ZAKON O ŠUMAMA

1. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se očuvanje i zaštita šuma, jačanje njihovih ekoloških funkcija, planiranje u šumarstvu i upravljanje šumama, ekonomske funkcije, finansiranje obnove i unapređivanje šuma na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), nadzor nad sprovođenjem zakona, kaznena i druga pitanja vezana za upravljanje šumama.

Šume i šumska zemljišta, kao dobro od opšteg interesa, uživaju posebnu brigu i zaštitu Federacije i kantona i koriste se pod uslovima i na način koji su propisani ovim zakonom.

Šume i šumska zemljišta su osnovni prirodni resurs čije vrijednosti se manifestuju kroz ekološke, socijalne i proizvodne funkcije šuma.

Član 2.

Pod šumom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se zemljište prekriveno šumskim drvećem ili šumskim grmljem čija površina prelazi 500 m2 i čija je širina najmanje deset metara. Šume se smatraju ekosistemima. Njihov upis u zemljišnim knjigama nije od važnosti u smislu ovog zakona.

Šumom se smatraju i šumski rasadnici, plantaže šumskog drveća, čistine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u šumi koja se koristi po osnovu prava za prelazak preko tuđeg zemljišta, šumski putevi i druga šumska transportna i protivpožarna infrastruktura, dijelovi zemljišta koji su predmet pošumljavanja, površine namijenjene rekreaciji, kao i jezera, tekuće površinske vode i druge površinske vode i močvare unutar šuma kojima se upravlja posebnim zakonom.

Šumsko zemljište, pored zemljišta obraslog šumom, obuhvata i neobrađeno, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem obezbjeđuje ili potpomaže funkcije susjedne šume. Šumsko zemljište također sačinjavaju područja sa smanjenim šumskim pokrivačem, krš, čistine i livade unutar šuma.

Šumom se ne smatraju sastojine šumskog drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu procesom sukcesije ako su mlađe od 20 godina i ako njihove krošnje ne pokrivaju barem 50% zemljišta, groblja pokrivena drvećem, rasadnici šumskog drveća izvan šuma, izolovane grupe šumskog drveća na površini do 500 m2 kao i šumsko drveće i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim područjima.

Član 3.

Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeća značenja:

1. Čista sječa znači sječu svog ili praktično svog drveća u sastojini izlažući taj dio zemljišta ekološkim uslovima goleti čime stvara ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine. Čistom sječom ne smatra se uklanjanje starih sastojina ukoliko je njihova reprodukcija obezbjeđena na odgovarajući način.
2. Funkcije šuma su:
a) ekološke: biodiverzitet - zaštita staništa, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska - uključujući ulogu šuma kod vezivanja ugljika iz zraka;
b) ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i sekundarnih šumskih proizvoda;
c) socijalne: rekreacija, turizam, obrazovanje, istraživanje, odbrana, zaštita objekata i infrastrukture.
3. Gospodarska jedinica znači područje šume u kome će se obezbijediti trajnost gospodarenja.
4. Korišćenje šume obuhvata sječu i transport drveta, korišćenje sekundarnih šumskih proizvoda kao i prodaju šumskih drvnih sortimenata i sekundarnih šumskih proizvoda.
5. Krčenje šume znači svaku golu sječu kako bi se šumsko zemljište koristilo u druge svrhe. Krčenje se može smatrati privremenim ako ne postoji značajan uticaj na šumsko tlo. Upotreba šume za šumarske objekte ili instalacije se ne smatra krčenjem.
6. Otvorena vatra je svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognjištem.
7. Površinske vode su stalni i povremeni površinski vodeni tokovi i stajaće vode.
8. Prava trećih lica na šume su materijalna prava na trajno korištenje šumskih proizvoda koja postoje u skladu sa obligacionim pravom i registrovana su u zemljišnoj knjizi, katastru nekretnina i popisnom katastru.
9. Kantonalno šumsko privredno društvo je svako pravno lice registrovano za šumarstvo, koje je u skladu s ovim zakonom, osnovano za gospodarenje određenim područjem državnih šuma.
10. Pustošenje šuma podrazumijeva podbjeljivanje stabala, oštećivanje stabala i njihovih dijelova, uništavanje i oštećivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta, ugrožava opstanak šuma i njihove ekološke funkcije.
11. Sanitarna sječa znači sječu zaraženih, insektima napadnutih, veoma oštećenih ili izvaljenih stabala.
12. Šumska infrastruktura su šumski putevi, stalne vlake, stalne žičare i druge šumske komunikacije i kapaciteti u šumama koji su namijenjeni za gospodarenje šumama.
13. Šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući, ali neograničavajući se, na:
a) šumsko drveće i žbunje i svi njihovi dijelovi;
b) sjeme, koštunjičavo voće, bobičasti plodovi, kora drveta, korijen, šišarke i plodovi druge vegetacije unutar šume;
c) mahovina, paprat, trava, trska, cvijeće, ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke;
d) gljive;
e) biljni sok ili smola;
f) med;
g) listinac;
h) divljač i ostale životinje koje žive u šumi;
i) travnati ili pašnjački prekrivač;
j) treset, zemlja, pijesak, šljunak, kamen.

Proizvodi iz al. b) - j) ove tačke predstavljaju sekundarne šumske proizvode.

14. Šumski putevi su putevi, sa pratećom infrastrukturom, koji su namjenjeni za prijevoz šumskih proizvoda i sav saobraćaj vezan za gospodarenje šumama i za spajanje sa sistemom javnih puteva. Vlake nisu šumski putevi osim ako ne zadovoljavaju minimalne standarde određene za šumske puteve.
15. Šumski reprodukcioni materijal je:
a) Sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka;
b) Dijelovi biljaka: grančice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka;
c) Mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uključujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka.
16. Šumsko uzgojnim mjerama se smatraju sve mjere koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta. Šumsko uzgojne mjere uključuju:
a) Mjere za obnovu šuma, odnosno za stvaranje novih sastojina;
b) Njegu mladih razvojnih faza šuma, uključujući prorjedu mlađih sastojina;
c) Specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanačkim šumama, kao i rubova šuma;
d) Konverziju izdanačkih šuma i šikara.
17. Trajnost gospodarenja šumama znači održavanje i unaprjeđenje dugoročnog zdravlja i diverziteta šumskih ekosistema uz obezbjeđenje ekonomskih, ekoloških, socijalnih i kulturnih funkcija šuma za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.
18. Upravljanje šumama i šumskim zemljištima obuhvata podršku i kontrolu ekonomskih funkcija i korištenje šuma i šumskog zemljišta.
19. Gospodarenje šumama obuhvata planiranje, zaštitu, njegu i korištenje šuma i šumskog zemljišta.
20. Vlasnici šume su sva pravna i fizička lica koja imaju legalno registrovano pravo vlasništva nad šumom i šumskim zemljištem. Legalno uspostavljena prava na uživanje cijele ili dijelova šume ili šumskog zemljišta, ne smatra se vlasništvom u smislu ovog zakona.

2. OČUVANJE I ZAŠTITA ŠUMA I NJIHOVIH FUNKCIJA

2.1. Krčenje šuma i gradnja u blizini šuma

Član 4.

Krčenje šuma je zabranjeno.

Krčenje šume se može dozvoliti samo u slučajevima kada se time postižu veće trajne koristi i ako neće biti štetnih posljedica za okoliš.

Dozvolu za krčenje šuma izdaje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), uz saglasnost kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove šumarstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo).

Prije odlučivanja koji organ je nadležan za izdavanje dozvole iz stava 3. ovog člana, sve površine koje će se krčiti po istom projektu moraju biti obuhvaćene zajedno.

Dozvola će važiti najviše godinu dana od dana izdavanja iste.

Uz zahtjev za dozvolu, mora se podnijeti:
a) izvadak iz zemljišnih knjiga ili katastra nekretnina kojima se dokazuje
vlasništvo zemljišta i kopiju katastarskog plana;
b) mišljenje Federalne uprave za šumarstvo (u daljem tekstu: Federalna
uprava);
c) procjenu okolišnog uticaja u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih
propisa koji tretiraju zaštitu okoliša;
d) izvadak iz važećeg prostornog plana ako predloženo krčenje nije
privremeno;
e) saglasnost organa nadležnih za zaštitu historijskog i prirodnog naslijeđa i
vodoprivredu;
f) investiciono-tehničku dokumentaciju o opravdanosti krčenja u odnosu na
funkcije šuma.

Odredbe ovog zakona i podzakonskih propisa donesenih na osnovu njega, a koji se tiču zaštite šuma, se primjenjuju i za šume za koje je izdata dozvola za krčenje ali još nisu bile iskrčene.

Ako se u roku od dvije godine iskrčeno zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno, vlasnik iskrčenog zemljišta dužan je izvršiti njegovo pošumljavanje.

Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo, će od podnosioca zahtjeva naplatiti naknadu čija vrijednost se određuje u tržišnoj vrijednosti drveta koje se dobije krčenjem ili sječom dodajući troškove podizanja i održavanja novih šuma na površini koja ne može biti manja od iskrčene. Naplaćena sredstva su prihod namjenskog fonda za unapređenje šumarstva Federacije (u daljem tekstu: namjenski fond Federacije), u iznosu od 40% odnosno namjenskog fonda za unapređenje šumarstva kantona (u daljem tekstu: namjenski fond kantona), u iznosu od 60% i ista se mogu koristiti samo u svrhu kupovine šuma, odnosno šumskog zemljišta, ili za pošumljavanje u skladu sa odredbama ovog zakona.

Član 5.

U šumi ili na šumskom zemljištu mogu se graditi samo objekti potrebni za gospodarenje šumama.

Za zgrade, i druge objekte koji se planiraju izgraditi na udaljenosti do 100 m od ruba šume potrebna je saglasnost kantonalnog ministarstva.

Odredbe člana 4. st. 2. do 7. ovog zakona se primjenjuju za zgrade, trase puteva, dalekovoda, površinske kopove i druge objekte koji se planiraju izgraditi u šumi i na udaljenost 50 m od ruba šume.

Imalac dozvole iz člana 4. ovog zakona i st. 1. i 2. ovog člana obavezan je pribaviti odobrenja za izgradnju u skladu sa odgovarajućim zakonskim propisima iz te oblasti.
2.2. Zaštita šuma i šumskog zemljišta od šteta
2.2.1. Zaštita šuma od požara

Član 6.

Zabranjeno je loženje otvorene vatre u šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu na udaljenosti do 150 m od šume.

Izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom je zabranjena na udaljenosti manjoj od 300 metara od granice šuma.

Izuzev od stava 1. ovog člana, vatra u šumama i na šumskom zemljištu može se ložiti samo na mjestima određenim i obilježenim od strane kantonalnog šumsko privrednog društva uz predhodno pribavljenu saglasnost kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove protiv-požarne zaštite i uz pridržavanje propisanih uslova i mjera bezbjednosti.
U šumama i na šumskim zemljištima namijenjenim za izletišta, u dane praznika i druge neradne dane, kantonalne uprave su dužne obezbijediti dežurnu čuvarsku službu.

Federalno ministarstvo će, uz prijedlog Federalne uprave, obezbijediti da su šume i šumsko zemljište klasifikovane po stepenu opasnosti od šumskih požara. Područja u kojima opasnost od šumskog požara predstavlja ozbiljnu prijetnju ekološkoj ravnoteži ili bezbjednosti ljudi i stvari, biće klasificirana kao područja velike opasnosti. Područja gdje opasnost od požara nije stalna ili ciklična ali predstavlja značajnu prijetnju šumskim ekosistemima će se klasificirati kao područja srednje opasnosti.

Kantonalna šumsko privredna društva će, u saradnji sa nadležnim kantonalnim ministarstvima i kantonalnim upravama za šumarstvo (u daljem tekstu: kantonalne uprave), izraditi planove za zaštitu šuma od požara za područja klasifikovana da su pod velikom ili srednjom opasnošću. Kantonalna šumsko privredna društva, kantonalna ministarstva i kantonalne uprave će biti obavezni da sprovode ove planove i redovno izvještavaju Federalno ministarstvo i Federalnu upravu o izvršavanju mjera za zaštitu od požara.

Kantonalna šumsko privredna društva i kantonalne uprave će redovno obavještavati Federalno ministarstvo, Federalnu upravu i kantonalni i federalni štab civilne zaštite o svim požarima u šumama i na šumskom zemljištu.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: federalni ministar) će propisati sadržaj planova za zaštitu od požara, obrazac na kojem će se izvještavati o šumskim požarima i objaviti karte teritorija prema stepenu opasnosti od šumskih požara.

2.2.2. Hemijska sredstva i odlaganje otpada

Član 7.

Upotreba hemijskih sredstava u šumi je zabranjena.

Izuzev od stava 1. ovog člana, testirana hemijska sredstva mogu biti korištena u šumama za zaštitu sadnica od divljači i od korovskih vrsta kao i za smanjenje prekomjerne populacije insekata čiji broj ne može biti smanjen ni na koji drugi način i za gašenje šumskih požara, ako ne ugrožavaju biološku ravnotežu.

Nadležno kantonalno ministarstvo će nakon ispitivanja potreba snabdijevanja vodom sa nalazišta u šumi izdati dozvolu za iznimnu upotrebu hemijskih sredstva iz stava 2. ovog člana, gdje će također biti propisan način upotrebe. Vremenski rok za izdavanje dozvole za smanjenje prekomjerne populacije insekata je pet dana.
Zabranjeno je odlagati otpad, smeće ili zagađujuće tvari u šumi ili na šumskom zemljištu. Kantonalna šumsko privredna društva i vlasnici šuma obavezni su iz šume ukloniti otpad i smeće i imaju pravo na naknadu za nastale troškove od pojedinca ili pravnog lica koji su otpad ili smeće deponovali u šumu.

2.2.3. Paša u šumama

Član 8.

Zabranjena je u šumama paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika, sakupljanje šušnja i mahovine (u daljnjem tekstu: pašarenje).
Izuzev od stava 1. ovog člana kantonalna šumsko privredna društva mogu prema dogovorenoj naknadi dozvoliti pašarenje na površinama koje su određene u šumskogospodarskoj osnovi. Kantonalno ministarstvo pod jednakim uslovima može dozvoliti pašarenje privatnim vlasnicima šuma. Paša, žirenje i brst se može dozvoliti samo pod uslovom da je stoka pod nadzorom čobana.
Pristup stoke na pašu odnosno žirenje i pojila kroz šume dozvoljen je samo putem kojeg odredi i obilježi kantonalno šumsko privredno društvo.
Federalni ministar će propisati uslove pod kojim se vrši paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika, skupljanje šušnja i mahovine.

