Z A K O N
O REGISTRIRANIM ZALOGAMA
NA POKRETNIM STVARIMA I ČLANSKIM UDJELIMA

I OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se zasnivanje prava zaloge na pokretnim stvarima bez predaje stvari založnom povjeriocu i na članskim udjelima (u daljem tekstu: registrirana zaloga), prava i obaveze ugovornih strana, namirenje založnih povjerilaca, prestanak registrirane zaloge, sadržaj i način vođenja registra zaloga.

Član 2.

Registriranom zalogom se mogu osiguravati novčane tražbine domaćih i stranih fizičkih i pravnih lica izražene u domaćoj ili stranoj valuti, ako potiču iz ugovora o kreditu ili drugih bankarskih poslova, ugovora o kupovini na primarnom tržištu kapitala vjerovničkih vrijednosnih papira i ugovora u privredi (trgovinski ugovori).

II PREDMET REGISTRIRANE ZALOGE

Član 3.

Registrirana zaloga može se zasnovati na:

1. pokretnim stvarima (na pojedinim stvarima kao i skupini stvari),
2. članskim udjelima u pravnom licu.

Registrirana zaloga vrijednosnih papira uređuje se posebnim propisima.

Član 4.

Predmet registrirane zaloge mogu biti sve individualno određene pokretne stvari, koje se mogu označavanjem njihovih karakteristika pouzdano identificirati, osim plovila i zrakoplova upisanih u posebnom registru.

Predmet registrirane zaloge mogu biti i pokretne stvari koje će založni dužnik steći naknadno. U takvom slučaju zaloga nastaje u času kada založni dužnik stekne pravo vlasništva na stvari.

Registrirana zaloga može se uspostaviti i na grupama pokretnih stvari određenih po rodu koje čine ekonomsku cjelinu (npr. roba u određenom skladištu ili prodavnici, inventar u određenim poslovnim prostorijama i slično).

U slučaju iz stava 3. ovog člana stranke sporazumno sačinjavaju popisni list pojedinih vrsta pokretnih stvari i njihove vrijednosti koji obostrano potpisuju i ovaj popisni list postaje sastavni dio ugovora o zalozi.

Član 5.

Registrirana zaloga može se pod uvjetima iz člana 4. ovog zakona zasnovati i na suvlasničkom dijelu pokretne stvari.

Član 6.

Članski udio u pravnom licu može biti predmet registrirane zaloge samo kada zakonom nije predviđeno da se za njega izdaje vrijednosni papir (npr. ulozi u društvu sa ograničenom odgovornošću i slično)

Zaloga iz stava 1. ovog člana može se uspostaviti i na dijelu članskog udjela u pravnom licu.

III ZASNIVANJE REGISTRIRANE ZALOGE

Član 7.

Ugovor o zalozi mora biti zaključen u pisanom obliku i sadržavati predmet zaloge i oznaku glavne tražbine, određenu po pravnom osnovu i visini. Ako u ugovoru o zalozi nije drukčije određeno i upisano u registar zaloga, registriranom zalogom su osigurane tražbine ugovornih i zakonskih kamata i troškova povezanih sa zasnivanjem i naplatom glavne tražbine.

Ugovor o zalozi može biti zaključen i kao sporedni (pobočni) ugovor uz ugovor o zasnivanju glavne tražbine.

Član 8.

Registriranom zalogom mogu se osiguravati i buduće, kao i uvjetne tražbine, ali u tom slučaju u ugovoru mora biti određen i u registar upisan rok do koga zaloga traje i naveden najviši iznos do koga se osigurava glavna tražbina. Prije isteka roka koji ne može biti duži od tri godine od dana upisa zaloge u registar, založni povjerilac mora dokazati ovjerenom izjavom dužnika ili pravosnažnom sudskom odlukom da je osigurana tražbina nastala odnosno da je prestala biti uvjetna i zatražiti upis ove činjenice u registar.

Član 9.

Stranke u ugovoru o registriranoj zalozi su povjerilac osigurane tražbine, kao založni povjerilac i vlasnik - imalac predmeta zaloge, kao založni dužnik.

Založni dužnik može biti i lice koja nije obveznik osigurane tražbine.

Član 10.

