Z A K O N
O OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNOJ SLUŽBI
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom osniva se Obavještajno-sigurnosna služba Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Služba), uređuje njen djelokrug, način organizacije, ovlaštenja i odgovornosti i druga pitanja koja su značajna za uspješno, blagovremeno i zakonito djelovanje Službe.

Član 2.

Služba je nezavisna federalna institucija, čiji djelokrug i način rada zahtijevaju posebnu organizaciju.

Služba je depolitizirana i neće raditi na unaprjeđenju, zaštiti ili ugrožavanju interesa bilo koje stranke ili organizacije.

Područje djelovanja Službe je Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Sjedište Službe je u Sarajevu.

II - DJELOKRUG I NAČIN RADA SLUŽBE

Član 3.

Služba se osniva radi izvršavanja sljedećih obavještajnih i kontraobavještajnih zadataka koji se odnose na:

1. zaštitu rada ustavnih institucija i organa Federacije protiv neustavnih prijetnji i terorističkih akata, te prikupljanje informacija i podataka od značaja za sprječavanje organiziranog i međunarodnog kriminala koji predstavlja ozbiljnu prijetnju Federaciji, do uspostavljanja obavještajne službe na nivou Bosne i Hercegovine, a koje su usmjerene na podrivanje privrednog, finansijskog i monetarnog sistema Federacije i Bosne i Hercegovine, te sprečavanje nedozvoljene prozvodnje i prometa narkotika-droge, nuklearnog i biološko-hemijskog oružja;

2. borbe protiv terorizma uperenog ka ostalim ciljevima osim onih iz tačke 1. ovog člana u okviru nadležnosti Federacije;

3. prikupljanje i obradu informacija o djelima kažnjivim po međunarodnom pravu i po međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu i saradnji s Međunarodnim sudom za sudsko gonjenje lica odgovornih za ozbiljne povrede međunarodnog humanitarnog prava počinjenog na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine (u daljnjem tekstu: Međunarodni sud), te saradnja s drugim nadležnim sudovima, institucijama i ustanovama;

4. vršenje sigurnosnih provjera lica određenih da rade sa povjerljivim informacijama ili osoba za koje se opravdano vjeruje da su potencijalni obavještajni izvori ili kontakt u svrhu utvrđivanja nivoa njihove odgovornosti i povjerljivosti;

5. kontraobavještajnu zaštitu lica i objekata u Federaciji.

Član 4.

Služba izvršava svoje zadatke tako što prikuplja, ocjenjuje, obrađuje i uređuje informacije u oblastima iz člana 3. ovog zakona. Služba neće imati ovlaštenja policije niti ovlaštenja za privođenje.

Služba ne može istraživati aktivnosti koje su organizirane i provode se na zakonit način.

Služba će izvršavati svoje aktivnosti u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije, i međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima.

Član 5.

Služba i ostali organi Federacije i Bosne i Hercegovine će sarađivati i pomagati jedni drugima pri obavljanju svojih dužnosti u skladu sa zakonom i koordinirati aktivnosti iz svog djelokruga rada u skladu s propisima o zaštiti izvora, metoda i ostalih povjerljivih informacija. Služba će sarađivati i sa istim ili sličnim službama u drugim zemljama i o saradnji informirati nadležne organe Bosne i Hercegovine.

Član 6.

Direktor Službe će osigurati da se obavještenja koja se prikupljaju i dalje obrađuju po ovom zakonu zaštite od neovlaštenog pristupa, otkrivanja ili izmjena, u skladu s odgovarajućim zakonima Federacije i Bosne i Hercegovine, a odnose se na zaštitu i razmjenu podataka.

Član 7.

Lice koje smatra da su njegova prava povrijeđena činjenjem ili nečinjenjem Službe, može tražiti sudsku zaštitu kod nadležnog suda.

Član 8.

Služba je ovlaštena u zakonite svrhe prikupljati, čuvati i dostavljati nadležnim organima obavještajne podatke u skladu sa zakonom, Ustavom Federacije i Ustavom Bosne i Hercegovine.

Član 9.

Služba može prikupljati sve informacije za koje se može osnovano pretpostaviti da su potrebne za vršenje njenih zadataka koji su navedeni u članu 3. ovog zakona.

Prikupljanje obavještajnih podataka o terorizmu ograničava se na podatke koji su potrebni za sprječavanje stvarne opasnosti ili suzbijanje konkretnog krivičnog djela. Ti podaci se dostavljaju nadležnim tužilaštvima, organima unutrašnjih poslova i drugim nadležnim tijelima.

Član 10.

