vijeca utvrdjuje i objavljuje rezultate
grasovanja.

Clanak 65.

O radu na sjednici Vijeca vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrzi osnovne podatke o radu na sjednici, a narocito o iznesenim
prijedlozima i donesenim zakljuccima.
U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinim pitanjima.
Vijecnik koji je na sjednici izdvojio misljenje moze traziti da se bitni dijelovi
njegove izjave unesu u zapisnik.
O vodjenju zapisnika brine se tajnik Vijeca.

Clanak 66.

Svaki vijecnik ima pravo da na narednoj sjednici stavi primjedbe na zapisnik.
O osnovanosti primjedaba na zapisnik odlucuje se na sjednici bez rasprave.
Ako se primjedbe usvoje u zapisniku ce se izvrsiti odgovarajuce izmjene.
Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno u kome su prema usvojenim
primjedbama izvrsene izmjene, smatra se usvojenim.

Clanak 67.

Sjednica Vijeca se snima magnetofonski.
Svaki vijecnik ima pravo da trazi da se izvrsi redukcija njegovog izlaganja bez
unosenja bitnih izmjena u tekstu i izostavljanja izrazenih misli.
O ostvarivanju prava iz prethodnog stavka stara se sef sluzbe Vijeca.

VII - IZBORI

1. Zajednicke odredbe

a) kandidacijski postupak

Clanak 68.

Kandidate za opcinske funkcije predlaze Povjerenstvo za izbore i imenovanja
uz konzultacije sa predstavnicima politickih stranaka koje imaju svoje
predstavnike u Vijecu.

Clanak 69.

Povjerenstvo za izbor i imenovanje prvo konstatira da li postoji medjustranacki
sporazum o odredjenim kandidatima.
Pod sporazumom se podrazumijevaju suglasne izjave ovlastenih stranackih
predstavnika prenesene pismeno ili dane usmeno na sjednici Povjerenstva.
Kandidate utvrdjene na osnovu medjustranackog sporazuma Povjerenstvo
predlaze Vijecu.

Clanak 70.

Ako nema medjustranackog sporazuma iz prethodnog clanka Povjerenstvo
utvrdjuje prijedlog kandidata uvazavajuci zastupljenost politickih stranaka u
Vijecu.

b. izborni postupak

Clanak 71.

Vijece vrsi izbor nacelnika i zamjenika nacelnika.

Clanak 72.

Tajno glasovanje vrsi se putem glasackih listica.
Glasacki listici su jednake velicine, iste boje i oblika, a svaki je ovjeren
pecatom Vijeca.
Na glasackom listicu kandidati su potpisani abecednim redom prezimena.
Glasacke listice priprema Strucna sluzba.

Clanak 73.

Glasovanje se vrsi zaokruzivanjem rednog broja ispred imena kandidata za
kojeg se glasuje, a u slucaju opoziva, odnosno razrjesenja zaokruzivanjem
rijeci ''Za opoziv'' ili ''Protiv opoziva'', odnosno rijeci ''Za razrjesenje'' ili
''Protiv razrjesenja''.
Glasacki listic na kojem je zaokruzen redni broj ispred imena veceg broja
kandidata od broja koji se bira, smatra se nevazecim.
Nevazeci je i nepopunjeni glasacki listic, potpisan glasacki listic, kao i listic
iz kojeg se ne moze sa sigurnoscu utvrditi rezultat glasovanja.

Clanak 74.

Nakon sto su svi nazocni vijecnici predali glasacke listice i posto predsjedatelj
Vijeca objavi da je glasovanje zavrseno, prelazi se na utvrdjivanje rezultata
glasovanja u sali u kojoj se odrzava sjednica.
Rezultat glasovanja utvrdjuje povjerenstvo izabrano na sjednici Vijeca prije
glasovanja.
Predsjedatelj Vijeca objavljuje rezultate glasovanja.

Clanak 75.

Javno glasovanje se vrsi dizanjem ruke.

VIII - ODNOSI VIJECA i NACELNIKA
i ZAMJENIKA NACELNIKA

Clanak 76.

Nacelnik i zamjenik nacelnika prisustvuju sjednicama Vijeca i predstavljaju
izvrsnu vlast i opcinska tijela uprave.

Clanak 77.

Nacelnik, odnosno zamjenik nacelnika, po svojoj inicijativi ili na zahtjev
Vijeca izvjestava Vijece o svom radu, sprovedbi politike koju je utvrdilo
Vijece u cjelini ili za pojedine oblasti drustvenog zivota, o izvrsavanju opcih
i drugih akata Vijeca, o sprovedbi zakona o stanju i razvoju u svim ili
pojedinim oblastima drustvenog zivota i drustvenih odnosa te o drugim
pitanjima.

Clanak 78.

Rasprava o radu i odgovornosti nacelnika, odnosno zamjenika nacelnika, moze
se zakljuciti:
- zauzimanjem stavova o radu nacelnika, odnosno zamjenika nacelnika,
i njegovoj odgovornosti,
- donosenjem zakljucka kojim se utvrdjuje obveza nacelnika i daju
smjernice za njegov rad u vezi sa provedbom utvrdjene politike, odluka
i drugih propisa Vijeca i izvrsavanju zakona,
- donosenjem odluke kojom se utvrdjuju obveze nacelnika, odnosno
zamjenika nacelnika, u svezi s poduzimanjem odredjenih mjera,
podnosenjem izvjestaja ili s dostavljanjem imformativnog i drugog
materijala,
- donosenjem odluke kojom se utvrdjuju obveze nacelnika u svezi s
podnosenjem prijedloga akata,
- postavljanje pitanja povjerenja nacelnika, odnosno zamjenika nacelnika,
- zakljuckom o utvrdjivanju prijedloga za razrjesenje nacelnika, odnosno
zamjenika nacelnika, koji treba biti obrazlozen.

