VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Koristeci se ovlastima koje su mi date clankom V Aneksa 10. (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Opceg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konacni autoritet u zemlji glede tumacenja pomenutog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora; i posebno uzevsi u obzir clanak II. 1. (d) gore narecenoga Sporazuma, prema kojem Visoki predstavnik "pruza pomoc, kada to ocijeni neophodnim u iznalazenju rjesenja za sve probleme koji se pojave u svezi sa civilnom provedbom";
Pozivajuci se na stavak XI. 2. Zakljucaka Vijeca za provedbu mira koje se sastalo u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijece za provedbu mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konacni autoritet u zemlji glede tumacenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalazenju rjesenja za probleme, kako je prethodno receno, "donosenjem obvezujucih odluka, kada to bude smatrao neophodnim," u svezi s odredjenim pitanjima, ukljucujuci (sukladno tocki (c) ovoga stavka) i mjere u svrhu osiguranja provedbe Mirovnog sporazuma na citavom teritoriju Bosne i Hercegovine i njenih entiteta";
Uzimajuci u obzir da clanak V. 4. (a) Ustava Bosne i Hercegovine povjerava Vijecu ministara odgovornost za provedbu politike i odluka Bosne i Hercegovine u oblastima kako je to naznaceno u clanku III (1), (4) i (5)..." navedenoga Ustava;
Uzimajuci u obzir dalje da clanak 37. Zakona o Vijecu ministara Bosne i Hercegovine regulira "da se odluke Vijeca ministara i ministarstava objavljuju u "Sluzbenom glasniku BiH" i sluzbenim glasilima entiteta";
Konstatirajuci da razvoj telekomunikacijske politike i njena provedba ne spadaju u ovlasti Predsjednistva BiH prema Ustavu Bosne i Hercegovine;
Imajuci u vidu da je Vijece ministara na svojoj 14. sjednici odrzanoj 9. studenoga 2000. godine usvojilo "Politiku sektora telekomunikacija za BiH";
Pozivajuci se na zakljucke Deklaracije Vijeca za provedbu mira iz svibnja 2000. god. u kojima tijela i vlasti BiH pozivaju da se poveca efikasnost i gospodarstvo obujma tako sto ce se na cijelom teritoriju zemlje osigurati pristup u nekoliko oblasti, ukljucujuci i telekomunikacije;
Svjesni potrebe da se bez nepotrebnog odlaganja zapocnu znacajne reforme sektora telekomunikacija;
Imajuci u vidu da je Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija Bosne i Hercegovine u svom pismu Vijecu ministara od 14. prosinca 2000. godine zatrazilo da se dokument Politika sektora telekomunikacija objavi u "Sluzbenom glasniku BiH", ali da je zbog proceduralnih sporova objavljivanje stalno odgadjano;
Konstatirajuci da postoji zurna potreba da se dalje ojacaju i konsilidiraju
regulatorni potencijali Regulatorne agencije za telekomunikacije te da se
zastiti njena neovisnost u vrsenju regulatornih funkcija koje su joj date
Zakonom o telekomunikacijama Bosne i Hercegovine te posebno garantirajuci njenu slobodu od politickog mijesanja;
Imajuci u vidu potrebu da se pomogne administrativni proces tako sto ce se objaviti Politika sektora telekomunikacija za Bosnu i Hercegovinu
onako kako je izvorno podnesena i usvojena od strane Vijeca ministara
9. studenoga 2000. godine bez komentara koje je dostavilo Predsjednistvo
a koji su naslovljeni "Zakljucak o usvajanju Okrivne politike sektora
telekomunikacija za Bosnu i Hercegovinu" (koje je Predsjednistvo usvojilo na svojoj 87. sjednici odrzanoj 3. studenoga 2000. godine).
Uzimajuci u obzir sve gore nareceno, donosim sljedecu

O D L U K U

Gore nareceni dokument o politici koju je usvojilo Vijece ministara objavit ce se u formi kako je dostavljen u privitku bez zastarjelog Sazetka plana aktivnosti. Odluka stupa na snagu odmah i zajedno sa gore narecenim dokumentom o politici bit ce bez odlaganja u "Sluzbenom glasniku BiH". Odluka ce sa gore narecenim dokumentom o Politici biti objavljena i u "Sluzbenim novinama Federacije BiH" i "Sluzbenom glasniku Republike Srpske".