U toku djelatnosti koju je odobrio direktor Službe, Služba može prikupljati informacije i to:

1. iz svih javno dostupnih izvora;

2. od drugih organa i institucija Federacije, koji su obavezni udovoljiti zahtjevima Službe za dostavljanje informacija, osim ako im je to izričito zakonom zabranjeno;

3. ispitivanjem drugih izvora operativnom kontrolom sadržaja njihove komunikacije za koje se vjeruje da mogu dati informacije potrebne Službi;

4. provođenjem nadzora koji obuhvata namjensko i sistematsko praćenje s ciljem pribavljanja informacija o konkretnim stvarima i to, nad licima i predmetima za koje se osnovano vjeruje da su uključeni u bilo koju aktivnost ili pripremanje aktivnosti koja spada u nadležnost Službe.

Član 11.

Nadzor se može provoditi praćenjem na javnim mjestima.

Nadzor nad mjestima koja nemaju karakter javnog mjesta, nadzor telekomunikacija, elektronski nadzor i nadzor nad drugom vrstom kontakata i pismena može se primijeniti samo ako su:

1. lica koja se nadziru umješana u izvršenje ili pripremanje izvršenja krivičnog djela koje spada u nadležnost Službe;

2. postojanje osnovane sumnje da će se određena komunikacija ili konkretan dokaz u vezi sa krivičnim djelom pribaviti pomoću predloženog presretanja, odnosno kontrole;

3. pokušane redovne istražne radnje ali nisu dale rezultate ili je vjerojatno da neće dati rezultate ili da bi bile suviše opasne;

Nadzor nad mjestima koja nemaju karakter javnog mjesta, nadzor primjenom tehničkih sredstava, nadzor nad drugom vrstom kontakata i pismena može se vršiti samo uz prethodno odobrenje nadležnog sudije Vrhovnog suda Federacije.

Pri primjeni elektronskog, telekomunikacijskog, pismenog i drugih vrsta nadzora, Služba će koristiti najmanje nametljive tehnike kojima raspolaže.

Član 12.

Saradnja sa Službom u smislu ovog zakona je dobrovoljna. Službeni karakter zahtjeva za dostavom informacija se mora otkriti, osim ako opći javni interes koji spada u nadležnost Službe ne zahtijeva tajnu akciju, a takvu akciju je odobrio direktor Službe.

Ako se lični podaci koji se odnose na lice koje daje informacije trebaju zabilježiti kao rezultat saradnje, lice mora biti o tome obaviješteno prije nego što Služba od njega uzme izjavu. Obavještavanje se može uskratiti samo zbog općeg javnog interesa koji spada u nadležnost Službe.

Član 13.

Prilikom prikupljanja i daljne obrade obavještajnih podataka, Služba mora voditi računa o načelima Konvencije Vijeća Evrope od 28. januara 1981. godine i Preporuke br. R (87) 15 Ministarskog odbora Vijeća Evrope od 17. septembra 1987. godine.

Član 14.

Podaci prikupljeni za fizičko lice u skladu sa čl. 10., 11., i 12. ovog zakona moraju biti:

1. prikupljeni i obrađeni na objektivan, pravedan i zakonit način;

2. sačuvani u svrhu koja je propisana u članu 3. ovog zakona, a ne smiju se koristiti na način koji nije u skladu s tom svrhom;

3. adekvatni, relevantni i u mjeri u kojoj ne prevazilaze svrhu u koju se pohranjuju;

4. tačni i, kada je to potrebno, ažurirani;

5. sačuvani u formi koja omogućava identifikaciju nosioca podataka samo tokom perioda nužnog za ispunjavanje svrhe u koju se podaci čuvaju.

Član 15.

Prikupljanje informacija o licu samo na osnovu njengovog rasnog ili nacionalnog porijekla, vjerskog ubjeđenja, seksualnog ponašanja ili političkih mišljenja ili članstva u političkoj stranci ili u određenom pokretu ili organizaciji koje nije propisano zakonom je zabranjeno. Prikupljanje informacija o ovim faktorima može se vršiti samo ako je apsolutno nužno u svrhu određene istrage.

Član 16.

Radi zaštite obavještajnih podataka o fizičkim licima čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a koji se čuvaju u automatiziranim datotekama, poduzeti će se odgovarajuće sigurnosne mjere kako bi se obavještajni podaci zaštitili od slučajnog ili neovlaštenog uništavanja, brisanja, kao i od neovlaštenog pristupa, mijenjanja ili distribucije.

Član 17.

Pohranjene informacije treba više razdvojiti na osnovu stepena tačnosti ili pouzdanosti, a naročito je potrebno razdvojiti faktičke informacije od informacija zasnovanih na mišljenju ili ličnoj ocjeni.