2.2.4. Korištenje sekundarnih šumskih proizvoda

Član 9.

Kantonalna šumsko privredna društva mogu uzgajati i iskorištavati sekundarne šumske proizvode (ljekovito, aromatsko bilje, gljive, šumske plodove, puževe, rakove, maline, kupine, borovnice kao i smolu) ili odobriti drugim pravnim i fizičkim licima njihovo iskorištavanje u obimu i na mjestima koja su određena u šumskogospodarskoj osnovi i na osnovu dokumentacije koju propisuje kantonalno šumsko privredno društvo.

U šumi i na šumskom zemljištu zabranjeno je iskorištavanje humusa, gline, treseta, pijeska, šljunka, krečnjaka, kamena i mineralnih sirovina, kao i skidanje kore sa drveća i bušenje stabala, uklanjanje iz šume grana i drugih ostataka drveta od sječe kao i ostalih organskih materija koje su neophodne za poboljšanje plodnosti tla.

Izuzev od stava 2. ovog člana kantonalna šumsko privredna društva i vlasnici privatnih šuma mogu za svoje potrebe kao i uz naknadu, za potrebe građana i drugih pravnih lica iskorištavati sekundarne proizvode navedene u stavu 2. ovog člana ukoliko šumskogospodarskom osnovom nije drugačije određeno.

Federalni ministar će propisati uslove za uzgoj, iskorištavanje, sakupljanje i promet sekundarnih šumskih proizvoda (vrijeme, način sakupljanja, iskorištavanja, sadržaj i način izdavanja odobrenja za promet i dr.).

2.2.5. Zaštita ugroženih vrsta

Član 10.

Paša u šumama i korištenje sekundarnih šumskih proizvoda se neće dozvoliti ako bi se s tim ugrozio biodiverzitet, odnosno vrste flore i faune zaštićene prema propisima o zaštiti prirode.

Zabranjena je sječa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje stabala pančićeve omorike (Picea omorika (Pančić) Purk.), tise (Taxus baccata L.), lijeske mečje (Corylus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Turra), zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC.), munike (Pinus heldreichii Christ.) i zanovijeti (Petteria ramentacea (Sieber) Presl), osim ako su potrebne uzgojne i sanitarne sječe.

2.2.6. Divljač u šumi

Član 11.

Brojno stanje i vrste divljači u šumskom ekosistemu moraju obezbjediti biološku ravnotežu i ne smiju ugroziti razvoj šuma ili spriječiti ostvarivanje ciljeva gospodarenja. Unošenje pojedinih vrsta divljači u šume i na šumska zemljišta mora obezbjediti njihov opstanak i ne smije ugroziti šumske ekosisteme.
Pričinjene štete i oštećenja koja su prouzrokovala divljač u šumi će biti nadoknađene vlasniku šume, odnosno kantonalnom šumsko privrednom društvu od strane pravnog lica koje gospodari lovištem.

2.2.7. Praćenje zdravstvenog stanja šume

Član 12.

Federalna uprava i kantonalne uprave će pratiti obim i razinu degradacije i štete u šumama i izvještavat će o ovome Federalno odnosno kantonalno ministarstvo, kantonalna šumsko privredna društva i javnost. Uputstvo i pravilnik za praćenje zdravstvenog stanja šuma će donijeti Federalno ministarstvo i biće usklađeni sa evropskim metodama za periodičnu inventuru štete u šumama.
Svako ko pričini obezvrjeđivanje ili oštećenje šume mora nadoknaditi vlasniku oštećene šume, odnosno kantonalnom šumsko privrednom društvu nastalu štetu po sporazumu ili sudskim postupkom.

2.2.8. Izgradnja i održavanje transportne infrastrukture

Član 13.

Transportna šumska infrastruktura mora biti planirana, izgrađena i održavana tako da, pored poštivanja tehničkih i ekonomskih okolnosti, kao i ekoloških uslova šumskog tla, minimalno utiče na floru i faunu, šumski biodiverzitet i ekosistem u cjelini.
U planiranju šumskih puteva obavezno se uzima u obzir, ne samo značaj puta za gospodarenje šumama nego također prilagođavanje okolini, opstanak i razvoj planinskih sela kao i turističke i rekreacione potrebe.
Transportna šumska infrastruktura mora biti izgrađena, održavana i korištena na takav način da isključuje sljedeće:
a) ugrožavanje izvora vode;
b) uzrokovanje erozionih procesa;
c) sprječavanje prelivanja vode iz bujica;
d) narušavanje ravnoteže nestabilnog tla i povećanje rizika od klizišta;
e) uticaj na područja koja su važna za opstanak divljih životinja i biološku raznolikost;
f) uticaj na prirodno i kulturno naslijeđe;
g) ugrožavanje ostalih funkcija ili višenamjensku upotrebu šume;
Šumski put se može graditi nakon što se izradi projekt za njegovu izgradnju i izda dozvola nadležnog kantonalnog ministarstva
Federalni ministar će donijeti propise o projektovanju, izgradnji i održavanju transportne šumske infrastrukture.
Kantonalne uprave će voditi katastar šumskih puteva i jedan primjerak dostavljati Federalnoj upravi.

2.2.9. Saobraćaj u šumama

Član 14.

Dozvoljeno je kretanje motornih vozila u šumama i na šumskim putevima samo u cilju izvođenja radova u pogledu gospodarenja šumama, njihovog nadziranja kao i za potrebe lokalnog stanovništva. Motorna vozila se također mogu kretati na šumskim putevima zbog spašavanja, policijskih istraga, vojnih manevara, mjera za zaštitu od prirodnih katastrofa i održavanja javne infrastrukture. Na šumskim komunikacijama širim od dva metra mogu se upotrebljavati i bicikli.
Razna takmičenja koja uključuju motorna vozila su zabranjena u šumama i na šumskim putevima.
Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, vlasnik šume ili kantonalno šumsko privredno društvo može odobriti korišćenje šumskih puteva trećim licima prema dogovorenoj naknadi. Za takmičenja iz stava 2. ovog člana nužno je pribaviti dozvolu nadležnog kantonalnog ministarstva koja se izdaje na osnovu mišljenja kantonalne uprave.
Šteta na šumskim putevima učinjena od strane drugih korisnika mora biti nadoknađena vlasnicima šuma i kantonalnim šumsko privrednim društvima.
Kantonalna šumsko privredna društva će u saradnji sa kantonalnim organom nadležnim za saobraćaj i policijom postaviti i održavati znakove na šumskim putevima i nadzirati saobraćaj u skladu s odredbama ovog člana. U slučajevima gdje znakovi na putu i nadzor nisu dovoljni, mogu se koristiti rampe.

2.2.10. Pristup šumama

Član 15.

Sva lica imaju pravo kretati se kroz šumu ili šumsko zemljište u cilju rekreacije, ako nije drugačije određeno ovim ili nekim drugim federalnim zakonom. Smatra se da lica koja tako koriste šumu ili šumsko zemljište preuzimaju sve rizike ovakvim postupkom. Kantonalno šumsko privredno društvo odnosno vlasnik šume nisu obavezni preduzeti specijalne mjere predostrožnosti prema posjetiocima šuma niti će se smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili povrede koje pretrpe takve osobe, osim ako su bile namjerno nanošene ili izazvane nehatom.

Bez odobrenja kantonalnog šumsko privrednog društva ili vlasnika šume zabranjeno je:

a) razapinjati šator ili postavljati logor u šumi;
b) smiještati pčelinjake;
c) loviti, ribariti i postavljati zamke;
d) sakupljati sekundarne šumske proizvode teže od jednog kg;
e) pomjerati međe šuma odnosno granične biljege;
f) ulaziti u ograđena šumska područja i zatvorene šumske ceste;
g) ulaziti u područja, šumske ceste ili izletišta gdje se vrši sječa;
h) ulaziti u područja prirodne regeneracije, pošumljena područja i šumske
rasadnike i
i) ulaziti u predjele i infrastrukturu koja je namijenjena za lov.
Postavljanje ograda unutar šume je dozvoljeno samo u mjeri koja je neophodna za odgovarajuće radove gospodarenja šumama, zaštite i uzgoja divljači, sprečavanja štete od divljači i ni u kom slučaju neće ozbiljno remetiti pristup šumama i šumskom zemljištu.

2.2.11. Procjena okolišnog uticaja

Član 16.

Procjena okolišnog uticaja je obavezna za krčenje šume, a za pošumljavanje na površini većoj od pet hektara obavezno je obavljati samo autohtonim vrstama.
Izuzev od stava 1. ovog člana, organ koji je u skladu sa odredbama ovog zakona nadležan za izdavanje dozvole za krčenja šume, pošumljavanja šumskog ili drugog zemljišta i izgradnju šumskih puteva, a na osnovu mišljenja Federalne uprave može odlučiti da procjena okolišnog uticaja nije obavezna ili da je obavezna i za površine manje od pet hektara. Federalna uprava treba da temelji svoje mišljenje na procjeni funkcija šume odnosno na šumskogospodarskim osnovama.
Metodologiju za procjenu okolišnog uticaja i troškove za procjenu okolišnog uticaja u skladu sa odredbama ovog zakona će propisati federalni ministar uz mišljenje federalnog ministra za prostorno uređenje i okoliš.

3. ŠUMARSKI PROGRAM, PLANOVI ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA I
ŠUMSKOGOSPODARSKA PODRUČJA

3.1. Šumarski program Federacije

Član 17.

Šumarski program Federacije će poštujući međunarodne dogovore i obaveze definirati opštu politiku šumarstva i politiku gospodarenja sa divljači na području Federacije orijentiranu u pravcu očuvanja i trajnosti gospodarenja šumama uključujući održavanje i unapređivanje biodiverziteta u šumama i na šumskom zemljištu.
Šumarski program Federacije će se sastojati iz dva dijela:

a) opšti dio gdje će biti određeni glavni ciljevi, principi i generalne smjernice
za trajno gospodarenje šumama u Federaciji na osnovu aktuelnog
statusa šuma uvažavajući međunarodno dogovorene smjernice za
trajno gospodarenje šumama;
b) izvedbeni dio u kome će biti postavljeni i razrađeni ciljevi i određeni
načini realizacije, uključujući finansiranje, za njihovo ostvarivanje u
određenom roku.

Opći dio Šumarskog programa Federacije donosi Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije). Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) će usvojiti Izvedbeni dio Šumarskog programa Federacije koji će predstavljati osnovu za korištenje namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona u skladu sa odredbama ovog zakona.
Opšti dio Šumarskog programa Federacije će se donijeti za dugoročni period, a izvedbeni dio za pet godina. Opšti dio entitetskih programa će se uskladiti na nivou Bosne i Hercegovine i obuhvatit će standarde za trajno gospodarenje šumama, koji će poslužiti za certifikovanje šumskih resursa u Bosni i Hercegovini.
Federalno ministarstvo će biti odgovorno za pripremu i izradu Šumarskog programa Federacije. Sve zainteresovane strane će biti pozvane da učestvuju u izradi programa.

3.2. Planovi za gospodarenje šumama
3.2.1. Kantonalni šumskorazvojni planovi

Član 18.

Kantonalni šumsko-razvojni planovi izradit će se svakih deset godina za sve šume i šumsko zemljište, bez obzira na vlasništvo s ciljem da se obezbijedi trajnost gospodarenja šumama u svakom kantonu.
Pored smjernica iz Šumarskog programa Federacije kantonalni šumsko-razvojni planovi će također poštovati smjernice za gospodarenje prirodnim i kulturnim naslijeđem u šumama i na šumskom zemljištu, uslove za gospodarenje vodama i smjernice za osiguranje ostalih funkcija šuma koje su pripremljene od strane Federalne uprave i kantonalne uprave.
Kantonalni šumsko-razvojni planovi će sadržavati najmanje sljedeće:
a) kartu sa ucrtanim granicama između šuma i šumskog zemljišta i drugih zemljišnih kultura, kao i ucrtanim granicama šumskogospodarskih područja i gospodarskih jedinica, uzimajući u obzir granice općina i kategoriju nosioca prava na šumama;
b) procjenu funkcija šume i njihov uticaj na okoliš;
c) klasifikaciju šuma po površinama, prema njihovim funkcijama i prirodnim karakteristikama, koje se posebno odnose na stanište;
d) procjenu drvne zalihe i njenog kvaliteta, prirasta, podmlađivanja, biodiverziteta i zdravstvenog stanja;
e) smjernice za gospodarenje šumama različitih gazdinskih klasa i kategorija šuma;
f) otvorenost šuma sa planom izgradnje novih šumskih puteva;
g) smjernice za pošumljavanje šumskog zemljišta;
h) procjenu ugroženosti šuma od požara, određenu po stepenu opasnosti i smjernice za zaštitu šuma od požara;
i) smjernice za korištenje sekundarnih šumskih proizvoda;
j) smjernice za gospodarenje divljači i lovstvo;
k) program bioloških i tehničkih investicija i rentabilnost radova.

Kantonalni šumsko-razvojni planovi će se zasnivati na istim standardima za cijelu Bosnu i Hercegovinu, što će se postići međuentitetskom saradnjom, uzimajući u obzir zajednički koncept i definicije međunarodnih organizacija. Kod izrade kantonalnih šumsko-razvojnih planova koristit će se podaci iz šumskogospodarskih osnova, odnosno godišnjih planova gospodarenja.
Kantonalne uprave su zadužene za pripremu i izradu kantonalnih šumsko-razvojnih planova, a donijet će ih kantonalna ministarstva. Za sve zainteresirane organizacije i pojedince potrebno je na vrijeme obezbijediti praćenje izrade planova, na koji način se obezbjeđuje potpuna javnost i pristup planovima. Prije donošenja kantonalnih šumsko-razvojnih planova federalni ministar će dati saglasnost o njihovoj usklađenosti sa Šumarskim programom Federacije. Planovi će biti permanentno čuvani nakon isteka njihove važnosti.

3.2.2. Šumskogospodarska područja

Član 19.

U cilju obezbjeđenja racionalnog i trajnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima formiraju se šumskogospodarska područja u koja ulaze i površine krša kao posebna gospodarska jedinica.