Clanak 79.

Ako smatra da nije u stanju da osigura provedbu politike i izvrsavanje odluka
ili drugog akta Vijeca ili da ne moze preuzeti odgovornost za izvrsenje svoje
funkcije, nacelnik, se moze izjasniti o tome u Vijecu u toku rasprave, prije
donosenja odluke.

IX - JAVNOST U RADU VIJECA

Clanak 80.

Vijece osigurava obavjestavanje javnosti o svom radu i radu svojih radnih
tijela.
Prijedlozi akata Vijeca, odnosno akata Vijeca mogu se u cijelosti objaviti u
lokalnom listu ili kao posebne publikacije.

Clanak 81.

Materijal Vijeca i radnih tijela koji su oznaceni kao sluzbena ili vojna tajna,
odnosno povjerljive prirode, nisu dostupni javnosti.

Clanak 82.

Podaci koje vijecnik sazna na sjednici Vijeca ili radnih tijela bez prisustva
javnosti, smatraju se takodjer tajnom, odnosno povjerljive su prirode.

Clanak 83.

Na sjednici Vijeca i radnih tijela moze se odluciti da se o odredjenim pitanjima
raspravi bez prisustva javnosti.

Clanak 84.

Predstavnici tiska i drugih oblika informiranja uz predocenu akreditaciju
imaju pravo prisustvovati sjednici Vijeca i njegovih radnih tijela i obavjestavati
javnost o njihovom radu.

Clanak 85.

Vijece i njegova radna tijela mogu odluciti da putem sredstava javnog priopcavanja daju sluzbena saopcenja.
O davanju sluzbenog saopcenja odlucuje tijelo iz prethodnog stavka. Tekst
sluzbenog priopcenja usvaja se na sjednici.

Clanak 86.

Konferencija za tisak o pitanjima iz mjerodvanosti Vijecaodrzava se kad to odluci Vijece.
Vijece odredjuje i svog predstavnika koji ce odrzati konferenciju za tisak.

X - OSTVARIVANJE SURADNJE SA
ZAKONODAVNIM TIJELIMA ZUPANIJE
SREDISNJA BOSNA, FEDERACIJE I BOSNE
I HERCEGOVINE

Clanak 87.

Vijece ce ostvariti suradnju sa zakonodavnim tijelima Zupanije Sredisnja Bosna,
Federacije BiH, u skladu sa zupanijskim Ustavom i Ustavom Federacije.

XI - PRELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 88.

Stupanjem na snagu ovog poslovnika prestaje da vazi poslovnik Opcinskog vijeca Gornji Vakuf (''Sluzbeni glasnik opcine Gornji Vakuf'', broj 1/98).
Ovaj polsovnik stupa na snagu danom objavljivanja u ''Sluzbenom glasniku opcine Gornji Vakuf - Uskoplje''.

Broj:______/2001
dana, _______2001. godine

PREDSJEDATELJ
OPCINSKOG VIJECA

Aneks 4.

S P I S A K

IMENOVANIH DODATNIH VIJECNIKA
U PRIJELAZNO OPCINSKO VIJECE
SA REZERVNIM SPISKOM

HSP

Osnovni spisak

Ime Prezime JMBG Pozicija na
spisku Stranka
JOZO SEKERIJA 2009960191972 vijecnik br.01 HSP
MARKO LIVAJUSIC 0605957191982 vijecnik br. 02 HSP

Rezervni spisak

Ime Prezime JMBG Pozicija na
spisku Stranka
MATO PERIC 1310968191988 Zamjena br. 01 HSP
VELINKA DUJMOVIC 0204978196971 Zamjena br. 02 HSP

HDZ

Osnovni spisak

Ime Prezime JMBG Pozicija Stranka
JOSIP HERCEG 1706963191972 Vijecnik br. 01 HDZ
JOZO JURINA 1009950191989 Vijecnik br. 02 HDZ
IVANKA TIRIC 2710961196978 Vijecnik br. 03 HDZ
JOSIP SENDA 0110951191981 Vijecnik br. 04 HDZ
BOZO PERIC 2604973191977 Vijecnik br. 05 HDZ
ANKA BILIC 0402970198629 Vijecnik br. 05 HDZ
ZDRAVKO BATINIC 2903961191979 Vijecnik br. 07 HDZ
JERKO MEDVIDOVIC 0204963191973 Vijecnik br. 08 HDZ
ILIJA MATISIC 0201958191982 Vijecnik br. 09 HDZ
STIPO MARTINOVIC 2305960191970 Vijecnik br. 10 HDZ
MATO MLAKIC 2101951191971 Vijecnik br. 11 HDZ
NIKOLA MILIC 0111961191978 Vijecnik br. 12 HDZ
LJUBAN TECIC 0110951192007 Vijecnik br. 13 HDZ
PERO JURINA 0201954191988 Vijecnik br. 14 HDZ

Rezervni spisak

Ime Prezime JMBG Pozicija Stranka
ANKA LOZIC 2505963196972 Zamjena br. 01 HDZ
ZLATKO ZEKO 0310973191976 Zamjena br. 02 HDZ
STIPO TOKIC 1603958191978 Zamjena br. 03 HDZ
BRANKO MATUSIC 0102965191973 Zamjena br. 04 HDZ
BLAZEN BATINIC 0302970191999 Zamjena br. 05 HDZ
TOMISLAV BOSNJAK 1405959191976 Zamjena br. 06 HDZ
IVICA JURICEVIC 1807957191988 Zamjena br. 07 HDZ
IVICA PERIC 2505957191985 Zamjena br. 08 HDZ