Član 18.

Služba čuva informacije samo dok su joj potrebne za izvršavanje zadataka. Služba će u redovnim intervalima ispitivati potrebu za daljnjim čuvanjem informacija obzirom na njihovu tačnost i zakonitost daljeg čuvanja.

Način ispitivanja i čuvanja informacija iz stava 1. ovog člana uredit će se aktom koji donosi direktor.

Član 19.

Građanin Bosne i Hercegovine ima pravo u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/01), obratiti se Radnom organu za praćenje i kontrolu rada Službe iz člana 36. ovog zakona sa zahtjevom da ga se obavijesti o tome da li se vršenjem utvrđenih obavještajnih i kontraobavještajnih zadataka od Službe eventualno krše njegova osnovna ljudska prava i slobode, kao i lični dignitet i integritet.

U slučaju eventualno nezakonitog postupanja Radni organ iz stava 1. ovog člana dužan je odgovoriti u roku od 90 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Član 20.

Ukoliko se radi o zaštiti podataka koji se odnose na odbranu Federacije, zaštitu javne sigurnosti ili osnovnih prava i sloboda trećih lica, neće se udovoljiti zahtjevima stranke za postupanjem u skladu sa članom 19. ovog zakona.

Odbijanje da se udovolji podnesenom zahtjevu iz člana 19. ovog zakona mora se pismeno obrazložiti, osim ako je uskraćivanje obrazloženja potrebno radi zaštite odbrane, javne sigurnosti ili osnovnih prava i sloboda trećih lica.

Član 21.

Služba će cijeniti i analizirati prikupljene informacije u formi informativnog izvještaja, nalaza i podataka koji se pružaju na uvid nadležnim organima Federacije.

Član 22.

Direktor Službe je odgovoran za osnivanje i ostvarivanje učinkovitog sistema klasificiranja informacija koje čuva Služba prema potrebnom stepenu povjerljivosti ili tajnosti koju treba imati u vidu pri rukovanju različitim vrstama informacija.

Direktor Službe donijet će akt kojim će urediti način klasificiranja informacija s kojima Služba raspolaže i koje čuva.

Član 23.

Informacije koje čuva Služba i koje su označene kao povjerljive ili tajne mogu se razotkrivati samo na osnovu odobrenja direktora Službe ili organi iz člana 29. ovog zakona. Direktor Službe može prenijeti razotkrivanje informacija na izvršnog direktora.

Ako je informacija označena kao povjerljiva zato što sadrži lične podatke, razotkrivanje se može odobriti samo ako je izričito predviđeno zakonom ili ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta i to da je:

1. lice o kojem se radi dalo saglasnost za razotkrivanje;

2. razotkrivanje od vitalnog interesa za lice o kojem se radi;

3. razotkrivanje nužno zbog općeg javnog interesa koji spada u nadležnost Službe.

Povjerljive informacije koje se razotkrivaju pripremit će se na način kojim se štite obavještajni izvori i metode i kojim se pravi razlika između činjenica, analiza ili mišljenja. Izvještaji koji sadrže povjerljive informacije moraju jasno navesti tačnost obavještajne informacije koju sadrže prema pouzdanosti izvora.

Član 24.

U zahtjevu za otkrivanje informacije treba da bude naveden organ ili lice koje traži informacije, kao i razlozi i svrha zahtjeva.

Otkrivena informacija se ne može koristiti u svrhe koje nisu navedene u zahtjevu za otkrivanje informacije.

Član 25.

Kvalitet informacije treba da bude provjeren u najvećoj mogućoj mjeri, i to najkasnije u vrijeme otkrivanja, a informacije zasnovane na mišljenju i ličnoj ocjeni treba provjeriti prije nego se saopće i navesti u kojoj mjeri su tačne i pouzdane.

Član 26.

Sve informacije od izuzetnog značaja za Federaciju moraju se, nakon odgovarajućeg odobrenja direktora, dostaviti članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Federacije, predsjedniku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine iz Federacije, predsjedavajućim domova Parlamenta Federacije, predsjedniku i potpredsjedniku Federacije, premijeru i zamjeniku premijera Vlade bez nepotrebnog odlaganja.

O tim informacijama moraju se prema potrebi izvijestiti i federalni organi uprave, agencije i kantonalni organi u skladu s Ustavom Federacije i Ustavom Bosne i Hercegovine.

Kada Služba dobije informacije u pogledu neustavnosti ili drugih nezakonitih radnji, tu informaciju će proslijediti nadležnim tužilaštvima, organima unutrašnjih poslova i drugim nadležnim tijelima.