Šumskogospodarska područja predstavljaju u stanišnom, biološkom, geografskom, prometnom, ekološkom i ekonomskom pogledu jednu zaokruženu cjelinu u okviru koje se obezbjeđuje trajnost gospodarenja šumama i šumskim zemljištima. U administrativnim granicama kantona formira se jedno ili više šumskogospodarskih područja.

Šumskogospodarska područja iz stava 1. ovog člana dijele se na gospodarske jedinice.

Formiranje šumskogospodarskih područja zasniva se na elaboratu koji, uz biološke, tehničke i ekonomske pokazatelje sadrži naročito:

a) preglednu kartu područja sa ucrtanim izohipsama, gospodarskom podjelom šuma, ucrtanom mrežom trajnih šumskih puteva, smjer najekonomičnijeg transporta šumskih proizvoda, izvorištima i vodotocima, objektima koji su od značaja za gospodarenje šumama i opis granica šumskogospodarskog područja;
b) popis katastarskih parcela sa kulturama, klasama i površinama svih parcela koje ulaze u šumskogospodarsko područje;
c) podatke o ukupnoj drvnoj masi po gospodarskim jedinicama, kategorijama šuma i vrstama drveća;
d) ukupan godišnji prirast po vrstama drveća po hektaru;
e) prosječan godišnji etat po kategorijama šuma i vrstama drveća;
f) podatke o prihodima i rashodima gospodarenja šumama u okviru šumskogospodarskog područja;
g) podatke o mogućnostima korištenja sekundarnih šumskih proizvoda, lovstva, turizma, sporta i rekreacije.

Opće kriterije za formiranje šumskogospodarskih područja donosi Federalno ministarstvo na prijedlog kantonalnog šumsko privrednog društva.

Odluku o formiranju šumskogospodarskih područja i reviziju njihovih granica donosi Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva, a na zahtjev kantonalnog šumsko privrednog društva.

Vlada Federacije može pojedine dijelove šuma i šumskog zemljišta izdvojiti iz šumskogospodarskog područja radi njihovog korištenja u druge svrhe ako za to postoji opšti interes. Odluku o opštem interesu u skladu sa propisima o eksproprijaciji donosi vlada kantona u slijedećim slučajevima:

a) ako su šume i šumsko zemljište potrebni radi provođenja prostornog plana Federacije, kantona i opštine ili radi privođenja drugoj kulturi koja daje veće koristi društvenoj zajednici;
b) ako se izdvajanje vrši za potrebe Vojske Federacije.

Radi smanjenja šumskog fonda i ograničenja korištenja zbog izdvajanja šuma iz područja podnosilac zahtjeva za izdvajanje dijela šuma iz područja uplatit će naknadu u namjenski fond kantona, osim ako je izvršena uplata naknade iz člana 4. stav 9. ovog zakona.

Visina naknade iz stava 8. ovog člana utvrđuje se sporazumno ili po Zakonu o eksproprijaciji i sredstva se mogu koristiti samo za kupovinu i podizanje novih šuma u granicama istog šumskogospodarskog područja.

3.2.3. Šumskogospodarske osnove

Član 20.

Šumama se gospodari na osnovu šumskogospodarske osnove i projekata za izvođenje. Odredbe šumskogospodarske osnove su obavezne. Šumskogospodarske osnove će biti usklađene sa smjernicama određenim u kantonalnim šumsko-razvojnim planovima i Šumarskim programom Federacije.
Šumskogospodarske osnove, prostorni planovi, vodoprivredne osnove, lovno-privredne osnove, evidencije koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa i federalni program upravljanja mineralnim sirovinama i planovi upravljanja s pojedinim mineralnim sirovinama moraju biti međusobno usklađeni.
Izuzev od odredaba stava 1. ovog člana, ako ne postoje objektivne mogućnosti pravovremene izrade nove šumskogospodarske osnove, državnim šumama u granicama šumskogospodarskih područja i gospodarskih jedinica može se gospodariti najduže tri godine, a privatnim šumama najduže dvije godine na osnovu godišnjih planova gospodarenja za koje je postupak donošenja isti kao i za šumskogospodarske osnove. Godine izvršenja godišnjih planova gospodarenja smatraju se godinama izvršenja nove šumskogospodarske osnove. Odredbe godišnjih planova gospodarenja su obavezne.
Ukupan obim sječa predviđen šumskogospodarskom osnovom za uređajni period u visokim šumama ne može se prekoračiti. Za gospodarske jedinice ukupan obim sječa u visokim šumama ne može se prekoračiti po vrstama drveća i po gazdinskim klasama.
Šumskogospodarska osnova za državne šume donosi se za šume u granicama jednog šumskogospodarskog područja ili gospodarske jedinice, a za privatne šume donosi se jedinstvena osnova za sve šume jedne opštine.
Šumskogospodarske osnove za državne i privatne šume će se izrađivati za period od deset godina.
Izrada nove šumskogospodarske osnove mora biti završena prije isteka roka važenja postojeće. Kantonalna šumsko privredna društva dužna su najmanje 60 dana prije isteka roka važnosti šumskogospodarske osnove dostaviti po primjerak novoizrađene osnove Federalnom ministarstvu, uz prethodno pribavljeno mišljenje kantonalne uprave, u cilju izdavanja saglasnosti. Na šumskogospodarsku osnovu u roku od 45 dana od dana prijema Federalno ministarstvo daje saglasnost.
Šumskogospodarske osnove može izrađivati pravno lice koje je registrovano za te poslove uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva. Za poslove izrade šumskogospodarske osnove za državne šume može se registrovati pravno lice koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje četiri diplomirana inžinjera šumarstva i to po jednog za uzgoj i zaštitu šuma, uređivanje i otvaranje šuma, iskorištavanje i ekonomiku šuma, sa praksom od najmanje pet godina na odgovarajućim poslovima. Šumskogospodarske osnove za privatne šume mogu izrađivati pravna lica koja imaju u radnom odnosu dva inženjera šumarstva sa radnim iskustvom od najmanje pet godina.
Šumskogospodarske osnove za državne šume donosi katonalno šumsko privredno duštvo, uz pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva, a koja se donosi na osnovu prijedloga stručne komisije i pribavljenog mišljenja kantonalne uprave. Kantonalna uprava će obavezno dati u roku od 30 dana od dana prijema osnove, mišljenje Federalnom ministarstvu. Šumskogospodarska osnova za državne šume ne može se primjenjivati prije nego na nju Federalno ministarstvo da saglasnost. Šumskogospodarske osnove za privatne šume donosi kantonalna uprava uz prethodno pribavljenu saglasnost kantonalnog ministarstva koja se donosi na osnovu prijedloga stručne komisije.
Greške i nedostatke šumskogospodarske osnove utvrđene od stručne komisije dužno je otkloniti o svom trošku pravno lice kojem je povjerena izrada šumskogospodarske osnove.
Sastav, rad i troškove stručne komisije za državne šume propisat će federalni ministar, a za privatne šume kantonalni ministar.
Šumskogospodarska osnova za državne šume na odgovarajućim razinama sadrži naročito:

a) stanje šuma;
b) analizu dosadašnjeg gospodarenja šumama;
c) planove gospodarenja i razvoja šuma u skladu sa klasifikacijom šuma i
šumskog zemljišta za naredni uređajni period;
d) količinu i dinamiku sječe po vrstama drveća u krupnom drvetu i strukturu
sortimenata;
e) obim i vrstu šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma;
f) površine za proširenu biološku reprodukciju šuma;

g) mjere za održavanje i poboljšanje biodiverziteta i ostalih ekoloških i
socijalnih funkcija šuma;
h) investicije u izgradnju šumskih puteva i druga investiciona ulaganja;
i) korištenje sekundarnih šumskih proizvoda i
j) ekonomsko-finansijsku analizu gospodarenja šumama u narednom
uređajnom periodu.

Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od osnova, naročito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih gospodarskih uslova, potrebno je izvršiti njihovu reviziju. Reviziju će potvrditi Federalno ministarstvo i ona će se dostaviti nadležnom šumarskom inspektoru.

Član 21.

Federalni ministar će propisati elemente za izradu kantonalnih šumsko-razvojnih planova i elemente za izradu šumskogospodarskih osnova, njihovu reviziju i postupak njihovog donošenja, uvažavajući različite prirodne uslove i uslove vlasništva nad šumama i šumskim zemljištem u Federaciji s tim da će se za izradu šumskogospodarskih osnova na području krša iz člana 19. stav 1. ovog Zakona i za privatne šume propisati elementi po pojednostavljenoj metodologiji.

3.2.4. Projekat za izvođenje

Član 22.

Za realizaciju odredaba šumskogospodarske osnove za državne šume rade se prethodno projekti za izvođenje. Projekat za izvođenje se izrađuje za uređajnu jedinicu - odjel. Odredbe projekta za izvođenje su obavezne.

Projekat za izvođenje sadrži radove uzgoja, zaštite i iskorištavanja šuma po obimu, mjestu i vremenu izvođenja, podatke o bruto drvnoj zalihi, prirastu, doznačenoj drvnoj masi po vrstama drveća i drvnoj zalihi poslije sječe sve u krupnom drvetu, sortimentnom napadu, kartu sa ucrtanim dužinama puteva, postojećim i projektovanim vlakama, izvorima i vodotocima, ostalim objektima, procjenu uticaja radova na okoliš i ekonomsku analizu.

Radovi predviđeni projektom treba da se izvrše u roku od dvije godine.

Projekat za izvođenje mogu izrađivati diplomirani inžinjeri šumarstva sa dvije godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Kantonalno šumsko privredno društvo, odnosno kantonalna uprava, rješenjem određuju lice za izradu projekta. Projekat za izvođenje donosi kantonalno šumsko privredno društvo, a za privatne šume kantonalna uprava, odnosno pravno lice, kojem su preneseni poslovi gospodarenja privatnim šumama.

Izuzev od stava 1. ovog člana projekat za izvođenje se može izrađivati za više odjela u jednom slivu ako sječa i izrada sanitarnih užitaka ne prelazi više od 100 m3 po jednom odjelu.

Za privatne šume rade se projekti za šumsko - uzgojne radove kao i za sječu, za područje katastarske općine ako je godišnji obim sječa veći od 200 m3 .

Kantonalno šumsko privredno društvo određuje diplomiranog inžinjera sa dvije godine staža u struci ili šumarskog tehničara sa pet godina staža u struci koji je odgovoran za stručno izvođenje radova po projektu za izvođenje.

Projekti za izvođenje imaju trajan karakter i čuvaju se u arhivi kantonalnog šumsko privrednog društva, odnosno kantonalne uprave za šume u privatnom vlasništvu.

Kantonalna šumsko privredna društva dužna su da vode registar izrađenih i donesenih projekata za izvođenje i da sve izvršene radove po projektu evidentiraju u odgovarajuće evidencije.

4 GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM

4.1. Sječa šuma

Član 23.

Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije njihovog odabiranja i obilježavanja u skladu sa smjernicama šumskogospodarske osnove.

Prije sječe u državnim šumama, redovne ili sanitarne, kantonalno šumsko privredno društvo prijaviti će sječu nadležnom šumarskom inspektoru. Prijava će biti poslana najmanje 14 dana i najviše 60 dana prije početka sječe doznačenih stabala i sadržavat će:

a) broj odjela iz šumskogospodarske osnove, odluku o donošenju projekta i razlog za sječu u slučaju sanitarne ili druge slučajne sječe;
b) planirani rok za sječu;
c) vrstu sječe, količinu i strukturu drvne mase za sječu po vrstama drveća;
d) način obnove šume;
e) šumsko-uzgojne i zaštitne mjere koje će se sprovesti nakon sječe;
f) način izvlačenja šumskih drvnih sortimenta sa skicom postojećih i novih
vlaka;
g) identifikaciju osobe koja je izvršila doznaku i izradila projekat za izvođenje

Šteta koja se nanese zemljištu mora biti popravljena odmah nakon završetka izvlačenja.
Federalni ministar će propisati način, oblik i sadržaj obrasca o prijavi sječe.
Ukoliko postoji opravdan razlog za sumnju da je planirana ili započeta sječa, ili druge radnje u suprotnosti sa šumskogospodarskom osnovom, ovim zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovog zakona, nadležni šumarski inspektor može zabraniti planiranu sječu dok se ne otklone utvrđene nepravilnosti. U ovakvom slučaju nadležni šumarski inspektor može tražiti mišljenje Federalne uprave. Kantonalno šumsko privredno društvo pokrit će troškove mišljenja Federalne uprave ukoliko se ustanovi da su doznaka i planirana sječa u suprotnosti sa zakonskim propisima.
Doznaka stabala za sječu i obim šumsko-uzgojnih radova u privatnim šumama vrši se u skladu sa odredbama šumskogospodarske osnove na osnovu rješenja kantonalne uprave, odnosno ovlaštenog pravnog lica. Doznaka i sječa stabala, odnosno površina za sječu, može se odobriti samo vlasniku koji pribavi i podnese dokaze o pravu vlasništva.

Protiv rješenja iz stava 5. ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu.

4.2. Odabiranje i doznaka stabala za sječu

Član 24.

Sječa šuma vrši se poslije odabiranja i doznake stabala za sječu ili površina obraslih drvećem i podnošenja prijave iz člana 23. ovog zakona. Obilježavanje površina za sječu može se vršiti u lošijim niskim šumama. Doznaku - odabiranje stabala za sječu može izvršiti diplomirani šumarski inženjer sa dvije godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom koga odredi kantonalno šumsko privredno društvo.

Izuzev od stava 1. ovog člana, doznaku stabala za sanitarnu sječu, potvrđenu od strane nadležnog šumarskog inspektora, može izvršiti šumarski tehničar sa pet godina staža u struci.
Doznaka i sječa stabala ne može se vršiti u šumama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni i granice utvrđene i na terenu vidno i na propisani način obilježene.
Doznaku stabala i površina za sječu u privatnim šumama mogu vršiti diplomirani šumarski inženjeri sa dvije i šumarski tehničari sa pet godina staža u struci koje rješenjem odredi kantonalna uprava ili ovlašteno pravno lice.
Način odabiranja, doznake i sječe stabala ili površina za sječu propisat će federalni ministar.