Broj 85/01
14. veljace 2001. godine
Sarajevo

Visoki predstavnik
Wolfgang Petritsch, v.r.

POLITIKA SEKTORA TELEKOMUNIKACIJA

Ovaj dokument daje osnovne crte prijedloga za razvoj sektora telekomunikacija Bosne i Hercegovine tijekom sljedecih dvije do tri godine.
Prijedlog je izradjen sukladno principima politike telekomunikacija i Zakona o telekomunikacijama Bosne i Hercegovine. Prijedlog treba da
zrcali konsenzus postignut izmedju tijela u cijoj je nadleznosti regulativa sektora na drzavnoj i entitetskim razinama. Predlozene politike bi trebale,
u svakom pojedinacnom slucaju, biti implementirane sukladno relevantnim zakonima.

1. Univerzalne usluge

Osnovni cilj politike je osiguravanje da cjelokupno stanovnistvo Bosne i Hercegovine ima pristup javnim govornim telefonskim uslugama po pristupacnoj cijeni. Sredstva za postizanje ovog cilja ukljucuju:
- investiranje u infrastrukturu, moderne sustave upravljanja i usluge;
- komercijaliziranje operacija kako bi se osiguralo ucinkovito pruzanje usluga svim korisnicima;
- poboljsanje mogucnosti izbora za potrosace otvaranjem mogucnosti privatnom sektoru za pruzanjem usluga, kako fiksnih tako i mobilnih
usluga (liberaliziranje); i
- ucinkovitije reguliranje cijena i kakvoce usluga.
Regulativna agencija za telekomunikacije ce organizirati konzultacije i seminare da bi se poboljsalo razumijevanje ovih pitanja i da bi se
odredili prioriteti univerzalnih usluga.

2. Privatno investiranje u javne mreze i usluge

Od Dejtonskog sporazuma obnovu i modernizaciju javne telefonske mreze su financirale vlade zemalja donatora, Europska unija ITU, a koordinirala ih je EBRD. Ubuduce, operateri ce se za financiranje morati osloniti na vlastita sredstva i na privatni sektor.
1) Vlade u skoro svim zemljama Centralne i Istocne Europe došle su do zakljucka da privatni sektor treba biti ukljucen u upravljanje
telefonskim mrezama kao i u financiranje. Privatni sektor moze ubrzati komercijalizaciju, prebacujuci teziste na pruzanje dobrih usluga klijentima, moze brze uvesti nove tehnologije i moze osigurati da se investicije ucinkovito koriste.
Zbog toga je vecina zemalja Centralne i Istocne Europe tezila k tome da ukljuci strateskog investitora koji bi preuzeo upravljacku kontrolu nad kompanijom.
U BiH ce telekomunikacijski operateri biti privatizirani putem kombiniranog metoda tenderske prodaje vecinskog paketa dionica strateskom investitoru i prodaje manjinskog paketa dionica putem javne ponude dionica sukladno odlukama nadleznih entiteta.
Privlacenje strateskih investitora je znacajan korak koji operateri u BiH trebaju poduzeti kako bi mogli provesti svoje komercijalne strategije i osigurati buduce finansiranje. Stoga je donesena odluka da se do rujna 2000. pokrene proces otvorenog tendera koji ce omoguciti
imenovanje odgovarajucih privatizacijskih savjetnika. Izbor savjetnika ce se okoncati do studenog 2000. Zadatak savjetnika ce biti da, kroz otvoren i transparentan proces natjecaja, identificiraju odgovarajuce strateske investitore za svakog od BiH operatera te da sa njima pregovaraju u ime BiH vlasti o prodaji kontrolnog udjela u svakom pojedinacnom operateru. Ovi strateski investitori bi trebale biti kompanije sa iskustvom o upravljanju telekomunikacijskim kompanijama u drugim zemljama, te bi trebali biti spremni da investiraju u i preuzmu upravljacku kontrolu nad operaterima telekomunikacija u Bosni i Hercegovini. Federacija ce trebati razjasniti pitanje vlasnistva nad imovinom te razdvojiti aktivnosti koje se odnose na postu i telekomunikacije. Ovaj zadatak ce biti realiziran prije studenog 2000.