Prikupljene informacije mogu se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku ("Službene novine Federacije BiH" br. 43/98).

Član 27.

Protiv djelatnika Službe koji nisu primjenjivali odredbe zakona koje se odnose na otkrivanje prikupljenih informacija, a kojim se narušava sigurnost podataka, pokrenut će se disciplinski postupak zbog teške povrede službene dužnosti u skladu sa Zakonom o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/98).

Ukoliko se u postupku utvrdi odgovornost tih lica ona će biti obavezna platiti naknadu štete oštećenom licu koja je nastala kao rezultat otkrivanja prikupljenih informacija.

Protiv djelatnika Službe pokrenut će se krivični postupak za razotkrivanje službene tajne, u skladu sa Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/98, 2/99, 15/99 i 29/00).

Član 28.

Lice koje je oštećeno može pokrenuti postupak za naknadu štete kod nadležnog suda protiv Službe.

III - NADZOR NAD RADOM SLUŽBE

Član 29.

Predsjednik Federacije i Potpredsjednik Federacije formirat će Stalni radni organ radi koordiniranja i usmjeravanja obavještajne i kontraobavještajne politike u Federaciji.

Članovi Stalnog radnog organa su: predsjedavajući domova Parlamenta Federacije, predsjednik i potpredsjednik Federacije, premijer i zamjenik premijera Vlade.

Član 30.

Stalni radni organ nadležan je za:

1. utvrđivanje dugoročne strategije za razvoj Službe;

2. izdavanje uputa za primjenu usvojene politike u vezi sa pitanjima od značaja za zaštitu ustavnog poretka Federacije;

3. usmjeravanje Službe ka ostvarivanju zadataka iz njene nadležnosti utvrđene u članu 3. ovog zakona;

4. utvrđivanje osnova saradnje sa odgovarajućim državnim tijelima Bosne i Hercegovine, Federacije i kantonalnim tijelima;

5. pregled kvartalnih izvještaja o radu Službe koje podnosi direktor;

6. odlučivanje o drugim pitanjima od značaja za rad Službe.

Član 31.

Vlada Federacije nadležna je za:

1. donošenje propisa koje predlaže direktor Službe, u skladu s ovim zakonom;
2. usvajanje finansijskog plana Službe;
3. pregled kvartalnih izvještaja Interresorne radne skupine za obavještajno-sigurnosne poslove o radu Službe;
4. pregled izvještaja glavnog inspektora o postupanju po žalbama na rad Službe;
5. pregled kvartalnih izvještaja Interresorne radne skupine za obavještajno-sigurnosne poslove o troškovima Službe;
6. pregled kvartalnih izvještaja o radu Službe koje dostavlja direktor;
7. usvajanje finansijskih planova, planova za otpremanje i pribavljanje sredstava i opreme za Službu.

Član 32.

Vlada Federacije formirat će Interresornu radnu skupinu za obavještajno-sigurnosne poslove radi koordiniranja i usmjeravanja obavještajnog i kontraobavještajnog rada u Federaciji, koja će odgovarati Stalnom radnom organu.

Članovi Interresorne radne skupine za obavještajno-sigurnosne poslove su: federalni ministar pravde, federalni ministar unutrašnjih poslova, federalni ministar finansija, federalni ministar odbrane i njihovi

zamjenici.

Član 33.

Interresorna radna skupina za obavještajno-sigurnosne poslove nadležna je za:

1. pregled mjesečnih izvještaja o radu Službe;
2. pregled i odobravanje svih zahtjeva Službe za obavještajnu potporu, uključujući i zahtjeve Međunarodnog suda i dostavljanje zahtjeva Službi na postupanje;
3. podnošenje kvartalnih izvještaja Stalnom radnom organu o radu i troškovima Službe;
4. pregled svih propisa koje direktor Službe dostavlja na usvajanje Stalnom radnom organu;
5. pregled finansijskog plana koji direktor Službe podnosi na usvajanje Stalnom radnom organu.

Član 34.

Služba je dužna Interresornoj radnoj skupini za obavještajno-sigurnosne poslove dostaviti:

1. mjesečni izvještaj o radu Službe;
2. mjesečni izvještaj o troškovima Službe;
3. mjesečni izvještaj o postupanju po žalbama na rad Službe.

Član 35.

Stalni radni organ i Interresorna radna skupina za obavještajno-sigurnosne poslove, donijet će Poslovnik o svom radu koji sadrži pravila o načinu odlučivanja ovih organa u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 36.