4.3. Biološka reprodukcija šuma

Član 25.
Kantonalna šumsko privredna društva dužna su izdvajati sredstva za jednostavnu (prostu) i proširenu biološku reprodukciju šuma.
Vlasnici privatnih šuma dužni su izdvajati sredstva za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma.
Član 26.
Sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju šuma koriste se za radove pod kojim se, u smislu ovog zakona, podrazumijeva: izrada šumskogospodarskih osnova, projekata za izvođenje, priprema zemljišta za prirodnu obnovu, pošumljavanje površina nastalih nakon čistih sječa, novonastalih paljevina, odabiranje i doznaka stabala za sječu, njegu i čišćenje šumskih kultura i šuma, zaštitu šuma od uzročnika biljnih bolesti i štetočina, požara i protivpravnog prisvajanja, proizvodnju šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala, izgradnju šumskih cesta, unapređenje lovstva i za druge potrebe sa ciljem obezbjeđenja trajnosti gospodarenja šumama.
Sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju državnih šuma obezbjeđuju kantonalna šumsko privredna društva izdvajanjem najmanje 15% od ukupno ostvarenog prihoda prodajom drvnih sortimenata i vrijednosti drveta upotrijebljenog za vlastite potrebe po prosječnoj godišnjoj cijeni sortimenata, kao i prihoda ostvarenih prodajom sekundarnih šumskih proizvoda.
Sredstva izdvojena za jednostavnu biološku reprodukciju šuma vode se na posebnom računu kantonalnog šumsko privrednog društva, a sredstva za područje krša na posebnom računu namjenskog fonda kantona. Sredstva jednostavne biološke reprodukcije šuma koriste se u okviru šumskogospodarskog područja i ne mogu se prelijevati sa jednog na drugo šumskogospodarsko područje, kao ni za finansiranje zajedničkih aktivnosti Federalne uprave, odnosno kantonalnih uprava.
Vlasnici privatnih šuma dužni su na količinu odobrene drvne mase za sječu po tržišnim cijenama drvne mase na panju uplatiti iznos od 15% na poseban račun namjenskog fonda kantona prije stavljanja drveta u promet.
Neutrošena sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju šuma u tekućoj godini prenose se u narednu godinu i koriste se na način utvrđen ovim zakonom.
Kantonalna šumsko privredna društva i kantonalne uprave za šume u privatnom vlasništvu dužni su izraditi poseban obračun sredstava za jednostavnu biološku reprodukciju šuma sa evidencijom utrošenih sredstava za namjenu iz stava 4. ovog člana.

Član 27.

Radi obezbjeđenja materijalnih i drugih uslova za rekonstrukciju degradiranih i izdanačkih šuma, pošumljavanje goleti i krša (proširena reprodukcija), kao i za unapređenje općekorisnih funkcija šuma, kantonalna šumsko privredna društva izdvajaju sredstva po stopi od 3% od ukupno ostvarenog prihoda prodajom drvnih sortimenata i vrijednosti drveta upotrijebljenog za vlastite potrebe kao i prihoda ostvarenih prodajom sekundarnih šumskih proizvoda.

4.4. Šumsko uzgojne mjere

Član 28.

Kantonalna šumsko privredna društva i kantonalne uprave za šume u privatnom vlasništvu će pripremiti godišnji operativni plan za sprovođenje šumsko uzgojnih mjera. Plan će sadržavati lokacije područja koja će se tretirati, obim, vrstu i vrijeme izvođenja radova koji će se sprovesti i određene smjernice za izvršenje radova.
Kantonalna šumsko privredna društva i vlasnici privatnih šuma dužni su, prvenstveno iz sredstava za biološku reprodukciju šuma, izvršiti pošumljavanje, njegu šuma, njegu kultura i ostale šumsko uzgojne radove čiji obim se određuje šumskogospodarskom osnovom, odnosno Šumarskim programom Federacije i kantonalnim šumsko-razvojnim planovima.
Kantonalna šumsko privredna društva i vlasnici privatnih šuma će imati pravo na sufinansiranje šumsko uzgojnih mjera u šumama iz namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona ako se utvrdi da prihod od drveta nije dovoljan za sprovođenje šumsko uzgojnih aktivnosti.

4.5. Tehnički prijem radova

Član 29.

Za izvedene radove po projektu za izvođenje vrši se tehnički prijem radova.
Komisiju za tehnički prijem šumsko uzgojnih radova u državnim šumama određuje kantonalno šumsko privredno društvo, a za privatne šume kantonalna uprava.
U komisije za tehnički prijem radova na prirodnoj obnovi i vještačkom pošumljavanju u državnim šumama i šumskim zemljištima obavezno se imenuje po jedan predstavnik iz drugog šumsko privrednog društva i nevladine organizacije čiji je programski zadatak obnova i zaštita šuma.
Tehnički prijem radova pošumljavanja vrši se poslije dvije godine od njihovog izvođenja, a za ostale šumsko uzgojne radove tehnički prijem se vrši po završetku radova, a najduže u roku od šest mjeseci od završetka radova.
Troškove rada komisije snosi pravno lice koje je odredilo komisiju za tehnički prijem šumsko uzgojnih radova.
Za sve radove izvršene po projektima za izvođenje (sječa, izvlačenje, šumski red, stanje traktorskih vlaka, utjecaj na okoliš) pravno lice je dužno po završetku radova izvršiti prijem svakog odjela putem komisije koju odredi pravno lice.
O izvršenom tehničkom prijemu šumsko uzgojnih radova i radova izvršenih po projektu za izvođenje, komisije iz st. 2. i 6. ovog člana sastavljaju zapisnik u kojem se obavezno konstatuje uspjeh, obim i kvalitet izvršenih radova. Ako se prilikom tehničkog prijema utvrdi da radovi nisu uspješno i kvalitetno izvršeni prema projektu za izvođenje izvođač radova je dužan utvrđene nedostatke otkloniti i radove izvršiti u roku koji odredi komisija.
Svi izvršeni radovi i nalaz komisije evidentiraju se u propisane knjige evidencije.

4.6. Obavljanje radova u šumi

Član 30.

Radove u šumarstvu mogu izvoditi samo lica koja su obučena za izvođenje odgovarajućih poslova.
Pravna lica koja obavljaju poslove u šumama su dužna obezbijediti mjere zaštite na radu u šumi i šumarstvu prema tehničkim uputstvima nadležnog federalnog organa i obavezna su sprovesti adekvatnu obuku zaposlenih.
Federalni ministar će propisati uslove koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu.
U saradnji sa Federalnom upravom i šumarskim obrazovnim ustanovama, kantonalne uprave će organizovati tehničke i specijalizovane kurseve za zaposlenike koji nisu imali šumarsku obuku kao i za privatne vlasnike šuma. Kursevi će se naročito usmjeriti na pitanja vezana za bezbjednost na radu i kvalitetno izvođenje radova. Troškovi kurseva finansiraju se iz sredstava namjenskih fondova kantona i namjenskog fonda Federacije.

4.7. Zabrana čistih sječa i pustošenja šuma

Član 31.

Zabranjene su čiste sječe i pustošenje šuma.
Čiste sječe mogu biti izvršene u posebnim slučajevima u pripremi šumsko-uzgojnih zahvata s ciljem unapređenja šumskih sastojina u toj mjeri koja je planirana u odobrenim šumskogospodarskim osnovama. Čista sječa šuma se može primijeniti i ako je neophodna zbog sanitarne sječe ili provođenja preventivnih zaštitnih mjera.

4.8. Pošumljavanje sječina i paljika

Član 32.

Sve površine nastale čistom sječom i paljike moraju biti pošumljene u roku od dvije godine nakon sječe ili šumskog požara, prirodnom obnovom ili putem pošumljavanja.
Ako se ne očekuje prirodna obnova u roku od dvije godine, koja bi bila u skladu sa šumsko uzgojnim ciljem, pošumljavanje mora biti urađeno sadnjom ili sjetvom, koristeći zdrave sadnice ili sjeme, prilagođene staništu. Samo materijal za reprodukciju potvrđenog porijekla može biti korišten u svrhu pošumljavanja.

Površine predviđene za pošumljavanje i prirodnu obnovu moraju biti obilježene na terenu i ucrtane na kartu.

4.9. Šumski materijal za reprodukciju

Član 33.

Federalna uprava i kantonalne uprave će odrediti regije provenijencije, odabrati šumske sjemenske objekte i sastojine iz kojih će se obezbjeđivati reprodukcioni materijal, voditi registar o šumskim sjemenskim objektima i sastojinama i izdavati potvrde o porijeklu šumskog reprodukcionog materijala u smislu javnog ovlaštenja.
Trušnice i rasadnici će pratiti porijeklo šumskog reprodukcionog materijala i obavijestiće kupce o kategorijama šumskog reprodukcionog materijala kao i o njegovom porijeklu. Nadležni šumarski inspektor će nadgledati promet šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala.
Uvoz šumskog reprodukcionog materijala je moguć samo po osnovu dozvole koju izdaje Federalno ministarstvo na osnovu mišljenja Federalne uprave. Dozvola će se izdati samo ako je šumski reprodukcioni materijal potvrđenog porijekla.
Kantonalne uprave će voditi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i proizvođača i dorađivača šumskog sjemena i šumskog i ukrasnog drveća i grmlja.

4.10. Zaštita protiv biotičkih i nebiotičkih agenasa
4.10.1. Opšte preventivne mjere

Član 34.

Opšte dugoročne preventivne mjere protiv biotičkih i nebiotičkih agenasa, koji bi mogli ugroziti stabilnost šuma i njihove funkcije, zasnivaće se na gospodarenju šumama koje uvažava prirodne procese i na održavanju i odgovarajućem unapređenju biodiverziteta u šumi.
Principi i mjere kojima se obezbjeđuje gospodarenje šumama i biodiverzitet će biti određeni u Šumarskom programu Federacije i dalje će biti razrađeni u planovima za gospodarenje šumama. Oni će sadržavati određivanje staništa koja su od specijalnog značaja sa gledišta šumskog diverziteta, i određivanje mjera za postepeno prevođenje šuma s promijenjenim sastavom šumskih zajednica u više prirodne strukture, ako je to odgovarajuće.
Staništa od specijalnog značaja posmatrana sa gledišta šumskog diverziteta koja su određena u šumskogospodarskim osnovama će biti očuvana.

4.10.2. Sanitarne sječe i druge preventivne mjere

Član 35.

Kantonalna šumsko privredna društva i vlasnici privatnih šuma moraju obezbijediti da se sanitarne sječe sprovode prije nego što bi se šume mogle ugroziti prekomjernim razmnožavanjem insekata, širenjem uzročnika biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama. U privatnim šumama kantonalne uprave moraju obezbijediti sanitarne sječe ukoliko vlasnici šuma ne mogu sami sprovesti sanitarnu sječu.
Mrtva i zaražena neposječena stabla, pojedinačna ili u malim grupama, ne moraju biti posječena u kontekstu sanitarne sječe ako se mogu smatrati obogaćenjem šumskog biodiverziteta i ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju okolnim sastojinama. Kantonalna šumsko privredna društva i vlasnici privatnih šuma koji su odgovorni da obezbijede sanitarnu sječu i nadležni šumarski inspektor mogu tražiti mišljenje od Federalne uprave ukoliko nije jasan stepen opasnosti.
Kantonalna šumsko privredna društva i kantonalne uprave za šume u privatnom vlasništvu će obezbijediti izvođenje sljedećih mjera zaštite šuma:

a) nabavka, raspoređivanje, osmatranje i održavanje feromonskih klopki i postavljanje lovnih stabala za potkornjake;
b) čišćenje posječenih područja, uz uništavanje kore i grana, gdje postoji bilo kakva opasnost od razmnožavanja parazita, širenja uzročnika biljnih bolesti i štetočina;
c) guljenje kore ili tretiranje panjeva i drugog drveta koje predstavlja poseban rizik za razmnožavanje parazita, širenja uzročnika biljnih bolesti i štetočina kroz upotrebu tvari za tretiranje u skladu sa ovim zakonom;
d) uspostavljanje i održavanje šumskog reda.

Pod šumskim redom iz stava 3. tačka d) ovog člana smatra se preduzimanje mjera za sprječavanje pojave požara, štetnih insekata i biljnih bolesti, štetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih nepogoda, oštećivanje stabala i podmlatka prilikom sječe i izvoza drveta.

Federalna uprava će putem Izvještajno-prognozne službe u saradnji sa kantonalnim upravama:

a) organizovati sakupljanje važnih podataka vezanih za zaštitu šume koje će odgovorna lica iz stava 3. ovog člana dostaviti u roku kojeg odredi Federalna uprava;
b) obezbijediti informacije o pojavi biljnih bolesti i štetočina;
c) savjetovati o pitanjima koja se tiču zaštite šuma.

Federalni ministar će narediti dodatne mjere za zaštitu šume ako Federalna uprava ustanovi da je biološka ravnoteža poremećena do takvog stepena da nije moguća njezina obnova sa mjerama iz ovog člana, ili ako postoji opasnost od drugog velikog oštećenja.
Rad u šumama mora biti izveden u odgovarajućoj sezoni, na način koji smanjuje pojavu šteta po šumski ekosistem.
Federalni ministar će propisati obim mjera o uspostavljanju i održavanju šumskog reda i način njihovog provođenja.

4.10.3. Obnova šuma nakon nepogoda

Član 36.

U slučaju šumske nepogode uzrokovane bilo kojim biotičkim ili nebiotičkim agensom, uključujući i šumske požare, kantonalna šumsko privredna društva i kantonalne uprave za šume u privatnom vlasništvu će u saradnji sa Federalnom upravom pripremiti plan za obnovu oštećenih i uništenih šuma i šumskog zemljišta. Plan će sadržavati opis nepogode, stepen oštećenja šume, mjere koje će se provesti i troškove sanacije i obnove.
Ako troškovi za obnovu prelaze finansijski potencijal nosioca prava na gospodarenje u kombinaciji sa dostupnim finansijskim sredstvima za šume iz namjenskih fondova kantona i Federacije, Vlada Federacije će obezbijediti posebna sredstva kako bi se omogućila implementacija plana.

4.11. Promet drveta i sekundarnih šumskih proizvoda

Član 37.

Zabranjeno je drvo, dijelove stabala i grane posječene u šumi i izvan šume (na poljoprivrednom zemljištu, međama, pojedinačna stabla i sl.), kretati od panja i stavljati u promet dok se ne obilježi šumskim čekićem (žigoše), obrojči, premjeri i ne izda otpremni iskaz.