Na osnovu zahtjeva založnog povjerioca, registrirana zaloga se stiče upisom u registar zaloga, koji vodi sud određen zakonom kantona (u daljem tekstu: registarski sud).

Smatra se da je zaloga upisana onog dana kada je registarski sud primio zahtjev za upis. Sud je dužan na primljenom zahtjevu navesti dan prijema zahtjeva za upis.

Po danu prijema zahtjeva za upis određuje se rang prvenstva zaloge. Registrirane zaloge upisane istog dana imaju isti rang.

Registrirana zaloga proizvodi pravni učinak prema trećim licima danom upisa u registar zaloga.

Član 11.

Založni povjerilac ima pravo da se iz predmeta registrirane zaloge namiri prije svih povjerilaca založnog dužnika čije tražbine nisu osigurane zalogom, kao i prije svih povjerilaca koji su založno pravo stekli poslije dana sticanja registrirane zaloge, makar i po osnovu sudske odluke ili sporazuma zaključenog pred sudom.

Povjerilac registrirane zaloge ima pravo prvenstvenog namirenja i pred založnim povjeriocima koji se pozivaju na ranije stečenu neregistriranu zalogu osim ako se ona zasniva na sudskoj odluci o uspostavljanju prinudnog založnog prava donesenoj u izvršnom postupku prije dana upisa registrirane zaloge u registar zaloga.

Član 12.

Registrirana zaloga se prenosi prijenosom tražbine koju osigurava.

Registrirana zaloga se može dati u podzalog samo radi osiguranja tražbina navedenih u članu 2. ovog zakona.

Prenesena zaloga i podzaloga stiču se danom upisa u registar zaloga.

IV PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA

Član 13.

Založni dužnik ostaje u posjedu predmeta registrirane zaloge i ima pravo koristiti ga prema njegovoj namjeni, postupajući sa pažnjom koja se zahtijeva u prometu.

Založni dužnik je dužan čuvati predmet zaloge povećanom pažnjom i osigurati ga od rizika predviđenih ugovorom o zalozi, a u nedostatku ovakve ugovorne obaveze od uobičajenih rizika. U slučaju oštećenja ili gubitka predmeta osiguranja tokom trajanja zaloge, povjerilac stiče zalogu na osiguranoj sumi, odnosno naknadi na koju ima pravo založni dužnik.

Založni povjerilac ima pravo da kontroliše kako se koristi predmet zaloge. Ako ovo pravo ometa založni dužnik, povjerilac može zahtijevati da sud koji bi bio nadležan za izvršenje na predmetu zaloge zaključkom, koji će donijeti nakon potrebnih izvida, ovo pravo osigura.

Član 14.

Založni dužnik može predmet zaloge dati na korištenje i trećim licima (zakup i slično).

U slučaju iz stava 1. ovog člana, založni dužnik je dužan osigurati korištenje predmeta zaloge i kontrolu povjerioca na način propisan članom 13. st. 2. i 3. ovog zakona.

Član 15.

Ugovorom o registriranoj zalozi može se isključiti pravo založnog dužnika da predmet zaloge daje na iskorištavanje trećem licu. Ovo ograničenje djeluje prema trećim licima od časa upisa u registar zaloga.

Ništavi su ugovori o iskorištavanju predmeta registrirane zaloge zaključeni između založnog dužnika i trećeg lica poslije dana upisa ograničenja u registar zaloga.

Član 16.

Založni povjerilac može zahtijevati i prije dospjeća prinudnu naplatu osigurane tražbine iz predmeta zaloge, ako založni dužnik ne ispunjava obaveze iz čl. 13. do 15. ovog zakona.

U slučaju nepoštivanja obaveza iz stava 1. ovog člana, založni povjerilac može zahtijevati i osiguranje predmeta registrirane zaloge oduzimanjem iz posjeda založnog dužnika ili trećeg lica i predajom u posjed založnom povjeriocu ili licu koje on odredi.

Mjeru osiguranja iz stava 2. ovog člana nalaže rješenjem, na zahtjev povjerioca, sud koji bi bio nadležan za provođenje izvršenja.

Rješenje iz stava 3. ovog člana sud je dužan donijeti istog dana kada je povjerilac podnio zahtjev, bez prethodnog izvida i saslušanja stranaka. Rješenje je izvršno na dan izdavanja.