3. Liberalizacija: fiksne usluge

U svijetu postoji konsenzus oko toga da se telekomunikacijske usluge najbolje pruzaju u konkurentnim uvjetima. Rokovi za liberalizaciju fiksnih usluga trebali bi, ipak, uzeti u obzir potrebu da se osiguraju ciljevi opcih usluga i da se omoguci privatizacija.
Stoga je odluceno da ce se konkurencija uvoditi u fazama;
A. Do 2000. Bezzvucne usluge, kao sto je prijenos podataka i pristup
Internetu U ovom trenutku, mreze za prijenos podataka koje se koriste za javne usluge su monopolizirane dok davaoci usluga i privatne mreze
placaju izuzetno visoku cijenu iznajmljivanja linija. S ciljem promoviranja uporabe Interneta, te da bi se uklonile prepreke za
ucinkovite poslovne komunikacije, preporuca se liberaliziranje usluga prijenosa podataka te onemogucavanje postojecim operaterima
zlouporaba monopolistickog polozaja. Davaoci usluga prijenosa podataka i Interneta trebalo bi da budu u mogucnosti da iznajme domace i medjunarodne veze od licenciranih BiH operatera pod razumnim uvjetima. Predlozeno liberaliziranje iskljucuje komercijalno pruzanje IP telefonskih usluga.
Regulativna agencija za telekomunikacije usvaja propis na osnovi clanka 6. stavak 1. (a) Zakona o telekomunikacijama da bi se izvrsilo
liberaliziranje svih negovornih telefonskih usluga sukladno sa rezimom iz dozvole o vrsti.
B. Do kraja 2001. domace govorne telefonske usluge Po sadasnjim tarifama, domace telefonske usluge gotovo da nisu
profitabilne. Liberaliziranje domacih usluga nece stoga imati negativne financijske posljedice za postojece operatere. Primarna svrha liberaliziranja je
da operateri usvoje komercijalnu politiku u pruzanju usluga korisnicima tako sto ce moci da djeluju na cijelom teritoriju BiH.
Oni bi i dalje bili obvezni pruzati univerzalne usluge. Regulativna agencija za telekomunikacije usvaja propise na temelju
clanka 6. stavak 1. (a) Zakona o telekomunikacijama u nakani da liberalizira domace usluge govorne telefonije i mreza ukljucujuci
i za to potrebnu infrastrukturu, te utvrdjuje uvjete i zahtjeve koje treba ukljuciti u dozvolu. Osim toga, i imajuci u vidu zurnu potrebu za
ubrzavanjem pojave konkurencije na trzistu i za olaksavanjem toka predstojece privatizacije postojecih operatera, Regulativna agencija za telekomunikacije odmah izdaje dozvole za medjuentitetski rad postojecim operaterima fiksne telefonije da bi im dozvolila sirenje mreza i usluga na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.
C. Do 2005. medjunarodne govorne telefonske usluge Uskoro ce se izdati medjunarodne dozvole operaterima navedenim
u clanku 19.1. Zakona o telekomunikacijama. Te dozvole ce sadrzavati smjernice o konkurentnom ponasanju u svezi sa medjunarodnim telefonskim uslugama. Regulatorne vlasti ce osigurati da operateri postuju ove smjernice.
Liberaliziranje medjunarodnih usluga je presudni korak koji ce korisnicima osigurati prednosti konkurencije. Pet godina je dovoljno vremena da se implementiraju privatizacijske strategije i da se tarife prilagode tako da budu bazirane na troskovima. Stoga bi se do 2005. mogle izdavati dodatne dozvole za pruzanje medjunarodnih usluga pod prodavacima i operaterima mreza. Kao i drugim zemljama Europe, sposobnost operatera da ispune svoje obveze u svezi sa opcim uslugama bile bi zagarantirane putem aranzmana o medjupovezanosti. U cilju osiguranja fer konkurencije, izdavanje dozvola za operatere
i pruzaoce usluga bi trebalo obavljati na transparentan i nediskriminatorski nacin.