Žigosanje, obrojčavanje, premjeravanje i izdavanje otpremnog iskaza za drvo koje potiče iz državne šume vrši kantonalno šumsko privredno društvo a za drvo iz privatnih šuma kantonalne uprave.

Zabranjeno je sekundarne šumske proizvode iz člana 9. ovog zakona stavljati u promet bez odobrenja kantonalnog šumsko privrednog društva.

Pod prometom drveta i sekundarnih šumskih proizvoda, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se prevoz saobraćajnicama, kupovina, prodaja, poklon, skladištenje kao i primanje drveta u pilane u kojima se vrši rezanje drveta.

Licu koje izvrši ili dozvoli sječu šume na uzurpiranom zemljištu na kome imovinsko-pravni odnosi nisu raspravljeni ili koje izvrši sječu bez prethodne doznake i prije žigosanja, obrojčavanja i snabdijevanja drveta sa otpremnim iskazom i koje stavi u promet sekundarne šumske proizvode u suprotnosti sa odredbama ovog člana, uz osudu na kaznu izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja drveta, odnosno sekundarnih šumskih proizvoda, kao i sredstava kojima je izvršena nezakonita radnja.

Privremeno oduzimanje drveta i sekundarnih šumskih proizvoda (zapljena) koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa odredbama ovog člana, kao i sredstava kojima je izvršena nezakonita radnja vrše čuvari šuma, stručna lica koja su ovlaštena za zaštitu šuma od strane kantonalnog šumsko privrednog društva, pripadnici policije i nadležni šumarski inspektori. Privremeno oduzeti šumski proizvodi pohranjuju se na mjestu koje odredi kantonalna uprava. U slučaju da postoji mogućnost da se u toku pohranjivanja šumskim proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost, zapljenjena roba će se prodati licitacijom a finansijska sredstva deponovati na poseban račun kojeg će odrediti kantonalna uprava, odnosno kantonalno šumsko privredno društvo.

Lica iz stava 6. ovog člana imaju pravo legitimisati sva lica koja se kreću na području šume koju čuvaju, odnosno nad kojom vrše nadzor, kao i pravo privremenog oduzimanja predmeta kojima je izvršen prekršaj, privredni prijestup ili krivično djelo.

U periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra, drvo četinara i brijesta ne može se sa korom stavljati u promet i uskladištavati.

Izuzetno od stava 8. ovog člana, drvo četinara i brijesta može se sa korom stavljati u promet ako period od sječe do otpreme traje kraće od ciklusa razvoja insekta, a najduže do 21 dan.

Način žigosanja, obrojčavanja, premjeravanja, sadržaj i način izdavanja otpremnog iskaza za drvo propisat će federalni ministar.

5. ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM REŽIMOM GOSPODARENJA

5.1.Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom
5.1.1. Opći principi

Član 38.

Kako bi se obezbijedila njihova zaštita ili specijalni režim gospodarenja, određene šume mogu biti proglašene zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom. Njima će se gospodariti na takav način kojim će se obezbijediti ostvarivanje namjene prema kojoj su šume proglašene.
Procjena šumskih funkcija će biti korištena za proglašenje iz stava 1. ovog člana. Ukoliko šume predstavljaju dio područja koje je zaštićeno u skladu s bilo kojim drugim federalnim zakonom, koji također propisuje posebni režim gospodarenja za šume, takve šume će se smatrati proglašenim šumama s posebnom namjenom.
Propisi kojim se šume proglašavaju zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom će odrediti režim gospodarenja takvim šumama, izvršioca propisanog režima kao i pravna lica koja su odgovorna za obezbjeđenje sredstava da bi se pokrili troškovi vezani za posebni režim gospodarenja.
Određene mjere koje bi mogle biti neophodne za unapređenje izuzev istaknutih socijalnih funkcija šume, koja nije proglašena šumom s posebnom namjenom, će biti utvrđene ugovorom između kantonalnog šumsko privrednog društva ili privatnog vlasnika šume i tijela koje je zainteresovano za ovakve mjere. Kantonalno ministarstvo daje saglasnost na ugovor.
Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom moraju se ucrtati na kartu i obilježiti vidljivim znakovima koji se odrede u propisu o proglašenju šume. One će biti predmet nadzora nadležnog šumarskog inspektora bez obzira na tijelo koje je proglasilo šume. Obilježavanje šuma vrši kantonalno šumsko privredno društvo na način predviđen standardima, a za privatne šume kantonalna uprava. Troškove obilježavanja snosi pravno lice u čiju se korist šuma proglašava zaštitnom, odnosno šumom sa posebnom namjenom.
Aktom kojim se šume proglašavaju zaštitnim ili šumama sa posebnom namjenom određuju se uslovi, način korištenja i zaštita tih šuma. Kantonalno šumsko privredno društvo, odnosno vlasnik šume, ima pravo na naknadu za ograničeno korištenje ili povećane troškove zaštite. Naknadu snosi pravno lice na čiji je zahtjev proglašenje izvršeno. Visina naknade se utvrđuje sporazumno, a ako se sporazum ne postigne naknada se utvrđuje po Zakonu o eksproprijaciji.

Federalno ministarstvo vodi evidenciju zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom.

5.1.2. Zaštitne šume

Član 39.

Zaštitne šume su:

a) šume koje prvenstveno služe za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta podložna erozijama, bujicama, klizištima ili oštrim klimatskim uslovima koji ugrožavaju postojanje samih šuma;
b) šume čiji je glavni zadatak zaštita naselja, privrednih i drugih objekata kao što su saobraćajnice, energetski objekti, objekti telekomunikacione infrastrukture, zaštita izvorišta i korita vodotoka, obale vodenih akumulacija kao i šume koje su podignute kao zaštitni pojasevi, odnosno koje služe protiv prirodnih nepogoda ili katastrofičnih ili stihijskih efekata ljudskog djelovanja.

Zaštitne šume iz stava 1. ovog člana proglašava Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva, odnosno vlade kantona na prijedlog kantonalnog ministarstva. Federalno ministarstvo i kantonalno ministarstvo svoj prijedlog zasnivaju na ekspertizi stručne komisije koju imenuje nadležno ministarstvo i prethodno pribavljenog mišljenja Federalne uprave i kantonalne uprave.

Primjerak akta o proglašenju zaštitne šume obavezno se dostavlja Federalnom ministarstvu, Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Federalnoj upravi i kantonalnoj upravi.

5.1.3. Šume s posebnom namjenom

Član 40.

Za šume sa posebnom namjenom proglašavaju se:

a) šume ili njeni dijelovi koje imaju poseban kulturni, historijski, ekološki i prirodni značaj, nacionalni parkovi, park šume, prirodni i lovni rezervati;
b) šume od posebnog značaja za odbranu i potrebe Vojske Federacije;
c) šume i šumsko zemljište od značaja za zaštitu biodiverziteta i prirodnih staništa flore, faune i drugih organizama;
d) šume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti;
e) šume od posebnog naučnog i obrazovnog značaja;
f) šume od specijalnog značaja za pročišćavanje zraka, snabdjevanje vodom i njezin kvalitet;
g) šume namjenjene za izletišta, odmor, opće obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga lječilišta.

Šume iz stava 1. tač. a) i b) ovog člana će proglasiti Vlada Federacije uz prethodno pribavljeno mišljenje Federalnog ministarstva, šume iz stava 1. tač. c), d) i e) ovog člana Federalno ministarstvo a šume iz stava 1. tač. f) i g) kantonalna ministarstva.

Šume s posebnom namjenom mogu biti nazvane prema ključnim funkcijama koje obezbjeđuju.

Primjerak akta o proglašenju šuma s posebnom namjenom obavezno se dostavlja Federalnom ministarstvu, Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Federalnoj upravi i kantonalnoj upravi.

5.1.4. Zahtjev za proglašenje

Član 41.

Zahtjev sa elaboratom za proglašenje zaštitnih šuma ili šuma s posebnom namjenom kojeg podnosi zainteresovana institucija ili pravno lice će naročito sadržavati sljedeće:

a) cilj i razloge zbog kojih se predlaže proglašenje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom;
b) naziv šumskogospodarske jedinice, broj odjela i oznaku odsjeka, i za privatne šume naziv katastarske opštine i broj katastarske parcele;
c) digitaliziranu kartu razmjere 1:10.000 (za manja područja razmjera 1:5.000), sa ucrtanom parcelom za koju se traži proglašenje zaštitne šume, odnosno šume sa posebnom namjenom;
d) opis strukture šume i šumskog zemljišta, uključujući stanje površina, drvnu zalihu po vrstama drveća, godišnji prirast i jednogodišnji etat;
e) procjenu okolišnog uticaja;
f) predložena ograničenja u gospodarenju;
g) predložene naknade ukoliko one dođu u obzir;
h) odgovarajuće administrativne mjere uključujući javne obavijesti i rasprave.
Federalna uprava će podnijeti prijedloge za proglašenje šuma koje su od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumama kao što je određeno u Šumarskom programu Federacije.

5.1.5. Šume krša i pošumljavanje

Član 42.

Šume krša i šumskog zemljišta će biti klasifikovane kao područja velike opasnosti od šumskih požara. Kantonalne uprave će naročitu pažnju poklanjati provođenju svih mjera za prevenciju požara, kao što je uneseno u planove za zaštitu od šumskih požara i organizovaće službu za gašenje požara, specijalno opremljenu i obučenu za borbu protiv šumskih požara.

Finansiranje izrade šumskogospodarske osnove za državne šume na području krša vršit će se iz namjenskog fonda kantona.

Član 43.

Pošumljavanje krša, goleti i drugog šumskog zemljišta će biti urađeno prema planu za pošumljavanje a koji će naročito sadržavati sljedeće:

a) površine koje će se pošumljavati, naziv šumskogospodarskog područja, gospodarska jedinica, broj odjela i oznaka odsjeka;
b) sporazum vlasnika zemljišta ako je on potreban;
c) analiza prirodnih karakteristika staništa, naročito u smislu tla i klimatskih uslova;
d) izbor vrsta drveća, posebne karakteristike sadnica i opis razloga za njihov izbor;
e) gustoća i način - tehnika sadnje ;
f) troškovi sadnje i troškovi održavanja pošumljenog područja - najmanje pet godina;
g) procjena funkcija koje će tek zasađene šume da obavljaju u tim predjelima;
h) mjere zaštite od požara.
Pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta može se vršiti, po zahtjevu vlasnika zemljišta, zajedno sa planom za pošumljavanje iz stava 1. ovog člana. Pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta vršit će se u skladu sa propisima o promjeni namjene korištenja poljoprivrednog zemljišta.
Za plantaže četinara koje zauzimaju više od pet hektara zemljišta napraviće se procjena okolišnog uticaja.
Kantonalno ministarstvo odobrava planove pošumljavanja uz pribavljeno mišljenje Federalne uprave.
Finansiranje pošumljavanja šumskog zemljišta treba da se obezbijedi iz namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona. Pošumljavanje područja krša, gdje će pošumljavanje imati visoko koristan uticaj na ekološke uslove i okoliš, će imati prioritet za finansijske podsticaje.

6. VLASNIŠTVO, UPRAVLJANJE, KATASTAR ŠUMA, ADMINISTRATIVNE I
EKONOMSKE FUNKCIJE

6.1. Vlasništvo i katastar šuma

Član 44.

Šume i šumsko zemljište su u državnom vlasništvu (u daljem tekstu: državne šume) i vlasništvu fizičkih lica (u daljem tekstu: privatne šume).

Državne šume su u vlasništvu Federacije. U ostavarivanju prava po osnovu vlasništva nad šumom i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu Federaciju će zastupati Federalno ministarstvo-federalni ministar.

Privatne šume, u smislu ovog zakona, su sve šume i šumsko zemljište za koje fizičko ili pravno lice valjanim dokumentima iz zemljišne knjige i katastra nekretnina dokaže da je vlasnik šume.

Kantonalna šumsko privredna društva i kantonalne uprave za privatne šume dužni su dostaviti Federalnoj upravi podatke radi vođenja katastra šuma najdalje do 31. marta tekuće godine i obavještavati ga o svim nastalim promjenama u toku protekle godine koje su uticale na vođenje katastra.
Jedan primjerak izrađenog katastra Federalna uprava je dužna dostaviti Federalnom ministarstvu.
Ako kanton ili općina kupi šumu ili šumsko zemljište i na tom zemljištu podignu šumu, ili ako dobiju šumu ili šumsko zemljište kao poklon od bilo kog fizičkog ili pravnog lica nakon stupanja na snagu ovog zakona, te šume kantona ili općine postaju također državnim šumama.
Pravo vlasništva nad šumama i šumskim zemljištem ne može se steći njihovim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog.
Federalni ministar će, uz pribavljeno mišljenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, donijeti propise koji se tiču klasifikacije vlasništva u svrhu statističke obrade ili planiranja u šumarstvu i propisati način vođenja katastra šuma za državne i privatne šume.

6.1.1. Promet šuma

Član 45.

Zabranjen je promet državnih šuma i šumskog zemljišta. Svaki promet državnih šuma i šumskog zemljišta u suprotnosti s odredbama ovog zakona je nezakonit i takav ugovor će biti nevažeći.
Izuzev od odredaba stava 1. ovog člana promet šuma i šumskog zemljišta može se vršiti samo u postupku arondacije i komasacije kao i putem zamjene uz prethodno pribavljenu saglasnost federalnog ministra koja se zasniva na mišljenju federalne uprave i kantonalne uprave.
Izuzev od odredaba stava 1. ovog člana, državne šume i šumsko zemljište, za koje je prethodno izdato odobrenje za krčenje u skladu s odredbama ovog zakona, može se prodati drugom pravnom ili fizičkom licu u svrhu koja je u skladu sa prostornim planom određenim odlukom Parlamenta Federacije. Sredstva dobijena prodajom državnih šuma i šumskog zemljišta prihod su namjenskog fonda Federacije 40% i namjenskog fonda kantona 60% i mogu se koristiti samo za kupovinu šuma i šumskog zemljišta i podizanje novih šuma.
Federacija ima pravo prvenstva za kupovinu privatnih šuma i šumskog zemljišta koje su Vlada Federacije, Federalno ministarstvo ili kantonalno ministarstvo proglasili zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom.
Osim u slučajevima iz stava 2. ovog člana, vlasnik šuma i šumskog i poljoprivrednog zemljišta koje graniči sa šumom i šumskim zemljištem koje se prodaje, će imati pravo prvenstva za kupovinu te šume ukoliko ta prodaja ne predstavlja smetnju u pogledu gospodarenja državnim šumama, a što se dokazuje mišljenjem Federalne uprave. Ako se ovo pravo prvenstva ne iskoristi onda pravo prvenstva za kupovinu pripada vlasniku čija je šuma najbliža šumi koja se prodaje.
Federalni ministar će donijeti propise koji se tiču procedura i vremenskih ograničenja za prodaju šuma, utvrditi pravo prvenstva za kupovinu i uslove za zamjenu šume.