Parlament Federacije formirat će Radni organ za praćenje i kontrolu rada Službe. Radni organ Parlamenta čine: tri predstavnika iz Predstavničkog doma i tri predstavnika iz Doma naroda Parlamenta Federacije koji će imati članstvo u tom organu do isteka mandata.

Član 37.

Radni organ Parlamenta Federacije nadležan je za:

1. kontrolu zakonitosti rada Službe,
2. pregled kvartalnih izvještaja o radu i o sredstvima i troškovima Službe.

Radni organ Parlamenta Federacije može zatražiti od direktora da podnese usmeni izvještaj o radu i aktivnostima Službe.

Član 38.

Parlament Federacije će na prijedlog Vlade Federacije donijeti propis kojim će regulisati način rada organa iz člana 36. ovog zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Poslovnik sadrži pravila, metode rada i način odlučivanja Radnog organa.

Član 39.

Prilikom imenovanja Radnog organa Parlamenta Federacije, opozicija Parlamenta Federacije svakog doma mora imati najmanje po jednog člana.

Član 40.

U skladu sa članom II (B) (5) Ustava Federacije, Ombudsmeni Federacije mogu ispitati djelatnosti rada Službe.

IV -UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA SLUŽBE

Član 41.

Službom rukovodi direktor.

Direktor ima zamjenika koji ne može biti iz istog konstitutivnog naroda.

Član 42.

U slučaju da direktor nije u mogućnosti ispunjavati svoje dužnosti u skladu s ovim zakonom ili ako je mjesto direktora upražnjeno, zamjenjuje ga zamjenik direktora.

Član 43.

U upravljanju Službom direktoru, pored zamjenika direktora, pomažu izvršni direktor, glavni inspektor i zamjenik glavnog inspektora.

U Službi se mogu imenovati savjetnici direktora, a njihov broj i djelokrug rada utvrđuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Službe.

Član 44.

Direktora i zamjenika direktora Službe imenuje i razrješava Vlada Federacije, uz prethodnu saglasnost predsjednika i potpredsjednika Federacije.

Mandat direktora i zamjenika direktora je četiri godine i nakon isteka mandata mogu biti ponovno imenovani.

Član 45.

Direktor Službe ima sljedeća prava i dužnosti i to da:

1. redovno informira predsjednika i potpredsjednika Federacije i Vladu Federacije o svim pitanjima koja se tiču sigurnosti u Federaciji;
2. odgovara za prikupljanje, prosljeđivanje i analizu obavještajnih podataka koji moraju biti objektivni i nezavisni od političkih prilika i političkih stranaka;
3. osigura da Služba ne poduzima aktivnosti koje bi mogle pobuditi sumnju da se ona bavi unapređivanjem, zaštitom ili podrivanjem interesa bilo kojeg dijela stanovništva ili bilo koje političke stranke ili organizacije;
4. štiti obavještajne izvore i metode od neovlaštenog razotkrivanja;
5. odgovara za zaštitu i sigurnost podataka Službe, njenih aktivnosti, informacija, posjeda i službenika odgovarajućim sredstvima;
6. obavlja zadatke koje mu postavlja Interresorna radna skupina za obavještajno-sigurnosne poslove;
7. redovno se konsultuje s Radnim organom Parlamenta Federacije u vezi sa radom Službe;
8. sklapa ugovore s licima i institucijama u vezi sa izvršavanjem zadataka iz nadležnosti Službe;
9. predlaže dugoročniji koncepcijski razvoj Službe;
10. Vladi Federacije predlaže osnove kadrovske politike Službe;
11. donosi propise za koje je ovim zakonom ovlašten, a koji su predmet odobrenja od Stalnog radnog organa i Vlade Federacije;
12. kvartalno izvještava Radni organ Parlamenta Federacije, Stalni radni organ i Vladu Federacije o radu, troškovima i budžetu Službe;
13. mjesečno izvještava Interresornu radnu skupinu za obavještajno-sigurnosne poslove na način kako je to navedeno u članu 34. ovog zakona.

Član 46.

Zamjenik direktora Službe pomaže direktoru u vršenju poslova iz člana 45. ovog zakona.

Član 47.

Direktor i zamjenik direktora ne mogu biti imenovani iz reda aktivnih vojnih lica.

Direktor i zamjenik direktora moraju imati visoku školsku spremu.

Imenovanje direktora i zamjenika direktora se vrši na osnovu sigurnosnih standarda Službe, prethodnog iskustva u polju obavještajnog i kontraobavještajnog rada, a ne na osnovu političkog opredjeljenja.