U cilju izvršenja rješenja kojim je dozvoljeno osiguranje iz stava 3. ovog člana, povjerilac je ovlašten obratiti se policiji koja je dužna bez odlaganja omogućiti povjeriocu da predmet registrirane zaloge bude oduzet iz posjeda založnog dužnika i predat u posjed licima iz stava 2. ovog člana. Prilikom oduzimanja predmeta registrirane zaloge založnom dužniku se uručuje primjerak rješenja. Ovlaštenje povjerioca se obavezno navodi u rješenju o izvršenju.

Založni dužnik ima pravo prigovora na rješenje iz stava 3. ovog člana u roku od tri dana od dana prijema. Sud će nakon izvida i saslušanja stranaka donijeti odluku o prigovoru najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja prigovora. Odluka o prigovoru je konačna i žalba nije dozvoljena.

Prigovor iz stava 6. ovog člana ne zadržava izvršenje rješenja.

Član 17.

Ako založena individualno određena pokretna stvar prestane postojati tako što se redovnom upotrebom pripoji drugoj pokretnoj stvari založnog dužnika, registrirana zaloga se zasniva na novoj pokretnoj stvari u dijelu koji je srazmjeran vrijednosti prestale stvari u momentu pripajanja.

Registrirana zaloga iz stava 1. ovog člana upisuje se u registar zaloga na zajednički zahtjev založnog povjerioca i dužnika ili na osnovu odluke suda.

Član 18.

Ukoliko redovnom upotrebom založena individualno određena pokretna stvar postane sastavni dio ili priraštaj nepokretne stvari založnog dužnika, založni povjerilac može zahtijevati upis hipoteke na nekretninu radi osiguranja tražbine do visine vrijednosti pokretne stvari u momentu pripajanja.

Član 19.

Založni dužnik je ovlašten da otuđuje stvari odnosno članske udjele koji su predmet registrirane zaloge, ako drukčije nije određeno ovim zakonom.

U slučaju otuđenja individualno određene pokretne stvari ili članskog udjela u pravnom licu, nakon što je registrirana zaloga upisana u registar zaloga, sticalac registrirane zaloge stupa u prava i obaveze založnog dužnika.

Založni dužnik - otuđivalac je dužan podnijeti prijavu o zaključenju ugovora o otuđenju iz stava 2. ovog člana u roku od tri dana po njegovom zaključenju radi upisa u registar zaloga novog vlasnika registrirane založene stvari odnosno članskog udjela.

Član 20.

Ugovorom o zalozi može se zabraniti založnom dužniku ili ga ograničiti da otuđuje ili dalje zalaže založene individualno određene pokretne stvari i članske udjele u pravnom licu.

Zabrane i ograničenja iz stava 1. ovog člana djeluju prema trećim licima od dana upisa u registar zaloga. Ništav je ugovor protivan ovim zabranama i ograničenjima ako je zaključen nakon njihovog upisa u registar zaloga.

Član 21.

Založni dužnik registrirane zaloge na grupi pokretnih stvari (član 4. stav 3. ovog zakona) dužan je da u vrijeme dospjeća osigurane tražbine posjeduje stvari koje čine grupu u vrijednosti naznačenoj u popisnom listu iz člana 4. stav 4. ovog zakona.

Član 22.

Ako založni dužnik ne postupi po odredbi člana 19. stav 3. ovog zakona ili prekrši zabranu iz člana 20. ovog zakona, založni povjerilac može zahtijevati prinudnu naplatu osigurane tražbine i prije njenog dospjeća.

V PRESTANAK REGISTRIRANE ZALOGE

Član 23.

Registrirana zaloga prestaje brisanjem iz registra zaloga.

Brisanje registrirane zaloge mogu zahtijevati založni povjerilac ili založni dužnik, kao i lice koje je steklo predmet zaloge u sljedećim slučajevima:

1. ako se založni povjerilac odrekao zaloge,

2. ako je prestala osigurana tražbina,

3. ako prestane predmet zaloge,

4. ako je realizirana prioritetna zaloga na cijelom predmetu registrirane zaloge,

5. ako dođe do prijenosa prava vlasništva na predmetu zaloge na založnog povjerioca.

Član 24.