6.1.2. Utvrđivanje granica državnih šuma

Član 46.

Granice državnih šuma moraju na terenu biti obilježene vidnim i trajnim biljegama.
Granice državnih šuma, koje nisu utvrđene, moraju se utvrditi u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru nekretnina i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.
Utvrđene granice iz stava 2. ovog člana moraju se ucrtati na katastarskim planovima i provesti kroz katastarski operat organa nadležnog za geodetske poslove.
Poslove obilježavanja granica državnih šuma i održavanje graničnih znakova dužna su vršiti kantonalna šumsko privredna društva.
Federalni ministar će propisati način obilježavanja granica državnih šuma, kao i vrstu i postavljanje graničnih znakova.

6.2. Upravljanje šumama

6.2.1. Upravljanje privatnim šumama

Član 47.

Privatnim šumama upravljaju njihovi vlasnici u skladu sa ovim zakonom, podzakonskim propisima, propisima kantona i odredbama šumskogospodarske osnove. U finansiranju izrade šumskogospodarske osnove učestvuju vlasnici šuma proporcionalno površini po vlasniku i kantonalna ministarstva iz namjenskih fondova kantona.

Kantonalno ministarstvo putem kantonalne uprave obavlja stručne poslove u pogledu gospodarenja privatnim šumama, a može određene poslove prenijeti na kantonalno šumsko privredno društvo. Prenošenje poslova vrši se uz obostranu saglasnost i reguliše se međusobnim ugovorom.

Pod poslovima iz stava 2. ovog člana podrazumjevaju se doznaka, primanje i premjeravanje, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje šumsko-uzgojnih radova, čuvanje i zaštita šuma. Kantonalne uprave dužne su voditi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim šumsko-razvojnim planovima, šumskogospodarskom osnovom i projektom za izvođenje. Podaci predviđeni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu najkasnije do 28. februara tekuće godine.

Način i oblik vođenja registra evidencija iz stava 3. propisat će federalni ministar.

Ako za privatne šume nije izrađena šumskogospodarska osnova šumama se gospodari na osnovu godišnjeg plana gospodarenja koji donosi kantonalna uprava, ali najduže dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Za privatne šume projekat za izvođenje izrađuje i donosi kantonalna uprava ili pravno lice na koje su prenijeti stručni poslovi.

6.2.2. Upravljanje državnim šumama

Član 48.

Državnim šumama i šumskim zemljištima upravljaju Federalna uprava i kantonalne uprave pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Federalna uprava i kantonalne uprave neće upravljati državnim šumama i šumskim zemljištem koje Vlada Federacije proglasi zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom pod uslovom da su te šume predate na upravljanje drugom pravnom licu.

Član 49.

Federalno ministarstvo (federalni ministar) ugovorom prenosi poslove gospodarenja šumama i šumskim zemljištem kantonalnim ministarstvima (kantonalnim ministrima).
Poslovi koje kantonalne uprave ustupaju kantonalnim šumsko privrednim društvima u pogledu gospodarenja državnim šumama sastoje se naročito iz:

a) donošenja šumskogospodarskih osnova;
b) izrada projekata za izvođenje i njihova realizacija;
c) održavanje i izgradnja šumske infrastrukture;
d) promet šumskih drvnih sortimenata;
e) izvršavanje programa i planova jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma;
f) provođenje mjera integralne zaštite šuma;
g) proizvodnja i promet šumskog sjemena i šumskog i ukrasnog sadnog materijala;
h) izvršavanje planova iskorištavanja sekundarnih šumskih proizvoda;
i) realizacija planova razvoja šumarstva i mjera racionalizovanja u šumarstvu;
j) sve ekonomske odgovornosti, koristi, zadaci i odluke;
k) ostali poslovi koji se ugovorom ustupaju od strane kantonalne uprave.

Skupština kantona osnovat će jedno kantonalno šumsko privredno društvo za područje kantona.
U sklopu kantonalnih šumsko privrednih društava formiraju se niže organizacione jedinice za područje jedne ili više opština koje će obavljati poslove u pogledu gospodarenja državnim šumama u granicama jedne ili više gospodarskih jedinica.
Kantonalno ministarstvo (kantonalni ministar) će kantonalnom šumskom privrednom društvu ugovorom prenijeti poslove, zadatke i odgovornosti iz stava 2. ovog člana.
Kantonalna šumsko privredna društva dužna su voditi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim šumsko-razvojnim planovima, šumskogospodarskom osnovom i projektom za izvođenje. Podaci predviđeni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu najkasnije do 28. februara tekuće godine.
Način i oblik vođenja registra evidencija iz stava 6. ovog člana propisat će federalni ministar.
Kantonalno ministarstvo (kantonalni ministar) će prekinuti ugovor iz stava 5. ovog člana ako kantonalno šumsko privredno društvo:

a) u roku od tri godine, od dana osnivanja, ne izradi šumskogospodarsku osnovu;
b) ne gospodari šumama u skladu sa šumskogospodarskom osnovom i ako ne izvršava obaveze koje proizlaze iz ovog zakona;
c) redovno i u datim rokovima na izvještava kantonalnu upravu o svim relevantnim podacima shodno odredbama ovog zakona i ne dostavi podatke koje zatraži kantonalna uprava, a koji su od važnosti za sagledavanje stanja u pogledu gospodarenja šumama;
d) izvrši više od 5% radova na sječi šume i izvlačenju sortimenata predviđenih projektom za izvođenje koje ne može izvršiti svojim kapacitetima bez licitacije.

Za direktora kantonalnog šumsko privrednog društva može se postaviti lice koje ima završen šumarski fakultet i najmanje pet godina radnog iskustva u struci, a za rukovodioca niže organizacione jedinice lice koje ima završen šumarski fakultet sa najmanje tri godine radnog iskustva u struci.

6.2.3. Prava trećih lica

Član 50.

Prava trećih lica na šumu i šumsko zemljište će se poštovati ako se područje koristilo u periodu od zadnjih trideset godina. Starija utvrđena prava trećih lica na šumu će biti poništena i anulirana, ako nisu bila korištena u zadnjih trideset godina.

Prava trećih lica mogu biti otkupljena za odgovarajuću novčanu naknadu, nakon zahtjeva vlasnika šume.

Zabranjeno je utvrđivati nova ili širiti postojeća prava trećih lica na šumu osim ako je to u skladu sa kantonalnim šumsko-razvojnim planom.

6.2.4. Zaštita susjednih parcela

Član 51.

Prilikom gospodarenja šumom, vlasnik ili korisnik šume treba da vodi dužnu pažnju o susjednim parcelama.
Ako vlasnik šume, u procesu gospodarenja šumom, na neki način vrši uticaj na susjedne parcele, vlasnik šume je obavezan da traži saglasnost vlasnika susjedne parcele prije nego započne tu aktivnost. Ako se ne može doći do sporazuma, kantonalno ministarstvo će odlučiti o tome da li se ta aktivnost može provesti, u kom obliku, a naknada će se utvrditi sporazumno ili putem nadležnog suda.

6.2.5. Korištenje parcela trećih lica

Član 52.

Vlasnik, odnosno nosilac prava gospodarenja na zemljištu, dužan je da dozvoli privremeni prijevoz (prinudni put) ili smještaj šumskih proizvoda sa susjednih parcela na svom zemljištu ako to nije moguće izvršiti na drugi način, ili ako bi drugi način bio nesrazmjerno skuplji.

Korisnik prinudnog puta ili smještaja proizvoda dužan je da vlasniku, odnosno korisniku zemljišta, plati naknadu za to korištenje.

Ako je zbog izgradnje šumske transportne infrastrukture neophodno koristiti parcele trećih lica izvršit će se eksproprijacija takvih parcela uz tržišnu naknadu. Od drugih vlasnika šume i ostalih pravnih ili fizičkih lica koja imaju koristi od ovakve infrastrukture, može se zahtijevati da učestvuju u troškovima izgradnje i održavanja u skladu sa koristima koje će imati od toga.

Rješenje o ustanovljavanju prinudnog puta i o naknadi donosi, na zahtjev zainteresovanog lica, kantonalno ministarstvo.

Žalba protiv rješenja o ustanovljavanju služnosti ne zadržava izvršenje rješenja.

Nezadovoljna stranka može u roku od 30 dana od dana prijema rješenja, podnijeti prijedlog da nadležni sud utvrdi naknadu.

6.3.Stručni i organizacijski zahtjevi
6.3.1. Stručni zahtjevi

Član 53.

Kantonalna šumsko privredna društva, kantoni i vlasnici privatnih šuma dužni su u potpunosti obezbijediti implementaciju stručnih zahtjeva koji su određeni ovim zakonom i podzakonskim propisima.
U gospodarskim jedinicama sa preko 2.000 hektara šuma i šumskog zemljišta poslove u pogledu gospodarenja šumama obavljat će diplomirani inžinjeri šumarstva sa stručnim ispitom iz oblasti šumarstva.
Stručni ispit iz oblasti šumarstva mogu polagati samo kandidati sa diplomom šumarskog fakulteta VII/1 stepena obrazovanja i sa najmanje dvije godine iskustva na terenu u gospodarenju šumom.
Federalni ministar će donijeti program za polaganje stručnog ispita iz oblasti šumarstva.
Polaganja stručnog šumarskog ispita oslobođeni su diplomirani inžinjeri sa više od deset godina radnog iskustva, specijalisti, magistri i doktori šumarskih nauka.

6.3.2. Čuvanje šuma
Član 54.

Kantonalne uprave dužne su obezbijediti neposrednu zaštitu šuma - čuvanje šuma od bespravnog prisvajanja i korištenja, šumskih požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina kao i drugih protivzakonitih radnji, putem organizovane čuvarske službe (čuvari šuma) po određenim čuvarskim reonima.

Čuvarsku službu obavljaju stručna lica koja za to ovlasti kantonalna uprava. Čuvari šume mogu biti lica koja su završila srednju šumarsku školu III i IV stepen, koja ispunjavaju uslove za nošenje oružja i druge uslove za obavljanje javne službe čuvara šuma.

Čuvari šuma službu obavljaju u uniformi, moraju biti naoružani i moraju posjedovati dokument - legitimaciju čuvara šuma kojim potvrđuju status čuvara šuma. Legitimaciju imaju i druga stručna lica koja imaju ovlaštenje za poslove zaštite šuma.

Dužnosti čuvara šuma su da:

a) čuva šumu od šumskih požara, na način kako je utvrđeno ovim zakonom i planovima zaštite šuma od požara;
b) čuva šumu od bespravnog zauzimanja i korištenja, od bespravnih sječa i krađe šumskih proizvoda, sprječava bespravnu izgradnju u šumi i na šumskim zemljištima;
c) prati pojave i kretanje biljnih bolesti i štetočina i štete nanesene šumi od divljači;
d) preduzima mjere održavanja šumskog reda i na sprječavanju oštećivanja stabala i podmlatka prilikom izvođenja sječa i izvlačenje šumskih sortimenata;
e) sprječava nezakonito pokretanje drveta iz šume, ubiranje i sakupljanje sekundarnih proizvoda i stavljanje istih u promet;
f) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prateću dokumentaciju za prijevoz šumskih sortimenata;
g) pregleda porijeklo drveta na pilanama i na svim drugim mjestima gdje se drvo drži;
h) preduzima mjere da se šumski putevi i vlake redovno održavaju i sprječava izgradnju neprojektovanih vlaka;
i) sprječava istresanje i deponovanje smeća i drugog otpada u šumu i uništavanje graničnih znakova;
j) legitimiše sva lica zatečena u vršenju prekršajnih radnji po ovom zakonu i krivičnih djela koja se odnose na šume ili za koja postoji osnovana sumnja da su izvršila takva djela, ako se ne može utvrditi identitet tih lica na drugi način;
k) obavještava nadležne službe u kantonu, Policijsku upravu i šumarsku inspekciju o svim zapaženim nepravilnostima.

U slučajevima iz stava 4. ovog člana svako lice je dužno da na zahtjev čuvara šuma pokaže lične isprave kojim se utvrđuju njegov identitet i isprave za drvo i ostale proizvode koje prevozi, kao i da omogući pregled vozila, drugih sredstava prijevoza, prtljaga i mjesto i prostore gdje su šumski proizvodi smješteni.

Federalni ministar će propisati zadatke čuvara šuma, način izvršavanja zadataka, oblik i sadržaj legitimacije čuvara šuma i kriterije za utvrđivanje veličine čuvarskog reona.

6.3.3. Povezivanje vlasnika šuma

Član 55.

Kantonalna uprava će obezbijediti finansijsku i stručnu pomoć za uspostavljanje i funkcionisanje raznih oblika povezivanja vlasnika šuma tamo gdje, zbog male površine šumskih parcela, rascjepkanosti ili razdijeljenosti parcela različitih vlasnika, nije moguće trajno i efikasno gospodariti šumama.

7. ŠUMARSKE INSTITUCIJE

7.1.Federalna uprava

7.1.1. Osnivanje

Član 56.

Ovim zakonom osniva se Federalna uprava za šumarstvo.
Federalna uprava je u sastavu Federalnog ministarstva.
Sjedište Federalne uprave za šumarstvo je u Sarajevu.

7.1.2. Poslovi Federalne uprave

Član 57.