Direktor i zamjenik direktora Službe obavezni su nakon imenovanja dati pisanu obavijest Vladi o svim interesima, novčanim i drugim koje posjeduju ili su stekli, a koji bi mogli biti u sukobu s ispravnim obavljanjem dužnosti. Ista obavijest podnosi se i za vrijeme obavljanja službe.

Član 48.

Izvršnog direktora, glavnog inspektora i zamjenika glavnog inspektora postavlja i razrješava Vlada Federacije, uz prethodnu saglasnost predsjednika i potpredsjednika Federacije.

Prilikom imenovanja direktora, zamjenika direktora, izvršnog direktora, glavnog inspektora i zamjenika glavnog inspektora moraju biti zastupljena sva tri konstitutivna naroda.

Imenovanje lica iz stava 1. ovog člana vrši se na osnovu sigurnosnih standarda Službe, prethodnog iskustva u polju obavještajnog i kontraobavještajnog rada, a ne na osnovu političke opredijeljenosti.

Mandat lica navedenih u stavu 2. ovog člana traje četiri godine i nakon isteka mandata ta lica mogu biti ponovno imenovana odnosno postavljena.

Lica iz stava 1. obavezna su nakon imenovanja dati pismenu obavijest Vladi o svim interesima, novčanim i drugim koje posjeduju ili su stekli, a koji bi mogli biti u sukobu s ispravnim obavljanjem dužnosti. Ista obavijest podnosi se i za vrijeme obavljanja službe.

Član 49.

Izvršni direktor operativno rukovodi Službom i odgovoran je direktoru Službe za zakonito i pravodobno izvršavanje zadataka, a posebno da:

1. organizuje, nadzire i upravlja aktivnostima i operacijama Službe u skladu sa članom 3. ovog zakona, kao i ostalim zakonima koji su na snazi;
2. vrši raspodjelu dužnosti i zadataka organizacionim jedinicama u dogovoru sa direktorom Službe;
3. održava operativnu odgovornost za sigurnost i zaštitu objekata Službe, njenih aktivnosti, informacija, posjeta i zaposlenih;
4. priprema za direktora godišnji budžet Službe i izvještaj o utrošku budžetskih sredstava;
5. priprema izvještaj i predlaže planove i programe Službe;
6. izvršava ostale zadatke i poslove po nalogu direktora.

Član 50.

Glavni inspektor je nadležan za:

1. nadzor nad usklađenosti rada Službe sa njenim operativnim programima, a u skladu sa zakonom;
2. pregled operativnih aktivnosti Službe;
3. provjeravanje žalbi u vezi sa radm Službe na zahtjev Interresorne radne skupine za obavještajno-sigurnosne poslove ili izravno od oštećenih strana;
4. kvartalno izvještavanje direktora i zamjenika direktora, Stalnog radnog organa i Radnog organa Parlamenta Federacije o svim žalbama podnesenim protiv Službe, kao i postupanje u pogledu žalbi, interne istrage u Službi, kao i sva druga pitanja koja su predmet pažnje glavnog inspektora;
5. pregled unutrašnjih pravila Službe;
6. davanje preporuka direktoru za rješavanje problema u Službi.

Član 51.

Zamjenik glavnog inspektora pomaže glavnom inspektoru u obavljanju poslova navedenih u članu 50. ovog zakona.

Član 52.

Glavni inspektor i zamjenik glavnog inspektora će imati pristup službenicima u Službi i podacima koji su relevantni za predmet koji istražuju. U svom radu, glavni inspektor i zamjenik glavnog inspektora štite interese svih strana koje su u to uključene i uzeće u obzir potrebu za povjerljivošću i sigurnošću informacija koje Služba prikuplja.

Glavni inspektor je obavezan redovno i potpuno informirati Radni organ Parlamenta o svom radu i načinu rada i drugim pitanjima koja su u nadležnosti Službe, kao i davati preporuke uzimajući u obzir potrebu za zaštitom povjerljivih informacija.

Član 53.

U slučaju kada, kao rezultat istrage, glavni inspektor utvrdi da je Služba odgovorna za aktivnosti kojima je prekoračila svoje ovlasti i prekršila ljudska prava, on o tome izvještava direktora Službe, Stalni radni organ i Radni organ Parlamenta Federacije.

Član 54.

Unutrašnja organizacija Službe uređuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji kojeg donosi direktor Službe u saradnji sa zamjenikom direktora i uz prethodno odobrenje Stalnog radnog organa i Vlade Federacije.

Služba ima potreban broj organizacionih jedinica izvan sjedišta Službe, a broj organizacionih jedinica odredit će se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Službe.

V - PRAVA I DUŽNOSTI ZAPOSLENIH U SLUŽBI

Član 55.