4. Liberalizacija: usluge mobilne telefonije

S obzirom na specificne uvjete koji vladaju u BiH, usluge mobilne radio telefonije su od posebnog znacaja u osiguranju univerzalnog pristupa javnim mrezama. Zbog toga bi sada trebalo provesti liberaliziranje usluga celularne mobilne telefonije.
Pruzanje usluga mobilne radio telefonije zahtijeva uporabu radio frekvencija. Frekvencije predstavljaju dragocjen prirodni resurs i njima
treba upravljati i adminstrirati ih sa paznjom i u najboljem interesu naroda Bosne i Hercegovine i u skladu sa cl. 3. stavak 2. Zakona o telekomunikacijama i cl. 11. i 12. Propisa o telekomunikacijama. Kao rezultat toga, i sukladno medjunarodnoj praksi, pruzanje usluga mobilne radio telefonije trebalo bi naplacivati u obliku jednokratnog iznosa koji predstavlja pravicnu naknadu za uporabu frekvencija. Medjutim, u svjetlu predstojece privatizacije operatera u drzavnoj svojini i mogucnosti da ce narod Bosne i Hercegovine dobiti znacajnu re-kompenzaciju koja ce doci od strateskih ulagaca, operateri koji su u punom vlasnistvu drzave izuzimaju se od placanja ove jednokratne pristojbe za dodjelu dozvole za rad u javnoj mobilnoj radio telefoniji. Ti operateri ce, medjutim, i dalje biti pod obvezom da placaju naplatu za dozvole svake godine za uporabu frekvencija i pruzanje usluga kao sto stoji u detaljima njihovih dozvola a sukladno odluci Regulativne agencije za telekomunikacije.
Kao rezultat gore navedenog, operaterima u punoj drzavnoj svojini odmah se izdaju dozvole za rad u mobilnoj radio telefoniji. Operateri sa privatnim udjelom u kapitalu dobivaju dozvolu nakon placanja naknade za izdavanje dozvole u proporciji sa udjelom privatnog kapitala. Operateri koji su u cijelosti privatna svojina mogu dobiti dozvolu za rad u mobilnoj radio telefoniji ukoliko:
a) im se stave na raspolaganje frekvencije,
b) se raspise otvoren i transparentan tender,
c) izvrse placanje odgovarajuce jednokratne naknade koja predstavlja
pravicnu re-konpenzaciju za uporabu frekvencija.
Medjutim, i u nakani da obezbijede optimalna uporaba izbora frekvencija ali i u naknani da obezbijede potencijalnim privatnim ulagacima pravna sigurnost i predvidivost, broj operatera mobilne radio telefonije bit ce do prosinca 2002. ograniceni na cetiri.
Dalja liberalizacija usluga javne mobilne radio telefonije moze ovisiti u velikoj mjeri od uvodjenja alternativnih tehnologija u uporabu. U roku od
dvije godine, Regulativna agencija za telekomunikacije ce sazvati sastanak radi razmatranja koje nove tehnologije treba usvojiti u Bosni i Hercegovini. Ostale usluge mobilne telefonije kao GMPCS, radio pejdzing i PMR, trebalo bi liberalizirati sto je prije moguce.
Osim toga i u nakani da se maksimizira uporaba javne mreze u mobilnoj telefoniji Regulativna agencija za telekomunikacije ce osigurati da pretplatnici svake mobilne radio telefonske mreze mogu koristiti druge mreze kada su van svog domicilnog podrucja. Odgovarajuci uvjeti
ukljucuju se u dozvolu za operatere mobilne radio telefonije da bi se postigla medjuoperativnost mreza (domaci rouming na privremenom osnovu).