Federalna uprava obavlja slijedeće poslove:

a) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma, uključujući inventuru svih šuma, ustanovljava i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta i katastar šumske infrastrukture u državnom vlasništvu;
b) priprema nacrt Šumarskog programa Federacije i podnosi ga Federalnom ministarstvu;
c) utvrđuje i prati dinamiku izrade šumskogospodarskih osnova;
d) pruža stručnu pomoć za izradu šumskogospodarskih osnova za šumskogospodarska područja i gospodarske jedinice;
e) izrađuje plan i program za proširenu biološku reprodukciju šuma i programe i planove za pošumljavanje krša i goleti;
f) utvrđuje i vodi registar i evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i proizvođača šumskog i ukrasnog drveća i grmlja u Federaciji;
g) vrši stručne poslove u vezi proizvodnje šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala koji proizlaze iz odredaba ovog zakona i propisa iz oblasti o sjemenu i sadnom materijalu i izdaje potrebnu dokumentaciju o zdravstvenom stanju i kvalitetu šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala;
h) prati zdravstveno stanje šuma, obavlja poslove izvještajno-prognozne službe i prati stanje i stepen oštećenosti šuma;
i) izrađuje programe integralne zaštite šuma i planove protivpožarne zaštite;
j) izrađuje podloge za programe razvoja šumarstva i lovstva i obezbjeđuje podatke za potrebe prostornih planova uz primjenu tehničkih normativa iz oblasti šumarstva
k) prati ekonomsko stanje šumarstva na osnovu podataka dobivenih od strane kantonalnih uprava, redovno podnosi izvještaj o cijenama i kvalitetu šumskih drvnih sortimenata i sekundarnih šumskih proizvoda i upoznaje javnost o stanju šuma i razvoju šumarstva i izdaje prigodne stručno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovom značaju;
l) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskog fonda Federacije uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva;
m) priprema i sprovodi naučno - istraživačke djelatnosti i transfer znanja iz oblasti šumarstva i lovstva;
n) priprema stručna mišljenja za formiranje i reviziju šumskogospodarskih područja;
o) priprema i daje mišljenja za proglašavanje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom;
p) organizuje savjetovanja i pruža stručnu pomoć kantonalnim upravama i kantonalnim šumsko privrednim društvima;
q) razvija međuentitetsku saradnju iz oblasti šumarstva i lovstva;
r) sprovodi i primjenjuje međunarodne konvencije i standarde iz oblasti šumarstva i lovstva;
s) utvrđuje i sprovodi strategiju borbe protiv korupcije u saradnji sa kantonalnim upravama.

Federalna uprava će pripremati godišnje planove rada, finansijske planove i izvještaje o izvršenim radovima i iste, putem Federalnog ministarstva, dostaviti Vladi Federacije.

7.2. Kantonalne institucije

7.2.1. Izvršenje dužnosti kantona

Član 58.

Kantoni će provesti svoje zadatke, kao što je navedeno u ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, putem kantonalnog ministarstva i kantonalne uprave pri kantonalnom ministarstvu. Kantonalne uprave mogu formirati svoje organizacione jedinice po općinama koje će obavljati poslove predviđene članom 47. ovog zakona.

7.2.2. Poslovi kantonalne uprave

Član 59.

Kantonalna uprava obavlja slijedeće poslove:

a) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta na području kantona;
b) priprema kantonalni šumsko-razvojni plan i podnosi ga kantonalnom ministarstvu;
c) prati dinamiku poslova na izradi šumskogospodarskih osnova i njihovu realizaciju;
d) vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i proizvođača šumskog i ukrasnog drveća i grmlja;
e) obavlja poslove izvještajno-dojavne službe i prati stanje i stepen oštećenosti šuma i o tome obavještava Federalnu upravu;
f) obezbjeđuje neposrednu zaštitu šuma putem čuvarske službe;
g) ustupa poslove kantonalnom šumsko privrednom društvu u pogledu gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu i prati izvršenje ugovorenih obaveza;
h) prati realizaciju programa integralne zaštite šuma;
i) usaglašava šumskogospodarske osnove sa prostornim planovima, vodoprivrednim osnovama, lovno-privrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa i federalnim programom upravljanja mineralnim sirovinama i planovima upravljanja s pojedinim mineralnim sirovinama;
j) daje mišljenje na šumskogospodarske osnove;
k) prati ekonomsko stanje šumarstva na području kantona i podatke dostavlja Federalnoj upravi;
l) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskog fonda kantona;
m) učestvuje u izradi stručnog mišljenja za formiranje ili reviziju šumskogospodarskih područja;
n) priprema i daje mišljenje za proglašenje zaštitnih i šuma sa posebnom namjenom na način propisan ovim zakonom;
o) sprovodi programe i podstiče naučno-istraživačku djelatnost, organizuje savjetovanja i pruža stručnu pomoć kantonalnom šumsko privrednom društvu;
p) izrađuje planove za izgradnju i održavanje šumskih cesta i zaštitu izvorišta i vodotoka unutar šumskih resursa uz saglasnost nadležnog organa za poslove vodoprivrede;
q) prati provođenje primjene jedinstvenih cijena šumskih proizvoda;
r) upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje odgovarajuće stručno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovom značaju;
s) izrađuje godišnji plan rada, finansijski plan i godišnji izvještaj i iste dostavlja kantonalnom ministartstvu;
t) obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz ovog zakona ili po zahtjevu kantonalnog ministarstva.

Kantoni će donijeti propise o upravljanju i korištenju sredstava namjenskih fondova kantona. Sredstva namjenskih fondova kantona mogu biti korištena samo za izvršenje zadataka koji su u skladu sa ovim zakonom dati kantonima i za mjere koje su slične namjeni korištenja sredstava namjenskog fonda Federacije.

Kantonalna uprava dostavlja Federalnoj upravi sve potrebne podatke u cilju sagledavanja stanja šumarstva u Federaciji.

8. FINANSIRANJE

Član 60.

Prihodi namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona su:

a) naknada za korištenje opšte korisnih funkcija šume;
b) sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma;
c) naknade iz člana 4. stav 9., člana 19. stav 8., člana. 26. st. 3. i 4. i člana 45. stav 3.;
d) donacije, krediti, pokloni i drugi izvori.

Naknade iz stava 1. tačka a) ovog člana će plaćati sva pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost na teritoriji Federacije u visini 0,1% njihovog ukupnog prihoda osim kantonalnih šumsko privrednih društava iz člana 27. ovog zakona.
Kantonalna šumsko privredna društva će plaćati naknadu iz stava 1. tačka b) ovog člana, u skladu sa članom 27. ovog zakona, u visini koja neće biti manja od 3% od vrijednosti prihoda ostvarenih od prodaje drveta i prodaje sekundarnih šumskih proizvoda. Vlada Federacije može na osnovu ekonomske analize kantonalnih šumsko privrednih društava, koju će izrađivati Federalna uprava i na osnovu podataka iz šumskogospodarskih osnova, odrediti da trebaju određena kantonalna šumsko privredna društva plaćati naknade u višem procentu.
Naknade iz st. 2. i 3. ovog člana se uplaćuju polugodišnje i po završnom godišnjem računovodstvenom izvještaju, u iznosu od 20% na poseban račun namjenskog fonda Federacije koji se vodi kod Federalne uprave i 80% na poseban račun namjenskog fonda kantona koji se vodi kod nadležne kantonalne uprave na čijem području je pravno lice registrovano.
Uplate će se vršiti u skladu sa posebnim propisom Federalnog ministarstva finansija.
Finansijska policija i federalna odnosno kantonalna šumarska inspekcija vrši kontrolu obračuna i plaćanja iz stava 5. ovog člana. Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu iz stava 1. ovog člana, naknada će se naknadno obračunati i naplatiti iz sredstava obveznika.
Federalni ministar u sporazumu sa federalnim ministrom finansija će propisati oblik i sadržaj obrasca za obračun naknada iz st. 2. i 3. ovog člana.

Član 61.

Iz namjenskog fonda Federacije finansirat će se slijedeći poslovi:

a) po naredbi šumarskog inspektora, mjere zaštite i pošumljavanja, ako ih odgovorna lica nisu izvršila s tim da će se utrošena sredstva vratiti u namjenski fond Federacije od strane odgovornog lica;
b) naknada za zaštitne šume i šume sa posebnom namjenom koje je proglasila Vlada Federacije ili Federalno ministarstvo prema odredbama ovog zakona;
c) naučna istraživanja, stručne ekspertize.

Iz namjenskog fonda kantona finansirat će se rad čuvarske službe.

Iz namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona zajednički će se finansirati:

a) pošumljavanje krša i goleti;
b) obnova šuma kao posljedica elementarne nepogode;
c) naučno-istraživački rad.

Iz namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona uz saglasnost federalnog i kantonalnih ministara finansirati će se:

a) gradnja šumskih puteva prvenstveno radi sprovođenja šumsko uzgojnih i zaštitnih mjera;
b) određene šumsko uzgojne i zaštitne mjere;
c) rasadnička proizvodnja.
Prijave za finansiranje i sufinansiranje aktivnosti iz st. 3. i 4. ovog člana će biti poslate Federalnoj upravi koji će pripremiti program podsticaja za šumarstvo i dostavit će ga Federalnom ministarstvu na usvajanje. Prilikom pripreme programa, Federalna uprava će poštovati operativni dio Šumarskog programa Federacije, dostupna sredstva u pojedinačnoj godini i kriterije propisane od strane federalnog ministra.

Član 62.

Iz namjenskog fonda kantona izdvaja se prihod za razvoj nerazvijenih dijelova općine u visini 2% od ostvarenog prihoda prodajom drvnih sortimenata i vrijednosti drveta upotrijebljenog za vlastite potrebe kao i prihoda ostvarenih prodajom sekundarnih šumskih proizvoda koje je kantonalno šumsko privredno društvo ostvarilo na području te općine.
Sredstva iz stava 1. ovog člana se uplaćuju na poseban račun za razvoj nerazvijenih dijelova opštine.

9. NADZOR NAD SPROVOĐENJEM OVOG ZAKONA

Član 63.

Federalno ministarstvo vrši nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona koji su ovim zakonom stavljeni u nadležnost Federacije, kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova određenih ovim zakonom koji predstavljanju vršenje javnih ovlaštenja.

Federalno ministarstvo vrši i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvršenja federalne politike u oblasti očuvanja i zaštite šuma, planiranja i upravljanja šumama i finansiranja obnove i unapređenja šuma na teritoriji Federacije.

Kantonalna ministarstva vrše upravni nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona koji su ovim zakonom stavljeni u nadležnost kantona kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova određenih ovim zakonom koji predstavljaju vršenje javnih ovlaštenja, a stavljeni su u nadležnost kantona.

Član 64.

Poslove šumarske inspekcije, prema ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, obavljaju federalni šumarski inspektori, federalni granični šumarski inspektori i kantonalni šumarski inspektori.

Federalna šumarska inspekcija može neposredno obaviti poslove iz nadležnosti kantonalne šumarske inspekcije, kada ocijeni da se na drugi način ne mogu provesti odredbe ovog zakona ili drugih propisa donesenih na osnovu ovog zakona, a nadležna kantonalna šumarska inspekcija nije obavila inspekcijski nadzor u za to naloženom roku ili nije završila postupak u roku.

Kantonalni šumarski inspektor može po ovlaštenju i nalogu federalne šumarske inspekcije, izvršiti inspekcijski nadzor iz nadležnosti federalne šumarske inspekcije.

Član 65.

Za federalnog šumarskog inspektora i federalnog graničnog šumarskog inspektora može se postaviti lice koje pored određenih uvjeta propisanih Zakonom, ispunjava i slijedeće uslove:

a) ima visoku stručnu spremu šumarske struke;
b) ima položen stručni ispit za rad u organima uprave;
c) ima najmanje pet godina radnog staža u struci i položen stručni ispit.

Za kantonalnog šumarskog inspektora može se postaviti lice koje, pored opštih uvjeta, ispunjava i posebne uvjete iz tač. a) i b) stav 1. ovog člana, te ima najmanje tri godine radnog iskustva i položen stručni ispit.

Član 66.

Pored ovlaštenja i dužnosti određenih posebnim zakonom, šumarski inspektor je ovlašćen i dužan da:
a) pregleda šumskogospodarske osnove, godišnje planove gospodarenja, šumsko-razvojne planove i programe, izvedbene projekte, planove proste i proširene biološke reprodukcije šuma i planove zaštite šuma, njihovo izvršenje, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju;
b) traži da mu se stavi na raspolaganje i pregleda svu dokumentaciju i informacije potrebne za inspekcijski pregled;
c) pregleda sve šumske radove, objekte, uređaje, pilane, kao i sva mjesta gdje se drvo sječe, smješta, prerađuje, izvozi iz šume ili stavlja u promet;
d) kontroliše i prati primjenu standarda iz oblasti šumarstva;
e) privremeno obustavi sječe i sve druge radnje koje nisu u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa iz oblasti šumarstva do konačne odluke nadležnog organa;
f) pregleda odabiranje i doznaku stabala za sječu;
g) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prateću dokumentaciju za prevoz šumskih sortimenata;
h) pregleda izvršenje svih radova koji su predviđeni šumskogospodarskim osnovama, šumskim planovima i programima i projektima za izvođenje;
i) u hitnim slučajevima u kojima bi nastupila šteta po opšti interes, na licu mjesta i rješenjem naređuje obustavu rada i sprovođenje mjera za sprječavanje šteta;
j) privremeno oduzima bespravno posječeno drvo i nezakonito stavljeno u promet drvo i sekundarne šumske proizvode, kao i predmete kojima su izvršene nezakonite radnje;
k) pregleda kako se sprovodi utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma i mjera za suzbijanje biljnih bolesti i štetočina i naredi otklanjanje nedostataka i provođenje mjera, ako se utvrdi da se pravna lica koja gospodare državnim šumama i vlasnici šuma ne pridržavaju propisa i mjera zdravstvene zaštite;
l) pregleda planove zaštite šuma od požara i sprovođenje predviđenih mjera i naredi otklanjanje nedostataka;
m) pregleda sprovođenje mjera na zaštiti šuma i šumskih zemljišta od protivpravnog prisvajanja i korištenja i bespravne izgradnje objekata;
n) vrši nadzor nad sprovođenjem propisa o proizvodnji i prometu šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala;
o) vrši nadzor sprovođenja drugih mjera za zaštitu šuma i propisnog uspostavljanja i održavanja šumskog reda i vršenja neposrednog čuvanja šuma;
p) prikuplja potrebne podatke i obavještenja od odgovornih lica, svjedoka, vještaka i drugih lica kada je to potrebno za vršenje nadzora;
q) pokreće i vodi inspekcijski nadzor po službenoj dužnosti kao i po zahtjevu svih pravnih i fizičkih lica i da o konstatovanom stanju i poduzetim mjerama pismeno obavijesti podnosioca zahtjeva;
r) upoznaje javnost sa konstatovanim stanjem šuma i o preduzetim mjerama na otklanjanju nedostataka;
s) sarađuje sa inspekcijskim organima iz drugih oblasti, pravosudnim organima i organima policije;
t) preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlašten ovim zakonom i drugim propisima;

Kantonalni inspektori su, pored navedenog, dužni da u određenim rokovima i na propisan način dostavljaju izvještaje i potrebne podatke federalnom šumarskom inspektoratu.