Ako brisanje registrirane zaloge zahtijeva lice koje nije založni povjerilac dužno je, uz zahtjev, podnijeti pisanu izjavu založnog povjerioca o saglasnosti za brisanje registrirane zaloge ili primjerak pravosnažne sudske odluke kojom se utvrđuje da je registrirana zaloga prestala.

Član 25.

Registrirana zaloga prestaje i u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad založnim dužnikom odnosno vlasnikom predmeta registrirane zaloge ako od dana upisa zaloge u registar zaloga do dana otvaranja stečajnog postupka nije proteklo više od 60 dana.

VI NAMIRENJE ZALOŽNIH POVJERILACA

Član 26.

Kod registrirane zaloge na individualno određenoj pokretnoj stvari založni povjerilac se može, ako je ugovorom o zalozi predviđeno i upisano u registar zaloga, namiriti prenošenjem na sebe prava vlasništva na predmetu zaloge sa založnog dužnika odnosno treća lica na koja je založni dužnik prenio vlasništvo poslije upisa registrirane zaloge u registar zaloga.

Do namirenja založnog povjerioca na način utvrđen u stavu 1. ovog člana može doći samo ako je u ugovoru određena i u registar zaloga upisana vrijednost predmeta registrirane zaloge ili u ugovorenom roku.

Ukoliko je vrijednost predmeta registrirane zaloge veća od neizmirenog dijela osigurane tražbine u vrijeme namirenja, založni povjerilac je dužan isplatiti razliku vrijednosti založnom dužniku u roku od osam dana od dana sticanja prava vlasništva.

Član 27.

Ako osigurana tražbina ne bude po dospjeću podmirena založni povjerilac može zahtijevati da se u registru zaloga upiše da je registrirana zaloga prestala prijenosom prava vlasništva na predmetu zaloge na založnog povjerioca.

O podnesenom zahtjevu registarski sud obavještava založnog dužnika odnosno treće lice na koje je prenesen predmet registrirane zaloge.

Do prijenosa prava vlasništva dolazi danom upisa izjave založnog povjerioca u registar zaloge i smatra se da je sa tim danom namirena osigurana tražbina do visine vrijednosti predmeta registrirane zaloge.

Član 28.

Založni dužnik ili treće lice na koje je prenesen predmet registrirane zaloge može u roku od sedam dana od dana prijema obavijesti iz člana 27. stav 2. ovog zakona zatražiti da sud koji bi bio nadležan za provođenje izvršenja na predmetu zaloge odredi vrijednost predmeta zaloge prenesenog u vlasništvo založnog povjerioca, ako smatra da je vrijednost određena u ugovoru niža od tržišne cijene u vrijeme prijenosa.

Lice iz stava 1. ovog člana može u istom roku ustati tužbom radi utvrđenja da nisu ispunjeni uvjeti iz ugovora o zalozi za prijenos prava vlasništva na predmetu zaloge u korist založnog povjerioca. Ukoliko ovaj rok propusti ne može se više koristiti ovim pravnim sredstvom, niti isticati ovakav prigovor u bilo kojem pravnom postupku.

Član 29.

Založni povjerilac, koji je postao vlasnik predmeta registrirane zaloge, može zahtijevati predaju u posjed individualno određene pokretne stvari od svakog kod koga se nađe u posjedu, a ukoliko se predmet zaloge ne pronađe, ima pravo na naknadu štete od založnog dužnika ili trećeg lica kojem je založni dužnik prenio stvar nakon upisa registrirane zaloge.

Član 30.

Kada su predmet registrirane zaloge pokretne stvari ili članski udjeli u pravnom licu, založni povjerilac je ovlašten da namiri potraživanje prodajom predmeta registrirane zaloge.

U slučaju neuspjele prodaje individualno određene pokretne stvari založni povjerilac zadržava pravo namirenja prijenosom prava vlasništva na toj stvari.

Pravo namirenja prijenosom prava vlasništva u slučaju iz stava 2. ovog člana stiče založni povjerilac i kada to pravo nije ugovoreno, a ostvaruje se na način određen u članu 26. ovog zakona. Ukoliko stvar nema tržišnu cijenu njena vrijednost se utvrđuje procjenom.

Član 31.