5. Regulatorna koordinacija

Implementacija okvirne politike koja je izlozena u ovom dokumentu zavisit ce od ucinkovitosti regulatornih aranzmana za ovaj sektor. Vijece ministara ce inicirati i zavrsiti neophodne aktivnosti kako bi Regulativna agencija za telekomunikacije postala potpuno operativno ucinkovita i
da bi osigurali da Regulativna agencija za telekomunikacije ima sposobnosti za neovisno upravljanje i ovlascenje da preduzme sve potrebite aktivnosti za postizanje cilja ove okvirne politike i moderne europske telekomunikacijske prakse i regulative.
Vijece ministara, entitetske, kantonalne i opcinske vlade ce poduzeti takve aktivnosti koje ce osigurati ispunjavanje ciljeva ove okvirne politike i nece ni na koji nacin izdavati zakone ili djelovati u pravcu osujecenja nakana ove okrivne politike.
Podjela regulatornih odgovornosti izmedju drzavnog i entitetskih nivoa stvara potrebu za koordinacijom medju zainteresiranim tijelima. Kako bi se osigurala ucinkovita koordinacija politike sektora, Regulativna agencija za telekomunikacije ce sazvati godisnji forum o telekomunikacijskoj politici gdje ce se moci usporediti iskustva, razmotriti opcije za buducnost i izgraditi konsenzus o prioritetima za slijedecu godinu.
Pored toga, entitetski zakoni o telekomunikacijama ce biti uskladjeni sa BiH zakonom o telekomunikacijama do srpnja 2001.
U nekim slucajevima, kao sto su tarife, medjupovezivanje i operativni standardi za osnovne telefonske usluge, potrebita je bliza koordinacija politike izmedju drzave i entiteta.
Sto se tice tarifa i implementacije tarifne politike dogovorene u Zenevi 11. prosinca 1998. (Memorandum o Tarifama za javne telefonske usluge),
relevantna tijela ce poduzeti, sve potrebite mjere kako bi se tarife za osnovne javne telefonske usluge prilagodile troskovima pocev od 1999.
Reguliranje tarifa ce biti utemeljeno na slijedecim principima:
a) Operateri ce objaviti kompletnu listu usluga koje pruzaju, cijena koje namjeravaju naplacivati i drugih uvjeta koji vaze za svaku
pojedinacnu uslugu.
b) Tarife za telefonske usluge ne bi trebale praviti razliku izmedju pojedinacnih korisnika ili destinacija u Bosni i Hercegovini. Tamo
gdje je to objektivno opravdano, operateri mogu uvesti razlicite tarife koje su prilagodjene potrebama razlicitih potrosackih skupina,
kao sto su poslovni klijenti i domacinstva.
c) Ubuduce bi pri uspostavljanju tarifne kontrole trebalo ostaviti dovoljno prostora operaterima da mogu financirati investicije
potrebne za modernizaciju njihove telefonske mreze i ispunjavanje njihove obveze da pruzaju telefonske usluge.
d) Operateri bi trebali pripremiti racune na kojima se moze posebno identificirati cijena svakog elementa telefonskih usluga.
e) Operateri trebaju biti u mogucnosti da odrede vlastitu cijenu za svaki element telefonske usluge (instalacija, najam, cijena poziva),
koja ce podlijegati ukupnoj kontroli stope promjene tarifa ("gornja cijena" - "price cap").
f) Kao dio blizeg uskladjivanja cijena sa troskovima, i kako bi se pripremilo liberaliziranje pruzanja usluga, predvidjeno je da se cijene medjunarodnih i medjugradskih usluga postepeno smanjuju, da se dozvoli kompenziranje kroz rast cijena lokalnih telefonskih usluga.
g) U uporabi ce biti koeficijenti rebalansa za ogranicavanje stope po kojoj se tarife za lokalne usluge mogu povecati kako bi se zastitile ugrozene skupine.
h) Cijene domacih i medjunarodnih iznajmljenih linija ce se utvrditi na temelju troskova, a bit ce na takvoj razini koja nece destimulirati konkurentnost.
Odluke, implementacija i monitoring procedura za reguliranje tarifa bit ce u nadleznosti entiteta. Entiteti ce informirati Regulativnu agenciju za telekomunikacije mjesec dana prije stupanja na snagu planirane izmjene cijena.
Liberaliziranje telekomunikacijskih usluga ovisi od normaliziranja odnosa izmedju postojecih fiksnih operatera u BiH. Konkretno, sadasnji metod svodjenja racuna za medjusobno povezani promet na principu "posiljalac zadrzava sve" treba zamijeniti sto je prije moguce metodama koje uzimaju u obzir troskove. Kada se postigne sporazum o rebalansiranju tarifa, Regulativna agencija za telekomunikacije treba preuzeti inicijativu u predlaganju liste cijena i drugih komercijanih uvjeta za medjupovezivanje.
Regulativna agencija ze telekomunikacije ce takodjer raditi sa entitetskim tijelima na dogovoru oko jedinstvenih standarda kvaliteta telefonskih usluga za sva telefonska preduzeca sukladno europskim standardima.