Član 67.

Ako šumarski inspektor prilikom vršenja inspekcijskog nadzora ustanovi da propis nije primijenjen ili da je nepravilno primijenjen donijet će rješenje kojim će naložiti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju otkloniti.

Protiv rješenja federalnog šumarskog inspektora i federalnog graničnog šumarskog inspektora može se izjaviti žalba federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Rješenje o žalbi iz stava 2. ovog člana je konačno i protiv njega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Žalba na rješenje iz stava 3. ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.

Protiv rješenja kantonalnog šumarskog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Žalba na rješenje iz stava 5. ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.

Šumarski inspektor koji je donio rješenje i organ kome je žalba izjavljena mogu, na obrazloženje žalioca, odložiti izvršenje naloženih mjera, ako žalilac učini vjerovatnim da bi usljed izvršenja tih mjera bili ugroženi životi i zdravlje ljudi, nastupila znatna materijalna šteta koja se na drugi način ne može otkloniti, a odlaganje se ne protivi opštem interesu.

Član 68.

Federalni šumarski inspektori i kantonalni šumarski inspektori imaju službenu legitimaciju kojom dokazuju službeno svojstvo, identitet i ovlaštenja, a federalni granični šumarski inspektor ima znak federalnog graničnog šumarskog inspektora.

Federalni granični šumarski inspektor obavezan je tokom službe nositi službenu odjeću.

10. KAZNENE ODREDBE

Član 69.

Novčanom kaznom od 5.000 KM do 25.000 KM kaznit će se za privredni prijestup pravno lice ako:

1) izvrši ili dozvoli krčenje šume prije nego se izda dozvola za krčenje (član. 4. stav 1. );
2) u šumi ili njenoj blizini podigne ili dozvoli podizanje objekata suprotno odredbama člana 5. stav 2.;
3) ne izradi planove zaštite šuma od požara (član 6. stav 6.);
4) u šumi vrši upotrebu hemijskih sredstava suprotno odredbama člana 7.
st. 1. i 3.;
5) vrši ili dozvoli iskorišćavanje sekundarnih šumskih proizvoda suprotno odredbama člana 9. st. 1. i 3.;
6) izgradi šumski put suprotno odredbama člana 13. stav 4.;
7) gospodari šumama bez šumskogospodarske osnove i projekta za izvođenje ili
godišnjeg plana gospodarenja (član 20. st. 1. i 3.);
8) prekorači ukupan obim sječa predviđen šumskogospodarskom osnovom za
uređajni period (član 20. stav 4.);
9) prije isteka važeće šumskogospodarske osnove ne izradi novu
šumskogospodarsku osnovu (član 20. stav 7.)
10) izradi šumskogospodarsku osnovu a da ne ispunjava uslove iz člana 20.
stav 8.;
11) donese šumskogospodarsku osnovu bez prethodno pribavljene saglasnosti
Federalnog ministarstva (član 20. stav 9.);
12) ne izvrši otklanjanje grešaka i nedostataka šumskogospodarske osnove
(član 20. stav 10.);
13) izradi šumskogospodarsku osnovu suprotno odredbama člana 20. stav 12.;
14) izradi projekat za izvođenje suprotno odredbama člana 22. stav 2.;
15) ne izradi i ne donese projekat za izvođenje i ne odredi lice za realizaciju
projekta (član 22. st. 4. i 7.);
16) vrši sječu šume prije odabiranja i doznake stabala (član 24. stav 1.);
17) ne izdvoji i ne koristi sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju šuma
shodno odredbama člana. 25. stav 1. i člana 26. st. 1. i 2.;
18) ne izdvoji sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma (član 27.);
19) ne izradi plan šumsko uzgojnih radova (član 28. stav 1.).

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.500 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Član 70.

Novčanom kaznom od 3.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za privredni prijestup kantonalno šumsko privredno društvo ili drugo pravno lice ako:

1) loži ili dozvoli loženje vatre suprotno odredbama člana 6. stav 1.;
2) odlaže ili dozvoli odlaganje smeća i zagađujućih tvari u šumi (član 7. stav 4.);
3) vrši ili dozvoli uzgoj divljači u šumi suprotno odredbama člana 11. st 1. i 2.;
4) ne prati zdravstveno stanje šuma (član 12. stav 1.);
5) izgradi šumsku infrastrukturu suprotno odredbama člana 13. stav 3.;
6) ne izvrši planirane šumsko - uzgojne radove (član 28. stav 2.);
7) angažuje zaposlenike suprotno odredbama člana 30. stav 1.;
8) vrši čiste sječe ili pustošenje šuma (član 31. stav 1.);
9) koristi šumsko sjeme suprotno odredbama člana 33. st. 1., 2. i 3.;
10) ne izvrši sanitarne sječe i radnje iz člana 35. st. 1. i 3.;
11) vrši promet šuma i šumskog zemljišta suprotno odredbama člana 45. st. 1. i 3.;
12) ne pokrene poslove za utvrđivanje granica državnih šuma i ne izvrši obilježavanje granica (član 46. st. 2. i 4.);
13) ne izvrši obavezu iz člana 60. st. 2., 3. i 4.;
14) ako ne uskladi poslovanje sa odredbama ovog zakona (član 78. stav 1.).

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana kaznit će novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.500 KM odgovorno lice u pravnom licu.

Član 71.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj kantonalno šumsko privredno društvo ili drugo pravno lice ako:

1) u roku od dvije godine zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno ili ne izvrši njegovo pošumljavanje (član 4. stav 8.);
2) ne obezbjedi dežurnu čuvarsku službu u dane praznika (član 6. stav 4.);
3) vrši ili dozvoli pašu, žirenje, brst, kresanje lisnika, ne odredi i ne obilježi puteve za progon stoke (član 8. st. 1. i 3.);
4) vrši ili dozvoli sječu pančićeve omorike, tise, lijeske mečije, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovijeti (član 10. stav 2.);
5) odobri korišćenje šumskih puteva suprotno odredbama člana 14. stav 3. i ne postavi i ne održava znakove (član 14. stav 5.);
6) u roku od dvije godine ne izvrši radove predviđene projektom za izvođenje i ne vodi registar projekata (član 22. st. 3. i 9.);
7) ne prijavi sječu nadležnom šumarskom inspektoru u određenom roku i ne otkloni štete na zemljištu (član 23. st. 1. i 2.);
8) ne izvrši tehnički prijem šumsko - uzgojnih radova u određenom roku, ne izvrši prijem odjela poslije sječe, ne otkloni nedostatke utvrđene zapisnikom komisije i ne imenuje komisiju na način propisan ovim zakonom (član 29. st. 3., 4. i 6.);
9) posiječe (ili dozvoli) ili prisvoji (ili dozvoli) protivpravno bruto masu do 2m3;
10) ne obezbijedi mjere zaštite u skladu sa odredbama člana 30. stav 2.;
11) ne izvrši pošumljavanje sječina u roku od dvije godine i ne ucrta na karti i obilježi na terenu površine za prirodnu obnovu (član 32. st. 1. i 3.);
12) uvozi reprodukcioni materijal bez dozvole (član 33. stav 3.);
13) 13)ne izradi plan u skladu sa članom 36. stav 1.;
14) kreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije žigosano i snabdjeveno otpremnim iskazom (član 37. stav 1.);
15) stavlja u promet sekundarne šumske proizvode bez odobrenja (član 37. stav 3.);
16) izvrši ili dozvoli sječu na uzurpiranom zemljištu, ne izvrši zapljenu drveta i stavlja drvo u promet, suprotno odredbama člana 37. st. 5., i 8.;
17) ne gospodari zaštitnim šumama i šumama sa posebnom namjenom shodno aktu o proglašenju i ne obilježi zaštitne šume i šume sa posebnom namjenom vidljivim znakovima (član 38. st. 1. i 5.);
18) ne provede preventivne mjere i ne organizuje službu za gašenje požara na kršu (član 42. stav 1.);
19) vrši pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta suprotno propisima o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta i podiže četinarske plantaže bez procjene okolišnog uticaja (član 43. st. 2. i 3.);
20) ne dostavi podatke za vođenje katastra šuma i primjerak katastra Federalnom ministarstvu (član 44. stav 4.);
21) sredstva dobijena prodajom šuma ne uplaćuje u namjenski fond Federacije (član 45 stav 3.);
22) ne vodi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim šumskorazvojnim planovima, šumskogospodarskom osnovom i projektima za izvođenje i ne evidentira ih u predviđenom roku (član 49. st. 4. i 7.);
23) ne obezbijedi neposredno čuvanje šuma - čuvarska služba (član 54. stav 1.);
24) za čuvare šume postavi lice koje ne ispunjava uslove po članu 54. stav 2. i ako čuvari šuma obavljaju dužnost suprotno odredbama člana 54. stav 4.;
25) ne vrši uplatu sredstava u prihode namjenskih fondova za šumarstvo (član 60. st. 2., 3. i 4.);
26. u određenom roku ne postupi po rješenju šumarskog inspektora (član 67.
stav 1.);

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u visini od 300 KM do 1.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Član 72.

Novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 3.000 KM kaznit će se za prekršaj pojedinac ako:

1) vrši izgradnju zgrada i drugih objekata suprotno odredbama člana 5.st.1.,2.i 3.;
2) loži vatru suprotno odredbama člana 6. stav 1.;
3) u šumi odlaže smeće i zagađujuće tvari (član 7. stav 4.);
4) pušta stoku na pašu, žirenje i na pojila bez nadzora čobana i mimo utvrđenih puteva (član 8. st. 2. i 3.);
5) vrši sječu stabala pančićeve omorike, tise, lijeske mečije, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovjeti (član 10. stav 2.);
6) vrši kretanje motornim vozilima u šumama i na šumskim zemljištima suprotno odredbama člana 14.;
7) u šumama vrši radnje suprotno odredbama člana 15. stav 2.;
8) vrši šumsko uzgojne radove i sječu šume suprotno odredbama člana 22. stav 6.;
9) vrši sječu bez prethodno izdatog rješenja i doznake (član 23. stav 5.);
10) ne izvrši uplatu sredstava za reprodukciju šuma (član 26. stav 4.);
11) ne izvrši sanitarnu sječu i ne održava šumski red (član 35. st. 1. i 3. tačka d.);
12) otprema iz šume ili stavlja u promet drvo bez žigosanja i otpremnog iskaza (član 37. stav 1.);
13) stavlja u promet sekundarne šumske proizvode bez odobrenja (član 37. stav 3.);
14) vrši sječu bez doznake i na zauzetoj šumi (član 37. stav 5.);
15) ne učestvuje u finansiranju izrade šumsko gospodarske osnove (član 47. stav 1.);
16) nanosi štetu susjednim parcelama (član 51. stav 1.);
17) na zahtjev čuvara šuma ne pokaže lične isprave ili isprave za šumske proizvode (član 54. stav 5.);
18) ne postupi po rješenju šumarskog inspektora (član 67. stav 1.).

11. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 73.

Danom stupanja na snagu ovog zakona, Federaciji i kantonima daju se na upravljanje i gospodarenje sve državne šume i šumska zemljišta koja se nalaze na teritoriji Federacije.

Pravo upravljanja i gospodarenja iz stava 1. ovog člana, Federacija i kantoni će ostvarivati preko Federalnog ministarstva i Federalne uprave, odnosno kantonalnih ministarstava i kantonalnih uprava.

Federalna uprava i kantonalne uprave će početi sa radom najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Poslove Federalne uprave i kantonalnih uprava koji su predviđeni ovim zakonom, do njihovog kostituisanja i obezbjeđenja uslova za rad, obavljaće Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva.

Član 74.

Kantonalna šumsko privredna društva su dužna da u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona donesu šumskogospodarske osnove za državne šume u granicama šumskogospodarskih područja i gospodarskih jedinica.

Do donošenja šumskogospodarskih osnova državnim šumama u granicama šumskogospodarskih područja i gospodarskih jedinica gospodariće se na osnovu godišnjih planova gospodarenja. kantonalna šumsko privredna društva su dužna godišnje planove gospodarenja za narednu godinu dostaviti Federalnom ministarstvu najkasnije do 15. novembra tekuće godine u svrhu izdavanja saglasnosti.

Član 75.

Za privatne šume kantonalne uprave su dužne izraditi šumskogospodarske osnove u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Do donošenja osnova privatnim šumama se gospodari na osnovu godišnjih planova gospodarenja.

Član 76.

Federalna uprava dužna je u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona izraditi nacrt Šumarskog programa Federacije i dostaviti ga Federalnom ministarstvu u cilju donošenja programa u skladu sa članom 17. ovog zakona.

Kantonalne uprave dužne su izraditi kantonalne šumskorazvojne planove u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona i iste dostaviti kantonalnim ministarstvima.

Član 77.

Kantoni su dužni da u u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona osnuju kantonalna šumsko privredna društva u skladu sa odredbama člana 49. ovog zakona.

Kantonalne uprave dužne su prenijeti poslove gospodarenja državnim šumama kantonalnim šumsko privrednim društvima u roku od tri mjeseca od dana njihovog osnivanja.

Član 78.

Federalna uprava, kantonalne uprave i kantonalna šumsko privredna društva dužni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti poslove sa odredbama ovog zakona.

Izuzev od stava 1. ovog člana uplata sredstava za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma i obaveza obezbjeđenja jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma (čl. 26. i 27.) izvršavat će se od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 79.

Podzakonski propisi predviđeni ovim zakonom donijet će se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Izuzev od stava 1. ovog člana u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeće se propis o elementima za izradu šumskogospodarskih osnova (član 21.).

Član 80.

Danom stupanja na snagu ovog zakona na teritoriji Federacije prestaje primjena svih propisa iz oblasti šumarstva koji su se do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivali na teritoriji Federacije.

Izuzev od odredaba stava 1. ovog člana do donošenja podzakonskih propisa predviđenih ovim zakonom na teritoriji Federacije primjenjivat će se podzakonski propisi koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije.

Član 81.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof. dr. Ivo Komšić, s.r.

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, s.r.