Zahtjev za namirenje prodajom predmeta registrirane zaloge, založni povjerilac podnosi sudu koji bi bio nadležan za izvršenje na predmetu zaloge, te registarskom sudu koji bilježi u registru zaloga da je pokrenut postupak prodaje predmeta registrirane zaloge.

Na osnovu zahtjeva kome je priloženi izvod iz registra zaloga, sud donosi rješenje o prodaji predmeta zaloge putem javne prodaje (dražbom) ili neposrednom pogodbom, ako predmet zaloge ima tržišnu cijenu. Članski udjeli u pravnom licu mogu se prodati samo putem dražbe.

Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana nije dopuštena žalba, a založni dužnik odnosno treće lice može u roku od sedam dana od dana prijema rješenja tužbom zahtijevati da se utvrdi da ne postoje uvjeti predviđeni zakonom odnosno ugovorom o zalozi za prodaju predmeta registrirane zaloge.

Postupak prodaje će se nastaviti i u slučaju podnošenja tužbe iz stava 3. ovog člana, ukoliko parnični sud rješenjem o privremenoj mjeri ne naredi da se s postupkom prodaje zastane do pravomoćnog okončanja parničnog postupka.

Član 32.

Ako je ugovorom o zalozi predviđeno i u registar zaloga upisano pravo založnog povjerioca na namirenje prodajom, neovisno o prigovoru (tužbi i sl.) založnog dužnika, postupak prodaje sud će nastaviti ne čekajući dovršenje parnice. U ovom slučaju postupak se može obustaviti samo ako prije prodaje postane pravomoćna odluka parničnog suda kojom se utvrđuje da ne postoje uvjeti za namirenje.

Založni povjerilac odgovara za štetu ako pravomoćnom presudom bude utvrđeno da nisu postojali uvjeti za namirenje.

Član 33.

Postupak prodaje registrirane zaloge provodi se po odredbama Zakona o izvršnom postupku na pokretnim stvarima, odnosno članskim udjelima u pravnom licu.

Član 34.

Prije prodaje grupe pokretnih stvari (član 4. stav 3. ovog zakona) sud će, putem sudskog izvršitelja, popisati stvari iz grupe. Od časa popisa založni dužnik ne može otuđivati popisane stvari. Zabrana otuđenja popisanih stvari se upisuje u registar zaloga.

Predmet prodaje su stvari iz grupe i kada je njihova vrijednost veća od vrijednosti stvari navedenih u popisnom listu (član 4. stav 4. ovog zakona).

Ukoliko se u grupi ne nađu stvari u vrijednosti navedenoj u popisnom listu, založni povjerilac može zahtijevati izvršenje na imovini založnog dužnika do vrijednosti nedostajućih stvari iz popisnog lista posebnim prijedlogom za izvršenje, na osnovu izvoda iz registra zaloga i popisa iz stava 1. ovog člana, koji imaju značaj vjerodostojnih isprava, pa i kada založni dužnik nije obveznik tražbine osigurane ovom zalogom.

Član 35.

Prilikom namirenja založnih povjerioca iz registrirane zaloge po odredbama glave VI ovog zakona ne plaća se porez na promet, niti bilo kakve druge javne dažbine.

VII REGISTAR ZALOGA

Član 36.

Registar zaloga je javna knjiga vođena elektroničkom obradom podataka a sastoji se od dnevnika, uložaka založnih dužnika i zbirke isprava.

Podaci iz rješenja o upisu se bez odlaganja pohranjuju u Centralnu bazu podataka (CBP), koju uspostavlja i vodi Federalno ministarstvo pravde.

Upis je proveden kada Centralna baza podataka uzvratnom informacijom potvrdi prijem i unos podataka iz informacije registarskog suda.

Svako može zahtijevati izvod iz registra o upisanim podacima bilo od registarskog suda ili Centralne baze podataka, odnosno potvrdu da nije upisana zaloga.

Lice na koje se odnosi podatak upisan u registar zaloga ne može isticati prigovor onome ko se poziva na taj podatak.

Ko se u pravnom prometu postupajući savjesno pouzda u podatke upisane u registar zaloga ne snosi štetne pravne posljedice koje iz toga mogu nastati.

Član 37.

Mjesna nadležnost registarskog suda se određuje prema sjedištu odnosno prebivalištu založnog dužnika.

Član 38.