Službenici u Službi imaju ista prava i obaveze kao zaposleni u federalnim organima uprave ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Član 56.

Pored općih uvjeta za rad u federalnim organima uprave, direktor Službe, u saradnji sa zamjenikom, može utvrditi posebne uvjete zapošljavanja i rada u Službi u vezi sa vrstom obrazovanja, zdravstvenim, uvjetnim, i sigurnosnim potrebama koje zaposleni moraju ispunjavati.

Svi posebni uvjeti moraju biti utvrđeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Službe.

Član 57.

Ukoliko je protiv službenika pokrenut krivični postupak zbog aktivnosti počinjenih dok je obavljao svoju dužnost, Služba će osigurati advokata kao i drugu pravnu pomoć zaposlenom osim u slučaju ako je službenik radio izvan svojih službenih ovlaštenja ili ako ih je na bilo koji drugi način prekoračio ili zloupotrijebio pri obavljanju svoje dužnosti. Služba će pružiti ovakvu pomoć zaposlenom čak i nakon prestanka radnog odnosa u Službi.

Član 58.

Službenici u Službi ne mogu biti članovi zakonodavnih, sudskih ili izvršnih organa vlasti u Federaciji ili Bosni i Hercegovini, niti mogu pripadati bilo kojem upravnom ili drugom organu političke stranke.

Lica iz čl. 41. i 43. ovog zakona i službenici u Službi ne mogu biti članovi zakonodavnih, sudskih ili izvršnih organa vlasti u Federaciji ili Bosni i Hercegovini, niti mogu pripadati bilo kojem upravnom ili drugom organu političke stranke.

Član 59.

Službenici su dužni čuvati vojnu i službenu tajnu. Ova obaveza ne prestaje ni kada službenik nije više u radnom odnosu u Službi.

Propis kojim se uređuju mjere za zaštitu povjerljivih informacija kao i odgovornosti zaposlenih u Službi u vezi sa zaštitom povjerljivih informacija, donosi direktor Službe, uz odobrenje Vlade Federacije i Stalnog radnog organa.

Član 60.

Službenik koji u obavljanju svojih službenih dužnosti bude privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili povrede koju je pretrpio u obavljanju službene dužnosti ima pravo na naknadu jednaku njegovoj plaći isplaćenoj u posljednjem mjesecu prije nego je njegova bolest/povreda prouzrokovala sprječenost da radi.

Član 61.

Za povrede službene dužnosti službenici odgovaraju na način i pod uvjetima, koji su utvrđeni za službenike zaposlene u federalnim organima uprave.

Pokretanje disciplinskog postupka i izrečene disciplinske mjere ne isključuju krivičnu odgovornost.

Član 62.

Osim uvjeta koji su utvrđeni za prestanak radnog odnosa za službenike federalnih organa uprave, direktor Službe može donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa službenika ako je utvrđeno da službenik ne ispunjava svoje obaveze i dužnosti ili na bilo koji način ne može odgovoriti zahtjevima za rad u Službi.

Član 63.

Direktor utvrđuje Etički kodeks zaposlenih u Službi, kojim se izražavaju vrijednosti kojim će se rukovoditi svaki službenik. Ovaj kodeks svaki službenik mora pročitati, svečano izjaviti i svojim potpisom prihvatiti obavezu da će se pridržavati Etičkog kodeksa koji je preduvjet za zaposlenje u Službi.

Član 64.

Direktor Službe može ovlastiti službenike da nose oružje za vrijeme izvršenja svojih obaveza, ako postoji sumnja da su ugroženi život i tijela službenika Službe ili drugih lica.

Službenik može upotrijebiti oružje i iz njega pucati samo u samoodbrani.

VI - FINANSIRANJE SLUŽBE

Član 65.

Finansijska sredstava za rad Službe osiguravaju se u budžetu Federacije.

Direktor, predlaže plan potrebnih sredstava za rad Službe i odgovoran je za zakonit utrošak sredstava iz Budžeta Federacije, namijenjen za rad Službe.

Član 66.

Sredstva u budžetu Federacije koja su dodijeljena za rad Službe mogu se koristiti u sve svrhe potrebne za vršenje funkcija Službe.

Član 67.

Finansijska sredstva za plaće zaposlenim u Službi osiguravaju se u uvećanom iznosu do 40 % u odnosu na sredstva koja se osiguravaju za plaće službenika drugih federalnih organa uprave zbog posebnih uvjeta rada.

VII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 68.

Služba će djelovati do osnivanja obavještajno-sigurnosne službe na nivou Bosne i Hercegovine, nakon čega će prestati s radom i predati svu opremu, inventar, materijal, arhivu, dokumenta, nepokretnu imovinu i svu ostalu imovinu toj službi.

Član 69.

U vršenju svojih nadležnosti Služba primjenjuje propise koji se primjenjuju za ostale federalne organe uprave i federalne institucije ukoliko ovim zakonom nije drugačije uređeno.

Civilne službe za obavještavanje i sigurnost koje su bile osnovane prema propisima koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, prestaju s radom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. To se odnosi na Agenciju za istraživanje i dokumentaciju i Službu nacionalne sigurnosti.

U Federaciji se ne mogu osnivati ili nastaviti sa radom druge paralelne civilne sigurnosno-obavještajne službe.

Ko svjesno nastavi rad i predstavlja bilo koje civilne obavještajno-sigurnosne službe poslije isteka roka propisanog u ovom zakonu, kaznit će se kaznom zatvora za krivično djelo u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

Najkasnije u periodu od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona osigurat će se odgovarajuće prostorije za potrebe Službe.

Član 70.

Službenici i namještenici u službama iz člana 69. stav 2. ovog zakona koji su bili zaposleni u tim službama na dan stupanja na snagu ovoga zakona neće biti automatski preuzeti u Službu.

Službenici i namještenici iz stava 1. ovog člana mogu se prijaviti na odgovarajuća radna mjesta u Službi za koja ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Službe putem internog oglašavanja.

Direktor Službe obrazovat će Komisiju koja se sastoji od tri člana i koja će utvrditi da li prijavljeni kandidati ispunjavaju uvjete za radna mjesta u Službi.

Komisija će pripremiti relevantne podatke za lica koja su se prijavile za radna mjesta u Službi vodeći računa da se osigura nepolitički karakter Službe. Prema izabranim kandidatima neće se vršiti diskriminacija po bilo kom osnovu, kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, političko ili drugo mišljenje, imovina, rođenje ili drugi status. Prednost će imati ona lica koja imaju iskustvo na obavještajnim, odnosno kontraobavještajnim poslovima.

Službenici službi iz člana 69. stav 2. ovog zakona, koji ne dobiju posao u Službi, odnosno koji ne ispunjavaju uvjete, u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, svoja prava ostvarivati će u skladu sa Zakonom o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Službenici iz stava 5. ovog člana, dok ostvaruju prava u skladu sa Zakonom iz prethodnog stava, ne mogu raditi u Službi, a razdužuju svu dokumentaciju, opremu i sredstva koja su do tada koristili danom uručenja rješenja o njihovom stavljanju na raspolaganje.

Finansijska sredstva potrebna za izvršenja obaveze iz stava 5. ovog člana osigurat će se u budžetu Federacije.

Član 71.

Sastav službenika u Službi odražavati će nacionalnu strukturu Federacije prema posljednjem popisu stanovništva Bosne i Hercegovine iz 1991. godine.

Član 72.

Oprema, inventar, materijal, arhiva i dokumenti, nepokretna imovina i ostala imovina službi iz člana 69. stav 2. ovog zakona, predat će se Službi odmah, a najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Vlada Federacije dužna je osigurati primopredaju iz stava 1. ovog člana.

Član 73.

Polazeći od obaveza Federacije i Bosne i Hercegovine da sarađuje sa Međunarodnim sudom, Služba će preuzeti sve obaveze koje su vršile do sada postojeće službe, a koje se odnose na realizaciju postojećih i budućih obaveza prema ovom sudu.

U cilju nastavka saradnje s Međunarodnim sudom, Vlada Federacije će osigurati prikupljanje informacija o djelima kažnjivim po međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu, kao i nastavak direktnog pružanja takvih informacija Tužilaštvu.

Vlada Federacije će putem Interresorne radne skupine za obavještajno-sigurnosne poslov davati zadatke Službi u svezi s aktivnostima iz st. 1. i 2. ovog člana i dobivene informacije će proslijeđivati Međunarodnom sudu.

Član 74.

Imenovanje direktora i zamjenika direktora Službe izvršit će se u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 75.

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Službe donijet će se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a ostali propisi predviđeni ovim zakonom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 76.

Danom stupanja na snagu ovoga zakona, prestaje primjena svih zakona i propisa kojim su osnovane civilne obavještajne i kontraobavještajne službe na području Federacije, iz člana 69. stav 2. ovog zakona, osim propisa koji će se primjenjivati do donošenja odgovarajućih propisa u skladu s ovim zakonom.

Član 77.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof. dr. Ivo Komšić, s.r.

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, s.r.