Postupak za upis u registar zaloga pokreće se zahtjevom ovlaštenog lica na propisanom obrascu.

Član 39.

Na osnovu zahtjeva za upis zaloge u registar zaloga upisuju se:

1. datum podnošenja zahtjeva,
2. oznake stranaka (ime i prezime fizičkog lica i jedinstven matični broj građana odnosno firma pravnog lica i broj pod kojim je evidentiran u odgovarajućem registru) te adresa prebivališta odnosno sjedišta za strana lica i identifikaciona oznaka po propisima države pripadnosti,
3. opis predmeta zaloge sa naznakom registarskog broja ako predmet zaloge podliježe registraciji i sa načinom obilježavanja ako je ugovorom o zalozi predviđeno obilježavanje, a kod zaloge skupine pokretnih stvari i podatke iz popisnog lista o vrijednosti pojedinih vrsta tih stvari,
4. naznaka da će predmet zaloge založni dužnik steći naknadno,
5. iznos osigurane tražbine sa navođenjem stope ugovorne kamate i od kada kamata teče, te najviši iznos do koga se osigurava buduća odnosno uvjetna tražbina i rok do koga traje zaloga koja osigurava takvu tražbinu,
6. ugovoreni način namirenja osigurane tražbine (namirenje prijenosom prava vlasništva na založnog povjerioca - prodaja predmeta zaloge neovisno o prigovoru založnog dužnika),
7. ugovorena ograničenja za založnog dužnika (zabrana davanja predmeta zaloge drugom na iskorištavanje, zabrana otuđenja predmeta zaloge, zabrana ili ograničenja daljeg zalaganja predmeta zaloge i sl.).

Izmjene i dopune u odnosu na predmet zaloge ili brisanje zaloge imaju značaj upisa.

Zabilježbom se u registru evidentira pokretanje postupka za namirenje osiguranih tražbina i pokretanje postupka po tužbi za brisanje zaloge i po tužbama koje predviđa ovaj zakon.

Član 40.

Postupak pred registarskim sudom provodi sudija pojedinac.

Član 41.

Zahtjev za upis podnosi se registarskom sudu neposredno ili putem pošte i odmah po prijemu nadležni sud ga upisuje u dnevnik suda, što se potvrđuje na obrascu zahtjeva navođenjem broja dnevnika i dana prijema. O podnošenju zahtjeva odmah se informiše Centralna baza podataka.

Ako sud kome je zahtjev podnesen nije stvarno ili mjesno nadležan, zahtjev će bez odlaganja uputiti nadležnom sudu o čemu obavještava podnosioca. U ovom slučaju kao dan podnošenja zahtjeva smatra se dan kada je zahtjev primljen kod nadležnog suda.

Član 42.

Sudija registarskog suda će nepotpun ili neuredan zahtjev vratiti podnosiocu određujući rok za otklanjanje nedostataka koji ne može biti duži od sedam dana.

Ako ispravljen odnosno dopunjen zahtjev bude sudu vraćen u određenom roku, smatrat će se da je podnesen na dan kada je prvi put primljen, a ako bude vraćen po isteku roka smatrat će se novim zahtjevom.

Član 43.

Sudija registarskog suda obrazloženim rješenjem odbit će zahtjev za upis ako nisu ispunjeni uvjeti određeni ovim zakonom ili je zahtjev vraćen bez ispravke ili dopune odnosno nije vraćen u ostavljenom roku.

Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana podnosilac zahtjeva može izjaviti žalbu drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Ako drugostepeni sud odbije žalbu, registarski sud nalaže brisanje podataka o podnesenom zahtjevu za upis u Centralnoj bazi podataka.

Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju i kada sudija registarskog suda djelimično odbije zahtjev za upis.

Član 44.

Ako sudija registarskog suda odobri zahtjev za upis, rješenjem nalaže upis koji se odmah obavlja i u Centralnoj bazi podataka. Rješenje kojim je zahtjev u cjelini odobren ne mora biti obrazloženo.

Rješenje se dostavlja podnosiocu zahtjeva i drugoj ugovornoj strani, a u slučaju iz člana 19. stav 3. ovog zakona i licu na koje je prenesen predmet zaloge sa informacijom o izvršenom upisu u Centralnu bazu podataka.

Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana druga ugovorna strana odnosno sticalac predmeta zaloge može izjaviti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja čije se podnošenje bilježi u Centralnoj bazi podataka. Ova zabilježba se briše ako žalba bude odbijena.

Ako u postupku po žalbi rješenje registarskog suda bude preinačeno tako što je zahtjev za upis odbijen, registarski sud naložit će odmah po prijemu spisa brisanje u Centralnoj bazi podataka.

Član 45.

Rješenje o zabilježbi u registru zaloga donosi se po službenoj dužnosti čim je sudija registarskog suda od nadležnog suda ili stranke obavješten o pokretanju postupka iz člana 39. stav 3. ovog zakona i protiv ovog rješenja ne može se izjaviti žalba.

Član 46.

Protiv pravomoćnog rješenja donesenog u postupku registracije zaloge nisu dozvoljena vanredna pravna sredstva.

Član 47.

U postupku registracije zaloge, ako ovim zakonom nije drukčije određeno, shodno će se primjenjivati propisi kojima je uređeno vođenje sudskog registra osim odredaba o objavljivanju registriranih podataka u službenim glasilima.

Član 48.

Propisima donesenim radi primjene ovog zakona može se predvidjeti zabilježba uspostave zaloge i u registrima u koje se upisuju pojedini predmeti zaloge (npr. u registru motornih vozila i slično).

VIII POSEBNE ODREDBE

Član 49.

Prodavac ili kupac mogu zahtijevati da se u registru zaloga upiše da je prodavac zadržao pravo vlasništva na prodatoj pokretnoj stvari sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. Zahtjevu se obavezno prilaže primjerak ugovora o prodaji na kome su potpisi ugovornih strana ovjereni kod nadležnog organa za ovjeravanje.

Zahtjev za upis se podnosi sudu nadležnom prema prebivalištu odnosno sjedištu kupca na propisanom obrascu.

U postupku po podnesenom zahtjevu shodno će se primijeniti odredbe čl. 40. do 48. ovog zakona.

Član 50.

Upis zadržanja prava vlasništva vrši se i kada kupac nije registriran kao založni dužnik otvaranjem posebnog uloška.

Član 51.

Upisano zadržavanje prava vlasništva briše se na zahtjev prodavca, a na zahtjev kupca samo ako je uz zahtjev priložena ovjerena izjava prodavca o potpunoj isplati cijene ili primjerak pravomoćne sudske odluke o utvrđenju prava vlasništva kupca.

Član 52.

Sud koji odredi prethodne i privremene mjere na stvarima i članskim udjelima koji na osnovu člana 3. ovog zakona mogu biti predmet registrirane zaloge, dužan je istog dana obavijestiti o tome registarski sud i zahtijevati upis tih mjera, kao i njihov sadržaj u registar zaloga.

Obaveza iz stava 1. ovog člana postoji i za sud koji je u izvršnom postupku donio odluku o uspostavljanju prinudnog založnog prava na stvarima i članskim udjelima iz člana 3. ovog zakona.

IX PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 53.

Na odnose koji nisu uređeni ovim zakonom primjenjivat će se opći propisi o pravu zaloge.

Član 54.

Federalni ministar pravde donosi propise o ustrojstvu, povezivanju i načinu vođenja registra zaloga i Centralne baze podataka, te povezivanju registra zaloga sa drugim javnim knjigama.

Federalni ministar pravde propisuje sadržaj obrasca zahtjeva za upis i zabilježbu u registar zaloga, kao i koje priloge mora imati zahtjev.

Član 55.

Propise iz člana 54. ovog zakona Federalni ministar pravde dužan je donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 56.

Bliže propise o zabilježbi registrirane zaloge i zadržavanja prava vlasništva u druge javne knjige, donose zajednički Federalni ministar pravde i federalni ministar koji je nadležan da uređuje vođenje druge javne knjige.

Član 57.

Federalno ministarstvo pravde dužno je u roku iz člana 58. ovog zakona, koji se odnosi na početak primjene zakona, osigurati organizacione, kadrovske, tehničke i druge uvjete za početak rada Centralne baze podataka (CBP) iz člana 36. ovog zakona.

Član 58.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a otpočet će se primjenjivati po isteku godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof. dr. Ivo Komšić, s.r.

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, s,r,